REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: P-6161/2020-45

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu po sutkinji toga suda Ani Štimac, u pravnoj stvari tužitelja Croatia osiguranje d.d., OIB: 26187994862, Zagreb, Vatroslava Jagića 33, kojeg zastupa punomoćnik Alen Čičak, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Župić & Partneri u Zagrebu, protiv tuženika ĐK, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 7. svibnja 2025. u prisutnosti punomoćnika tužitelja i tuženika osobno, 28. svibnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I Nalaže se tuženiku ĐK, OIB: [osobni identifikacijski broj], isplatiti tužitelju Croatia osiguranje d.d., OIB: 26187994862, iznos 9.906,22 eura sa zateznim kamatama koje teku:

- na iznos 3.092,44 eura od 15. veljače 2018. do isplate

- na iznos 820,22 eura od 10. travnja 2018. do isplate

- na iznos 5.993,56 eura od 10. prosinca 2019. do isplate

po stopi koja se do 31. prosinca 2022. određuje uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 31. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2024. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku 15 dana.

II Nalaže se tuženiku ĐK, OIB: [osobni identifikacijski broj], naknaditi tužitelju Croatia osiguranje d.d., OIB: 26187994862, troškove parničnog postupka u iznosu 1.640,97 eura sa zateznim kamatama koje teku od 28. svibnja 2025. do isplate do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi od 15. prosinca 2020. navodi da je tuženik 23. prosinca 2017. u Zagrebu, na raskrižju Avenije V. Holjevca, prilaznog kolnika kod kbr. 62 i sjevernog spojnog kolnika s AC A3, kao vozač motornog vozila – osobnog automobila marke „Opel“, tipa/modela „Insignia 2.0“, registarske oznake [registarska oznaka], zbog utjecaja alkohola na njegove vozačke sposobnosti izazvao prometnu nezgodu zbog čega je na strani oštećenih osoba nastupila imovinska i neimovinska šteta. Tuženik je predmetnu prometnu nezgodu prouzročio kao vozač motornog vozila pod utjecajem alkohola – koncentracija alkohola u krvi tuženika u trenutku nezgode - najmanje 0,67 g/kg.

Vozilo kojim je upravljao tuženik je u trenutku nastanka opisane prometne nezgode bilo osigurano kod društva tužitelja po osnovu obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti.

Nastupila je imovinska šteta na osobnom vozilu marke „Ford“, tipa/modela „C- Max, 1.6 TDCI“, registarske oznake [registarska oznaka], vlasništvo KK, [adresa]. Tužitelj je vlasniku oštećenog vozila registarske oznake [registarska oznaka] isplatio naknadu za nastalu štetu na vozilu u ukupnom iznosu 23.300,00 kuna dana 15. veljače 2018. Tužitelj je oštećenom KK isplatio i naknadu za nastalu neimovinsku štetu (i pripadajuću imovinsku štetu) u ukupnom iznosu 38.959,08 kuna i to iznos 3.075,00 kuna kao nesporni iznos prije utuženja po oštećeniku na dan 6. travnja 2018, te na dan 10. prosinca 2019. iznos ukupno 35.884,08 kuna po pravomoćnoj presudi Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj Pn-1697/18-21 od 22. studenog 2019.

Dalje navodi da je nastala i neimovinska šteta (povreda prava osobnosti) oštećene mldb. ĆK, putnice u oštećenom vozilu registarske oznake [registarska oznaka].

Intervencijski efekt pravomoćne presude iz parničnog postupka Pn-1697/2018 Općinskog građanskog suda u Zagrebu odnosi se i na činjenična i pravna utvrđenja koja se odnose na sadržaj i visinu neimovinske štete oštećene mdlb. ĆK. Tužitelj je oštećenoj mldb. ĆK isplatio naknadu za nastalu neimovinsku štetu (i pripadajuću imovinsku štetu) u ukupnom iznosu 12.379,35 kuna i to iznos 3.105,00 kuna kao nesporni iznos prije utuženja po oštećenoj na dan 6. travnja 2018., te na dan 10. prosinca 2019. godine iznos 2.851,18 kuna te iznos 6.423,17 kuna po pravomoćnoj presudi Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj Pn- 1697/18-21 od 22. studenog 2019.

Temeljem članka 24. st. 1, toč. 4. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu, kao i članka 3. Uvjeta za obvezno osiguranje od automobilske odgovornosti koji se primjenjuju na ugovorni odnos između tužitelja i tuženika temeljem zaključenog ugovora o osiguranju, osigurana osoba (po osnovi obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti), gubi prava iz osiguranja u slučaju ako je vozač upravljao vozilom pod utjecajem alkohola iznad ugovorene granice (0,50 g/kg).

Temeljem članka 24. st. 3. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu tužitelj ima pravo od tuženika, kao osobe odgovorne za štetu oštećene osobe tražiti naknadu cjelokupno isplaćenog iznosa štete, te pripadajuću zakonsku zateznu kamatu i troškove, i to do najviše 12 prosječnih neto plaća prema zadnjem službenom izvješću Državnog zavoda za statistiku.

Stoga tužitelj predlaže sudu donijeti presudu kojom će tuženiku naložiti isplatiti mu iznos 74.638,43 kuna sa zakonskim zateznim kamatama koje teku na iznos od 23.300,00 kuna počev od 15. veljače 2018., na iznos od 6.180,00 kuna počev od 6. travnja 2018. te na iznos od 45.158,43 kuna počev od 10. prosinca 2019. pa do isplate, uz naknadu parničnog postupka s pripadajućim zateznim kamatama, sve u roku od 15 dana.

2. Tuženik je u odgovoru na tužbu naveo da „nije primio niti jedan dokument da je sudskog postupka koji su pokrenuli Đ i Đ“. Osporio je svoju odgovornost za nastanak štetnog događaja te je osporio da bi osiguranici tužitelja pretrpjeli neimovinsku štetu. Smatra da bi tužitelj trebao „pokriti nastalu štetu“.

3. Tijekom dokaznog postupka sud je izvršio uvid u izvadak po transakcijskom računu (list 5, 64, 66, 68, 70 i 72 spisa), zapisnik o očevidu (listovi 6-9 spisa), podatke o prometnoj nezgodi (listovi 10-11 spisa), policu osiguranja (list 12 spisa), Uvjete za obvezno osiguranje od automobilske odgovornosti (listovi 13-16 spisa), prijavu i odštetni zahtjev iz osiguranja od AO (listovi 17-18 spisa), presliku prometne dozvole (listovi 19-20 spisa), presliku vozačke dozvole (listovi 21-22 spisa), fotografije (listovi 23-24 spisa), obračun totalne štete na vozilu registarskih oznaka [registarska oznaka] (listovi 25-27 spisa), izjavu o namirenju (list 28 spisa), izvatke po transakcijskom računu (listovi 29, 64, 66, 68, 70, 72 spisa), dopis uz presliku tužbe s prilozima koju je FK podnio protiv Croatia osiguranje d.d. (listovi 30-35 spisa), dopis uz presliku tužbe s prilozima koju je mldb. ĆK podnijela protiv Croatia osiguranje d.d. (listovi 36-43 spisa), presliku tužbe koju su FK i mldb. ĆK podnijeli protiv Croatia osiguranje d.d. (listovi 44-48 spisa), nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka dr. Božidara Šebečića iz spisa broj Pn-1697/2018 (listovi 49- 53 spisa), presudu Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn-1697/18- 21 od 22. studenog 2019. (listovi 54-60 spisa), ispis pismena za predmet broj Pn- 1697/2018 (listovi 61-62 spisa), nalog za doznaku po šteti 64 AO 3843 2018/1 (list 63 spisa), nalog za doznaku po šteti 64 AO 3843 2018/2 (list 65 spisa), nalog za doznaku po šteti 64 AO 3926 2018/1 (list 67 spisa), nalog za doznaku po šteti 64 AO 3926 2018/2 (list 69 spisa), nalog za doznaku po šteti 64 AO 3926 2018/3 (list 71 spisa), liječničku potvrdu (list 77 spisa), izveden je dokaz saslušanjem svjedokinje JK (listovi 157-158 spisa), KK (list 158 spisa) te je izveden dokaz prometnim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku dipl. ing. IK (listovi 169-173 i 189-190 spisa).

3.1. Temeljem tako provedenog postupka, ocjene svih dokaza zajedno i rezultata cjelokupnog postupka ovaj sud je ocijenio tužbeni zahtjev tužitelja osnovanim u cijelosti.

4. Predmet spora je regresni zahtjev tužitelja spram tuženika za isplatu iznosa 9.906,22 eura, koji iznos je tužitelj, kao osiguravatelj tuženika, isplatio oštećenicima KK i ĆK na ime pretrpljene štete nastale uslijed prometne nezgode 23. prosinca 2017. koju je, prema tvrdnjama tužitelja, prouzročio tuženik.

4.1. Svoj zahtjev tužitelj temelji na tvrdnji da je tuženik, kao njegov osiguranik, izgubio prava iz osiguranja, jer je u vrijeme štetnog događaja upravljao vozilom pod utjecajem alkohola iznad ugovorene granice.

5. Između stranaka nije sporno:

- da je 23. prosinca 2017. na raskrižju Avenije V. Holjevca, prilaznog kolnika kod kbr. 62 i sjevernog spojnog konika s AC A3 došlo do prometne nezgode u kojoj je sudjelovao tuženik, upravljajući osobnim vozilom registarske oznake [registarska oznaka], osiguranom kod tužitelja te osobno vozilo u vlsništvu KK registarske oznake [registarska oznaka], kojim je tom prilikom upravljao FK, te u kojem vozilu je kao putnica bili prisutna tada mldb. ĆK te

- da je tuženik u vrijeme štetnog događaja bio pod utjecajem alkohola u krvi najmanje 0,67 kg/g (list 190 spisa).

6. Sporna je osnovanost tužbenog zahtjeva – obveza regresne isplate te odgovornost za nastanak štetnog događaja.

7. Između stranaka sporan je osnov potraživanja. Naime, tuženik je u odgovoru na tužbu naveo kako smatra da nije dužan tužitelju isplatiti utuženi iznos, obzirom je njegov osiguranik.

8. Prema odredbi čl. 24. st. 1. toč. 4. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu ("Narodne novine" broj 151/05, 36/09, 75/09, 76/13, 152/14 i 155/23, dalje ZOOP) osigurana osoba gubi prava iz osiguranja ako je vozač upravljao vozilom pod utjecajem alkohola iznad ugovorene granice, dok prema st. 3. istog članka društvo za osiguranje, koje je temeljem citirane odredbe isplatilo štetu oštećenoj osobi, ima pravo, od osobe koja je odgovorna za štetu, na naknadu cjelokupno isplaćenog iznosa štete najviše do iznosa 12 prosječnih neto-plaća prema zadnjem službenom izvješću Državnog zavoda za statistiku.

8.1. Prema odredbi čl. 3. st. 1. toč. 4.a Uvjeta za obvezno osiguranje od automobilske odgovornosti, osiguranik gubi svoja prava iz osiguranja ako je vozač upravljao vozilom pod utjecajem alkohola, droga te psihoaktivnih lijekova ili drugih psihoaktivnih tvari i to ako se analizom krvi ili drugom metodom mjerenja količine alkohola u organizmu vozača utvrdi da udio alkohola u krvi iznosi 0,5 g/kg i više (0,5 promila i više).

8.2. Tuženik tijekom postupka nije osporio da bi u vrijeme u trenutku štetnog događaja bio pod utjecajem alkohola te je na ročištu održanom 7. svibnja 2025. učinio nespornom tu činjenicu (list 190 spisa). Stoga je sud utvrdio osnov utuženog potraživanja.

9. Radi utvrđivanja odgovornosti za nastanak štetnog događaja saslušani su JK i FK te je izveden dokaz prometnim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku dipl. ing. IK.

9.1. Iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka dipl. ing. IK proizlazi da je vozilo svjedoka FK svojim prednjim, više lijevim dijelom naletjelo na prednji, više desni dio vozila tuženika. Za izračun brzina kretanja oba vozila neposredno prije sudara nema elemenata. Provedena analiza pokazuje da je vozilo tuženika radnjom skretanja ulijevo presjeklo put kretanja vozilu svjedoka FK koje je u predmetnom raskrižju zadržavalo svoj smjer kretanja za ravno pa je stoga radnja skretanja ulijevo vozila tuženika bila uzrokom nastanka predmetnog štetnog događaja. Tuženik je prije započinjanja radnje skretanja ulijevo u pregledom raskrižju mogao uočiti nadolazeće vozilo svjedoka FK pa da je odustao od radnje skretanja ulijevo i propustio vozilo svjedoka FK koje je u predmetnom raskrižju zadržavalo svoj smjer kretanja za ravno, do sudara ne bi došlo.

Visina potpune ili totalne štete na vozilu svjedoka FK iznosi 4.512,17 eura.

9.2. Na nalaz i mišljenje vještaka dipl. ing. IK tužitelj nije imao primjedbi dok je tuženik u podnesku od 30. listopada 2024. istome prigovorio.

9.3. Na ročištu 7. svibnja 2025. vještak se na prigovore tuženika očitovao navodeći da je pisani nalaz i mišljenje izradio na temelju podataka u spisu pri čemu je utvrdio da je vozilo tuženika radnjom skretanja u lijevo presjeklo put kretanja vozilu svjedoka FK koje je u predmetnom raskrižju zadržavalo svoj smjer kretanja za ravno i da je stoga radnja skretanja u lijevo vozila tuženika bila uzrokom nastanka predmetnog štetnog događaja. U konkretnom slučaju u spisu nema fotografija oštećenog vozila tuženika pa stoga nije bilo moguće zaključivati niti o točnom sudarnom položaju iako sudarni položaj nije odlučan za samu dinamiku i uzrok predmetnog štetnog događaja, obzirom na stanje spisa te iskaze sudionika i svjedoka koji su i navedeni u pisanom nalazu i mišljenju. Isto tako u zapisniku o očevidu jasno se navodi da je u trenutku štetnog događaja vrijeme bilo sunčano te da je bio dan pa stoga nije moguće prihvatiti navode iz podneska tuženika da je u trenutku štetnog događaja bila noć u uvjetima sumaglice te da je kolnik bio mokar i klizav. U odnosu na stanje spisa nedvojbeno slijedi zaključak da se neposredno prije i u trenutku sudara vozilo tuženika nalazilo u radnji skretanja u lijevo dok je vozilo svjedoka FK zadržavalo svoj smjer kretanja za ravno, a iz čega proizlazi zaključak da je radnja skretanja u lijevo vozila tuženika bila uzrokom nastanka predmetnog štetnog događaja. Da li je vozilo svjedoka FK u trenutku štetnog događaja bilo opremljeno zimskom opremom vještak ne može zaključivati na temelju stanja spisa, ali to nije odlučno za samu dinamiku i mogućnost izbjegavanja štetnog događaja od strane tuženika. U spisu nema nikakvih dokaza ni elemenata na temelju kojih bi mogao zaključiti da je od strane djelatnika policije došlo do uništavanja dokaza ili nečega sličnog. Vještak je u cijelosti ostao kod svog pisanog nalaza i mišljenja.

Na posebno pitanje tuženika pojasnio je da iz njegovog iskaza danog pred policijom ne proizlazi da on nije mogao uočiti nadolazeće vozilo zbog vozila koja su obavljala radnju skretanja u lijevo dolazeći mu iz suprotnog smjera, te je u takvoj varijanti bilo realno za očekivati da tuženik započne s radnjom skretanja u lijevo tek kada se uvjeri da istu može izvršiti bez ugrožavanja ostalih sudionika u prometu, pa stoga i takva varijanta u bitnome ne bi promijenila samu dinamiku.

9.4. Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje ing. IK, budući da je isti sačinjen jasno i obrazloženo, isti nije u proturječnosti sam sa sobom ili s izviđenim okolnostima te se nije pojavila sumnja u pravilnost danog mišljenja, a vještak je na ročištu otklonio sve primjedbe tuženika na njegov nalaz i mišljenje.

9.5. Stoga je sud utvrdio da je radnjom skretanja ulijevo vozilo kojim je upravljao tuženik presjeklo put kretanja vozilu svjedoka FK koje je u predmetnom raskrižju zadržavalo svoj smjer kretanja za ravno pa je stoga radnja skretanja ulijevo vozila tuženika bila uzrokom nastanka predmetnog štetnog događaja. S tim u vezi sud nije prihvatio iskaz saslušane svjedokinje JK, koja je ujedno i kći tuženika i stoga izravno zainteresirana za ishod ovog postupka u dijelu u kojem je iskazala da su oni propustili vozila iz suprotnog smjera te su se krenuli priključiti na glavnu cestu.

9.6. Slijedi da je tuženik odgovoran za nastanak štetnog događaja te da visina totalne štete na vozilu svjedoka FK iznosi 4.512,17 eura.

10. Tužitelj je po toj osnovi svjedoku FK isplatio iznos 3.092,44 eura (23.300,00 kuna) dana 15. veljače 2018. (list 29 spisa).

10.1. Stoga je tuženik u obvezi tužitelju naknaditi plaćeni iznos 3.092,44 eura s pripadajućim zateznim kamatama od 15. veljače 2018. do isplate.

11. Što se tiče visine neimovinske štete nastale oštećenicima KK i mldb. ĆK treba reći slijedeće.

11.1. Uvidom u predmet ovoga suda poslovni broj Pn 1697/18 utvrđeno je da je isti pokrenut tužbom tužitelja ZK i mldb. ĆK protiv ovdje tužitelja, Croatia osiguranje d.d. Dalje je utvrđeno da je ovdje tuženik u tom postupku obaviješten o otpočetoj parnici 30. kolovoza 2018. (dostavnica na poleđini lista 45 priklopljenog spisa).

11.2. O parnici je tuženik obaviješten radi upoznavanja s činjenicom da se vodi parnica o sporu u kojemu odluka može imati posredan pravni učinak i na njega te da se prema njemu stekne mogućnost isticanja intervencijskog efekta presude.

11.3. Zbog navedenog sud utvrđuje da se tužitelj može s uspjehom pozivati na tzv. intervencijski efekt pravomoćne presude ovoga suda poslovni broj Pn 1697/17 od 22. studenog 2019. u smislu odredaba čl. 208.a Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 35/91, 53/91, 91/92, 112/99, 88/01 – čl. 50. Zakon o arbitraži, 117/03, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 43/13 - Rješenje USRH, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, dalje ZPP) u vezi čl. 211. istog Zakona, a tuženik u ovome postupku ne može osporavati ni činjeničnu ni pravnu ocjenu stvari u prijašnjoj pravomoćnoj presudi, odnosno ne može s uspjehom isticati prigovore u pogledu visine pretrpljene neimovinske štete, koja je pravomoćno utvrđena u postupku koji se vodio pred ovim sudom pod poslovnim brojem Pn 1697/17.

12. Tužitelj je prije pokretanja postupka broj Pn 1697/17 te po pravomoćnoj presudi ovoga suda poslovni broj Pn 1697/17 od 22. studenog 2019. po osnovi štete pretrpljene u predmetnom štetnom događaju (neimovinske štete, imovinske štete po osnovi tuđe pomoći i njege, izgubljene zarade i troškova liječenja) oštećeniku KK isplatio:

- 10. travnja 2018. iznos 408,12 eura (3.075,00 kuna; list 64 spisa)

- 10. prosinca 2019. iznos 4.762,64 eura (35.884,08 kuna; list 66 spisa) te oštećenici po osnovi neimovinske štete i imovinske štete za tuđu pomoć i njegu ĆK:

- 10. travnja 2018. iznos 412,10 eura (3.105,00 kuna; list 68 spisa)

- 10. prosinca 2019. iznos 378,42 eura (2.851,18 kuna; list 70 spisa)

- 10. prosinca 2019. iznos 852,50 eura (6.423,17 kuna; list 72 spisa)

13. Stoga su tužitelju dosuđeni i daljnji iznosi 820,22 eura te 5.993,56 eura s pripadajućim kamatama.

14. Uvidom u javno dostupne podatke Državnog zavoda za statistiku utvrđeno je da je prosječna neto plaća u Republici Hrvatskoj za ožujak 2025. iznosila 1.448,00 eura. Iz navedenog slijedi da iznos za koji je prihvaćen zahtjev tužitelja ne prelazi limit do kojega je tuženik dužan naknaditi isplaćene iznose štete, obzirom da tužitelj ima pravo od osobe odgovorne za štetu na naknadu isplaćenih iznosa do iznosa 12 prosječnih neto plaća prema izvješću Državnog zavoda za statistiku (čl. 24. st. 1. toč. 4. ZOOP-a).

15. Tužitelju su zatezne kamate priznate od dana izvršenih isplata, time da se odluka o visini stope zakonske zatezne kamate do 31. prosinca 2022. temelji na odredbi čl. 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 78/15.), od 1. siječnja 2023. do 31. prosinca 2023. na odredbi čl. 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 114/22 i 156/22), a od 1. siječnja 2024. do isplate na odredbi čl. 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 155/23).

16. Slijedom svega navedenog odlučeno je kao u točki I izreke ove presude.

17. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbama čl. 154. st. 1. i čl. 155. ZPP-a, a trošak se odnosi na trošak zastupanja po odvjetniku, koji je odmjeren prema Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (''Narodne novine'' broj 138/23, dalje Tarifa).

17.1. Stoga je tužitelju priznat trošak zastupanja na ročištu 23. veljače 2024. u visini 100 bodova prema Tbr. 9/1 Tarife, sastava podneska od 8. studenog 2024. u visini 100 bodova prema Tbr. 8/1 Tarife i zastupanja na ročištu 7. svibnja 2025. u visini 100 bodova prema Tbr. 9/1 Tarife.

17.2. Vrijednost jednog boda prema Tbr. 52/3 i 54 Tarife iznosi 2,00 eura te tužitelju pripada iznos 600,00 eura, odnosno uvećano za 25% PDV-a ukupno 750,00 eura.

17.3. Tužitelju je priznat trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu 145,46 eura i sudske pristojbe za prvostupanjsku presudu u iznosu 145,51 eura te trošak izvedenog vještačenja u iznosu 600,00 eura.

17.4. Slijedom navedenog, tužitelju je valjalo dosuditi parnični trošak u iznosu 1.640,97 eura.

17.5. Na tako određeni trošak tužitelju su dosuđene zatražene zatezne kamate koje teku od dana donošenja ove presude do isplate, temeljem odredbe čl. 151. st. 3. ZPP-a, po stopi određenoj odredbom čl. 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 155/23).

18. Slijedom svega navedenog odlučeno je kao u izreci.

U Zagrebu, 28. svibnja 2025.

Sutkinja

Ana Štimac

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku 15 dana, a koji rok se računa:

- od dana održavanja ročišta na kojem se presuda objavljuje, ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu, bez obzira da li je na isto pristupila, odnosno

- od dana primitka prijepisa presude, ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem je presuda objavljena.

Žalba se podnosi pisano, u četiri istovjetna primjerka, putem ovog suda, županijskom sudu.

Dostaviti:

- punomoćniku tužitelja

- tuženiku