Poslovni broj P-2458/2022-36
Republika Hrvatska
Općinski sud u Zadru
Ulica plemića Borelli 9
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E P R E S U D A
I
R J E Š E NJ E
Općinski sud u Zadru, po sutkinji tog Nevi Lukin, u pravnoj stvari tužitelja HĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po BĆ, odvjetniku u [adresa], protiv tužene GĆ iz [adresa], JMBG: [jedinstveni matični broj građana], kao nasljednice upisane zk. vlasnice ĐĆ rođ. Samardžić ž. Muhameda, zastupane po punomoćnici Ireni Gulan Šimurini, odvjetnici u Zadru, radi utvrđenja i uknjižbe, nakon provedene javne glavne rasprave zaključene 14. travnja 2025. u nazočnosti tužitelja i punomoćnika tužitelja te tužene i punomoćnice tužene, 28. svibnja 2025. javno je objavio i
p r e s u d i o j e
Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev koji glasi:
“Utvrđuje se da je tužitelj HĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] stekao valjani pravni osnov za stjecanje prava vlasništva za ½ nekretnine oznake čest. 13331 k. o. [katastarska općina] zv. „Prezid“, slijedom čega je ovlašten tužitelj da temeljem ove presude suda a nakon njezine pravomoćnosti zatraži i postigne uknjižbu prava ove nekretnine na svoje ime i u svoju korist u zem. knjige Općinskog suda a sve u roku od 15 dana.“
r i j e š i o j e
I. Ne dopušta se preinaka tužbe koju tužitelj vrši podneskom dostavljenim sudu 18. prosinca 2023.
II. Nalaže se tužitelju po osnovi naknade troškova ovog parničnog postupka isplatiti tuženoj iznos od 1.700,00 Eura u roku od 15 dana.
III. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu parničnog troška u iznosu od 1.573,00 Eura kao neosnovan.
Obrazloženje
1. Tužitelj HĆ (dalje: tužitelj) ovom sudu 06. travnja 2022. podnosi tužbu protiv tužene LĆ (dalje: tužena) u kojoj navodi da je tužitelj stvarni vlasnik i posjednik dijela nekretnine oznake čest. 13331 k. o. [katastarska općina] zvane Prezid upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] ukupne površine 213 m2 i to upravo dvorišta površine 95 m2 za ½ dijela i kuće površine 59 m2 k. o. [katastarska općina]. Označena nekretnina da je u upisna u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] na ime ĐĆ rođ. Samardžić ž. H, [adresa], mada nije sporno da njezini nasljednici ne polažu nikakva prava na predmetnoj nekretnini te na OĆ, [adresa], za ½ dijela. Pravo vlasništva ½ nekretnine oznake čest.13331 k. o. [katastarska općina] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] dijela tužitelj da je stekao temeljem Ugovora o kupoprodaji nekretnina sklopljenog s prodavateljicom i pravnom prednicom tužene LĆ **.**.2007. ovjerenog po javnom bilježniku Davoru Miškoviću iz [adresa] pod poslovnim brojem Ov-11499/2007 i temeljem Aneksa Ugovora o kupoprodaji nekretnine sklopljenog 06. srpnja 2006. ovjerenog po Davoru Miškoviću iz [adresa] pod poslovnim brojem OV-11515/2007 i to upravo u odnosu na nekretninu oznake čest.13331 k. o. [katastarska općina] zv. Prezid, dvorište površine 95 m2 za ½ dijela i kuća površine 59 m2. Pravna prednica tužitelja LĆ da je pravo vlasništva utužene nekretnine stekla temeljem rješenja o nasljeđivanju od 04. srpnja 2006. pod poslovnim brojem O-411/06 UPP-OS- 118/06 iza smrti pok. majke i upisane zk. vlasnice ĐĆ rođ. Samardžić. Pravna prednica prodavateljice LĆ da je pravo vlasništva utužene nekretnine stekla temeljem suglasnosti tj. darovanja ½ utužene nekretnine od svoga zeta IĆ sina B, a on da je pravo vlasništva utužene nekretnine stekao temeljem Kupoprodajnog ugovora sklopljen između VĆ s jedne strane kao prodavatelja i EĆ s druge strane kao kupca od 08. srpnja 1987. ovjerenog pri Općini Zadar pod poslovnim brojem 09-8-586/87. Pok. majka pravne prednice tužitelja i zk. vlasnica ĐĆ rođ. Samardžić ž. H da je upisana u posjedovnom listu br. 6482 k. o. [katastarska općina] za ½ u odnosu na utuženu nekretninu. Tužitelj da je zajedno sa upisanim zk. vlasnikom AĆ pri Upravnom odjelu za provedbu dokumenata, prostornog uređenja ishodio pravomoćno Rješenje o izvedenom stanju od 09. lipnja 2016. klasa: UP/I-361-03/13- 11/17984, Urbroj: 2198/1-11/1-16-11-LJŠ kojim se ozakonjuje dovršena, samostojeća, stambena, manje zahtjevna zgrada u kojoj se nalaze četiri stambene jedinice. Kako da zemljišnoknjižno stanje ne odgovara stvarnom stanju tužitelj tužbenim zahtjevom traži da sud utvrdi da je tužitelj stekao valjani pravni osnov za stjecanje prava vlasništva čest. 13331 k. o. [katastarska općina] zvane Prezid za ½ dijela slijedom čega je ovlašten zatraži i postići uknjižbu prava na svoje ime i u svoju korist na označenoj nekretnini za cijelo.
2. U odgovoru na tužbu dostavljenom sudu 10. lipnja 2022. tužena se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu. Navodi da je činjenica da je došlo do zaključenja ugovora na koji se tužitelj poziva u tužbi, međutim, ugovorne strane da su odmah odredile fizički odvojeni dio nekretnine koji je predmet ugovora i da je nekretnina sukladno tom dogovoru predana u posjed tužitelju i tako se koristi čitavo vrijeme uz suglasnost suvlasnice OĆ, dakle, faktično da je izvršena dioba nekretnine. Predmetna nekretnina da je u naravi dvojni objekt. Lijeva strana objekta s okućnicom ispred i iza s lijeve strane objekta da je pripala u vlasništvo tužitelju, a desna strana objekta sa okućnicom ispred, iza i pored desne strane objekta da je pripala u vlasništvo OĆ koja je uknjižena u zemljišnoj knjizi za ½ dijela kako se vidi iz priloženog zk izvatka. Lijevi dio dvojnog objekta koji tužitelj koristi da ima kućni broj 5, a desni dio dvojnog objekta da ima kućni broj 7. Tužitelj i OĆ da su proveli postupak legalizacije i planirali postupak etažiranja upravo kako bi se svatko uknjižio na dijelu koji ga stvarno pripada. Stoga tužena smatra da nije osnovano tužitelju priznati pravo suvlasništva na ½ dijela na nekretnini koja je već u naravi podijeljena već smatra da je potrebno izvršiti etažitanje i provesti uknjižbu na posebnom dijelu nekretnine kojeg tužitelja pripada temeljem faktično provedene diobe. Navodi da u naravi postoji razlika u površini na način da desni dio nekretnine koji pripada OĆ ima nešto veću okućnicu koja se koristi kao parking i na taj dio nekretnine da tužitelj nikad nije polagao prava već je bio suglasan sa faktično izvršenom diobom. Kako su stranke uvijek bile u dobrim odnosima i kako među istima ne bi trebalo biti nikakvog spora, tužena poziva tužitelja na dogovor o etažiranju nekretnine u skladu sa stvarnim stanjem i sukladno tome provedbu uknjižbe prava vlasništva u korist tužitelja na dijelu koji ga stvarno pripada. U podnesku dostavljenom sudu 02. kolovoza 2022. tužena dopunjuje svoje navode navodeći da je prije sklapanja ugovora s tužiteljem dogovoreno da se prodaje lijeva strana kuće i dvorišta dok desna strana kuće i dvorišta ostaje u vlasništvu OĆ s čime je tužitelj kao kupac bio suglasan. Kupac da je pregledao nekretninu i stupio u posjed i vlasništvo lijeve strane kuće i dvorišta koji da dio nekretnine isključivo i koristi godinama. Obzirom da je tužitelj kupio i stupio u posjed fizički odvojenog dijela nekretnine, tužena navodi da nije osnovan njegov zahtjev za uknjižbu ½ suvlasničkog dijela na nekretnini jer da je suvlasništvo već podijeljeno među suvlasnicima zbog čega više ne postoji suvlasništvo već vlasništvo posebnih dijelova nekretnine. Kraj takvog stanja stvari tužitelj da je mogao samo tužiti za fizički točno određeni dio nekretnine uknjižene zemljišnoknjižne suvlasnike odnosno pravnu slijednicu uknjižene ĐĆ. Na pripremnom ročištu održanom 06. listopada 2022. tužena ističe i to da tužitelj uz Ugovor o kupoprodaji nekretnina nije dostavio suglasnost Ministarstva pravosuđa, ovo obzirom je isti državljanin Bosne i Hercegovine i to Federacije BiH.
3. U podnesku od 18. prosinca 2023. tužitelj navodi da po zaprimanju skice sudskog očevida uređuje tužbeni zahtjev na način da sada istim traži da sud utvrdi da je tužitelj stekao valjani pravni osnov za stjecanje prava vlasništva za ½ dijela čest. 13331 k. o. [katastarska općina] zvane Prezid označene na skici sudskog očevida izrađene po Geo Lesi j.d.o.o. Zadar za geodetske poslove i vještačenja zelenom bojom te likom i točkama F-8-7-6-5-E-C-D-F površine 61 m2, jugozapadni dio dvorišta na kojem se nalazi komin, cvijetnjak, crna jama te šaht za vodu i kanalizaciju, slijedom čega je ovlašten zatraži i postići uknjižbu prava ove nekretnine na svoje ime i u svoju korist u zemljišnoj knjizi Općinskog suda u Zadru. Upitan od strane suda u svezi navedenog na ročištu glavne rasprave održanom 06. veljače 2025. pojašnjava da tako uređenim tužbenim zahtjevom on traži utvrđenje stjecanja valjanje pravne osnove za stjecanje prava vlasništva na realnom dijelu nekretnine, a ne više na cijeloj nekretnini.
3.1. Iako tužitelj u podnesku od 18. prosinca 2023. navodi da tim podneskom uređuje tužbeni zahtjev, obzirom na sadržaj u tom podnesku postavljenog tužbenog zahtjeva ocjena je suda da tužitelj ovim podneskom u biti vrši preinaku tužbe. Ovo jer je tužitelj tužbeni zahtjev u tužbi postavio na utvrđenje da je stekao valjani pravni osnov za stjecanje prava vlasništva nekretnine oznake čest. 13331 k. o. [katastarska općina] zv. Prezid za ½ dijela dok tužbenim zahtjevom kako ga postavlja u ovom podnesku traži utvrđenje da je stekao valjani pravni osnov za stjecanje prava vlasništva za ½ dijela čest. 13331 k. o. [katastarska općina] zvane Prezid koji je na skici sudskog očevida izrađenoj po Geo Lesi j.d.o.o. Zadar za geodetske poslove i vještačenja označen zelenom bojom te likom i točkama F-8-7-6-5-E-C-D-F površine 61 m2, jugozapadni dio dvorišta na kojem se nalazi komin, cvijetnjak, crna jama te šaht za vodu i kanalizaciju, dakle, na realnom geometrijski određenom dijelu predmetne nekretnine (kako to izričito i navodi na ročištu glavne rasprave održanom 06. veljače 2025.), a što prema ocjeni ovog suda (kao i ustaljenoj sudskoj praksi) predstavlja promjenu istovjetnosti tužbenog zahtjeva i stoga sukladno čl. 191. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ br. 53/91, 91/92, 122/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, dalje: ZPP) preinaku tužbe. Tužena se podneskom od 04. siječnja 2024. usprotivila ovakvoj preinaci tužbe, navodeći da je ista protivna čl. 190. st. 1. ZPP.
3.2. Kako sukladno odredbi čl. 190. st. 1. ZPP tužitelj može tužbu preinačiti do zaključenja prethodnog postupka, a ovdje se prema ocjeni suda ne radi o slučaju da tužitelj bez svoje krivnje tužbu nije mogao preinačiti najkasnije do zaključenja prethodnog postupka budući obzirom na navode iznesene u tužbi kao i navode tužene iznesene u odgovoru na tužbu te posebno navode samog tužitelja o kupnji točno određenog (realnog) dijela predmetne nekretnine nije bilo nikakve zapreke da tužitelj već u tužbi ili najkasnije tijekom prethodnog postupka tužbu kojom traži utvrđenje stjecanja valjane pravne osnove za stjecanje prava suvlasništva predmetne nekretnine (za idealni dio) preinači na način da istom traži utvrđenje stjecanja valjane pravne osnove za stjecanje prava suvlasništva na točno određenom realnom dijelu nekretnine, to sud preinaku tužbe koju tužitelj vrši podneskom od 18. prosinca 2023. nije dopustio o čemu je i doneseno rješenje na glavnoj raspravi održanoj 06. veljače 2025. (list spisa 167), pisani otpravak kojeg predstavlja predmetna odluka. Sud ovdje smatra potrebnim posebno istaknuti to da sud pri ocjeni da li je preinaka tužbe dopuštena u smislu čl. 190. ZPP nije ulazio u ocjenu (jer obzirom da sud takvu preinaku nije dopustio za tim nije bilo potrebe) da li bi tako preinačena tužba (da je preinaka tužbe dopuštena) bila dopuštena, a obzirom da tužbom predmet koje je pravo vlasništva realnog geometrijski određenog dijela nekretnine moraju kao tuženici biti obuhvaćeni svi upisani zemljišnoknjižni vlasnici što ovdje nije slučaj budući tužitelj prilikom ove objektivne preinake tužbe ne vrši i proširenje tužbe na drugog upisanog zemljišnoknjižnog vlasnika predmetne čest. 13331 k. o. [katastarska općina].
4. U dokaznom je postupku sud pročitao i pregledao izvadak iz zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] zk. ul. [broj ZK uloška] (list spisa 4-5), Ugovor o kupoprodaji nekretnina sklopljen 06. srpnja 2007. uz ovjeru potpisa po javnom bilježniku mr. sc. Davoru Miškoviću u [adresa] pod brojem OV- 11499/2007 (list spisa 6-8), Aneks Ugovora o kupoprodaji nekretnina sklopljen 06. srpnja 2007. uz ovjeru potpisa po javnom bilježniku mr. sc. Davoru Miškoviću u [adresa] pod brojem OV-11514/2007 (list spisa 9-11), rješenje Zadarske županije, Općine Vir klasa: UP-I-410- 15/11-01/7319 od 29. kolovoza 2012. (list spisa 12), rješenje o nasljeđivanju poslovni broj O-411/06, UPP-OS-118/06 doneseno po javnom bilježniku Alkici Kolegi Zubčić u [adresa] kao povjerenici Općinskog suda u Zadru od 04. srpnja 2006. (list spisa 13-14), zapisnik br. 7475 od 17. srpnja 2001. (list spisa 15-16), Kupoprodajni ugovor sklopljen 08. srpnja 1987. (list spisa 17-19), posjedovni list broj 6482 k. o. [katastarska općina] (list spisa 20), rješenje o izvedenom stanju (list spisa 21-23), snimku izvedenog stanja nezakonito izgrađene zgrade (list spisa 34-88), izjavu GĆ s ovjerom potpisa po javnom bilježniku Josipi Zubčić pod brojem OV-1303/2022 (list spisa 89-91), izvadak iz zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] zk. ul. [broj ZK uloška] (list spisa 92-93), izjavu HĆ od 01. rujna 2022. (list spisa 98-99), potvrdu o plaćanju predujma u iznosu od 530,00 Eura (list spisa 117), zapisnik o očevidu na licu mjesta održanom 03. studenog 2023. (list spisa 120-122), skicu sudskog očevida društva ovlaštenog za poslove sudskog vještačenja Geo Lesi j.d.o.o. [adresa] s fotografijama (list spisa 123a-123b) i dopunu skice sudskog očevida društva ovlaštenog za poslove sudskog vještačenja Geo Lesi j.d.o.o. [adresa] (list spisa 177), saslušao je svjedoke RĆ (list spisa 168-169), SĆ (list spisa 169), OĆ (list spisa 170) i ČĆ (list spisa 171) te tužitelja HĆ (list spisa 171-172) i tuženu GĆ (list spisa 172-173). Obzirom da je u tijeku postupka glavna rasprava počela iznova zbog izmjene uređujućeg suca, sud je, nakon što je sukladno čl. 315. st. 3. ZPP strankama omogućio da se o tome izjasne, odlučio da se ponovno ne obavlja očevid na licu mjesta već da se pročita zapisnik o očevidu na licu mjesta budući je sud, obzirom na stanje spisa, ocijenio da ponovni izlazak suda na lice mjesta nije potreban, ovo obzirom na predmet spora i rezultate dokaznog postupka te posebno iz razloga što tužitelj (koji predlaže da se obavi novi očevid) nije prigovorio skici sudskog očevida izrađenoj po društvu ovlaštenom za poslove sudskog vještačenja Geo Lesi j.d.o.o. [adresa] s fotografijama. Istaknimo ovdje da su nije izveo dokaz saslušanjem kao svjedoka odvjetnika BĆ, ovo stoga što je odvjetnik BĆ u svojstvu punomoćnika tužitelja u ovom postupku bio nazočan ročištima na kojima su iskaze davali drugi svjedoci. Naime, tužitelj na pripremnom ročištu 06. listopada 2022. navodi da ukoliko sud prihvati dokazni prijedlog za saslušanje njegova punomoćnika BĆ u svojstvu svjedoka, će on istom otkazati punomoć za zastupanje u ovom postupku, međutim, iako sud na pripremnom ročištu 02. listopada 2023. prihvaća i donosi rješenje o izvođenju svih predloženih dokaza, tužitelj odvjetniku BĆ ne otkazuje punomoć već BĆ kao punomoćnik tužitelja sudjeluje na svim daljnjim ročištima u postupku pa tako i na onima na kojima su saslušavani ostali predloženi svjedoci. Naime, iako tužitelj odvjetniku BĆ nije otkazao punomoć za zastupanje, sud je odvjetniku BĆ za ročište određeno za saslušanje svjedoka uputio poziv kao svjedoku, kako to jasno i nedvojbeno proizlazi iz podataka u e-Spisu iz kojih je razvidno da je odvjetnik BĆ i zaprimio poziv za ročište zakazano za 06. veljače 2025. na koje se poziva u svojstvu svjedoka, međutim, na to je ročište isti pristupio u svojstvu punomoćnika tužitelja i naveo da će na istom sudjelovati u svojstvu punomoćnika tužitelja budući nije osigurao drugog punomoćnika.
5. Tužbeni zahtjev nije osnovan.
5.1. Tužitelj u tužbi navodi da je on stvarni vlasnik i posjednik dijela čest. 13331 k. o. [katastarska općina] i to dvorišta površine 95m2 za ½ dijela i kuće površine 59m2, a pravo vlasništva čest. 13331 k. o. [katastarska općina] za ½ dijela da je stekao temeljem Ugovora o kupoprodaji sklopljenog s pravnom slijednicom upisane zk. vlasnice ove nekretnine, pa je tako predmet ovog spora stjecanje valjane pravne osnove (ugovor o kupoprodaji) za stjecanje prava vlasništva čest. 13331 k. o. [katastarska općina] za ½ dijela.
5.2. Odredba čl. 114. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17, dalje: ZV) propisuje da se vlasništvo može steći na temelju pravnog posla, odluke suda odnosno druge nadležne vlasti, nasljeđivanjem i na temelju zakona pri čemu je sukladno st. 2. tog članka pravo vlasništva stečeno kad se ispune sve pretpostavke određene zakonom.
5.3. Sukladno čl. 115. st. 1. ZV na temelju valjanog pravnog posla kojemu je cilj stjecanje prava vlasništva prelazi vlasništvo s dotadašnjeg vlasnika na stjecatelja, a na način određen zakonom.
5.4. Istaknimo ovdje i to da se sukladno čl. 354. st. 1. ZV odredbe tog Zakona primjenjuju i na strane fizičke i pravne osobe, osim ako je što drugo zakonom ili međunarodnim ugovorom određeno, pri čemu se sukladno čl. 355. st. 1. ZV fizička osoba sa stajališta tog zakona smatra stranom kad nema državljanstvo Republike Hrvatske, osim ako je što drugo određeno zakonom.
5.5. Sukladno čl. 356. st. 2. ZV strane fizičke i pravne osobe mogu ako zakonom nije drukčije određeno, pod pretpostavkom uzajamnosti, stjecati vlasništvo nekretnina na području Republike Hrvatske, ako suglasnost za to da ministar nadležan za poslove pravosuđa Republike Hrvatske, u svezi čega čl. 357. st. 1. ZV propisuje da ako je za stjecanje prava vlasništva nekretnina potrebna suglasnost ministra nadležnog za poslove pravosuđa Republike Hrvatske, pravni posao koje je cilj stjecanje toga prava je ništetan bez suglasnosti ministra nadležnog za poslove pravosuđa.
6. Iz izvatka iz zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] zk. ul. [broj ZK uloška] (list spisa 4-5) proizlazi da je čest. 13331 k. o. [katastarska općina], u naravi dvorište površine 78m2 i stambena zgrada površine 135m2, ukupne površine 213m2, naziva Prezida, upisana kao vlasništvo ĐĆ rođ. Samardžić ž. G za ½ djela i AĆ za ½ dijela.
6.1. Međutim, temeljem pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju poslovni broj O-411/06, UPP-OS-118/06 donesenog po javnom bilježniku Alkici Kolegi Zubčić u [adresa] kao povjerenici Općinskog suda u Zadru od 04. srpnja 2006. (list spisa 13-14) sud utvrđuje da je ĐĆ rođ. Samardžić pok. G, dakle, osoba koja je uknjižena kao suvlasnica čest. 13331 k. o. [katastarska općina] za ½ dijela, umrla **.**.2001. te da je njezinom nasljednicom na utvrđenoj ostavinskoj imovini - kat. čest. [katastarska čestica] zv. Prezida, dvorište površine 95m2, kuća površine 59m2, kuća površine 59m2, ukupne površine 213 m2, proglašena LĆ za cijelo, nesporno ovdje tužena kojoj je LĆ ranije bilo udano prezime.
6.2. Iz navedenog slijedi utvrđenje da je ovdje tužena nasljeđivanjem ĐĆ rođ. Samardžić kao upisane vlasnice čest. 13331 k. o. [katastarska općina] za ½ dijela stekla tih ½ dijela prava vlasništva čest. 13331 k. o. [katastarska općina], usprkos tome što ista nije upisana kao (su)vlasnica predmetne nekretnine u zemljišnoj knjizi za k. o. [katastarska općina].
6.3. Nastavno na navedeno, iz Ugovora o kupoprodaji nekretnina sklopljenog 06. srpnja 2007. uz ovjeru potpisa po javnom bilježniku mr. sc. Davoru Miškoviću u [adresa] pod brojem OV-11499/2007 (list spisa 6-8, dalje: Ugovor o kupoprodaji) proizlazi da je LĆ (nesporno ovdje tužena) kao prodavateljica **.**.2007. HĆ ovdje tuženiku kao kupcu prodala i predala u posjed i vlasništvo nekretninu koje je vlasnik i posjednik i to čest. 13331 k. o. [katastarska općina] zv. Prezida, dvorište površine 55m2, kuća površine 59m2, ukupne površine 213m2, za ½ dijela dok je kupac HĆ kupio i preuzeo u posjed i vlasništvo od prodavateljice čest. 13331 k. o. [katastarska općina] zv. Prezida, dvorište površine 55m2, kuća površine 59m2, ukupne površine 213m2, za ½ dijela, uz obvezu isplate kupoprodajne cijene u iznosu od 25.000,00 Eura. Nadalje, iz Aneksa Ugovora o kupoprodaji nekretnina sklopljenog 06. srpnja 2007. uz ovjeru potpisa po javnom bilježniku mr. sc. Davoru Miškoviću u [adresa] pod brojem OV-11514/2007 (list spisa 9-11, dalje: Aneks) proizlazi da je u Ugovoru o kupoprodaji sklopljenom 06. srpnja 2007. došlo do pogreške u pogledu oznake površine nekretnine na način da čest. 13331 k. o. [katastarska općina] ima površinu 95m2 i to kuća površine 59m2 sveukupno 213 m2, a nastala greška je u oznaci dvor površine 55m2, pa da stranke tim Aneksom ispravno ugovaraju da LĆ (nesporno ovdje tužena) kao prodavateljica HĆ ovdje tuženiku kao kupcu prodaje i predaje u posjed i vlasništvo nekretninu koje je vlasnik i posjednik i to čest. 13331 k. o. [katastarska općina] zv. Prezida, dvorište površine 95m2 za ½ dijela, kuća površine 59m2, sve k. o. [katastarska općina] dok kupac HĆ kupuje i preuzima u posjed i vlasništvo od prodavateljice čest. 13331 k. o. [katastarska općina] zv. Prezida, dvorište površine 95m2 za ½ dijela, kuća površine 59m2, sve k. o. [katastarska općina].
7. Tužena u postupku ne osporava da je kao prodavateljica s tužiteljem kao kupcem 06. srpnja 2007. sklopila Ugovor o kupoprodaji i Aneks Ugovora o kupoprodaji, međutim, navodi da tužitelj koji je državljanin Bosne i Hercegovine uz Ugovor o kupoprodaji nekretnina sudu nije dostavio suglasnost Ministarstva pravosuđa. Od strane suda upitan da li je državljanin Republike Hrvatske, tužitelj na ročištu glavne rasprave 06. veljače 2025. navodi da nije državljanin Republike Hrvatske već Bosne i Hercegovine, a na daljnji upit suda da li je ishodio suglasnost ministarstva za stjecanje prava vlasništva predmetne nekretnine odnosno sklapanje ugovora o kupoprodaji predmetne nekretnine, punomoćnik tužitelja navodi da je tužitelj zatražio suglasnost, ali da mu ministarstvo takvu suglasnost nije izdalo jer je osim ugovora tražilo i sudsku presudu.
7.1. Podvođenjem takvih navoda tužitelja i punomoćnika tužitelja iz kojih proizlazi da je tužitelj državljanin Bosne i Hercegovine i da nije državljanin Republike Hrvatske te da mu ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa nije izdalo suglasnost za stjecanje prava (su)vlasništva (bilo idealnog dijela bilo realnog dijela) predmetne nekretnine pod odredbu čl. 355. st. 1. ZV i odredbu čl. 356. st. 2. ZV u svezi čl. 357. st. 1. ZV sud utvrđuje da je tužitelj strana (fizička) osoba u smislu odredbi ZV te da je Ugovor o kupoprodaji s Aneksom ništetan pravni posao obzirom da tužitelj koji je u trenutku sklapanja tog pravnog posla bio strana (fizička) osoba nije dobio suglasnost ministra nadležnog za poslove pravosuđa za stjecanje prava (su)vlasništva (bilo idealnog dijela bilo realnog dijela) predmetne nekretnine čest. 13331 k. o. [katastarska općina] (tako i Vrhovni sud Republike Hrvatske u presudi i rješenju broj: Rev 2364/11- 2 od 20. lipnja 2012. te rješenju Rev 633/15-2 od 09. veljače 2016.). Pri tome, navodi tužitelja da je ministarstvo za izdavanje suglasnosti u smislu čl. 356. st. 2. ZV tražilo sudsku presudu su paušalni i nedokazani, a osim čega i nelogični budući je postojanje suglasnosti ministarstva (kao jedne od pretpostavki valjanosti pravnog posla kupoprodaje u konkretnom slučaju) preduvjet da bi sud presudom u parničnom postupku u kojem se traži utvrđenje stjecanja valjane pravne osnove za stjecanje prava vlasništva nekretnine mogao utvrditi da je ugovor o kupoprodaji valjani pravni posao. Osim toga, u svom iskazu tužitelj (list spisa 171-172) sudu iskazuje da je on od ministarstva tražio suglasnost da se može knjižiti, ali da je to otkazao dok se ne riješi dvorište, a iz čega bi proizlazilo da je on odustao od traženja suglasnosti za stjecanje prava vlasništva kupoprodajom.
7.2. Kako se sukladno čl. 115. st. 1. ZV pravo vlasništva može steći isključivo na temelju valjanog pravnog posla, a Ugovor o kupoprodaji s Aneksom koji tužitelj ističe kao pravnu osnovu stjecanja prava vlasništva predmetne nekretnine je prema iznesenom utvrđenju suda ništetan što znači da isti nije valjani pravni posao, to je tužbeni zahtjev kojim tužitelj traži da sud utvrdi da je tužitelj stekao valjani pravni osnov za stjecanje prava vlasništva nekretnine oznake čest. 13331 k. o. [katastarska općina] za ½ dijela, pri čemu kao taj pravni osnov ističe upravo Ugovor o kupoprodaji s Aneksom, neosnovan te ga je trebalo odbiti.
8. Iako je dakle tužbeni zahtjev neosnovan već iz prethodno navedenog razloga, valja istaknuti da bi tužbeni zahtjev, kako je postavljen u tužbi, sud odbio i u slučaju da je tužitelj sukladno čl. 356. st. 2. ZV dobio suglasnost za stjecanje prava (su)vlasništva predmetne nekretnine na temelju pravnog posla kupoprodaje. Ovo stoga što tužitelj tužbenim zahtjevom, kako ga postavlja u tužbi, traži utvrđenje stjecanja valjane pravne osnove za stjecanje prava vlasništva čest. 13331 k. o. [katastarska općina] za ½ dijela, dakle, tužbeni zahtjev je usmjeren na idealni dio vlasništva predmetne nekretnine, a sud je ocjenom dokaza izvedenih u ovom postupku kao nedvojbeno utvrdio da predmet pravnog posla kupoprodaje sklopljenog među strankama nije idealni dio već realni dio čest. 13331 k. o. [katastarska općina].
8.1. Naime, ocjenom sadržaja Ugovora o kupoprodaji s Aneksom iz kojeg proizlazi da tužena kao prodavateljica tuženiku kao kupcu prodaje i predaje u posjed, a on kupuje i preuzima u posjed čest. 13331 k. o. [katastarska općina] i to dvorište površine 95m2 za ½ dijela te kuću površine 59m2 za cijelo, u svezi sa sadržajem izvatka iz zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] zk. ul. [broj ZK uloška] (list spisa 4-5) iz kojeg proizlazi da je čest. 13331 k. o. [katastarska općina] u naravi dvorište površine 78m2 i stambena zgrada površine 135m2, proizlazi da predmet Ugovora o kupoprodaji s Aneksom nije idealni dio (½ dijela) čest. 13331 k. o. [katastarska općina] pa da bi taj pravni posao bio pravni temelj za stjecanje idealnog dijela predmetne nekretnine, već dvorište za ½ dijela i točno (površinom od 59m2) određeni dio kuće koja sukladno izvatku iz zemljišne knjige (list spisa 4-5) kao i skici sudskog očevida društva ovlaštenog za poslove sudskog vještačenja Geo Lesi j.d.o.o. [adresa] (list spisa 123a-123b) ima ukupnu površinu od 135m2, a zbog čega iz činjenice da se Ugovorom o kupoprodaji s Aneksom prodaje (samo) 59m2 kuće kao nedvojbeno proizlazi da je predmet kupoprodaje realni (površinom) određeni dio predmetne nekretnine, a ne idealni dio od ½ (cijele) predmetne nekretnine.
8.2. U prilog činjenici da predmet Ugovora o kupoprodaji s Aneksom nije prodaja ½ idealnog dijela čest. 13331 k. o. [katastarska općina] govore i iskazi tužene te iskazi svih u postupku saslušanih svjedoka. Naime, tužiteljica sudu iskazuje (list spisa 172-173) da je ona pregovarala sa tužiteljem i konačno mu prodala dio nekretnine, da je jasno tužitelju rečeno da ona prodaje samo lijevi dio objekta i onaj dio dvorišta koji se nalazi ispred tog lijevog djela na kojem se dijelu dvorišta može parkirati jedno vozilo, pojašnjavajući da je ovdje gdje je sada na donjoj desnoj fotografiji sa lista spisa 123b vidljiva popločana ograđena terasa da u vrijeme prodaje terasa nije postojala već se na tom dijelu dvorišta moglo parkirati jedno vozilo, dodajući da je tužitelju rečeno da ona ne prodaje onako kako je uknjiženo u zemljišnoj knjizi na njenu majku ½ cijele nekretnine već samo ovaj lijevi dio objekta sa to malo dvorišta ispred pa da je tužitelj tako znao točno što kupuje, iskazujući i to da je kuća i prethodno prodaji bila kuća dvojnica koja je na sredini imala zid koji dijeli lijevi i desni dio te da je nakon kupoprodaje tužitelj ušao u posjed isključivo lijevog dijela nekretnine i da on nije posjedovao desni dio kao svoj, samo da je imao ključeve desnog dijela za potrebe obavljanja radova. Takav iskaz tužene u bitnom potvrđuje iskaz saslušane svjedokinje OĆ (list spisa 170), koja je nedvojbeno uknjižena suvlasnica predmetne nekretnine, koja sudu iskazuje da joj je dobro poznat predmet ovog spora jer se radi o kući dvojnici koja je ranije bila pola vlasništvo njene majke i to lijeva strana kuće, a pola vlasništvo njenog supruga, desna strana kuće, da je već tada kuća bila fizički podijeljena na lijevi i desni dio, da je ona iza smrti supruga naslijedila desni dio, a njena sestra LĆ (nesporno ovdje tužena) da se je iza smrti majke trebala upisati u zemljišnu knjigu, ali kako je već u to vrijeme bio dogovor da tužitelj otkupi ovaj lijevi dio kuće, da se to ne bi dva puta upisivalo i plaćalo oni da su svi kao majčini nasljednici zapravo opunomoćili LĆ da ona proda lijevi dio kuće tužitelju pa da će se on upisati u zemljišnu knjigu, dodajući da je tužitelj točno znao da on kupuje samo lijevi dio objekta i da mu ne pripada desni dio objekta niti dvorište koje se nalazi s desne strane, koje je dvorište pripalo njenoj desnoj strani objekta i tužitelj da nije niti koristio ovo dvorište niti su se oni ikad dogovorili da će on to koristiti, dalje iskazujući da je tužitelj nakon kupnje proširio kupljeni dio kuće na način da je nadogradio dio kuće i nastavno na njega ovu terasu, ponavljajući da je kuća podijeljena zidom po sredini i taj zid da dijeli lijevi i desni dio kuće i time vlasništvo tužitelja i njeno vlasništvo te dodajući da tužitelj nikada nije bio u posjedu desnog dijela kuće, da je nakon kupnje uveden u posjed samo lijevog dijela dok je ključeve njenog desnog dijela imao jer mu ih je ona dala za potrebe radova. Nadalje, svjedok ČĆ (list spisa 171) upitan o vlasništvu predmetne nekretnine iskazuje da se radi o vikendici koja je pola vlasništvo tužitelja, a pola vlasništvo OĆ, pojašnjavajući da kad kaže polovica ne misli pola nekretnine već točno određeni lijevi i desni dio objekta pa da je tako tužitelj vlasnik lijevog, a OĆ vlasnik desnog dijela, dodajući da su desni i lijevi dio objekta odijeljeni zidom koji je napravljen odavno, pojašnjavajući da je taj lijevi dio tužitelj kupio od njegove bivše supruge, ovdje tužene. Zatim, svjedokinja TĆ (list spisa 168-169) iskazuje da je predmet spora obiteljska kuća podijeljena na dva dijela, desnog dijela koji je vlasništvo i koji koristi OĆ i lijevi dio koji je bio od nasljednika ĐĆ te je prodan tužitelju, a upitana da li je tužitelju prodan idealni dio cijele nekretnine ili samo spomenuti lijevi dio odgovara da mu je prodan upravo ovaj lijevi dio nekretnine i koliko ona zna tužitelj da nikada nije koristio desni dio kuće koji pripada OĆ i oko toga da nikada ranije nije bilo problema. Konačno, svjedok SĆ (list spisa 169) iskazuje da mu je poznat predmet spora, da se radi o kući oko 8m širine koja ima dva odvojena ulaza u sami objekt, koja je pregrađena po pola, na lijevi i desni dio i to još od kada je tužitelj kupio lijevu stranu kuće, ovo gledano s ulice ispred kuće, koja je polovica ranije bila vlasništvo njihove majke, a kako je majka bila bolesna da su oni kao njeni nasljednici opunomoćili LĆ za prodaju ovog dijela, dodajući da je majka umrla prije prodaje i da je tužitelj kupio točno određenu polovicu nekretnine, pojašnjavajući da je vlasnica desnog dijela kuće njegova druga sestra OĆ. Iako punomoćnik tužitelja prigovara kako iskazu tužene tako i iskazima saslušanih svjedoka kao neistinitima, sud ističe da je njihove iskaze cijenio životnima i logičnima te u bitnom identičnima, a i odgovarajućim stanju u naravi (koje je u postupku nesporno), tom da tužitelj koristi i drži u posjedu upravo lijevi dio predmetne kuće dok OĆ koristi i drži u posjedu upravo desni dio kuće. Osim toga, sam tužitelj upitan o kupoprodaji sudu iskazuje (list spisa 171-172) da je kupio ½ od 213 m2, međutim, upitan da li to znači da je kupio ½ cijele nekretnine odgovara ne i pojašnjava da je kupio lijevi dio nekretnine, onaj koji je ranije bio od majke tužene, dalje navodeći da je ova kuća od kada je napravljena fizički podijeljena na dva dijela, lijevi i desni dio i on da je kupio lijevi dio, a upitan iz kojeg razloga u Ugovoru o kupoprodaji nije navedeno da kupuje lijevi dio odgovara zato jer to nije smatrao potrebnim navoditi obzirom je na licu mjesta vidio da kupuje lijevi dio dodajući da je kupio i dvorište, ovo koje se vidi na lijevim fotografijama sa lista spisa 123b. Upitan da li je on u posjedu cijelog objekta izgrađenog na predmetnoj nekretnini, tužitelj odgovara da nije već da je u posjedu lijevog dijela za koji je i naveo da ga je kupio, dodajući da ključeve od lijevog dijela ima samo on, te ključeve nemaju ni tužena ni OĆ jer to nije njihov dio, a on da je ključeve od desnog dijela imao za potrebe radova dok nije dobio struju, sada ih više nema niti koristi taj desni dio kuće, taj desni dio kuće da je Ismetino vlasništvo.
8.3. Ocjenom takvog iskaza tužitelja u svezi s gore iznesenim iskazima svjedoka i tužene kao i u svezi sa sadržajem gore cijenjenih materijalnih dokaza, a sve navedeno cijenjeno u svezi sa u postupku nespornom činjenicom da u naravi tužitelj od predmetne kupoprodaje koristi i drži u vlasničkom posjedu isključivo lijevi dio predmetne kuće dok OĆ koristi i drži u vlasničkom posjedu isključivo desni dio kuće, sud kao nedvojbeno utvrđuje da predmet Ugovora o kupoprodaji s Aneksom nije idealni dio (½ dijela) čest. 13331 k. o. [katastarska općina] već točno određeni, realni dio predmetne nekretnine. Kako međutim tužitelj tužbenim zahtjevom traži utvrđenje stjecanja valjane pravne osnove za stjecanje prava vlasništva čest. 13331 k. o. [katastarska općina] za ½ dijela, dakle, idealnog dijela cijele nekretnine, tužbeni zahtjev bi čak i u slučaju da je sud utvrdio da je Ugovor o kupoprodaji s Aneksom valjani pravni posao za stjecanje prava vlasništva sud svejedno odbio kao neosnovan. Ovo jer tužitelj koji ima pravni osnov za stjecanje prava vlasništva realnog dijela nekretnine ne može uspjeti sa zahtjevom za utvrđenje da ima pravni osnov za stjecanje prava vlasništva idealnog dijela cijele nekretnine (tako i Vrhovni sud Republike Hrvatske u presudi Rev 2412/2015-2 od 16. siječnja 2019. i odluci Revx 995/13 od 29. siječnja 2014.). Istaknimo ovdje da sud nije kao vjerodostojne prihvatio navode iznesene u izjavi tužitelja od 27. veljače 2025. (list spisa 179) u dijelu u kojem su isti kontradiktorni iskazu tužitelja danom pred sudom obzirom je prema ocjeni suca vjerodostojniji upravo onaj iskaz koji tužitelj kao stranka osobno i neposredno daje pred sudom, nakon što je upozoren na posljedice davanja lažnog iskaza.
9. Odluka o parničnom trošku je donesena temeljem čl. 154. st. 1. ZPP koji propisuje da je stranka koja u cijelosti izgubi parnicu dužna protivnoj stranci naknaditi troškove izazvane vođenjem postupka, primjenom koje je odredbe sud odbio kao neosnovan zahtjev tužitelja za naknadu parničnog troška u iznosu od 1.573,00 Eura dok je tužnoj priznao pravo na naknadu troškova koji su bili nužni za vođenje ovog postupka, ovo u visini odmjerenoj prema vrijednosti predmeta spora označenoj u tužbi (10.000,00 kn što sukladno fiksnom tečaju konverzije iznosi 1.327,23 Eura) i sukladno odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ br. 138/23, dalje: Tarifa). Tuženoj je tako priznato pravo na naknadu troška nastalog po osnovi zastupanja po punomoćniku iz reda odvjetnika i to trošak za sastav odgovora na tužbu dostavljenog sudu 10. lipnja 2022. (1 x 100 bodova x 2,00 Eura sukladno Tbr. 8. toč. 1. Tarife), trošak zastupanja na pripremnom ročištu 24. kolovoza 2022. koje je odgođeno prije početka raspravljanja o predmetu spora (1 x 25% od 100 bodova x 2,00 Eura sukladno Tbr. 9. toč. 5. Tarife), trošak zastupanja na pripremnim ročištima 06. listopada 2022. i 02. listopada 2023. na kojima je sud raspravljao o predmetu spora (2 x 100 bodova x 2,00 Eura sukladno Tbr. 9. toč. 1. Tarife), trošak sastava podneska od 18. siječnja 2023. kojim se očituje na prijedlog tužitelja za produljenje roka zastoja radi pokušaja mirnog rješenja spora (1 x 25% od 100 bodova x 2,00 Eura sukladno Tbr. 8. toč. 4. Tarife), trošak zastupanja na očevidu održanom na licu mjesta 03. studenog 2023. (1 x 100 bodova x 2,00 Eura sukladno Tbr. 9. toč. 7. Tarife), trošak sastava prvog obrazloženog podneska od 14. prosinca 2023. kojim se očituje na skicu sudskog očevida (1 x 100 bodova x 2,00 Eura sukladno Tbr. 8. toč. 1. Tarife), trošak sastava drugog obrazloženog podneska od 04. siječnja 2024. kojim se očituje na preinaku tužbe (1 x 100 bodova x 2,00 Eura sukladno Tbr. 8. toč. 1. Tarife), trošak zastupanja na ročištima glavne rasprave održanim 06. veljače 2025. i 14. travnja 2025. na kojem se je provodio dokazni postupak (2 x 100 bodova x 2,00 Eura sukladno Tbr. 9. toč. 1. Tarife), a što sveukupno iznosi 1.700,00 Eura. Nije kao osnovan sud cijenio zahtjev tužene za naknadu troškova sastava podneska od 02. kolovoza 2022. budući se radi o navodima koje je tužena mogla kao i bila dužna iznijeti već u svom odgovoru na tužbu pa kako to nije učinila već je iste iznijela u naknadno dostavljenom podnesku, to sukladno čl. 156. ZPP trošak sastava tog podneska koji je nastao isključivo propustom tužene (da ranije u svom odgovoru na tužbu iznesene te navode) ne može pasti na teret tužitelja. Nadalje, nije kao osnovan sud cijenio zahtjev tužene za naknadu troškova sastava podneska od 28. siječnja 2025. budući se ne radi o podnesku koji je bio nužan za vođenje postupka pa sukladno čl. 155. ZPP tužena ne ostvaruje parvo na naknadu troškova sastave istog, ovo jer će sud prigovor stranke na nalaz vještaka dostaviti sudskom vještaku na očitovanje i bez naputka stranke sudu da to učiniti. Konačno, sud nije priznao niti zahtjev tužene za naknadu troška u visini sudske pristojbe za presudu budući tužena nije obveznik plaćanja sudske pristojbe za presudu pa da bi joj dokaz po toj osnovi u ovom postupku opravdano uopće mogao nastati, a niti zahtjev za naknadu troška u visini sudske pristojbe za odgovor na tužbu budući tužena ne dokazuje plaćanje tog troška, a isti sukladno Zakonu o sudskim pristojbama pada na teret stranke koja je izgubila u sporu poradi čega sud tuženu nije niti obvezao na plaćanje sudske pristojbe za odgovor na tužbu.
U Zadru, 28. svibnja 2025. godine
S u d a c
Neva Lukin
Uputa o pravnom lijeku:
1. Stranci koja je pristupila na ročište za objavu, rok za žalbu teče od dana tog ročišta. Rok za žalbu je 15 (petnaest) dana. Žalba se dostavlja pisano ovom sudu za sud drugog stupnja.
2. Stranci koja nije pristupila na ročište za objavu presude, a o njemu je uredno obaviještena, rok za žalbu teče od dana tog ročišta. Rok za žalbu je 15 (petnaest) dana. Žalba se dostavlja pisano ovom sudu za sud drugog stupnja.
3. Stranci koja nije pristupila na ročište za objavu presude, a o njemu nije uredno obaviještena, rok za žalbu teče od dana dostave pisanog otpravka presude. Rok za žalbu je 15 (petnaest) dana. Žalba se dostavlja pisano ovom sudu za sud drugog stupnja.
DNA:
1. Tužitelju po punomoćniku uz rješenje o sudskoj pristojbi na presudu,
2. Tuženoj po punomoćnici.
