REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU
Ulica grada Vukovara 84
Poslovni broj: Pn-237/2022-35
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski građanski sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Ingrid Šegon, u pravnoj stvari tužiteljice BI, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], koju zastupa punomoćnik Alen Pešušić, odvjetnik u Zagrebu, protiv tuženika EUROHERC OSIGURANJE d.d., OIB: 22694857747 Zagreb, Ul. grada Vukovara 282, kojeg zastupa punomoćnik Damir Salahović, odvjetnik u Zagrebu, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 16. travnja 2025. u prisutnosti punomoćnika tužitelja Alena Pešušića, odvjetnika u Zagrebu i punomoćnika tuženika Damira Salahovića, odvjetnika u Zagrebu, na ročištu za objavu presude 29. svibnja 2025.,
p r e s u d i o j e
I. Nalaže se tuženiku EUROHERC OSIGURANJE d.d., OIB: 22694857747, Ulica grada Vukovara 282, Zagreb, platiti tužiteljici BI, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], iznos od 1.725,40 eura sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 22. listopada 2021. do 29. prosinca 2023. prema stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, a za razdoblje od 30. prosinca 2023. do isplate prema stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem za tri postotna poena referentne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke sve u roku 15 dana.
II. Nalaže se tuženiku EUROHERC OSIGURANJE d.d., OIB: 22694857747, Ulica grada Vukovara 282, Zagreb, tužiteljici BI, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], naknaditi troškove postupka u iznosu od 1.941,36 eura sa zakonskom zateznom kamatom od 29. svibnja 2025. prema stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem za tri postotna poena referentne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke sve u roku 15 dana, dok se u preostalom dijelu zahtjev tužiteljice odbija kao neosnovan.
III. Odbija se zahtjev tuženika za naknadu troškova postupka.
Obrazloženje
1. Tužiteljica je 28. siječnja 2022. podnijela tužbu u kojoj navodi da 14.10.2021.g. u 17,00 sati u Zagrebu, na križanju Grižanske ulice i Ulice Križnog puta pretrpjela štetu na način da je osobno vozilo reg. [registarska oznaka] koje je u njezinom vlasništvu oštećeno u prometnoj nezgodi. Štetni događaj se dogodio na način da je JI upravljao osobnim vozilom reg. oznake [registarska oznaka] i kretao se Ulicom Križnog puta, sjevernom kolničkom trakom u smjeru jugozapada, ušao u raskrižje dok je gorjelo zeleno svjetlo na semaforu, te se kretao ravno kroz raskrižje, dok je vozilo reg. oznake [registarska oznaka], kojim je upravljao CI skretalo ulijevo prema Grižanskoj ulici iz smjera Ulice Križnog puta, južne kolničke trake u smjeru sjeveroistoka, te mu je za njegov smjer kretanja na semaforu također bilo upaljeno zeleno svjetlo, ali je zbog nepoštivanja prednosti prolaska oduzeo prednost vozilu kojim je upravljao JI, a koji je, kako bi izbjegao sudar, naletio prednjim desnim dijelom vozila reg. oznake [registarska oznaka] na prednji desni dio vozila reg. oznake [registarska oznaka]. Tužiteljica je kao vlasnica osobnog vozila reg. oznaka [registarska oznaka] pretrpjela imovinsku štetu u predmetnom štetnom događaju u iznosu od 13.000,00 kn. Tuženik je odgovoran za štetu obzirom da je osobno vozilo reg. oznake [registarska oznaka] koje je skrivilo predmetni šetni događaj osigurano kod tuženika policom broj [broj police]. Tužiteljica se tuženiku obratila sa odštetnim zahtjevom u mirnom postupku, međutim, tuženik je isti otklonio. Stoga tužiteljica predlaže da sud naloži tuženiku da joj nadoknadi štetu u iznosu 13.000,00 kuna sa zateznom kamatom tekućom od 22.10.2021. do isplate, kao i da joj nadoknadi parnične troškove.
2. Tuženik u odgovoru na tužbu priznaje aktivnu i pasivnu legitimaciju, nastanak štetnog događaja te visinu štete na vozilu tužiteljice, dok osporava činjenične navode tužbe koji opisuju dinamiku i tijek nastanka prometne nezgode (nastanak štetnog događaja), da je do prometne nezgode došlo krivnjom vozača osiguranog kod tuženika, pa tuženik osporava osnovu i svoju odgovornost za nastanak štete i tijek kamata. Predlaže odbiti tužbeni zahtjev uz naknadu parničnih troškova.
3. Tijekom dokaznog postupka sud je izvršio uvid u Potvrdu o prometnoj nezgodi MUP-a od 05.11.2021. (stranica 5-6 spisa), izjavu svjedoka HI (stranica 7 spisa), izvid štete (stranica 8 spisa), obavijest o primitku odštetnog zahtjeva (stranica 9-10 spisa), utemeljeni odgovor II od 02.12.2021., (stranica 11-12 spisa), prigovor na utemeljeni odgovor II od 09.12.2021. (stranica 13 spisa), odgovor na prigovor na utemeljeni odgovor (stranica 14 spisa), izvid štete (stranica 23 spisa), odštetni zahtjev (stranica 24-34 spisa), zapisnik o očevidu sa fotoelaboratom i skicom mjesta događaja (stranica 38-49 spisa), obavezni prekršajni nalog protiv okr. CI (stranica 50-52 spisa), skicu mjesta događaja, CD medij sa fotografijama i zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola na ime JI (stranica 59-108 spisa), presudu Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu broj Pp-9401/2022-11 od 14.10.2022. (stranica 111-116 spisa), dokaz saslušanjem svjedoka JI, CI, HI, ZI i tužiteljice kao stranke (stranica 122-124 spisa), prometnim vještačenjem po vještaku Krešimiru Someku, dipl. ing. (stranica 133-137 spisa) i saslušanjem svjedoka ŠI (stranica 153 spisa).
4. Na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno kao i svih dokaza zajedno te na temelju rezultata cjelokupnog postupka, sukladno članku 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 84/08., 123/08., 57/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22 i 155/23. - dalje: ZPP), ovaj sud smatra da tužbeni zahtjev osnovan.
5. Predmet spora je zahtjev za naknadu imovinske štete na temelju članka 1045. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23 - dalje; ZOO) u svezi članka 1085. i 1089. ZOO-a kojima je propisano da tko drugome prouzroči štetu dužan je kao odgovorna osoba tu štetu naknaditi tako da se uspostavi stanje kakvo je bilo prije nego što je šteta nastala.
6. Između stranaka nije sporna pasivna legitimacija i visina štete, a sporna je dinamika nastanka štetnog događaja i odgovornost osiguranika tuženika za nastanak štetnog događaja.
7. Radi utvrđivanja okolnosti nastanka štetnog događaja sud je saslušao svjedoka JI koji je naveo da je upravljao osobnim automobilom koji je vlasništvo njegove supruge te se kretao Ulicom Križnog puta iz smjera istoka prema zapadu. Došao je do raskrižja s Grižanskom ulicom, bilo je upaljeno zeleno svjetlo i nastavio je kretanje ravno. U raskrižju je prema njemu naišlo drugo vozilo koje se kretalo Ulicom Križnog puta iz smjera zapada prema istoku i skretalo je u lijevo u Grižansku ulicu. To vozilo je njemu oduzelo prednost, jer je išao ravno. Pokušao je izbjeći nalet na način da je skrenuo u lijevo, ali u izbjegavanju naleta nije uspio, pa je došlo do udarca njegovog prednjeg dijela vozila s prednjim dijelom tog drugog vozila. Na vozilu supruge oštećena je hauba, svjetla, maglenka, maska, branik i ne sjeća se svega ostalog. Došla je Policija i sastavila je zapisnik. Na posebno pitanje punomoćnika tužiteljice naveo je da je vozio pod utjecajem alkohola i za to je kažnjen. Alkoholiziranost nije utjecala na sposobnost njegove vožnje te nije imao upaljen pokazivač smjera u trenutku ulaska u raskrižje. Na posebno pitanje punomoćnika tuženika naveo je da kretao malom brzinom oko 20-30 km/h. Na pitanje na kojoj udaljenosti se nalazio kada je drugo vozilo započelo radnju skretanja u lijevo, odgovario je da je bio na udaljenosti oko 10 metara. Poduzeo je radnju kočenja, a kada je vidio da se ne može zaustaviti, skrenuo je u lijevo.
8. Iz iskaza svjedoka CI proizlazi da je upravljao osobnim automobilom i išao je kući, kretao se Ulicom Križnog puta te je kod križanja s Grižanskom ulicom trebao skrenuti u lijevo, dao je žmigavac i započeo skretanje. Njemu je bilo upaljeno zeleno svjetlo te mu je u susret dolazilo drugo vozilo koje je također imalo upaljeno zeleno svjetlo te lijevi pokazivač smjera. Dakle, imao je upaljen lijevi žmigavac, ali nije skretao, već je išao ravno. Došlo je do naleta između svjedokovog prednjeg desnog dijela vozila i njegovog prednjeg desnog vozila. Na mjesto nesreće došla je Policija koja da je provela alkotestiranje te je svjedok naveo da je imao 0,0 g/kg alkohola u krvi, a drugi vozač je imao koncentraciju od preko 1,00 g/kg te je bio pod utjecajem lijekova, a za isto zna jer mu je drugi vozač to rekao. Svjedok je naveo da je on proglašen krivim iako smatra da nije kriv. Na posebno pitanje punomoćnika tuženika naveo je da se drugo vozilo kretalo malom brzinom oko 20-30 km/h.
9. Iz iskaza svjedoka HI proizlazi da je bio suvozač u vozilu kojim je upravljao JI te da se svakodnevno s njime dvije godine vozio s posla i uvijek su na raskrižju Ulice Križnog puta i Grižanske ulice išli ravno, jer je to put prema svjedokovoj kući. Dolaskom na raskrižje ispred njih da je bilo jedno vozilo koje je skretalo u lijevo, a oni su išli ravno. Istom ulicom, ali iz suprotnog smjera naišlo je drugo vozilo koje je skretalo u lijevo i to vozilo je njima oduzelo prednost. Do naleta je došlo točno na sredini raskrižja tako da su automobili naletjeli prednjim dijelovima. JI nije davao pokazivač smjera. Pokušao je izbjeći nalet na vozilo na način da skrene u lijevo, ali nije uspio. udaljenost je bila mala, pa nije mogao nigdje.
10. Svjedokinja FI navela da u pogledu nastanka štetnog događaja nema što reći jer je bila kod kuće i ništa o tome ne zna već je vlasnica vozila kojim je upravljao njezin sin SI.
11. Iz iskaza svjedoka SI proizlazi da je upravljao osobnim vozilom u vlasništvu majke, a kretao sam se Ulicom Križnog puta iza vozila kojim je upravljao CI. Vozilo ispred njega je skretalo na križanju u lijevo, a on je išao ravno. CI da je je oduzeo prednost vozilu koje je išlo njima iz suprotnog smjera koje je išlo ravno. On da je tu ispao kolateralna žrtva, jer se vozilo CI nakon sudara odbilo na njegovo vozilo i na njegovom vozilu je nastala šteta. On je jako brzo krenuo te misli da se on žurio da stigne u raskrižju skrenuti u lijevo. Prethodno da su stajali na semaforu i svjedok je čekao da on skrene u lijevo kako bi nastavio ravno. Štetu na vozilu kojim je upravljao je isplatio tuženik. JI nije imao upaljen pokazivač smjera za lijevo, on je išao ravno, odnosno zadržavao je smjer kretanja.
12. Tužiteljica saslušana kao stranka navela je da je vlasnica vozila kojim je upravljao njezin suprug JI. Nije sudjelovala u prometnoj nesreći, već je na mjesto nesreće došla pola sata kasnije te traži štetu za svoje vozilo. Na posebno pitanje punomćnika tuženika navela je da su vozilo popravili, ne zna za koji iznos, to je rješavao njezin suprug.
13. Svjedok ŠI naveo je nakon što mu je sud pojasnio navode tužbe te ga pitao sjeća li se konkretno prometne nezgode koja se dogodila 14. listopada 2021. u 17:00 sati u Zagrebu na križanju Grižanske ulice i ulice Križnog puta te da je u predmetu Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu, posl.br Pp-9401/22 saslušan u svojstvu svjedoka i ukazuje mu se da je u postupku pozvan u svojstvu svjedoka po prijedlogu tuženika, da se zbog proteka vremena ne sjeća konkretno prometne nezgode. Na poseban upit punomoćnika tuženika je li se sjeća da je u listopadu 2021. vidio neku prometnu nezgodu ili bio njegov očevidac, svjedok je naveo da se ne sjeća zbog proteka vremena.
14. Uvidom u presudu Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu poslovni broj Pp- 9401/2022-11 od 14.10.2021. utvrđeno je da je okrivljenik CI proglašen krivim što je 14.10.2021. u 17,00 sati u Zagrebu upravljao osobnim automobilom registarske oznake [registarska oznaka] južnom kolničkom trakom ulice Križnog puta u smjeru sjeveroistoka, dolaskom do raskrižja sa Grižanskom ulicom na kojem se prometom upravlja semaforima, koji su radili u redovitom režimu i ispravno, ušao u navedeno križanje na znak zelenog svjetla na semaforu, te je skretao ulijevo prema kolniku Grižanske ulice, a da pritom iako je bio dužan, nije propustio vozilo koje dolazeći iz suprotnog smjera, zadržava smjer svojeg skretanja ili skreće u desno, pa je tom prilikom uslijed nepoštivanja prednosti prolaska, na prednji desni dio njegovog vozila, u izbjegavanju sudara, naletio prednjim desnim dijelom osobni automobil [registarska oznaka] kojim je upravljao EI, a koji se kretao iz suprotnog smjera kolnikom ulice Križnog puta, sjevernom kolničkom trakom u smjeru jugozapada, a u trenutku nesreće ušao je u raskrižje na znak zelenog svjetla na semaforu, zadržavajući smjer kretanja ravno i u odnosu na gore navedeno vozilo imao prednost prolaska, a uslijed naleta osobni automobil [registarska oznaka] odbačen u smjeru jugozapada te je zadnjim desnim dijelom naletio na prednji lijevi bočni dio osobnog automobila registarske oznake [registarska oznaka], kojim je južnom kolničkom trakom ulice Križnog puta u smjeru sjeveroistoka upravljao SI, koji se u trenutku prometne nesreće nalazio zaustavljen ispred raskrižja sa Grižanskom ulicom prednjim dijelom okrenut u smjeru sjeveroistoka, u kojoj prometnoj nesreći je nastala materijalna šteta, dakle, kao vozač koji vozilom skreće ulijevo nije propustio vozilo koje dolazeći iz suprotnog smjera zadržava smjer kretanja čime da je počinio prekršaj iz članka 57. st. 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama kažnjiv po čl. 57. st. 7. u vezi s čl. 293. st. 1. istog Zakona pa mu je izrečena novčana kazna u iznosu od 3.000,00 kn/398,17 eura. U bitnome prekršajni sud svoju odluku temelji na zaključku da je okrivljenik upravljajući osobnim vozilom predmetnim kolnikom dolaskom do raskrižja s Grižanskom ulicom na kojem se prometom upravlja semaforima skretao u lijevo na zeleno svjetlo na semaforu, a da prethodno nije propustio vozilo koje dolazi iz suprotnog smjera i zadržava smjer kretanja čime je prouzročio prometnu nesreću i time postupio protivno odredbi čl. 57. st. 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama.
15. Uvidom u zapisnik o očevidu s elaboratom i skicom mjesta događaja i obvezni prekršajni nalog protiv okr. CI utvrđeno je da je zbog počinjenog prekršaja iz čl. 199. st. 2. kažnjivo po čl. 199. st. 6. ZSPC-a vozaču osobnog automobila [registarska oznaka] JI uz izdanu naredbu o određivanju mjere opreza privremeno oduzeta vozačka dozvola te je isključen iz prometa te je zbog počinjenog prekršaja podnijeto izvješće o počinjeno prekršaju Referadi prekršajnog postupka u Postaji koja će izdati i donijeti obvezni prekršajni nalog, dok je CI izdan obvezni prekršajni nalog zbog počinjenog prekršaja iz članka 57. st. 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama.
16. Radi utvrđivanja dinamike nastanka štetnog događaja sud je proveo prometno vještačenje po vještaku dipl. ing. Krešimiru Someku koji je u nalazu i mišljenju naveo da je do sudara u vidu kontakta prednjeg desnog vrha osobnog automobila FIAT Bravo registracije [registarska oznaka] kojim je upravljao JI i prednjeg desnog vrha osobnog automobila DACIA Sandero registracije [registarska oznaka] kojim je upravljao CI došlo je na zapadnoj strani križanja Ulica križnog puta-Grižanska ulica. Oba vozila su u križanje ušla na zeleno svjetlo. Točka kontakta je bila u križanu na središnjoj osi kolnika Ulice Križnog puta oko 19m od zaustavne crte s istočne strane križanja. U trenutku kontakta automobil FIAT je bio u fazi skretanja lijevo koje je vozač poduzeo da izbjegne suda s automobilom DACIA iz suprotnog smjera. Prethodno se je automobil FIAT kretao kroz križanje zadržavajući smjer i pravac vožnje od kolnika Ulice Križnog puta s istočne strane križanje do kolnika ulice Križnog puta sa zapadne strane križanja. U trenutku kontakta automobil DACIA je bio u fazi skretanja iz kolnika Ulice Križnog puta sa zapadne strane križanja lijevo prema kolniku Grižanske ulice sa sjeverne strane križanja. U trenutku kontakta brzina automobila FIAT bila je oko 18 km/h a brzina automobila DACIA oko 10km/h. Nakon sudara automobil DACIA je bio odbačen unazad i stražnjim desnim vrhom došao je u kontakt s prednjom lijevom bočnom stranom automobila ŠKODA Octavia registracije [registarska oznaka] kojim je upravljao SI, a koji je ušao u križanje iza automobila DACIA zadržavajući smjer i pravac vožnje prema kolniku Ulice Križnog puta s istočne strane križanja. Da je vozač automobila FIAT odlučio samo snažno kočiti, a ne skrenuti lijevo, došlo bi do sudara u vidu naleta FIATA na desnu bočnu stranu automobila DACIA.
17. Stranke nisu imale primjedbe na nalaz i mišljenje vještaka te je sud nalaz i mišljenje prihvatio kao objektivno i sačinjeno u skladu s pravilima znanosti i struke u smislu odredbe čl. 258. ZPP.
18. Odredbom čl. 57. st. 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine„ broj 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19, 42/20) propisano je da vozač vozila koji skreće ulijevo dužan je propustiti vozilo, koje dolazeći iz suprotnog smjera, zadržava smjer svojeg kretanja ili skreće udesno, osim ako postavljenim prometnim znakom nije drukčije određeno.
19. Na temelju izvedenih dokaza, prema ocjeni suda, dovodeći u vezu iskaze svjedoka i provedeno vještačenje sud je utvrdio da je do prometne nezgode došlo na način opisan u tužbi odnosno da je do sudara u vidu kontakta prednjeg desnog vrha osobnog automobila FIAT Bravo kojim je upravljao JI i prednjeg desnog vrha osobnog automobila Dacia Sandero kojim je upravljao CI došlo na zapadnoj strani križanja Ulica Križnog puta-Grižanska ulica s tim da su oba vozila ušla na zeleno svjetlo pri čemu je automobil Fiat kretao se kroz križanje zadržavajući smjer i pravac vožnje od kolnika Ulice Križnog puta s istočne strane križanja do kolnika ulice Križnog puta sa zapadne strane križanja. Da je vozač automobila FIAT odlučio samo snažno kočiti, a ne skrenuti lijevo, došlo bi do sudara u vidu naleta FIATA na desnu bočnu stranu automobila DACIA.
20. Dakle, osiguranik tuženika je postupio suprotno odredbi čl. 57. st. 2. ZOSPC-a jer prilikom skretanja ulijevo nije propustilo vozilo kojim je upravljao suprug tužiteljice, a koje je zadržavalo smjer kretanja. Sukladno odredbi čl. 1072. ZOO-a kada je šteta prouzročena pogonom dva ili više vozila, svu štetu snosi vlasnik vozila koji je isključivo kriv za štetni događaj, a ako postoji obostrana krivnja, svaki vlasnik odgovara drugome za njegovu štetu razmjerno stupnju svoje krivnje. Obzirom na to da je tijekom postupka utvrđeno da je za predmetnu štetu isključivo odgovoran osiguranik tuženika, to je tuženik kao njegov osiguratelj dužan naknaditi tužiteljici štetu u ovom postupku, a čija visina nije sporna.
21. Obveza pravične novčane naknade za imovinsku štetu na temelju članka 1086. ZOO-a dospijeva danom nastanka štete. Člankom 12. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu ("Narodne novine", broj: 151/05., 36/09., 75/09., 76/13., 152/14. i 155/23.), a koji je lex specialis u odnosu na ZOO, propisano je da je odgovorni osiguratelj dužan u roku 60 dana od dana primitka odštetnog zahtjeva utvrditi osnovanost i visinu zahtjeva, te dostaviti podnositelju zahtjeva obrazloženu ponudu, kao i pravo oštećenika na zakonsku zateznu kamatu na dužni iznos naknade štete od dana podnošenja odštetnog zahtjeva, ukoliko osiguratelj ne izvrši isplatu u navedenom roku. Vrhovni sud Republike Hrvatske je u odluci broj Rev- 2295/15 od 28. rujna 2022. zauzeo pravno shvaćanje da tužitelju zakonske zatezne kamate pripadaju od dana podnošenja odštetnog zahtjeva sukladno članku 12. stavak 1. i 4. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu.
22. Tužiteljica potražuje zakonske zatezne kamate tekuće od 22. listopada 2021.
23. Uvidom u odgovor tuženika na odštetni zahtjev tužiteljice (stranica 9 spisa) utvrđeno je da je tuženik odštetni zahtjev zaprimio 16. listopada 2021., a što je jasno i nedvosmisleno navedeno u tom dopisu. Stoga su zakonske zatezne kamate dosuđene sukladno zahtjevu tužiteljice od 22. listopada 2021. u visini određenoj člankom 29. stavka 2. ZOO-a.
24. Odluka o troškovima postupka temelji se na članku 154. stavak 1. ZPP-a. Tužiteljici su priznati troškovi zastupanja po punomoćniku sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine", broj: 138/23) i to za sastav tužbe (Tbr.8/1-100 bodova), za sastav podneska od 24.3.2022. (Tbr.8/1- 100 bodova), za sastav podneska 30.09.2022. (Tbr.8/3-25 bodova), zastupanja na raspravi od 03.10.2022. (Tbr.9/1-100 bodova), za sastav podneska od 15.11.2022. (Tbr.8/3-25 bodova), zastupanja na ročištu 08.11.2023. (Tbr. 9/1-100 bodova), za sastav podneska od 11.03.2024. (Tbr. 8/1-100 bodova), zastupanja na ročištu 05.02.2025. (Tbr.9/1-100 bodova) i zastupanja na ročištu 16.04.2025. (Tbr.9/1-100 bodova) ukupno 750,00 bodova uz vrijednost boda od 2,00 eura, 1.500,00 eura, pdv od 25% 375,00 eura, trošak plaćene pristojbe na tužbu od 33,18 eura i trošak pristojbe na presudu od 33,18 eura ukupno 1.941,36 eura, dok je u preostalom dijelu zahtjev tužiteljice za naknadu troškova postupka odbijen.
25. Ističe se da sud trošak određuje primjenom članka 155. ZPP-a i prilikom odlučivanja o troškovima određuje naknadu samo onih troškova koji su bili potrebni za vođenje parnice cijeneći pri tome brižljivo sve okolnosti i vodeći računa o pravilima za pripremanje glavne rasprave. Stoga sud podnesak tužiteljice od 28.01.2022. kojim dostavlja dokaz o uplati sudske pristojbe, podnesak od 08.12.2023. kojim predlaže nastavak postupka, podneske od 09.02.2024. i 19.02.2024. kojima predlaže da sud odustane od provođenja vještačenja jer tuženik nije platio predujam i podneske od 24.10.2024. i 04.12.2024. kojima požuruje postupanje suda, sud nije uzeo u obzir prilikom određivanja troškova postupka jer sud uplatu pristojbe vidi putem e komunikacije, sud zakazuje ročišta u skladu sa raspoloživim terminima, a tuženik je uplatio predujam te je provedeno vještačenje u ovom postupku. Tužiteljici nije priznat trošak naknade za pristup ročištu na kojem se objavljuje presuda. Konkretni trošak nije od nikakvog značaja za vođenje parnice, jer o toj radnji ne ovisi odluka suda te pristup ovom ročištu nije obavezan i nije od nikakvog utjecaja na pravo stranke budući postoji mogućnost isticanja presude na internetskoj stranici e-Oglasna ploča sudova (članak 335. stavak 10. ZPP-a). Dakle, pristup punomoćnika ročištu za objavu presude nije od značaja za vođenje parnice, a samo takvi troškovi se u smislu članka 155. ZPP-a smatraju opravdanim parničnim troškovima.
26. Zahtjev tuženika za naknadom parničnih troškova je odbijen primjenom članka 154. stavak 1. ZPP-a.
U Zagrebu 29. svibnja 2025.
Sutkinja
Ingrid Šegon
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana objave presude. Žalba se podnosi ovome sudu pisanim putem u 4 primjerka, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud.
DNA:
1. Tužiteljici po punomoćniku
2. Tuženiku po punomoćniku
