REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pn-233/2020-73

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E N J E

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda dr. sc. Dijani Vragović, u pravnoj stvari tužitelja PS, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], VS, [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Edi Crnovršanin, odvjetnik u Zagrebu, protiv tuženika ADRIATIC OSIGURANJE d.d., OIB: 94472454976, Listopadska 2, Zagreb, kojeg zastupa punomoćnik IS i drugi odvjetnici u Odvjetničkom društvu Grgić & Partneri u Zagrebu, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 16. travnja 2025. u prisutnosti punomoćnika tužitelja i punomoćnika tuženika, dana 28. svibnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku ADRIATIC OSIGURANJE d.d., OIB: 94472454976, Listopadska 2, Zagreb, naknaditi tužitelju PS, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], VS, P, štetu u visini od 14.950,36 EUR, sa zateznom kamatom tekućom od 18. siječnja 2019. do isplate, po stopi koja se do 31. prosinca 2022. određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 31. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2024. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku ADRIATIC OSIGURANJE d.d., OIB: 94472454976, Listopadska 2, Zagreb, naknaditi tužitelju PS, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], VS, P, štetu u visini u visini od 43.959,06 EUR, sa zateznom kamatom tekućom od 31. 10. 2023. po stopi koja se do 31. prosinca 2023. određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2024. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku 15 dana.

III. Nalaže se tuženiku ADRIATIC OSIGURANJE d.d., OIB: 94472454976, Listopadska 2, Zagreb, tužitelju PS, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], VS, P, isplatiti ukupni iznos u visini od 6.521,85 EUR na ime dospjelih iznosa trajne tuđe pomoći i njege (trajna renta) zajedno sa zateznom kamatom po stopi koja se do 31. prosinca 2022. određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 31. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2024. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, i to koja na:

- iznos od 63,71 eura teče od 10. 05. 2019. pa do isplate, a na iznos od 26,44 eura od 1. studenog 2023. do isplate,

- iznos od 63,71 eura teče od 10. 06. 2019. pa do isplate, a na iznos od 35,29 eura od 1. studenog 2023. do isplate

- iznos od 63,71 eura teče od 10. 07. 2019. pa do isplate, a na iznos od 38,59 eura od 1. studenog 2023. do isplate

- iznos od 63,71 eura teče od 10. 08. 2019. pa do isplate, a na iznos od 38,59 eura od 1. studenog 2023. do isplate

- iznos od 63,71 eura teče od 10. 09. 2019. pa do isplate, a na iznos od 35,29 eura od 1. studenog 2023. do isplate

- iznos od 63,71 eura teče od 10. 10. 2019. pa do isplate, a na iznos od 38,59 eura od 1. studenog 2023. do isplate

- iznos od 63,71 eura teče od 10. 11. 2019. pa do isplate, a na iznos od 35,29 eura od 1. studenog 2023. do isplate

- iznos od 63,71 eura teče od 10. 12. 2019. pa do isplate, a na iznos od 38,59 eura od 1. studenog 2023. do isplate

- iznos od 63,71 eura teče od 10. 01. 2020. pa do isplate, a na iznos od 38,59 eura od 1. studenog 2023. do isplate

- iznos od 63,71 eura teče od 10. 02. 2020. pa do isplate, a na iznos od 31,99 eura od 1. studenog 2023. do isplate

- iznos od 63,71 eura teče od 10. 03. 2020. pa do isplate, a na iznos od 38,59 eura od 1. studenog 2023. do isplate

- iznos od 63,71 eura teče od 10. 04. 2020. pa do isplate, a na iznos od 35,29 eura od 1. studenog 2023. do isplate

- iznos od 63,71 eura teče od 10. 05. 2020. pa do isplate, a na iznos od 38,59 eura od 1. studenog 2023. do isplate

- iznos od 63,71 eura teče od 10. 06. 2020. pa do isplate, a na iznos od 35,29 eura od 1. studenog 2023. do isplate

- iznos od 63,71 eura teče od 10. 07. 2020. pa do isplate, a na iznos od 38,59 eura od 1. studenog 2023. do isplate

- iznos od 63,71 eura teče od 10. 08. 2020. pa do isplate, a na iznos od 38,59 eura od 1. studenog 2023. do isplate

- iznos od 63,71 eura teče od 10. 09. 2020. pa do isplate, a na iznos od 35,29 eura od 1. studenog 2023. do isplate

- iznos od 63,71 eura teče od 10. 10. 2020. pa do isplate, a na iznos od 38,59 eura od 1. studenog 2023. do isplate

- iznos od 63,71 eura teče od 10. 11. 2020. pa do isplate, a na iznos od 35,29 eura od 1. studenog 2023. do isplate

- iznos od 63,71 eura teče od 10. 12. 2020. pa do isplate, a na iznos od 38,59 eura od 1. studenog 2023. do isplate

- iznos od 63,71 eura teče od 10. 01. 2021. pa do isplate, a na iznos od 38,59 eura od 1. studenog 2023. do isplate

- iznos od 63,71 eura teče od 10. 02. 2021. pa do isplate, a na iznos od 28,69 eura od 1. studenog 2023. do isplate

- iznos od 63,71 eura teče od 10. 03. 2021. pa do isplate, a na iznos od 38,59 eura od 1. studenog 2023. do isplate

- iznos od 63,71 eura teče od 10. 04. 2021. pa do isplate, a na iznos od 35,29 eura od 1. studenog 2023. do isplate

- iznos od 63,71 eura teče od 10. 05. 2021. pa do isplate, a na iznos od 38,59 eura od 1. studenog 2023. do isplate

- iznos od 63,71 eura teče od 10. 06. 2021. pa do isplate, a na iznos od 35,29 eura od 1. studenog 2023. do isplate

- iznos od 63,71 eura teče od 10. 07. 2021. pa do isplate, a na iznos od 38,59 eura od 1. studenog 2023. do isplate

- iznos od 63,71 eura teče od 10. 08. 2021. pa do isplate, a na iznos od 38,59 eura od 1. studenog 2023. do isplate

- iznos od 63,71 eura teče od 10. 09. 2021. pa do isplate, a na iznos od 35,29 eura od 1. studenog 2023. do isplate

- iznos od 63,71 eura teče od 10. 10. 2021. pa do isplate, a na iznos od 38,59 eura od 1. studenog 2023. do isplate

- iznos od 63,71 eura teče od 10. 11. 2021. pa do isplate, a na iznos od 35,29 eura od 1. studenog 2023. do isplate

- iznos od 63,71 eura teče od 10. 12. 2021. pa do isplate, a na iznos od 38,59 eura od 1. studenog 2023. do isplate

- iznos od 63,71 eura teče od 10. 01. 2022. pa do isplate, a na iznos od 38,59 eura od 1. studenog 2023. do isplate

- iznos od 63,71 eura teče od 10. 02. 2022. pa do isplate, a na iznos od 28,69 eura od 1. studenog 2023. do isplate

- iznos od 63,71 eura teče od 10. 03. 2022. pa do isplate, a na iznos od 38,59 eura od 1. studenog 2023. do isplate

- iznos od 63,71 eura teče od 10. 04. 2022. pa do isplate, a na iznos od 35,29 eura od 1. studenog 2023. do isplate

- iznos od 63,71 eura teče od 10. 05. 2022. pa do isplate, a na iznos od 38,59 eura od 1. studenog 2023. do isplate

- iznos od 63,71 eura teče od 10. 06. 2022. pa do isplate, a na iznos od 35,29 eura od 1. studenog 2023. do isplate

- iznos od 63,71 eura teče od 10. 07. 2022. pa do isplate, a na iznos od 38,59 eura od 1. studenog 2023. do isplate

- iznos od 63,71 eura teče od 10. 08. 2022. pa do isplate, a na iznos od 38,59 eura od 1. studenog 2023. do isplate

- iznos od 63,71 eura teče od 10. 09. 2022. pa do isplate, a na iznos od 35,29 eura od 1. studenog 2023. do isplate

- iznos od 63,71 eura teče od 10. 10. 2022. pa do isplate, a na iznos od 38,59 eura od 1. studenog 2023. do isplate

- iznos od 63,71 eura teče od 10. 11. 2022. pa do isplate, a na iznos od 35,29 eura od 1. studenog 2023. do isplate

- iznos od 63,71 eura teče od 10. 12. 2022. pa do isplate, a na iznos od 38,59 eura od 1. studenog 2023. do isplate

- iznos od 63,71 eura teče od 10. 01. 2023. pa do isplate, a na iznos od 38,59 eura od 1. studenog 2023. do isplate

- iznos od 63,71 eura teče od 10. 02. 2023. pa do isplate, a na iznos od 28,69 eura od 1. studenog 2023. do isplate

- iznos od 63,71 eura teče od 10. 03. 2023. pa do isplate, a na iznos od 38,59 eura od 1. studenog 2023. do isplate

- iznos od 63,71 eura teče od 10. 04. 2023. pa do isplate, a na iznos od 35,29 eura od 1. studenog 2023. do isplate

- iznos od 63,71 eura teče od 10. 05. 2023. pa do isplate, a na iznos od 38,59 eura od 1. studenog 2023. do isplate

- iznos od 63,71 eura teče od 10. 06. 2023. pa do isplate, a na iznos od 35,29 eura od 1. studenog 2023. do isplate

- iznos od 63,71 eura teče od 10. 07. 2023. pa do isplate, a na iznos od 38,59 eura od 1. studenog 2023. do isplate

- iznos od 63,71 eura teče od 10. 08. 2023. pa do isplate, a na iznos od 38,59 eura od 1. studenog 2023. do isplate

- iznos od 63,71 eura teče od 10. 09. 2023. pa do isplate, a na iznos od 35,29 eura od 1. studenog 2023. do isplate

- iznos od 63,71 eura teče od 10. 10. 2023. pa do isplate, a na iznos od 38,59 eura od 1. studenog 2023. do isplate

- iznos od 99,00 € sa zateznom kamatom od 10. 11. 2023. godine, pa do isplate,

- iznos od 102,30 € sa zateznom kamatom od 10. 12. 2023. godine, pa do isplate

- iznos od 102,30 € sa zateznom kamatom od 10. 01. 2024. godine, pa do isplate,

- iznos od 95,70 € sa zateznom kamatom od 10. 02. 2024. godine, pa do isplate,

- iznos od 102,30 € sa zateznom kamatom od 10. 03. 2024. godine, pa do isplate,

- iznos od 99,00 € sa zateznom kamatom od 10. 04. 2024. godine, pa do isplate,

- iznos od 102,30 € sa zateznom kamatom od 10. 05. 2024. godine, pa do isplate,

- iznos od 99,00 € sa zateznom kamatom od 10. 06. 2024. godine, pa do isplate,

- iznos od 102,30 € sa zateznom kamatom od 10. 07. 2024. godine, pa do isplate,

- iznos od 102,30 € sa zateznom kamatom od 10. 08. 2024. godine, pa do isplate,

- iznos od 99,00 € sa zateznom kamatom od 10. 09. 2024. godine, pa do isplate, sve u roku 15 dana.

IV. Nalaže se tuženiku OIB: 94472454976, Listopadska 2, Zagreb, isplaćivati tužitelju PS, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], na ime trajne tuđe pomoći i njege (trajna renta) mjesečni iznos od 99,00 EUR, počevši od 10. listopada 2024., pa nadalje, dok budu postojali zakonski uvjeti, s time da je sve dospjele, a neisplaćene mjesečne obroke, tuženik dužan tužitelju isplatiti odjednom, zajedno sa zateznom kamatom, tekućom od dospijeća svakog pojedinog mjesečnoga iznosa rente, koji dospijeva 10 - tog u mjesecu za tekući mjesec, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana, a buduće i mjesečne obroke do svakoga 10-tog, u mjesecu za tekući mjesec.

V. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev kojim tužitelj potražuje isplatu iznosa od 587,22 eura s osnove naknade neimovinske štete, iznos od 26,40 eura na ime dospjelih iznosa rente s osnove tuđe pomoći i njege te zahtjev za naknadu zateznih kamata na dosuđene iznose naknade za tuđu pomoć i njegu u visini 63,71 eura mjesečno koji su dospjeli do 31. listopada 2023. za razdoblje od dospijeća do 31. listopada 2023.

r i j e š i o  j e

I. Dopušta se preinaka tužbe učinjena podneskom tužitelja od 31. listopada 2023. za iznos od 44.546,28 EUR povećanjem tužbenog zahtjeva radi isplate neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti te u odnosu na zahtjev za isplatu zateznih kamata na iznos neimovinske štete u visini 14.950,36 EUR, za razdoblje od

18. siječnja 2019. do podnošenja tužbe.

II. Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju trošak ovog postupka u iznosu od 13.875,17 eura sa zateznim kamatama koje teku od 28. svibnja 2025. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je 6. studenog 2017. stradao kao pješak kad je na njega, uslijed neprilagođene brzine kretanja stanju i uvjetima na kolniku, naletjelo vozilo osiguranika tuženika, čime je tužitelju nastala imovinska šteta u vidu tuđe pomoći i njege, izgubljene zarade, troškova uništene odjeće i obuće te neimovinska šteta zbog povrede prava na tjelesno i duševno zdravlje. Slijedom navedenog predlaže prihvatiti tužbeni zahtjev uz naknadu troškova postupka.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu ne spori nastanak štetnog događaja i pasivnu legitimaciju. Ističe prigovor doprinosa tužitelja nastanku štetnog događaja u omjeru od 20 % s obzirom da se tužitelj kretao kolnikom umjesto drugom površinom prikladnom za kretanje pješaka. Osporava visinu štete i zatražene zatezne kamate te u cijelosti zahtjev s osnove izgubljene zarade. Predlaže odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan.

3. Među strankama nije sporno da je tuženik izvršio isplate nespornih iznosa na i to:

- u mirnom postupku iznos od 60.000,00 kn (7.963,37 eura), 24. ožujka 2020. iznos od 10.000,00 kn (1.327,23 eura) te 15. svibnja 2023. iznos od 3.000,00 eura, ukupno 12.290,60 eura na ime naknade neimovinske štete,

- u mirnom postupku 10.000,00 kn (1.327,23 eura), 24. ožujka 2020. iznos od 5.000,00 kn (663,61 eura), ukupno 1.990,84 eura na ime imovinske štete s osnove tuđe pomoći i njege,

- 24. ožujka 2020. iznos od 26.174,78 kn (3.473,99 eura) na ime izgubljene zarade.

4. Tužitelj je podneskom od 26. ožujka 2020. povukao dijelom tužbeni zahtjev s osnove naknade neimovinske štete te imovinske štete u vidu tuđe pomoći i njege za iznos koje je tuženik isplatio 24. ožujka 2020. te u cijelosti zahtjev s osnove izgubljene zarade. Time je došlo do povlačenja dijela tužbe smanjenjem tužbenog zahtjeva, kojem povlačenju se tuženik nije protivio.

4.1. Nakon provedenog medicinskog vještačenja tužitelj je podneskom od 31. listopada 2023. uskladio tužbeni zahtjev sa nalazom i mišljenjem vještaka te odredio da potražuje iznos od 63.127,47 eura s osnove neimovinske štete s tim da zatezne kamate na iznos od 18.581,19 eura potražuje od 18. siječnja 2019. kao dana nastupa stabilizacije zdravstvenog stanja tužitelja, a na iznos od 44.546,28 eura od dana povišenja odnosno od 31. listopada 2023., te rentu s osnove trajne tuđe pomoći i njege u visini 99,54 eura mjesečno počevši od 1. travnja 2019. nadalje s pripadajućim zateznim kamatama.

4.2. Tužitelj je time preinačio tužbu s obzirom da je povećao svoj tužbeni zahtjev u odnosu na zahtjev postavljen u tužbi i to u pogledu visine neimovinske štete, zateznih kamata koje potražuje na iznos neimovinske štete od 18.541,49 eura za razdoblje od 18. siječnja 2019. do 30. siječnja 2020., kao i u pogledu iznosa mjesečne rente s osnova trajne tuđe pomoći i njege, koji iznos je sa 63,71 eura povisio na iznos od 99,54 eura. Sud je preinaku dopustio sukladno odredbi čl. 190. st. 2. Zakona o parničnom postupku (''Narodne novine'' broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03/, 88/05, 2/07, 84/08, 96,08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP), jer tužitelj bez svoje krivnje nije mogao preinačiti tužbu do zaključenja prethodnog postupka budući da je konačna visina tužbenog zahtjeva (kako neimovinske štete tako i potrebnih sata tuđe pomoći i njege) utvrđena tek nakon provedenog medicinskog vještačenja.

4.3. Tužitelj konačno specificiranim tužbeni zahtjev, smanjivši ga prema izvršenim uplatama tuženika, podneskom od 10. ožujka 2025. potražuje na ime:

- naknade neimovinske štete ukupno iznos od 59.496,94 eura sa zateznim kamatama koje na iznos od 14.950,36 eura potražuje od 18. siječnja 2019. kao dana nastupa stabilizacije zdravstvenog stanja tužitelja, a na iznos od 44.546,28 eura od dana povišenja zahtjeva odnosno od 31. listopada 2023.,

- naknade imovinske štete u vidu trajne tuđe pomoći i njege u iznosu od 6.548,25 eura na ime dospjelih potraživanja za razdoblje od svibnja 2019. do rujna 2024. te nadalje mjesečni iznos rente s osnove tuđe pomoći i njege u visini 99,00 eura počevši od listopada 2024.

5. U tijeku dokaznog postupka sud je izvršio uvid u Zapisnik o očevidu (listovi 7- 12), Odštetni zahtjev od 4. prosinca 2018. s povratnicom (listovi 14-17), Odgovor tuženika od 7. prosinca 2018. (listovi 18-19), medicinsku dokumentaciju (listovi 20- 35, 60-68), fotografije (listovi 69-72, 190-193), spis Općinskog državnog odvjetništva u Karlovcu broj K-DO-750/17 (u priklopu), medicinsku dokumentaciju (listovi 20-25), zdravstveni karton tužitelja (listovi 383-473), Izvješće Agram detektiva od 14.5.2020 (list 130-137), Očitovanje Hrvatskih šuma od 20. rujna 2024. (list 369), Opis poslova i platne liste za 2019., 2020. i 2021. (listovi 484-514) saslušan je svjedok AS (listovi 149-150) i tužitelj (list 147), provedeno je kombinirano prometno- sudsko medicinsko vještačenje po vještacima Berislavu Šimunoviću i dr. Davoru Mayeru (listovi 169-180, 198-199), očevid (listovi 165-166) te medicinsko vještačenje po vještacima dr. Mladenu Miškulinu i dr. HS (listovi 208-225, 517- 519 spisa). Sud nije prihvatio prijedlog tuženika da se provede novo medicinsko vještačenje po drugim liječnicima vještacima jer je navedeni prijedlog usmjeren na odugovlačenje postupka, a uzimajući u obzir da je već provedenim vještačenjima, koje je sud prihvatio iz razloga koji će biti navedeni u daljnjem obrazloženju presude, činjenično stanje dovoljno razjašnjeno.

5.1. Ovdje valja napomenuti da je sud uzeo u obzir dokumentaciju koju je tužitelj dostavio nakon zaključenja postupka i to Opis poslova i platne liste za 2019., 2020. i 2021. (listovi 484-514) s obzirom da su iste dostavljene u skladu s odredbom čl. 299. st. 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje ZPP) odnosno nakon prigovora tuženika iz podneska od 3. rujna 2024. i dopisa Hrvatskih šuma d.o.o. od 20. rujna 2024.

6. Ocjenjujući rezultate provedenih dokaza, u skladu s odredbom čl. 8. ZPP-a, sud je utvrdio da je zahtjev tužitelja djelomično osnovan.

7. U ovoj fazi postupka predmet spora jest zahtjev tužitelja za naknadu imovinske štete s osnove trajne tuđe pomoći i njege te neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, a za koju štetu navodi da je posljedica prometne nezgode od 6. studenog 2017.

8. U konkretnom je predmetu sporno postoji li doprinos tužitelja nastanku štete, visina neimovinske štete te osnova i visina imovinske štete u vidu trajne tuđe pomoći i njege koju tužitelj potražuje, kao i tijek zateznih kamata.

9. Radi utvrđivanja prigovora doprinosa nastaloj šteti sud je izvršio uvid u spis Općinskog državnog odvjetništva u Karlovcu broj K-DO-750/17, saslušao tužitelja, svjedoka AS, izveo kombinirano prometno-sudsko medicinsko vještačenje po vještacima Berislavu Šimunoviću i dr. Davoru Mayeru i očevid.

9.1. Iz spisa Općinskog državnog odvjetništva u Karlovcu broj K-DO-750/17 proizlazi da se ista dogodila 6. studenog 2017. u 10,30 h u naselju Donji Vojnić, u kojoj su sudjelovali osiguranik tuženika AS, vozač motornog vozila koji se kretao dionicom državne ceste broj 6 u smjeru jugoistoka, te tužitelj kao pješak koji se kretao uz lijevi rub kolnika iz suprotnog smjera. Iz fotodokumentacije koja je napravljena prilikom provođenja očevida razvidno je da se odmah uz lijevi rub kolnika, kojim se kretao tužitelj, nalazi travnata površina te da nema nogostupa.

9.2. Iz iskaza tužitelja proizlazi da je 6. studenog 2017. išao kući iz [adresa] krećući se lijevom strane ceste u pravcu Karlovca i to uz rub kolnika. Naime, ne postoji nogostup po kojem bi se mogli kretati pješaci. To je bilo oko 10,00 sati. U jednom trenutku iz suprotnog pravca je naišao osobni automobil te je u zavoju u lijevo, gledajući iz pravca tužiteljevog kretanja, to vozilo udarilo u njega i to u desnu nogu i prednji dio tijela. Uslijed toga je bio odbačen u trnje pokraj ceste. Tada je padala kiša i zbog toga je u lijevoj ruci držao kišobran iznad glave. U naselju Donji Vojnić ne postoji nogostup po kojem bi se kretali pješaci već se pješaci moraju kretati po kolniku obzirom da se s lijeve i desne strane kolnika negdje nalazi travnata površina, negdje kanal, a negdje grmlje, a negdje ništa. Navodi da se iz Fotografskog elaborata vidi da postoji zelena površina, ali i dio gdje se vidi da se radi o kanalu te se tu nije mogao kretati.

9.3. Iz iskaza svjedoka AS proizlazi da je 6. studenog 2017. upravljao osobnim automobilom iz pravca Karlovca u pravcu [adresa]. Krećući se vozilom kroz mjesto [adresa] i to ulaskom u desni zavoj došlo je do proklizavanja vozila te je automobilom udario u čovjeka, a automobil se okrenuo na cesti. Sjeća se da je upravo počela padati kišica. Pješaka, u kojeg je vozilom udario, uočio je da se kreće njemu u susret iz smjera [adresa] i to uz rub ceste odnosno uz rub kolnika, a uočio ga je na udaljenosti od oko 20 metara. Na mjestu događaja brzina je ograničena na 50 km/h, inače ne vozi brzo te moguće da je išao i manjom brzinom. Na toj udaljenosti od oko 20 m samo je dodirnuo kočnicu, a vozilo je počelo plesati na cesti i došlo je do udara u pješaka. Ovu dionicu ceste dobro poznaje jer je istom dvadesetak godina išao na posao. Nadalje, može reći da se s desne strane ceste, gledano iz njegovog pravca kretanja, nalazila odmah trava. Nogostupa nema. Koliko mu je poznato, pored mjesta gdje je došlo do kontakta, ne nalazi se kanal s desne strane ceste, a kanal se nalazi s lijeve strane ceste. Pješak se kretao po kolniku i to uz rub kolnika. Nadalje, može reći da se tom dionicom ceste i dalje kreće i nema nikakvih promjena u odnosu na predmetni događaj.

9.4. Iz provedenog očevida proizlazi da tužitelj i svjedok suglasno navode da je na mjestu štetnog događaja trava uz cestu bila visoka između 30 – 40 cm te je bilo žbunje. S druge strane kolnika je stanje bilo isto kao i danas s time da je trava u vrijeme štetnog događaja bila visoka isto 30 - 40 cm.

9.5. Iz nalaza i mišljenja prometnog vještaka Berislava Šimunovića proizlazi da je u trenutku štetnog događaja, uz desni rub kolnika, gledano u smjeru kretanja vozila osiguranika tuženika, putem kojim se kretao tužitelj, postojala bankina širine 0,5 m koja je bila ispunjena kišnicom. Nakon bankine prostirao se mekani travnati teren. S lijeve strane kolnika, gledano u smjeru kretanja vozila osiguranika tuženika, u trenutku štetnog događaja bio je travnati pojas koji se u nastavku spuštao u odvodni kanal. U ovom štetnom događaju osiguranik tuženika je u desnom zavoju izgubio nadzor nad vozilom koje je u zanošenju izletjelo izvan kolnika s desne strane. Tom prilikom vozilo je s prednjim dijelom naletjelo na tužitelja (potpuni čeoni nalet), koji se kretao uz svoj lijevi rub kolnika, u susret vozilu. Prema smjerovima kretanja tužitelja i vozila osiguranika tuženika može se procijeniti da je do naleta došlo uz rub kolnika kojim se kretao tužitelj, na početku vidljivih tragova zanošenja vozila osiguranika tuženika. Brzina vozila osiguranika tuženika u trenutku izlijetanja izvan kolnika, odnosno naletna brzina vozila iznosila je oko 50 km/h. Tehnički je moguće da se vozilo i prije izlijetanja kretalo ovom brzinom. Brzina kretanja vozila osiguranika tuženika u zavoju nije uzrok izlijetanja vozila. Tehnički je moguće da je poduzeta radnju kočenja u zavoju, na mokrom i klizavom kolniku dovela do gubitka nadzor osiguranika tuženika nad vozilom, koje je u zanošenju izletjelo izvan kolnika i tom prilikom naletjelo na tužitelja. Zbog dobre preglednosti, osiguranik tuženika je mogao ugledati tužitelja na udaljenosti od oko 20 do 30 m ispred sebe. Da osiguranik tuženika nije poduzeo radnju kočenja prošao bi desnim zavojem bez izlijetanja, pa do ovog štetnog događaja ne bi došlo. Na način kako je vozilo osiguranika tuženika izletjelo izvan kolnika, tužitelj bi ovaj štetni događaj izbjegao da se kretao oko 1,5 m duboko od ruba kolnika po mekanoj travnatoj površini. U tom slučaju vozilo bi prošlo pored tužitelja s njegove desne strane, pa do kontakta između vozila i tužitelja ne bi došlo i time bi ovaj štetni događaj bio izbjegnut. Oko 500 m prije mjesta štetnog događaja, gledano u smjeru kretanja tužitelja, nalazi se prometni znak opasnosti "Pješaci na cesti" s dopunskom pločom na kojoj piše "PJEŠACI–krećite se lijevim rubom ceste". Iz ovog proizlazi da se tužitelj u trenutku štetnog događaja kretao u skladu s ovom prometnom signalizacijom, lijevim rubom ceste.

9.6. Iz nalaza i mišljenja vještaka dr. Davora Mayera proizlazi da je tužitelj stradao u prometnoj nesreći kao pješak, u naletu osobnog vozila. Promatranjem i međusobnom usporedbom ozljeda tužitelja s oštećenjima i tragovima na vozilu proizlazi da je tužitelj u trenutku naleta bio nadolazećem vozilu okrenut desnom bočnom stranom tijela. Dinamika naleta odgovara potpunom čelnom naletu. Primarni kontakt uspostavljen je između desne noge tužitelja i prednjeg dijela vozila, na što se nadovezalo nabacivanje tijela na vozilo, a potom odbačaj i pad tijela na tlo. Sa sudskomedicinskog gledišta, radilo se o naletnoj brzini od oko 50 km/h.

9.7. Tužitelj je imao primjedbe na dio nalaza i mišljenja vještaka Berislava Šimunovića koji je saslušan na ročištu 26. travnja 2023. pojasnivši da kad je naveo da bi štetni događaj bio izbjegnut da se tužitelj kretao oko 1,5 metar duboko od ruba kolnika, da je mislio o tehničkoj mogućnosti izbjegavanja ovog štetnog događaja, odnosno činjenicu u kojem slučaju bi predmetni štetni događaj bio izbjegnut s obzirom na načine kretanja sudionika. Iz fotografija Fotoelaborata je vidljivo da travnata površina s desne strane kolnika, gledano u smjeru kretanja vozila osiguranika tuženika, nije prikladna za kretanje pješaka jer se radi o skliskoj travnatoj površini, nagibu na kojem se nalazi i šipražje. Postojanje zakonske odredbe da se tužitelj odnosno pješak mora kretati oko 1,5 m duboko od kolnika spada u pravno pitanje, no može reći da ukoliko postoji adekvatan i prikladan teren za kretanje pješaka, ne isključuje mogućnost da bi se pješak trebao kretati tom površinom, ali zakonski nigdje to nije navedeno. Navodi da tehničkim putem nije moguće utvrditi razlog zbog kojeg je osiguranik tuženika u zavoju poduzeo radnju kočenja koja je uzrokovala u nastavku izlijetanje vozila s naletom na tužitelja. Ne može isključiti mogućnost da je osiguranik tuženika vidjevši tužitelja poduzeo navedenu radnju kočenja.

10. Iz gore izvedenih dokaza proizlazi da se tužitelj kao pješak kretao uz rub kolnika u smjeru suprotnom od smjera kretanja osiguranika tuženika odnosno sukladno prometnoj signalizaciji, znaku opasnosti "Pješaci na cesti" s dopunskom pločom na kojoj piše "PJEŠACI–krećite se lijevim rubom ceste", da na predmetnoj cesti nema nogostupa kojim se mogu kretati pješaci već je putem kojim se kretao tužitelj, postojala bankina širine 0,5 m koja je bila ispunjena kišnicom, a nakon bankine prostirao se mekani travnati teren. S obzirom na suglasne navode tužitelja i svjedoka da je u trenutku prometne nezgode trava bila visine 30 – 40 cm, da je padala kiša i da je bilo sklisko, sud zaključuje da u konkretnom slučaju nema doprinosa tužitelja predmetnom štetnom događaju. Prigovori tuženika da se tužitelj trebao kretati pored kolnika na kojem je postojala površina prikladna za kretanje su u suprotnosti sa gore izvedenim dokazima, osobito mišljenju vještaka da iako bi se nezgoda u tehničkom smislu mogla izbjeći samo da se tužitelj kretao oko 1,5 metar duboko od ruba kolnika, u konkretnom slučaju travnata površina s desne strane kolnika, gledano u smjeru kretanja vozila osiguranika tuženika, nije prikladna za kretanje pješaka jer se radi o skliskoj travnatoj površini, nagibu na kojem se nalazi i šipražje.

11. Radi utvrđivanja osnovanosti i visine neimovinske i imovinske štete sud je izvršio uvid u medicinsku dokumentaciju koja prileži spisu, zdravstveni karton tužitelja, saslušao je tužitelja te je provedeno medicinsko vještačenje po vještacima dr. Mladenu Miškulinu i dr. HS.

11.1. Iz iskaza tužitelja proizlazi da mu je, zbog zadobivenih ozljeda, bila potrebna tuđa pomoć i njega, i to za odrađivanje osobne higijene, a u tome mu je pomagala supruga i sin, a kad sin nije kod kuće, pomagali su i susjedi, a ta pomoć mu je trebala 6 mjeseci obzirom da je stalno trebao ležati u krevetu. U odnosu na fotografije koje se nalaze na listovima 131-137 spisa, a koje su tužitelju predočene, odgovara da je to njegova nekretnina odnosno dvorište i vrt. Dodaje da je kosio s malim trimerom (kosilicom) koja je težine 2-3 kg, a samo je kosio oko kućice psa. Nadalje, navodi da nakon ove prometne nesreće ne može raditi sve što je prije mogao obzirom da su mu zaostale velike posljedice na desnoj nozi, zdjelici, ne može obuti desnu cipelu odnosno sagnuti se da poveže vezice i sl. Zaostale su mu i psihičke posljedice jer ne može noću spavati i postao je nervozan, što prije nije bio. Prije prometne nesreće se također liječio po psihijatru te mu se zdravstveno stanje bilo bitno popravilo, međutim, nakon ovog događaja, psihičko stanje mu se bitno pogoršalo. Prije ovog događaja nije imao prometnu nesreću.

11.2. Iz očitovanja Hrvatskih šuma d.o.o. od 20. rujna 2024. proizlazi da je tužitelj bio zaposlen na radnom mjestu šumskog radnika sve do 11. kolovoza 2021., dok iz Opisa poslova i platnih lista za 2019., 2020. i 2021. proizlazi da je tužitelju u razdoblju nakon štetnog događaja navedeno kao radno mjesto radnik odnosno šumski radnik i to u visini osnovnog broja bodova 2.000 (za ostale radnike) s vrijednosti boda 2,22, da isti u pretežitom dijelu obavlja noćni rad dok iz obračuna na listu 506 spisa proizlazi da je vrsta rada koju obavlja tužitelj V (domari i n.čuv.) što sve govori u prilog tvrdnji tužitelja da je nakon nezgode obavljao posao noćnog čuvara.

11.3. Iz medicinske dokumentacije i nalaza i mišljenja vještaka dr. Mladena Miškulina i dr. HS proizlazi da je tužitelj u štetnom događaju 6. studenog 2017. zadobio višestruke tjelesne ozljede. Postoji uzročno posljedična veza između načina ozljeđivanja opisanog u tužbi i usmenim iskazom tužitelja i zadobivenih ozljeda i trajnih posljedica. Tužitelj je u cijelosti provodio upute liječnika. Iz medicinske dokumentacije nisu vidljive bolesti ili ozljede koje bi bile od utjecaja na štetni događaj. Sa ortopedsko traumatološkog motrišta liječenje tužitelja završeno je sa pregledom kirurga od dana 17/01/19. Sa ortopedsko traumatološkog stajališta kod tužitelja su zaostale slijedeće trajne posljedice:

- stanje nakon eksplorativne laparotomije i suture jetre, bez poremećaja peristaltike

- stanje nakon prijeloma poprečnih nastavaka kralješaka L2 i L3 s posljedičnim umanjenje pokretljivosti LS dijela kralješnice u srednjem stupnju te s kroničnim bolnim lumbosakralnim sindromom

- stanje nakon luksacije kuka te prijeloma zdjelice i acetabuluma uz tešku posttraumatsku artrozu desnog kuka

- stanje nakon kompleksne ligamentarne ozljede desnog koljena s posljedičnom nestabilnosti u više ravnina koja zahtijeva nošenje ortopedskog pomagala steznika te uz posljedičnu tešku posttraumatsku artrozu desnog koljena umanjenjem pokreta istoga u srednjem do teškom stupnju.

Sa psihijatrijskog stajališta tužitelj je na psihičkom planu razvio simptomatiku elemenata PTSP a, u primarno psihički vulnerabilne strukture Nadalje, navodi da nakon ove prometne nesreće ne može raditi sve što je prije mogao obzirom da su mu zaostale velike posljedice na desnoj nozi, zdjelici, ne može obuti desnu cipelu odnosno sagnuti se da poveže vezice i sl. Navedeno proizlazi iz priložene medicinske dokumentacije. Naime, tužitelj je u okolnostima predmetnog štetnog događaja bio izložen situaciji stresogenog potencijala u vidu realne opasnosti po tjelesni integritet, što je uz dugotrajno liječenje i zaostale tjelesne posljedice, i dovelo do razvoja psihičkog poremećaja. Aktualnim psihijatrijskim ispitivanjem bilježi se opisana simptomatika. Između štetnog događaja i ozljeda, kao i razvoja pogoršanja tjelesnih tegoba i psihičkog poremećaja, postoji izravna uzročno-posljedična veza. Slijedom navedenog, u tužitelja je došlo do povrede tjelesnog i duševnog zdravlja. Tužitelj je tijekom nastavka liječenja trpio fizičke bolove jakog intenziteta u trajanju od 15 dana ukupno (tri operativna zahvata), srednjeg intenziteta u trajanju od 20 dana ukupno, manjeg intenziteta u trajanju od 90 dana ukupno. Bolovi su izraženi u kumulativnom omjeru za cijeli tijek liječenja. Bolovi koje tužitelj i dalje trpi ulaze u ocjenu trajnih posljedica. Tužitelju je tijekom daljnjeg liječenja, uslijed ortopedsko traumatološke problematike, bila potrebna tuđa pomoć u slijedećim periodima: od 20/12/17 godine pa narednih 30 dana u opsegu od 4 sata dnevno, 60 dana u opsegu od 2 sata dnevno; od tada je tužitelju potrebna trajna tuđa pomoć u opsegu od 1 sata dnevno do kraja života, izuzev za period od 19/12/18-09/01/19 godine koje je tužitelj proveo na stacionarnoj rehabilitaciji. Kod tužitelja je prisutno naruženje u teškom stupnju (iz nalaza vještaka: područje abdomena uzdužni ožiljak dužine 30cm te poprečni desni dužine 20cm; Zdjelica ožiljak dužine 30cm nad desnim kukom, Desno koljeno medijalni ožiljak dužine 12cm te prednji ožiljak dužine 7cm). Tužitelj nije trpio primarni strah. U sklopu prilagodbe na novonastalo stanje trpio je umjereni do jaki oscilirajući strah sveukupno do 6 dana, te potom umjereni oscilirajući strah sveukupno do 4 tjedna. Po navedenom trpio je slabiji oscilirajući strah sveukupno do 6 tjedana. Zaostao je kasni, povremeni, oscilirajući strah slabijeg intenziteta, u situacijama koje ga podsjećaju na štetni događaj. Duševne boli zbog smanjenja životne aktivnosti, s naslova pogoršanja, objedinjeno i realno cijenimo 62% (s ortopedsko-traumatološkog stajališta 55%, s psihijatrijskog stajališta 10%), te će tužitelj u tom omjeru morati ulagati pojačane napore u svom životu.

11.3.1. Tuženik je imao primjedbe na nalaz i mišljenje vještaka koji su usmeno saslušani na ročištu 3. ožujka 2025. te su naveli kako su izvršili uvid u presliku osobnog zdravstvenog kartona tužitelja od 28.1.2011. do 21.10.2024., s time da u kartonu nema podataka između 10.6.2016. do 28.8.2018. U navedenom se kartonu ne nalazi podataka o istovrsnim odnosno sličnim ozljedama koje je tužitelj zadobio u predmetnom štetnom događaju. Navode se tegobe sa slabinskom kralježnicom te propisivanje analgetika. Isto tako se nalaze tegobe sa lijevim i desnim ramenom uz propisivanje analgetika. Također se nalazi podatak o propisivanju antidepresiva Zoloft do kolovoza 2012. godine. Navode kako su tužitelja pregledali 2023. godine i podredno su opisali kako fizičko tako i psihičko stanje tužitelja. Temeljem viđenoga zaključili su da je tužitelj zadobio izuzetno tešku ozljedu poradi koje je zaostala u fizičkom smislu ozljeda prijeloma u području desnog kuka koji je operativno liječen, međutim, koji je doveo do teške posttraumatske artroze sa značajnim ograničenjem pokreta. Nadalje, tu su i ozljede desnog koljena koje su rezultirale sa teškom nestabilnošću koljena koja zahtijeva nošenje ortopedskog aparata te ozljede kralježnice koje su dovele do dodatnog pogoršanja prijašnjih tegoba kako su sada zaključili i iz kartona, a koje su dovele do načelnog ograničenja opsega pokreta lumbalne kralježnice, a kroz vještvo je izraženo samo ograničenje vezano uz štetni događaj te daljih problema sa psihijatrijskog nalazišta. Smatraju da posao koji je tužitelj radio kao šumski radnik u punom smislu riječi nije mogao raditi te da je mogao raditi eventualno sjedeće poslove. Iz anamneze zaključili su da tužitelj nije u stanju obavljati poslove primjerene dobi oko kuće i okućnice, da može neke lakše poslove odraditi tipa pometanja, lakših pospremanja i slično, no da terete ne može dizati poradi svih tegoba koje su prije naveli. Glede činjenice da nije razgraničeno koji postotak se odnosi na koju ocjenu s ortopedskog motrišta, isto u pravilu nije moguće u praksi decidirano razlučiti, no orijentacije radi, najteža ozljeda odnosno njezina posljedica je prijelom u području desnog kuka koji je doveo do teške artroze s teškim ograničenjem pokretljivosti, a na što se odnosi između 30 i 35%; glede ozljeda koljena, nestabilnost i posttraumatska artorza uzrokuju dodatnih 15 do 20%; stanje kralježnice, a koje bi bilo pripisivo štetnom događaju, uzrokuju daljnjih 10 do 12% trajnih posljedica, dok stanje suture jetre i inspekcijskog pregleda trbuha iznosi negdje oko 5%, a što kada uzmu u obzir zajedničku ocjenu dovodi do umanjenja opće životne sposobnosti tužitelja u omjeru od 55%. Glede završetka psihijatrijskog liječena isti je 13. prosinca 2019. s nalazom psihološke obrade. Tužitelj je između 2007. i 2014. psihijatrijski liječen pod dijagnozama umjerene depresivne epizode (F32.1) te psihoorganskih tegoba (F06.9). Također se navodi da je zadnji puta pregledan u veljači 2014. Iz preslike osobnog zdravstvenog kartona je vidljivo da je psihijatrijsku terapiju prestao uzimati nakon kolovoza 2012., naime, nema podataka o daljnjem propisivanju psihofarmaka. Navedeno korespondira sa anamnestičkim podacima te je uzeto u obzir na način, a kako je opisano, psihički vulnerabilno strukture. Međutim, ocjena kvalifikatornih okolnosti odnosi se isključivo na predmetni štetni događaj. Tužitelj je pregledan i utvrđeno je njegovo kretanje na kratkim relacijama, a kao što je opisano, tužitelj se je izuzetno teško pokretao unutar ordinacije i na hodniku i samostalno bez pridržavanja i pomagala nije mogao prevaliti distancu veću od dva metra. Nažalost, u sklopu kliničkih pregleda teško je ocjenjivati distance koje tužitelj može samostalno prevaliti. Po mišljenju vještaka, a iz kliničkog pregleda, misli da se tužitelj samostalno uz pridržavanje i određene vrste pomagala može kretati unutar kuće dok na iole duže relacije bez pomagala može ići izuzetno teško. S pomagalima osobno bi tu relaciju procijenio na nekih pedesetak do sto metara, ali uz značajne poteškoće. Izjavljuje da je uvijek moguće da ispitanik prikazuje svoje stanje lošije nego što je, u ovom slučaju u smislu pokretljivosti, međutim, nakon gotovo 30 godina što vještači, vrlo teško ga netko u tom pogledu može zavarati. Iako je moguće da u nekim danima tužitelj može biti relativno bolje pokretan, međutim, obzirom na zatečeno stanje, smatra da se radi o nijansama. Na pitanje može li tužitelj samostalno kositi travu, izjavljuje da je tužitelja pitao koje poslove može raditi oko kuće, na što mu je tužitelj izjavio, a što je upisao i u vještvu, da je između ostalog probao kositi travu sa trimerom, međutim, da nije uspio.

11.3.2. Tuženik je ostao kod iznesenih prigovora na nalaz i mišljenje vještaka, istaknuvši da je zdravstveni status tužitelja, posebno njegova pokretljivost, znatno bolja od one opisane po vještacima. Navedene primjedbe nisu dovele u pitanje pravilnost danog nalaza i mišljenja. S obzirom na mišljenje vještaka da tužitelj nije mogao obavljati posao koji je radio kao šumski radnik u punom smislu riječi, ali da je mogao raditi eventualno sjedeće poslove te utvrđenje da je tužitelj obavljao poslove noćnog čuvara, a ne šumskog radnika koji bi u opisu posla obavljao radnje sječe ili uzgajanja, u navedenom dijelu nema proturječja danog nalaza i mišljenja i drugih dokaza izvedenih u postupku. U odnosu na navode tuženika da je zaključak vještaka o pokretljivosti tuženika u proturječju sa fotografijama iz Izvješća Agram detektiva od 14.5.2020. valja reći da niti navedena izvješća nisu dovela u sumnju nalaz i mišljenje vještaka izrađena u ovom predmetu. Naime, okolnost da je tužitelj u svom vrtu u jednom navratu kosio s malim trimerom (kosilicom) koja je težine 2-3 kg, ne dovode u pitanje ocjenu trajnih posljedica koju su dali vještaci u ovoj pravnoj stvari, jer iz tih fotografija nije vidljivo ima li tužitelj poteškoća pri hodanju i košenju, koliko dugo je mogao kositi, odnosno u kojoj mjeri trpi posljedice predmetnog ozljeđivanja navedene u nalazu i mišljenju vještaka. Osobito ako se uzme u obzir da je prema kazivanju vještaka tužitelj sam rekao da je probao kositi travu sa trimerom, međutim, da nije uspio. Predmetno izvješće samo po sebi ne znači da tužitelj može samostalno i bez teškoće uobičajeno raditi navedene radnje, osobito pokraj mišljenja vještaka da se tužitelj samostalno uz pridržavanje i određene vrste pomagala može kretati unutar kuće dok na iole duže relacije bez pomagala može ići izuzetno teško, odnosno s pomagalima na nekih pedesetak do sto metara, ali uz značajne poteškoće. Prema tome, navedeno ne znači da kod tužitelja nisu zaostale trajne posljedice opisane u nalazu i mišljenju vještaka koje smanjuju životnu aktivnost tužitelja u utvrđenom opsegu niti da tužitelju u obavljanju svakodnevnih poslova kao primjerice oblačenja i saginjanja nije potrebna tuđa pomoć. Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje vještaka budući da su sačinjeni jasno i obrazloženo, nisu u proturječnosti sa sobom ili s izviđenim okolnostima, te je u skladu s ostalim izvedenim dokazima. Slijedom navedenog, sud zaključuje da je tužitelj u prometnoj nezgodi pretrpio ozljede koje su dovele do povrede prava na duševno i tjelesno zdravlje te do imovinske štete u vidu tuđe pomoći i njege.

12. Odredbom čl. 1100. st. 1. i 2. ZOO-a propisano je da u slučaju povrede prava osobnosti sud će, ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema. Pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade sud će voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom.

13. Imajući na umu okolnosti koje utječu na visinu dosuđene naknade (pretrpljene fizičke bolove i strah) kao i druge okolnosti slučaja, posebno ocijenivši da su prema nalazu i mišljenju vještaka tužitelju uslijed predmetnog štetnog događaja zaostale trajne posljedice (62 %) zbog kojih trpi duševne boli, da isti trpi duševne bolove zbog naruženosti jakog stupnja (šepavost vrlo uočljiva trećim osobama te višestruki ožiljci ponekad uočljivi trećima prema nalazu vještaka na području abdomena uzdužni ožiljak dužine 30cm te poprečni desni dužine 20cm, na zdjelici ožiljak dužine 30 cm nad desnim kukom, desno koljeno medijalni ožiljak dužine 12 cm te prednji ožiljak dužine 7cm), da je tužitelj uslijed ozljeda imao tri operativna zahvata i dugotrajniju rehabilitaciju, ovaj sud smatra da tužitelju za pretrpljenu neimovinsku štetu zbog povrede prava na duševno i tjelesno zdravlje pripada pravična novčana naknada u ukupnom iznosu od 71.200,00 eura.

14. Ovdje valja napomenuti da se sud odlučujući o visini pravične novčane naknade za neimovinsku štetu vodio noveliranim Orijentacijskim kriterijima Vrhovnog suda Republike Hrvatske koja se prema pravnom shvaćanju broj Su-IV-47/2020-5 zauzetom na sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanoj 5. ožujka 2020. i 15. lipnja 2020. primjenjuju i na obvezne odnose nastale nakon 1. siječnja 2006. i stupanja na snagu ZOO/05 te na sve parnične postupke za naknadu neimovinske štete u svim stupnjevima suđenja (ubuduće), tj. od dana prihvaćanja na sjednici Građanskog odjela VSRH (15. lipnja 2020.).

15. U odnosu na zahtjev tužitelja za naknadu imovinske štete s osnove tuđe pomoći i njege valja reći da iz nalaza i mišljenja vještaka, kao i iz iskaza tužitelja, proizlazi da mu je bila potrebna tuđa pomoć i njega u slijedećim razdobljima: od 20/12/17 godine pa narednih 30 dana u opsegu od 4 sata dnevno, 60 dana u opsegu od 2 sata dnevno; od tada je tužitelju potrebna trajna tuđa pomoć u opsegu od 1 sata dnevno do kraja života, izuzev za period od 19/12/18-09/01/19 godine koje je tužitelj proveo na stacionarnoj rehabilitaciji, i to za uobičajene kućanske poslove, pomoć pri pribavi hrane, vožnja, osobna higijena te slične svakodnevne radnje. Stoga sud smatra osnovanim zahtjev tužitelja za naknadu imovinske štete s osnove tuđe pomoći i njege, pri čemu je naknada za jedan sat tuđe pomoći i njege određena u iznosu od 3,30 eura za cijelo utuženo razdoblje, koju cijenu sata su stranke učinile nespornom. Pored navedenog, tužitelj potražuje novčanu rentu s osnove tuđe pomoći i njege sukladno odredbi čl. 1088. ZOO-a i prema datumu dospijeća 10.-og u mjesecu za tekući mjesec, slijedom čega sud prihvaća kao primjeren datum dospijeća određen po tužitelju jer je isti određen sukladno odredbi čl. 1088. st. 2. ZOO-a.

16. U odnosu na prigovore tuženika vezano za ostvarivanje prava sukladno odredbama mirovinskog, zdravstvenog ili socijalnog osiguranja, valja reći da iz iskaza tužitelja proizlazi da od HZMO, HZZO i Centra za socijalnu skrb nije primao nikakvu naknadu za tjelesno oštećenje. Dodaje da je išao u Centar za socijalnu skrb i pitao da li ima kakvo pravo, a rečeno mu je da nema. Prema tome sud zaključuje da tužitelj nije korisnik doplatka za pomoć i njegu niti je korisnik nekog drugog prava na temelju Zakona o socijalnoj skrbi. Pri tome nije od značaja činjenica je li tužitelj podnio zahtjev za priznavanje doplatka za pomoć i njegu ili nekog drugog prava na temelju Zakona o socijalnoj skrbi. S obzirom na to da se doplatak za pomoć i njegu sukladno čl. 57. Zakona o socijalnoj skrbi ( Narodne novine br. 157/2013, 152/2014, 99/2015, 52/2016, 16/2017 i 130/2017) može odobriti nekoj osobi ako ona pomoć ne može ostvariti po drugoj osnovi, a u konkretnom slučaju tužitelj može ostvariti naknadu upravo od tuženika kao osobe odgovorne za nastanak štete (tako i VSRH u odluci poslovni broj Rev-833/2005 od 23. ožujka 2006.) navedeno nije od utjecaja na osnovanost zahtjeva tužitelja, slijedom navedenog, sud nije izveo ni dokaz medicinskim vještačenjem na okolnost ostvarivanja prava iz sustava zdravstvene socijalne skrbi.

17. Gore navedene iznose naknade je valjalo umanjiti za nesporno isplaćeni iznos na ime naknade neimovinske štete u visini 12.290,58 eura stoga je tužitelju na ime neimovinske štete dosuđen iznos od 58.909,42 eura, dok je odbijen zahtjev za naknadu štete u preostalom iznosu kao neosnovan, a na ime naknade imovinske štete s osnove tuđe pomoći i njege za isplaćeni iznos od 1.990,84 eura. Navedenim iznosom tuženik je naknadio imovinsku štetu s osnove tuđe pomoći i njege za razdoblje od 20. prosinca 2017. do 19. ožujka 2018. (ukupno 240 sati prema cijeni 25,00 kn odnosno ukupno 792,00 eura) te dospjeli iznos mjesečne rente za razdoblje od 10. travnja 2018. do ožujka 2019. izuzev razdoblja od 19. prosinca 2018. do 9. siječnja 2018. odnosno 1.198,84 eura (360 sati po cijeni 3,30 eura).

17.1. U odnosu na prigovor tuženika da tužitelj nema pravo na puni iznos naknade za tuđu pomoć i njegu za mjesec travanj 2019. nego za iznos umanjen za 5 dana (s obzirom na ukupno plaćenih 600 sati tuđe pomoći i njege) valja reći sljedeće. Tuženik ispušta iz vida činjenicu da mjeseci svibanj, srpanj, kolovoz, listopad (2018.) te ožujak (2019.) imaju 31 dan. Međutim, tužitelj konačno postavljenim zahtjevom na ime dospjelih iznosa rente za tuđu pomoć i njegu potražuje istu tek od svibnja 2019. do rujna 2024. S obzirom da je tužitelj zatražio dospjele iznose rente prema broju dana svakog mjeseca, propustio je za mjesece veljaču 2019. isti svesti na 28 dana (92,40 eura), veljaču 2020. na 29 dana (95,70 eura), veljaču 2021. na 28 dana (92,40 eura), veljaču 2022. na 28 dana (92,40 eura), veljaču 2023. na 28 dana (92,40 eura) i veljaču 2024. na 29 dana (95,70 eura), stoga je valjalo dosuditi na ime dospjele a neplaćene rente iznos od 6.521,85 eura, a odbiti preostali iznos s pripadajućim zateznim kamatama kao neosnovan. U odnosu na mjesečni iznos rente od 99,00 eura koje tužitelj potražuje počevši od 10. listopada 2024. nadalje dok za to budu postojali uvjeti, valja reći da je predmetni iznos primjeren i osnovan, ako se uzme u obzir da godina ima 365 dana te tužitelju pripada jedan sat dnevno po cijeni 3,30 eura – prema čemu bi prosjek mjesečne rente iznosio 100,38 eura mjesečno, dakle manje od zatraženog.

17.2. Slijedom navedenog tužitelju na ime trajne tuđe pomoći i njege pripada dospjeli iznos rente iznos od 6.521,85 eura za razdoblje od svibnja 2019. do rujna 2024. te mjesečni iznos rente u visini 99,00 eura počevši od 10. listopada 2024. nadalje.

18. U odnosu na istaknuti prigovor zastare na preinačeni dio tužbe valja reći da je navedeni prigovor tuženika neosnovan. Sukladno pravnom shvaćanju druge sjednice Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske (2/24) broj: Su-IV-123/2024-5 27. svibnja 2024. „U slučaju kad je preinaka tužbe povećanjem postojećeg tužbenog zahtjeva iz iste činjenične osnove (neprava preinaka) moguća i dopuštena (članak 190. i 191. ZPP), zastara se prekida već podnošenjem tužbe u tom postupku, odnosno do prekida zastare ne dolazi tek u trenutku preinačenja tužbe povećanjem postojećeg tužbenog zahtjeva.“ Slijedom navedenog, kako je tužitelj povećao tužbeni zahtjev nakon provedenog medicinskog vještačenja, sukladno odredbama čl. 190. i 191, ZPP-a, u konkretnom je slučaju podnošenjem odštetnog zahtjeva 6. prosinca 2018. došlo do prekida zastare i u odnosu na preinačeni dio u kojem zahtjevu je tužitelj potraživao i zatezne kamate na neimovinsku štetu od dana njegova podnošenja.

19. U odnosu na tijek zateznih kamata na dosuđenu neimovinsku i imovinsku štetu valja reći da se primjenjuje odredba čl. 12. st. 4. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu (Narodne novine br. 151/05, 36/09, 75/09, 76/13, 152/14 i 155/23, dalje ZOOP), kojom je propisano da u slučaju neizvršenja obveze isplate naknade štete ili nespornog iznosa naknade štete, u roku iz stavka 1. ovoga članka, oštećena osoba uz dužni iznos naknade štete, odnosno uz dužni nesporni iznos naknade štete ima pravo i na isplatu iznosa kamate, i to od dana podnošenja odštetnog zahtjeva. Naime, tužitelju kod primjene odredbi čl. 12. ZOOP-a pripada zatezna kamata na neimovinsku i imovinsku štetu od dana podnošenja odštetnog zahtjeva osiguravatelju. (Tako i VSRH u odluci broj Rev- 660/21 od 14. rujna 2021.).

19.1. Na gore dosuđeni iznos naknade neimovinske štete tužitelju pripadaju i zatezne kamate tekuće: na iznos od 14.950,36 eura kako je zatraženo od 18. siječnja 2019. kao dana stabilizacije zdravstvenog stanja tužitelja te na iznos od 43.959,06 eura od dana kad je učinjena preinaka tužbenog zahtjeva odnosno od 31. listopada 2023. do isplate, sukladno odredbi čl. 1103. ZOO-a u vezi čl. 12. st. 4. ZOOP-a. Visina stope određena je primjenom odredbe čl. 29. st. 2. ZOO-a. Prema shvaćanju ovog suda na primjenu odredbe čl. 12. st. 4. ZOOP-a ne utječe ni preinaka tužbe jer u konkretnom slučaju nije primjenjivo pravno shvaćanje izraženo u odluci VSRH broj Rev-1133/2021-2 od 4. studenog 2020. zbog drugačije činjenične situacije. Naime, u ovom predmetu je tužitelj već u odštetnom zahtjevu koji je tuženiku dostavljen 6. prosinca 2018. zatražio zatezne kamate na neimovinsku štetu do dana podnošenja odštetnog zahtjeva. Prema tome u konkretnom slučaju povećanje tijeka zateznih kamata na neimovinsku štetu je takva dispozicija tužitelja koja ne utječe na obvezu tuženika naknaditi zatezne kamate i na taj preinačeni dio i to kako je zatraženo od 18. siječnja 2019., s obzirom da je isti bio već sadržan u ranijem zahtjevu, ovdje odštetnom, koji je postavio tužitelj.

19.2. Na gore dosuđeni iznos naknade imovinske štete tužitelju pripadaju i zatezne kamate tekuće na dospjele iznose naknade tuđe pomoći i njege od 10.-og dana u mjesecu za tekući mjesec. Međutim osnovano prigovara tuženik da tužitelju zatezne kamate na iznose rente u visini 63,71 eura pripadaju od dana njihova dospijeća do isplate, odnosno na iznose rente u visini 35,83 eura mjesečno koje su dospjele do 31. listopada 2023. kao dana povišenja tužbenog zahtjeva pripadaju od 31. listopada 2023. nadalje imajući na umu pravno shvaćanje izraženo u odluci VSRH broj Rev- 1133/2021-2 od 4. studenog 2020., koje prihvaća i ovaj sud. Slijedom navedenog, valjalo je odbiti zahtjev tužitelja za isplatu zateznih kamata na dospjele iznose rente do 31. listopada 2023. u visini 35,83 eura kao neosnovan.

20. U skladu s odredbom čl. 154. st. 1. i 5. ZPP-a tužitelj ima pravo na naknadu parničnih troškova prema odredbama Tbr. 7., 8., 9. i 46. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine, br. 138/23), a s obzirom da tužitelj samo u razmjerno neznatnom dijelu nije uspio u svom zahtjevu, a glede kojeg nisu nastali posebni troškovi, prema troškovniku predanom na ročištu održanom 16. travnja 2025., i vrijednosti predmeta spora kako se mijenjala tijekom postupka, i to, prema VPS-u 32.092,38 eura, za sastav odštetnog zahtjeva iznos od 500,00 eura, za sastav tužbe iznos od 500,00 eura, za sastav podnesaka od 24. ožujka 2020., 26. svibnja 2020., 26. studenog 2020. i 10. studenog 2022. svaki u iznosu od 500,00 eura (Tbr.8.1.), za pristup na ročište 25. studenog 2020., 31. ožujka 2021, 6. svibnja 2022. i 26. travnja 2023, svaki u iznosu od 500,00 eura (Tbr.9.1), prema VPS-u 69.099,87 eura, za sastav podnesaka od 31. listopada 2023. i 9. lipnja 2024., svaki u iznosu od 200,00 eura (Tbr.8.3.), za pristup na ročište 11. rujna 2024. u iznosu od 1.042,00 eura (Tbr. 9.1.), prema VPS-u 71.984,89 eura, za sastav podnesaka od 17. rujna 2024. i 16. siječnja 2025., svaki u iznosu od 200,00 eura (Tbr. 8.3.) te za zastupanje po punomoćniku na ročištu 24. siječnja 2025. u iznosu od 570,00 eura (Tbr.9.2.) te na ročištima 3. ožujka 2025. i 16. travnja 2025., svaki u iznosu od 1.140,00 eura (Tbr.9.1. Tarife), ukupno 10.192,00 eura, što uvećano za PDV (25%) iznosi 12.740,00 eura.

20.1. Sukladno odredbama Tarife sudskih pristojbi sadržane u Zakonu o sudskim pristojbama („Narodne novine“, broj: 118/18 i 51/23) tužitelj ima pravo na trošak sudske pristojbu na tužbu u iznosu od 73,40 eura, na presudu u iznosu od 663,61 eura, te trošak predujma za izvođenje dokaza medicinskim vještačenjem u iznosu od 398,16 eura.

20.2. Tužitelju nije priznat trošak za sastav podnesaka od 31. listopada 2023., 9. lipnja 2024., 17. rujna 2024. i 16. siječnja 2025. u punom iznosu kako je zatražen s obzirom da sukladno Tbr. 8.1. Tarife za sastavljanje obrazloženih podnesaka u kojima se odgovara na navode prigovora ili odgovora na tužbu ili se očituje na nalaze i mišljenja vještaka, tužitelju pripada nagrada kao za tužbu po Tbr. 7. t. 1., 3., 6. i 7., ali ne više od sveukupno 4 takva podneska u prvostupanjskom postupku.

21. Slijedom navedenog, a u skladu s odredbom čl. 154. st. 1. ZPP-a, naloženo je tuženiku naknaditi tužitelju trošak postupka u iznosu od 13.875,17 eura, zajedno sa zateznim kamatama na temelju odredbe čl. 151. st. 3. ZPP-a, prema stopi sukladno čl. 29. st. 2. ZOO-a, kako je to odlučeno u točki II. izreke rješenja.

U Zagrebu, 28. svibnja 2025.

Sutkinja:

dr. sc. Dijana Vragović

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude i rješenja nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana objave presude. Žalba se podnosi ovome sudu pisanim putem, a o žalbi odlučuje županijski sud.

DNA:

- tužiteljica po pun.

- tuženik po pun.