REPUBLIKA HRVATSKA

ŽUPANIJSKI SUD U SLAVONSKOM BRODU

Tome Skalice 2, Slavonski Brod

Poslovni broj: Gž Zk-41/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Slavonskom Brodu, po sutkinji Ireni Dikanović-Terzić, kao sucu pojedincu, u zemljišnoknjižnom predmetu provedbe geodetskog elaborata, povodom žalbe Republike Hrvatske (OIB:52634238587) koju zastupa Općinsko državno odvjetništvo u Zadru, podnesene protiv rješenja Općinskog suda u Zadru, Stalna služba u Pagu poslovni broj: Z-349/2023 od 29. svibnja 2023., 28. svibnja 2025.

r i j e š i o  j e

I. Odbija se kao neosnovana žalba Republike Hrvatske i potvrđuje se rješenja Općinskog suda u Zadru, Stalna služba u Pagu poslovni broj: Z-349/2023 od 29. svibnja 2023., pod točkom I. izreke.

II. Nalaže se brisanje zabilježbe žalbe upisane pod poslovnim brojem: Z-25356/2023- 3.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem prvostupanjskog suda odbijen je kao neosnovan prigovor predlagateljice osiguranja, te je potvrđeno rješenje od 14. prosinca 2022., poslovni broj: Z-23513/2021 (točka I. izreke); naložen je upis zabilježbe odbijenog prigovora (točka II. izreke), te je zemljišnoknjižnom odjelu prvostupanjskog suda naložena provedba rješenja (točka III. izreke).

2. Pravodobno podnesenom žalbom navedeno rješenje u točki I. izreke pobija Republika Hrvatska zbog svih zakonskih žalbenih razloga, uz prijedlog da ga drugostupanjski sud preinači na način da odbije provedbu geodetskog elaborata na predmetnoj nekretnini kč. br. [katastarska čestica], upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], te da naloži uspostavu zemljišnoknjižnog stanja koje je bilo prije donošenja upisa.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba nije osnovana.

5. Ispitujući pobijano rješenje povodom žalbe, a također i po službenoj dužnosti temeljem članka 365. stavka 2. u vezi sa člankom 381. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 - Odluka USRH, 84/08, 96/08 - Odluka USRH, 123/08, 57/11, 48/11 –pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19 – dalje: ZPP), koji se u konkretnom slučaju primjenjuje temeljem članka 99. stavka 2. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine" broj 63/19, 128/22 - dalje: ZZK), ovaj sud je utvrdio da prvostupanjski sud nije počinio ni jednu od bitnih povreda propisanih člankom 354. stavkom 2. točke 2., 4., 8., 13. i 14. ZPP-a.

6. Prvostupanjski sud u obrazloženju pobijanog rješenja navodi da je rješenjem od 14. prosinca 2022., na temelju članka 131. i članka 133. Zakona o cestama, Geodetskog elaborata potvrđenog od Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Zadar, Odjel za katastar nekretnina Pag, kopije katastarskog plana, očitovanja nositelja prava na nerazvrstanoj cesti i Odluke o nerazvrstanim cestama na području Grada Paga dopuštena, među ostalima, u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kč. br. [katastarska čestica] prirodno neplodno zemljište površine 4035 m[2] promjena površine na površinu od 3811 m[2] , te osnivanje novog zemljišno knjižnog uloška [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i upis kč. br. [katastarska čestica] Blato, nerazvrstana cesta sa 1529 m[2] , te uknjižba prava vlasništva na kč. br. [katastarska čestica] Blato, nerazvrstane ceste za korist javnog dobra u općoj uporabi – Grad Pag.

7. Republika Hrvatska (nastavno: žaliteljica) u žalbi u bitnome osporava rješenje suda prvog stupnja u dijelu u kojem se odnosi na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], jer smatra da bez odluke nadležnog tijela o ukidanju statusa pomorskog dobra na dijelu te čestice nije dopuštena provedba cijepanja i upisa na temelju geodetskog elaborata i priloženih odluka, zbog čega prigovara da je sud pogrešno naložio cijepanje na dijelu nekretnine koja je pomorskog dobro, a koja površina ulazi u površinu nerazvrstane ceste kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Žaliteljica prigovara i primjeni članka 117. stavka 2. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine", broj: 63/19 – nastavno: ZZK), smatrajući da zemljišnoknjižni upis nije odredio drugi sud ili drugo nadležno tijelo, nego zemljišnoknjižni sud.

8. Odredbom članka 117. ZZK propisano je da će sud, nakon što je pregledao prijedlog za upis i priloge, dopustiti upis ako: a) iz zemljišne knjige nije vidljivo da bi glede predmeta upisa postojala zapreka tom upisu b) nema osnove za sumnju u to jesu li osobe protiv kojih se zahtijeva upis sposobne raspolagati predmetom na koji se upis odnosi, niti u to je li osoba koja je prijedlog podnijela za to ovlaštena c) utemeljenost prijedloga proizlazi iz sadržaja podnesenih isprava i d) isprave imaju potreban oblik (stavak 1.), a kad zemljišnoknjižni upis određuje drugi sud ili drugo nadležno tijelo, a ne zemljišnoknjižni sud, zemljišnoknjižni sud će se ograničiti na ispitivanje je li upis odredilo nadležno tijelo, te je li upis provediv s obzirom na stanje zemljišne knjige, a glede ostalih pretpostavki odlučuje onaj sud ili drugo tijelo koje upis dopušta (stavak 2.).

8.1. Budući mu je nadležni ured za katastar dostavio relevantnu dokumentaciju sukladno Zakonu o cestama ("Narodne novine", broj: 84/11, 18/13, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19 – nastavno: ZC), zemljišnoknjižni sud bio je dužan izvršiti predmetni upis nerazvrstane ceste po službenoj dužnosti. Naime, odredbom članka 131. ZC propisano je da ceste koje se na dan stupanja na snagu tog Zakona koriste za promet vozila po bilo kojoj osnovi i koje su pristupačne većem broju korisnika, a koje nisu razvrstane kao javne ceste, u smislu tog Zakona, postaju nerazvrstane ceste stavak 1.), zatim da se nerazvrstane ceste iz stavka 1. koje nisu upisane u zemljišnim knjigama ili u tim knjigama nije upisano njihovo stvarno stanje, upisuju u zemljišne knjige po službenoj dužnosti na temelju prijavnog lista koji nakon evidentiranja nerazvrstane ceste, odnosno njezinog stvarnog stanja u katastru, zemljišnoknjižnom sudu po službenoj dužnosti dostavlja tijelo nadležno za katastar (stavak 3.), da se nerazvrstane ceste izgrađene do dana stupanja na snagu Zakona o cestama ("Narodne novine", broj: 84/11) koje nisu evidentirane u katastru ili nije evidentirano njihovo stvarno stanje, evidentiraju u katastru na temelju geodetskog elaborata izvedenog stanja nerazvrstane ceste, a koji pribavlja i nadležnom tijelu za katastar dostavlja jedinica lokalne samouprave, odnosno pravna osoba koja je ovlaštena upravljati nerazvrstanom cestom, sukladno propisima iz članka 107. tog Zakona i rješenja nadležnog zemljišnoknjižnog suda o provedbi prijavnog lista (stavak 4.), pri čemu prijavni list za prethodnu provedbu u zemljišnoj knjizi iz stavka 4. zemljišnoknjižnom sudu po službenoj dužnosti dostavlja nadležni ured za katastar na temelju pregledanog i potvrđenog geodetskog elaborata izvedenog stanja nerazvrstane ceste (stavak 5.), kao i da će se nerazvrstane ceste iz stavka 1. upisati u zemljišnu knjigu kao javno dobro u općoj uporabi, kao neotuđivo vlasništvo jedinice lokalne samouprave uz upis pravne osobe koja upravlja javnom cestom, bez obzira na postojeće upise u zemljišnoj knjizi (stavak 6.). Daljnjom odredbom članka 133. stavka 1. ZC propisano je da se nerazvrstane ceste iz članka 131. stavka 1. i članka 132. stavka 1. ZC evidentiraju u katastru i upisuju u zemljišne knjige kao nerazvrstane ceste javno dobro u općoj uporabi i kao neotuđivo vlasništvo jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalaze, neovisno o postojanju upisa vlasništva i/ili drugih stvarnih prava treće osobe (stavak 1.), kao i da se na evidentiranje u katastru i upis u zemljišne knjige nerazvrstanih cesta iz članka 131. stavka 1. i članka 132. stavka 1. ZC ne primjenjuju odredbe zakona kojim se uređuje prostorno uređenje i gradnja, o parcelaciji građevinskog zemljišta te evidentiranju građevina u katastru i upisu u zemljišne knjige, niti odredbe drugih zakona i propisa koje su protivne članku 131. i 132. ZC i stavku 1. i 2. tog članka (stavak 3.). S obzirom na navedenu zakonsku regulativu slijedi zaključak da je prvostupanjski sud osnovano primijenio odredbu članka 117. stavka 2. ZZK, jer se radi o provedbi, po službenoj dužnosti, prijavnog lista donesenog po nadležnom tijelu u zemljišnoj knjizi, čija je provedba bila moguća s obzirom na stanje zemljišne knjige. Pritom se dodaje da zemljišnoknjižni sud u ovom postupku nije dužan niti ovlašten ispitivati pravilnost podataka sadržanih u prijavnom listu koji mu je dostavljen na provedbu po službenoj dužnosti, niti ispitivati pravilnost vođenja postupka pred upravnim tijelom, već se ti podaci mogu osporavati samo u upravnom postupku.

9. Rješenje prvostupanjskog suda glede kč. br. [katastarska čestica] u odnose na koje se iscrpljuje žalba Republike Hrvatske utemeljeno je na sadržaju dostavljenih isprava i citiranim odredbama ZC, te nije s uspjehom dovedeno u sumnju sadržajem žalbe. Već je navedeno da žaliteljica negira pravilnost rješenja o upisu nerazvrstane ceste na dijelu kč. br. [katastarska čestica] bez odluke nadležnog tijela o ukidanju statusa pomorskog dobra na tom dijelu čestice, pozivajući se pritom na odredbe članka 3. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama ("Narodne novine", broj: 158/03, 100/04, 141/06, 38/09, 123/11, 56/16 i 98/2019). Navedene zakonske odredbe općenito reguliraju institute pomorskog i općeg dobra, dok je, s druge strane, odredba članka 131. stavka 6. ZC specijalna odredba koja propisuje da će se nerazvrstane ceste iz stavka 1. tog članka upisati u zemljišnu knjigu kao javno dobro u općoj uporabi, kao neotuđivo vlasništvo jedinice lokalne samouprave, uz upis pravne osobe koja upravlja javnom cestom, i to bez obzira na postojeće upise u zemljišnoj knjizi. Određujući upis nerazvrstanih cesta koje se na dan stupanja na snagu Zakona o cestama ("Narodne novine", broj: 84/11) koriste za promet vozila po bilo kojoj osnovi i koje su pristupačne većem broju korisnika, a nisu razvrstane kao javne ceste, zakonodavac se opredijelio urediti način zemljišnoknjižnog evidentiranja stvarnog stanja nekretnina koje su u naravi ceste, u svrhu usklađivanja faktičnog i knjižnog stanja tih nekretnina. To vlasništvo već je stečeno na temelju zakona, a citirane odredbe ZC, kao lex specialis, reguliraju način zemljišnoknjižnog i katastarskog usklađivanja njihova stanja, propisujući upis nerazvrstane ceste kao javnog dobra u općoj uporabi i neotuđivog vlasništva jedinice lokalne samouprave – i to "bez obzira na postojeće upise u zemljišnoj knjizi". Stoga nije odlučno pitanje postojanja vlasničkog režima, jer ZC u članku 131. stavku 6., kada govori o postojećim upisima u zemljišnoj knjizi, ne ograničava doseg takve odredbe na nekretnine na kojima je upisano pravo vlasništva neke osobe, već obuhvaća sve postojeće upise. U konkretnom slučaju nije sporno da je kč. br. [katastarska čestica]. upisana kao pomorsko dobro međutim, žaliteljica posebno ne osporava niti da je na dijelu te čestice, koji je sada sastavni dio kč. br. [katastarska čestica], izgrađena (nerazvrstana) cesta. Kako iz očitovanja Grada Paga, nositelja prava na nerazvrstanoj cesti, proizlazi da je nerazvrstane cesta Blato (NC1120) izgrađene odnosno rekonstruirane do stupanja na snagu Zakona o cestama ("Narodne novine", broj: 84/11), u kontekstu svega navedenog treba zaključiti da je pobijano rješenje pravilno i zakonito.

10. Slijedom navedenog, a temeljem članka 149. stavka 3. ZZK-a, žalba je odbijena kao neosnovana, te je potvrđeno prvostupanjsko rješenje. Ujedno je naloženo brisanje zabilježbe žalbe.

Slavonski Brod, 28. svibnja 2025.

Sutkinja

Irena Dikanović-Terzić