Poslovni broj: Us I-2166/2024-6

REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U SPLITU

Split, Put Supavla 1

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Splitu, po sutkinji tog suda Danijeli Čipčić Buzov, sucu pojedincu te Vesni Maslov, zapisničarki, u upravnom sporu tužitelja BE, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv tuženika Ministarstva obrane Republike Hrvatske, Samostalne službe za drugostupanjski upravni postupak i upravne sporove, Zagreb, Trg kralja Petra Krešimira IV. br. 1, OIB: 66486182714, zastupanog po opunomoćeniku TE (generalna punomoć pohranjena u Uredu predsjednice suda), radi izdavanja potvrde o statusu hrvatskog branitelja - dragovoljca iz Domovinskog rata, nakon neposredne i javne rasprave zaključene 30. travnja 2025., u prisutnosti opunomoćenika tuženika i u odsutnosti tužitelja, 28. svibnja 2025.

p r e s u d i o  j e

Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev za poništenje rješenja tuženika Ministarstva obrane Republike Hrvatske, Samostalne službe za drugostupanjski upravni postupak i upravne sporove, Klasa: UP/II 560-01/24-01/279, Urbroj: 512-2501- 24-2 od 25. srpnja 2024. i rješenja Uprave za ljudske potencijale, Sektora za razvoj i upravljanje ljudskim potencijalima, Službe za poslove obrane, Područnog odjela za poslove obrane Split, Klasa: UP/I 560-01/24-01/143, Urbroj: 512M2-6510-24-4 od 17. lipnja 2024.

Obrazloženje

1. U pravodobnoj tužbi tužitelj pobija zakonitost rješenja tuženika Klasa: UP/II 560-01/24-01/279, Urbroj: 512-2501-24-2 od 25. srpnja 2024. (dalje: drugostupanjsko rješenje) i rješenja Uprave za ljudske potencijale, Sektora za razvoj i upravljanje ljudskim potencijalima, Službe za poslove obrane, Područnog odjela za poslove obrane Split, Klasa: UP/I 560-01/24-01/143, Urbroj: 512M2-6510-24-4 od 17. lipnja 2024. (dalje: prvostupanjsko rješenje).

2. Drugostupanjskim rješenjem je odbijena žalba tužitelja izjavljena protiv prvostupanjskog rješenja kojim je odbijen zahtjev tužitelja za izdavanje potvrde o statusu hrvatskog branitelja - dragovoljca iz Domovinskog rata.

3. Tužitelj u tužbi kojom pobija zakonitost osporenih rješenja navodi da tuženik pogrešno tumači materijalni propis i potvrđuje prvostupanjsko rješenje. U bitnome osporava da je on regulirao vojnu obvezu i služio vojsku, jer smatra da nije služio vojni rok u Hrvatskoj vojsci, već u bivšoj JNA, pa da se na njega odredbe ne primjenjuju. Poziva se na odredbu članka 70. stavka 1. Zakona o obrani (NN 49/91) koja propisuje da se „Obveza služenja vojnog roka ostvaruje u Hrvatskoj vojsci." Smatra da je dokazao kako nije imao obvezu sudjelovanja u pričuvi budući je Rješenjem Skupštine Općine Zadar o imenovanju dijela članova Predsjedništva Skupštine Općine Zadar u slučaju rata i neposredne ratne opasnosti KLASA: 021-01/90-01/34, URBROJ: 2198- 01-90-1 od 30. listopada 1990. imenovan članom Predsjedništva skupštine Općine Zadar u slučaju rata i neposredne ratne opasnosti, pa da je stoga pogrešan zaključak da je istodobno mogao biti članom Predstavništva Skupštine Općine Zadar u slučaju rata i neposredne ratne opasnosti i biti obvezan služenju u pričuvi, te da tuženik u cijelosti zanemaruje ulogu društveno političkih zajednica u koje spada po tada važećim zakonima Općina Zadar. Slijedom navedenog tužitelj predlaže donošenje presude kojom se poništava osporeno drugostupanjsko i prvostupanjsko rješenje i kojom se rješava stvar u svojoj nadležnosti u skladu sa važećim Zakonom o upravnim sporovima ili se ista vraća na ponovni postupak.

4. U odgovoru na tužbu tuženik ponavlja navode iz obrazloženja osporenog drugostupanjskog rješenja, te citira i poziva se na mjerodavne zakonske odredbe i navodi da suprotno navodima iz tužbe smatra da je osporenim rješenjem potpuno i pravilno utvrđeno činjenično stanje na koje je primijenjeno materijalno pravo. Stoga predlaže da Sud odbije tužitelja da sa tužbom i tužbenim zahtjevom u cijelosti.

5. U sporu je održana rasprava 30. travnja 2025., a čime je, kao i dostavom podnesaka, strankama u skladu s odredbom članka 6. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine, broj 36/2024; dalje ZUS) dana mogućnost da se izjasne o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet ovog upravnog spora, a na koju nije pristupio uredno pozvani tužitelj, pa je rasprava održana u njegovoj odsutnosti.

6. U dokaznom postupku sud je pregledao cjelokupnu dokumentaciju sadržanu u spisu upravnog spora, te je pregledan cjelokupan spis upravnog tijela dostavljen uz odgovor na tužbu.

7. Stranke drugih dokaznih prijedloga nisu imale.

8. Nakon ocjene izvedenih dokaza i razmatranja svih pravnih i činjeničnih pitanja sukladno odredbi članka 114. stavka 3. ZUS-a po ocijeni ovog suda tužbeni zahtjev nije osnovan.

9. Predmet ovog upravno spora u smislu odredbe članka 3. ZUS-a je ocjena zakonitosti osporenog prvostupanjskog i drugostupanjskog rješenja.

10. Odredbom članka 3. stavka 1. Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji (Narodne novine, broj: 121/17, 98/19 i 84/21; dalje: ZHBDR) propisano je da je hrvatski branitelj iz Domovinskog rata osoba koja je organizirano sudjelovala u obrani neovisnosti, teritorijalne cjelovitosti odnosno suvereniteta Republike Hrvatske kao: a) pripadnik Oružanih snaga Republike Hrvatske (Zbora narodne garde, Hrvatske vojske, ministarstva nadležnog za obranu, Policije, ministarstva nadležnog za unutarnje poslove i Hrvatskih obrambenih snaga); b) pripadnik naoružanih odreda Narodne zaštite koji je bio izravno angažiran kao pripadnik borbenog sektora najmanje 100 dana u razdoblju od 30. srpnja 1991. do 31. prosinca 1991. ili manje ako je sudjelovanje u obrani suvereniteta Republike Hrvatske nastavio bez prekida u borbenom sektoru Oružanih snaga Republike Hrvatske u kontinuiranom trajanju najmanje 100 dana; c) pripadnik naoružanih odreda Narodne zaštite koji nije imao obvezu sudjelovanja u pričuvnom sastavu ili nije regulirao obvezu služenja vojnog roka ako je bio izravno angažiran kao pripadnik borbenog sektora najmanje 30 dana u razdoblju od 30. srpnja 1991. do 31. prosinca 1991.; d) pripadnik naoružanih odreda Narodne zaštite koji je bio izravno angažiran kao pripadnik borbenog sektora, a koji je pritom umro u razdoblju od 30. srpnja 1991. do 31. prosinca 1991.; e) pripadnik naoružanih odreda Narodne zaštite koji je bio izravno angažiran kao pripadnik borbenog sektora, a koji je pritom nestao u razdoblju od 30. srpnja 1991. do 31. prosinca 1991. i; f) pripadnik naoružanih odreda Narodne zaštite kjoi je bio izravno angažiran kao pripadnik borbenog sektora, a koji je pritom zatočen u neprijateljskom logoru, zatvoru ili drugom neprijateljskom objektu u razdoblju od 30. srpnja 1991. do 31. prosinca 1991.

10.1. Stavkom 2. istog članka propisano je da pod sudjelovanjem u obrani neovisnosti, teritorijalne cjelovitosti, suvereniteta Republike Hrvatske, odnosno vrijeme neposredne ugroženosti suvereniteta Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: obrana suvereniteta Republike Hrvatske), u smislu stavka 1. ovog članka, podrazumijeva se oružani otpor agresoru i djelovanje u izravnoj vezi s tim otporom (odlazak u postrojbu, na borbeni položaj i povratak te obuka i priprema za odlazak na bojište) u vremenu od 05. kolovoza 1990. do 30. lipnja 1996.

15. Odredbom članka 5. stavka 1. ZHBDR-a propisano je da je dragovoljac iz Domovinskog rata hrvatski branitelj iz Domovinskog rata koji je sudjelovao u obrani suvereniteta Republike Hrvatske kao pripadnik borbenog sektora najmanje 100 dana u razdoblju od 5. kolovoza 1990. do 15. siječnja 1992.

15.1. Stavkom 2. istog članka propisano je da je dragovoljac iz Domovinskog rata i hrvatski branitelj iz Domovinskog rata koji nije imao obvezu sudjelovanja u pričuvnom sastavu ili nije regulirao obvezu služenja vojnog roka ako je sudjelovao u obrani suvereniteta RH kao pripadnik borbenog sektora: a) najmanje 30 dana u razdoblju od 5. kolovoza 1990. do 15. siječnja 1992. ili b) najmanje 100 dana u razdoblju od 5. kolovoza 1990. do 31. prosinca 1995.

16. Sukladno odredbi članka 159. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku (Narodne novine, broj: 47/09 i 110/21, dalje: ZUP) javnopravna tijela izdaju potvrde. Potvrdama se smatraju i uvjerenja, izvaci i druge javne isprave o činjenicama o kojima javnopravna tijela vode službenu evidenciju. Stavkom 2. istog članka propisano je da se potvrde o činjenicama o kojima se vodi službena evidencija izdaju u skladu s podacima iz službene evidencije. Takve su potvrde javne isprave, dok je stavkom 5. istog članka propisano ako javnopravno tijelo odbije izdavanje potvrde dužno je o tome donijeti rješenje. Ako u roku od 15 dana od dana podnošenja zahtjeva ne izda potvrda ili ne donese i dostavi stranci rješenje o odbijanju zahtjeva, stranka može izjaviti žalbu.

17. Iz podataka spisa predmeta je razvidno da je predmetni upravni postupak pokrenut u povodu zahtjeva tužitelja za izdavanje potvrde o statusu hrvatskog branitelja – dragovoljca iz Domovinskog rata. Uz zahtjev tužitelj je priložio rješenje Skupštine Općine Zadar o imenovanju dijela članova Predsjedništva Skupštine Općine Zadar u slučaju rata i neposredne opasnosti KLASA: 021-01/90-01/34, URBROJ: 2198-01-90-1 od 30. listopada 1990., kojom je tužitelj imenovan članom Predsjedništva skupštine Općine Zadar u slučaju rata i neposredne ratne opasnosti. Temeljem navedenog tužitelj smatra da je to dokaz da je kao hrvatski branitelj iz Domovinskog rata sa 1430 dana borbenog sektora, te da nije imao obvezu sudjelovanja u pričuvnom sastavu u skladu s člankom 5. stavak 2. točka b) ZHBDR.

18. Nadalje, iz očitovanja Područnog odsjeka za poslove obrane Zadar razvidno je da je tužitelj služio obvezni vojni rok u razdoblju od 07.10.1983. do 03.08.1984. i na taj način regulirao vojnu obvezu te je bio u obvezi služenja u pričuvnom sastavu Oružanih snaga Republike Hrvatske, sukladno odredbama Zakona o obrani (Narodne novine broj 49/1991; dalje: Zakon o obrani).

19. S obzirom na podatke spisa predmeta, a imajući u vidu naprijed citirane zakonske odredbe, prema ocjeni ovog suda, osporenim rješenjima uz obrazloženje koje je njima dano, nije povrijeđen zakon na štetu tužitelja.

20. Naime, pravilno upravna tijela, a suprotno tužbenim prigovorima, utvrđuju da činjenica da je tužitelj imenovan članom Predsjedništva Skupštine Općine [adresa] u slučaju rata i neposredne ratne opasnosti Odlukom KLASA: 021-01/90-01/34, URBROJ: 2198-01-90-1 od 30. listopada 1990., proizlazi da ne ispunjava niti jedan od dva kumulativno propisana uvjeta za izdavanje potvrde o statusu hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata. Naime, činjenica imenovanja u političko tijelo ne može se smatrati pružanjem oružanog otpora agresoru i djelovanjem u izravnoj svezi s tim otporom, sukladno citiranoj odredbi članka 3. stavka 2. ZHBDR-a. Isto tako tužitelj nije bio pripadnik niti jedne sastavnice OSRH iz članka 3. stavka 1. ZHBDR-a, kojima bi se moglo priznati status hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata.

21. Nadalje, u smislu gore citirane odredbe članka 5. stavka 5. ZHBDR-a prepreka za stjecanje statusa hrvatskog branitelja – dragovoljca iz Domovinskog rata je obveza sudjelovanja u pričuvnom sastavu Oružanih snaga Republike Hrvatske.

22. Odredbom članka 66. stavka 1. Zakona o obrani propisano je da se vojna obveza sastoji iz novačke obveze, obveze služenja vojnog roka i obveze služenja u pričuvnom sastavu Oružanih snaga.

23. Prema odredbi članka 116. stavka 1. Zakona o obrani obvezi služenja u pričuvnom sastavu oružanih snaga podliježu vojni obveznici: 1. koji su odslužili vojni rok, 2. koji su, po odredbama ovog zakona, regulirali obvezu služenja vojnog roka na drugi način i 3. žene - vojni obveznici s navršenih 19 godina.

24. Slijedom navedenog, kako iz podataka spisa predmeta, a suprotno tužbenim navodima da nije regulirao vojnu obvezu i služio vojsku, jer smatra da nije služio vojni rok u hrvatskoj vojsci, već u bivšoj JNA, i to iz očitovanja Područnog odsjeka za poslove obrane Zadar proizlazi da je tužitelj služio obvezni vojni rok u razdoblju od 07.10.1983. do 03.08.1984., a što je razvidno i iz priležeće preslike kartoteke VOB-a , dakle da je isto priznato od strane Republike Hrvatske, i na taj način regulirao vojnu obvezu to je isti bio u obvezi služenja u pričuvnom sastavu Oružanih snaga Republike Hrvatske, sukladno naprijed citiranoj odredbi članka 116. stavka 1. Zakona o obrani.

25. U izloženom, pravilno i zakonito je osporeno drugostupanjsko i prvostupanjsko rješenje, dok tužbeni prigovori, imajući u vidu prethodno navedeno, nisu osnovani niti od utjecaja na drugačije rješavanje predmetne upravne stvari.

26. Stoga, valjalo je, na temelju odredbe članka 116. stavka 1. ZUS-a, odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan, odnosno presuditi kao u izreci presude.

U Splitu 28. svibnja 2025.

S U T K I NJ A

Danijela Čipčić Buzov

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku 15 dana od dana dostave. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, a o istoj odlučuje Visoki upravni sud Republike Hrvatske. (čl. 126. u svezi čl. 131. ZUS-a).

DNA:

- tužitelju,

- tuženiku, uz spis upravnog tijela po pravomoćnosti

- u spis.