Republika Hrvatska
Županijski sud u Vukovaru
Vukovar, Županijska 33
Broj: Gž-360/2024-4
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Vukovaru, OIB: 92599990351, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda: Željka Marin, kao predsjednika vijeća, te suca izvjestitelja Vesne Vrkić Perak i Ane Bosančić, kao članova vijeća, u pravnoj stvari tužitelja – protutuženika ŽS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Darku Varnica, odvjetniku iz Kaštel Kambelovca, protiv tuženika – protutužitelja KAMGRAD d.o.o. Zagreb, Josipa Lončara 1/h, OIB: 89931241548, zastupan po punomoćniku Tanji Bota, odvjetniku iz Splita, uz sudjelovanje umješača na strani tužitelja Euroherc osiguranja d.d. Zagreb, Ulica grad Vukovara 282, OIB: 22694857747, zastupan po OD Grgić i Partneri iz Zagreba, radi naknade štete, odlučujući o žalbama tužitelja i tuženika, protiv presude Općinskog suda u Splitu broj: Pn-202/2019. od 8. veljače 2024., na sjednici vijeća održanoj dana 28. svibnja 2025.,
p r e s u d i o j e
I. Odbijaju se žalbe tužitelja i tuženika kao neosnovane, te se prvostupanjska presuda Općinskog suda u Splitu broj: Pn-202/2019. od 8. veljače 2024. potvrđuje.
II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadom troška sastava odgovora na žalbu.
III. Odbija se zahtjev tuženika za naknadom troška sastava odgovora na žalbu.
Obrazloženje
1. Presudom Općinskog suda u Splitu broj: Pn-202/2019. od 8. veljače 2024. naloženo je tuženiku – protutužitelju da isplati tužitelju – protutuženiku s osnova imovinske štete iznos od 1.535,38 EUR-a sa pripadajućim zateznim kamatama od donošenja presude do isplate, dok je za preostali iznos od 383,85 EUR-a kao i za dulji tijek kamata od 28 studenoga 2018. do donošenja presude tužbeni zahtjev odbijen (točka I. izreke), zatim naloženo je tuženiku da tužitelju nadoknadi trošak parničnog postupka u iznosu od 3.255,28 EUR-a (točka II. izreke), te da umješaču nadoknadi trošak parničnog postupka u iznosu od 937,50 EUR-a (točka III. izreke). Istom presudom prihvaćen je protutužbeni zahtjev te je naloženo tužitelju – protutuženiku platiti tuženiku – protutužitelju iznos od 260,97 EUR-a sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od 11. siječnja 2019. do isplate, dok je za više zatraženi iznos od 1.043,86 EUR-a kao i za dulji tijek kamata od 28. studenoga 2018. do 11. siječnja 2019. protutužbeni zahtjev odbijen.
2. Protiv navedene presude u dijelu kojim je odbijen njegov tužbeni zahtjev (točka I. izreke), u dijelu kojim mu nisu dosuđeni daljnji troškovi (točka II. izreke), kao i u dijelu kojim je prihvaćen protutužbeni zahtjev (točka IV. izreke) žalio se tužitelj zbog svih zakonskih razloga. Smatra da je sud pogrešno utvrdio omjer odgovornosti jer da nastanku štetnog događaja nema njegovog doprinosa budući je isti uzrokovao vozač radnog stroja tuženika. Predložio je da se prvostupanjska presuda u pobijanom dijelu preinači sukladno žalbenim navodima ili ukine i predmet u pobijanom dijelu vrati na ponovno odlučivanje.
3. Protiv navedene presude žalio se i tuženik i to zbog bitne povrede odredaba postupka, zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog pogrešne primjene materijalnog prava. Također smatra da je sud pogrešno ocijenio doprinos za nastanak štetnog događaja jer je tužitelj isključivo odgovoran za isti. Predložio je da se pobijana presuda preinači sukladno žalbenim navodima ili ukine i predmet vrati na ponovno odlučivanje.
4. U odgovoru na žalbu tuženika tužitelj osporava njegove žalbene navode, te predlaže žalbu kao neosnovanu odbiti uz naknadu troška sastava odgovora na žalbu.
5. U odgovoru na žalbu tuženik osporava žalbene navode tužitelja te predlaže žalbu kao neosnovanu odbiti uz naknadu troška odgovora na žalbu.
6. Žalbe nisu osnovane.
7. Prvostupanjski sud je potpuno i istinito utvrdio činjenično stanje i na tako utvrđeno činjenično stanje pravilno primijenio materijalno pravo, te nije počinio niti jednu od bitnih povreda odredaba postupka iz članka 354. stavak 2. Zakona o parničnom postupku, a na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti.
8. Predmet spora je zahtjev tužitelja za naknadom imovinske štete nastale na njegovom vozilu i zahtjev tuženika za naknadom imovinske štete nastale na njegovom vozilu pri čemu obje stranke smatraju da nisu odgovorne za nastanak štetnog događaja odnosno svatko od njih smatra da je za isti odgovoran onaj drugi sudionik, pa da je stoga prvostupanjski sud pogrešno utvrdio kako su odgovorna oba sudionika štetnog događaja.
9. Prvostupanjski sud je i tužbeni zahtjev i protutužbeni zahtjev ocijenio djelomično osnovanim i to tužbeni zahtjev do iznosa od 1.535,38 EUR-a, a protutužbeni zahtjev do iznosa od 260,97 EUR-a jer je utvrdio da se prometna nezgoda ne bi dogodila da je vozač radnog stroja ... prije uključivanja u cestu propustio vozila koja se kreću kolnikom jer se prije uključivanja na cestu nije uvjerio da navedenu radnju može izvršiti bez opasnosti za druge sudionike u prometu, a da tužitelj nije prilagodio svoju brzinu uvjetima na cesti, pa se do mjesta sudara unatoč pravovremenom kočenju nije mogao zaustaviti, pa da je tužitelj za nastanak istog odgovoran u omjeru od 20%, a vozač radnog stroja u omjeru od 80%, a kako je vještak utvrdio štetu na vozilu tužitelja 1.919,23 EUR-a, a štetu na radnom stroju od 1.304,83 EUR-a to im s obzirom na doprinos nastanku štetnog događaja pripada šteta u visini od 1.535,38 EUR-a odnosno 260,97 EUR-a.
10. Protivno žalbenim navodima tužitelja i tuženika sud je uzeo u obzir sve okolnosti slučaja kod ocjene odgovornosti za nastanak štetnog događaja. Odredbom članka 43. Zakona o sigurnosti prometa na cestama ("Narodne novine" broj: 70/19.) propisano je da vozač koji namjerava na cesti ili drugoj prometnoj površini obaviti neku radnju vozilom ne smije početi takvu radnju ako time dovodi u opasnost druge sudionike u prometu ili imovinu a prije započinjanja navedenih radnji vozač je dužan uvjeriti se da to može učiniti bez opasnosti za druge sudionike u prometu ili imovinu vodeći pri tom računa o položaju vozila te o smjeru i brzini kretanja.
Sukladno odredbi članka 53. istog Zakona na cesti u naselju vozač se ne smije vozilom kretati brzinom većom od 50 km/h odnosno brzinom većom od brzine dopuštene postavljenim prometnim znakom za cijelo naselje ili njegov dio.
11. Prometni vještak je utvrdio da se prometna nezgoda dogodila na kolniku ... na preglednom dijelu kolnika, da opasna situacija nastaje kada radni stroj ... započinje uključivanje u promet na tu cestu zbog čega je tužitelj poduzeo svojim vozilom intenzivno kočenje kako bi sudar izbjegao ali da je to vozilo od mjesta sudara bilo udaljeno 2,19 s odnosno 39 m i da se mogao zaustaviti da se kretao brzinom od oko 62 km/h ili bilo kojom manjom brzinom.
Dakle, iz navedenog proizlazi da se vozač radnog stroja uključivao sa gradilišta uz cestu na prometni trak ceste a da se pri tom nije uvjerio da to može učiniti bez opasnosti za druge sudionike u prometu tim više što je prelazio preko dva prometna traka, a istovremeno je tužitelj vozio većom brzinom od dopuštene čije ograničenje je iznosilo 40 km/h zbog blizine gradilišta pa je i po mišljenju ovoga suda prvostupanjski sud pravilno ocijenio doprinos sudionika štetnog događaja.
12. Tužitelj je preinačio tužbu ističući konačni tužbeni zahtjev nakon provedenog vještačenja a istina je kako tuženik u žalbi navodi da prvostupanjski sud nije donio rješenje o dopuštenju preinake tužbe ali ta povreda parničnog postupka nije utjecala na pravilnost prvostupanjske presude jer predmet spora upućuje na zaključak da bi sporno preinačenje tužbe bilo svrsishodno za konačno rješenje odnosa između parničnih stranaka (članak 190. stavak 3. Zakona o parničnom postupku).
13. Odluka o trošku temelji se na odredbi članka 154. stavak 1. i 155. Zakona o parničnom postupku a ista je obrazložena i sukladna Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika.
Obzirom da se o tužbenom i o protutužbenom zahtjevu raspravljalo na istim ročištima, sud pravilno nije tužitelju priznao iste troškove posebno po tužbenom zahtjevu, a posebno po protutužbenom zahtjevu.
14. Slijedom izloženog, valjalo je primjenom odredbe članka 368. stavak 1. Zakona o parničnom postupku žalbe tužitelja i tuženika odbiti, a presudu prvostupanjskog suda potvrditi.
15. O zahtjevu i tužitelja i tuženika za naknadu troška sastava odgovora na žalbu odlučeno je temeljem odredbe članka 155. stavak 1. Zakona o parničnom postupku jer taj trošak nije bio potreban za odlučivanje o njihovim žalbama.
Vukovar, 28. svibnja 2025.
PREDSJEDNIK VIJEĆA
Željko Marin
