REPUBLIKA HRVATSKA

TRGOVAČKI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Trg Johna Fitzgeralda Kennedyja 11

P-2064/2022-41

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Trgovački sud u Zagrebu po sucu pojedincu Mariji Krajnović u pravnoj stvari tužitelja KARIĆ AUTOMOBILI d.o.o., [adresa], OIB: 76458124064, kojeg zastupa punomoćnik Dejan Stajčić, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Marić Stajčić & Perkov j.t.d., Zagreb, Radnička cesta 54, protiv tuženika GRAD ZAGREB, Zagreb, Trg Stjepana Radića 1, OIB: 61817894937, kojeg zastupa punomoćnica Kornelija Đuratović, odvjetnica iz Zagreba, Savska cesta 41, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 06. svibnja 2025. u prisutnosti punomoćnika tužitelja i tuženika, s danom objave 28. svibnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku GRAD ZAGREB, Trg Stjepana Radića 1, Zagreb, OIB: 61817894937, isplatiti tužitelju KARIĆ AUTOMOBILI d.o.o. sa sjedištem u [adresa], OIB: 76458124064, iznos od 8.671,69 EUR/65.336,84 kn , uvećano za zakonsku zateznu kamatu koja navedeni iznos teče od dana 25. siječnja 2022. godine do 31. prosinca 2022., po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima, izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 01. siječnja 2023. pa do 31. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, a od 01. siječnja 2024. pa do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi 01. srpnja te godine, a referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.

II. Odbija se kao neosnovan zahtjev tužitelja za isplatom zateznih kamata na dosuđeni iznos iz točke I izreke za razdoblje od 11. listopada 2021. do 24. siječnja 2022.

III. Nalaže se tuženiku GRAD ZAGREB, Trg Stjepana Radića 1, Zagreb, OIB: 61817894937, nadoknaditi tužitelju KARIĆ AUTOMOBILI d.o.o. sa sjedištem u [adresa], OIB: 76458124064, troškove parničnog postupka u iznosu od 2.409,60 EUR, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 28. svibnja 2025. godine pa do isplate isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi 01. srpnja te godine, a referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.

IV. Odbija se kao neosnovan zahtjev tužitelja za naknadom parničnog troška u iznosu od 187,50 EUR.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi podnesenoj ovom sudu dana 22. studenog 2022. navodi da se dana 10. listopada 2021. u 20:00 sati dogodila prometna nesreća i to na spojnom kolniku sjevernog kolnika Jadranske avenije s Ul. Grada Vukovara u Zagrebu – Novi Zagreb, a u kojoj je sudjelovalo više osoba, i to kao oštećene osobe, a kao jedna od njih i tužitelj, da je do štetnog događaja došlo je na način da je tužitelj prednjim lijevim dijelom vozila marke i tipa JEEP GRAND CHEROKEE, registarskih oznaka [registarska oznaka] kojim je upravljao ŽČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], naletio na ploču za označavanje bočne zapreke s bakelitnim postoljem, pri čemu je na vozilu nastala materijalna šteta u visini od 65.336,84 kn. Ističe da iz Potvrde o prometnoj nesreći od dana 23. veljače 2022., tako i iz Zapisnika o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga i lijekova u organizmu od dana 10. listopada 2020., da je vozač vozila bio negativan na prisustvo ikakvih supstanci koje bi utjecale na njegovu vožnju. Isto tako, vozač je upravljao primjerenom brzinom, u granicama one dopuštene na predmetnoj cesti, slijedom čega, a uzimajući u obzir i negativan nalaz alkotesta, na strani tužitelja nije postojao niti jedan razlog zbog koje bi isti bio odgovoran za prometnu nesreću ili joj na bilo koji način doprinio svojim postupanjem. Slijedom gore opisanog štetnog događaja tužitelju je nedvojbeno zbog oštećenja tužiteljevog vozila JEEP GRAND CHEROKEE, reg. oznake [registarska oznaka], odnosno umanjenja vrijednosti predmetne tužiteljeve imovine (vozila), nastala šteta u iznosu od 65.336,84 kn. navodi da je predmetnu štetu tužitelj sam otklonio, a sve s obzirom da je tužitelj jedan od rijetkih ovlaštenih servisera za JEEP vozila u Republici Hrvatskoj. Prije izrade tužiteljeve Specifikacije računa izvršen je izvid štete od strane Croatia Osiguranja, sa kojim Zagrebačke ceste d.o.o. – a na koje je tuženik neosnovano pokušao prebaciti odgovornost za predmetni štetni slučaj – imaju sklopljen ugovor o osiguranju, te je tom prilikom sastavljen popis dijelova koje je zbog posljedica štetnog događaja bilo nužno zamijeniti na predmetnom vozilu.

2. Sukladno rezultatima predmetnog izvida štete, tužitelj je sastavio Specifikaciju računa od 26. svibnja 2022. iz koje je vidljiva cijena/trošak zamjene/popravka/lakiranja svakog pojedinog oštećenog dijela predmetnog vozila, a oštećenje i nužnost popravka kojih dijelova je utvrđena prilikom izvida štete. Ukupni trošak koji je tužitelj pretrpio s osnove takvog popravka štete prouzročene predmetnim štetnim događajem za koji odgovara tuženik iznosi 65.336,84 kn, pa slijedom navedenog, a imajući u vidu nesporno nastalu materijalnu štetu na vozilu oštećene osobe, ovdje tužitelja, a kao posljedice štetnog događaja - prometne nesreće, pri čemu je tuženik, bilo po principu kauzaliteta, bilo po principu objektivne odgovornosti nesporno i isključivo odgovorna osoba (štetnik). Nadalje tužitelj navodi kako se Jadranska avenija, na kojoj je došlo do štetnog događaja, smatra nerazvrstanom cestom sukladno Odluci od nerazvrstanim cestama (Službeni glasnik Grada Zagreba, broj 20 od 17. rujna 2018., a prema Popisu nerazvrstanih cesta Grada Zagreba. Ističe da je odredbom čl. 1. Odluke propisan i komunalni red za nerazvrstane ceste kojim se uređuje, između ostalog održavanje i upravljanje nerazvrstanim cestama te poslovi nadzora, dok je odredbama čl. 14. – čl. 21. Odluke detaljno i precizno navedeno što se sve smatra redovitim održavanjem nerazvrstanih cesta, a a osim toga, obveza redovnog održavanja i zaštite ceste, uključujući i onih nerazvrstanih, određena je i odredbama čl. 12. i čl. 13. Pravilnika o održavanju cesta ("Narodne novine" 90/14, dalje u tekstu: POC). Poziva se nadalje na odredbu čl. 107. st. 1. Zakona o cestama ("Narodne novine" 84/11, 18/13, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19, dalje u tekstu: ZC) kojom je propisano da se upravljanje, građenje i održavanje nerazvrstanih cesta obavlja se na način propisan za obavljanje komunalnih djelatnosti sukladno propisima kojima se uređuje komunalno gospodarstvo dok je odredbom čl. 109. st. 1. ZC propisano da jedinica lokalne samouprave uređuje vrste, opseg i rokove izvođenja radova redovitog i izvanrednog održavanja nerazvrstanih cesta te kontrolu i nadzor nad izvođenjem tih radova te propisuje prekršajne odredbe.

3. Poziva se nadalje na odredbe čl. . 21. i čl. 22. Zakona o komunalnom gospodarstvu ("Narodne novine" 68/2018, 110/2018, 32/2020; ZKG i čl. 2. ZKG, kojima je propisano da su komunalne djelatnosti one djelatnosti kojima se osigurava građenje i/ili održavanje komunalne infrastrukture u stanju funkcionalne ispravnosti i komunalne djelatnosti kojima se pojedinačnim korisnicima pružaju usluge nužne za svakodnevni život i rad na području jedinice lokalne samouprave, pri čemu održavanje nerazvrstane ceste podrazumijeva skup mjera i radnji koje se obavljaju tijekom cijele godine, uključujući i svu opremu, uređaje i instalacije, sa svrhom održavanja prohodnosti i tehničke ispravnosti cesta i prometne sigurnosti na njima (redovito održavanje), kao i mjestimičnog poboljšanja elemenata ceste, osiguravanja sigurnosti i trajnosti ceste i cestovnih objekata i povećanja sigurnosti prometa (izvanredno održavanje), a u skladu s propisima kojima je uređeno održavanje cesta. Slijedom navedenog, tužitelj se dana 26. svibnja 2022. godine obratio tuženiku sa odštetnim zahtjevom/zahtjevom za mirnim rješenjem na koji se tuženik očitovao isključivo paušalno pokušavajući prebaciti odgovornost na Zagrebački holding d.o.o., Podružnicu Zagrebačke ceste, Zagreb, Donje Svetice 48. Smatra da je tuženik odgovorna osoba za predmetni štetni događaj i kao takav je pasivno legitimiran u ovom postupku iz razloga jer je njegova zakonska obveza održavati cestu na kojoj je došlo do štetnog događaja jer je odgovoran za izvršavanje komunalnih djelatnosti pod koje spada i održavanje predmetne nerazvrstane ceste odnosno isti je dužan osigurati trajno i kvalitetno obavljanje predmetnih djelatnosti, te je tuženik kao jedinica lokalne samouprave, koja ujedno ima položaj jedinice područne (regionalne) samouprave, bio dužan osigurati da do pada predmetne ploče za označavanje bočne zapreke ne dođe, a kad je već do toga došlo, da ista bude pravovremeno uklonjena te da do takvog uklanjanja vozači budu na odgovarajući način upozoreni na predmetnu opasnost odnosno da predmetno područje bude ograđeno na odgovarajući način kako bi se spriječio nastanak štetnih događaja kao što je onaj koji čini predmet ovosudnog spora, stoga od tuženika temeljem odredbe čl. 1045. Zakona o obveznim odnosima u ovom postupku potražuje naknadu štete.

4. Tuženik u odgovoru na tužbu i tijekom postupka osporava osnov i visinu tužbenog zahtjeva, protupravnost, te ističe prigovor promašene pasivne legitimacije. Osnovanost prigovora promašene pasivne legitimacije proizlazi iz potvrde Ministarstva unutarnjih poslova od 23. veljače 2022. u kojoj stoji da je dana 10. listopada 2021. došlo do prometne nesreće, te je pod toč. 4. iste navedeno da je provedenim izvidima utvrđeno da je za ovu prometnu nesreću odgovoran NN vozač budući je počinio prekršaj iz čl. 176. st. 3. kažnjivo po čl. 176. st. 5 uz primjenu čl. 293. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama. Dakle, za počinjenje prometne nesreće odgovorna je treća osoba koja je nakon prometne nesreće napustila mjesto štetnog događaja, odnosno da je treća osoba naletjela na prometni znak, očito ga oborila, a što je za posljedicu imalo nastanak štete na vozilu tužitelja. Slijedom navedenog, za nastup štetnog događaja i nastanak eventualne štete odgovorna je treća osoba, a ne tuženik, da je treća osoba očito srušila prometni znak, a uslijed čega je došlo do naleta vozila tužitelja na isti, pa da je jasno kako tuženik nije mogao nakon naleta vozila odmah maknuti prometni znak koji je navodno srušen na cestu, pa ističe prigovor doprinosa vozača ŽČ jer u svom kretanju nije primijenio onu dužnu pažnju koju bi primijenila prosječna osoba, odnosno prigovor doprinosa istog nastanku štetnog događaja, pa ukoliko se utvrdi da predmetnu prepreku vozač ŽČ nije mogao izbjeći, to nema niti odgovornosti tuženika obzirom da nije bilo moguće pravovremeno otkloniti predmetni znak kao potencijalnu opasnost. Ističe prigovor nedostatka aktivne legitimacije, te osporava mjesto štetnog događaj, a podredno tuženik ističe da nije postavio predmetni znak niti je nadležan za održavanje istog. Grad Zagreb, kao jedinica lokalne samouprave, osnovala je trgovačko društvo Zagrebački holding d.o.o., i to radi obavljanja poslova upravljanja, održavanja te građenja nerazvrstanih cesta, pa je time iz svojeg samoupravnog djelokruga na trgovačko društvo Zagrebački holding d.o.o., delegirao dio svojih javnopravnih ovlaštenja (nadležnosti) koja se odnose na obavljanje komunalne djelatnosti održavanja nerazvrstanih cesta, a takva organizacija obavljanja komunalne djelatnosti zasnovana je na zakonu (čl. 107. Zakona o cestama "Narodne novine" 84/2011, 18/2013, 22/2013, 54/2013, 148/2013, 92/2014, 110/2019 i čl. 33. st. 1. Zakona o komunalnom gospodarstvu "Narodne novine" 68/18, 11/18 i 32/20), a tuženik kao jedini član i osnivač spomenutog trgovačkog društva ne odgovara za obveze tog društva, već je za sve obveze koje proizlaze iz obavljanja delegiranih djelatnosti iz djelokruga tuženika, odgovorno je samo trgovačko društvo. Slijedom gore iznesenog, tuženik predlaže da se o ovoj parnici obavijesti temeljem čl. 211.ZPP-a trgovačko društvo Zagrebački holding d.o.o., Podružnica Zagrebačke ceste, Donje Svetice 48, 10000 Zagreb, OIB: [osobni identifikacijski broj], te zaključuje da tuženik ne može odgovarati za štetu trećim osobama, jer je postupio u skladu s odredbama Zakona o komunalnom gospodarstvu i osnovao trgovačko društvo koje održava između ostalog i javne površine , a da obveza tuženika nije, i ne može biti da nadzire rad komunalnog društva, a budući da isto nije propisano zakonom.

5. Tuženi nadalje osporava štetu kako je opisana u tužbi i visinu postavljenog tužbenog zahtjeva. Ističe da je izvid štete pri Croatia osiguranju obavljen s odmakom od 2,5 mjeseci od nastanka štetnog događaja. U navedenom razdoblju mogla je na vozilu nastati dodatna šteta koja nije posljedica štetnog događaja, te stoga tuženik osporava visinu štete kako je ista iskazana u Izvidu štete od 23 .prosinca 2021. Tuženik osporava visinu i iz razloga što radovi i dijelovi iskazani na računu samog tužitelja od 26. svibnja 2022., nisu bili nužni za popravak niti predstavljaju štetu kako je to navedeno u izvidu štete Croatia osiguranja d.d. i u Potvrdi MUP-a od 23. veljače 2022. Obzirom da je tužitelj sam izvršio popravak i izdao si račun sa danom dospijeća 26. svibnja 2022. dan prije podnošenja zahtjeva za mirno rješenje spora tuženiku, a kao datum izvršenja je naveden dan 25. siječnja 2022. to tuženik osporava i navedeni račun. Ističe da je iz Potvrde MUP-a od 23.02.2022. razvidno da je tuženik osiguran kod ADRIATIC OSIGURANJA d.d. te tuženik predlaže zatražiti podatke o eventualnoj isplati štete po navedenoj polici. Ujedno, tuženik ističe da je tužitelj svoju eventualnu štetu mogao naplatiti putem police kasko osiguranja, te predlaže zatražiti od Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga podatke o eventualnom kasko osiguranju tuženika i isplati po istom u razdoblju od 10. listopada 2021. pa nadalje. Budući da je tuženik izvršio procjenu pri Croatia osiguranju d.d. kao osiguratelju Zagrebačkih cesta d.d. predlaže se od istih zatražiti podatke o eventualno izvršenim isplatama temeljem navedene oznake štete, a sve iz razloga zabrane kumuliranja naknade štete i osigurnine temeljem odredbe čl. 963. Zakona o obveznim odnosima. Predlaže obavijestiti o parnici temeljem odredbe čl. 211. ZPP-a WIENER OSIGURANJE Vienna Insurance Group d.d., Slovenska ulica 24 kao tuženikovog osiguravatelja u slučajevima odgovornosti I-vo tuženika prema trećima, temeljem police osiguranja broj: [broj police osiguranja]-00056881 koja je bila važeća u trenutku nastanka štetnog događaja.

6. U daljnjem tijeku postupka, a u podnesku od 31. ožujka 2023. tužitelj je ustrajao kod tvrdnji iznesenih u tužbi, dodatno ističe u odnosu na navode tuženika da osnivanje društva Zagrebački holding d.o.o. kao pravne osobe za obavljanje komunalne djelatnosti, samo po sebi ne oslobađa Grad Zagreb odgovornosti za štetu koja bi eventualno nastala zbog propusta u održavanju nerazvrstanih cesta i javnih površina, obzirom da je isto u nadležnosti jedinica lokalne samouprave odnosno Grada Zagreba, pa sama činjenica da je ovdje tuženik zadužio Zagrebački holding d.o.o. za poslove održavanja nerazvrstanih cesta uopće nije relevantno za ovaj spor i tužitelj ovaj postupak niti ne može voditi protiv Zagrebačkog holdinga d.o.o., a odgovornost ovdje tuženika počiva na samom zakonu. U navedenom podnesku tužitelj je ispravio navode iz tužbe u pogledu mjesta prometne nezgode, te je naveo da je očitom omaškom u tužbi kao mjesto štetnog događaja naveo da se isti dogodio na nerazvrstanoj cesti i to na spojnom kolniku sjevernog kolnika Jadranske avenije s ulicom Grada Vukovara umjesto sa ulicom Vice Vukova.

7. U nastavku postupka tužitelj je ostao kod tužbe i tužbenog zahtjeva, a tuženik kod odgovora na tužbu.

8. Sud je sukladno odredbi čl. 211. Zakona o parničnom postupku (''Narodne novine'' broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11- pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje: ZPP) na prijedlog tuženika ovom postupku obavijestio WIENER OSIGURANJE d.d. i Zagrebački Holding d.o.o.

9. Tijekom postupka sud je izveo dokaze uvidom u dokumentaciju koja prileži spisu i to: Potvrdu MUP-a od 23. veljače 2022. (list 7-9 spisa), presliku vozačke i prometne dozvole (list 10-13 spisa), Oznaku štete (list 14-15 spisa), izvid štete (list 16 spisa), Zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu (list 17 spisa), račun (list 18-19 spisa), popis nerazvrstanih cesta (list 20 -37 spisa), zahtjev za mirno rješenje spora (list 38-41 spisa), Ugovor o povjeravanju obavljanja komunalne djelatnosti redovnog održavanja nerazvrstanih cesta na području Grada Zagreb u 2021. godine (list 65-73 spisa), fotodokumentaciju (list 75 spisa), presliku police osiguranja (list 93 spisa), Očitovanje Adriatic osiguranja (list 143 spisa), očitovanje Agencije za nadzor financijskih usluga (list 153 spisa), očitovanje Croatia osiguranja (list 155 spisa), spis MUP-a koji se nalazi u privitku ovog spisa, iskaz zastupnika po zakonu ovdje tužitelj VČ (list 145-146 spisa), svjedoka ŽČ (list 184-185 spisa), u nalaz i mišljenje vještaka (list 173-174 spisa), te sudsku praksu.

10. Sud nije usmeno saslušao vještaka, obzirom da ni tužitelj ni tuženik nisu imali primjedbi na pisani nalaz i mišljenje.

11. Sud nije proveo predloženi dokaz tuženika za saslušanjem svjedoka i policijskih službenika koji su sačinili zapisnik sa očevida, na okolnosti nastanka štetnog događaja jer sud zaključuje da su predmetni dokazi nesvrsishodni i protivan načelu ekonomičnosti postupka, budući da zapisnik o očevidu ima značenje javne isprave u smislu odredbe čl. 159. Zakona o općem upravnom postupku ("Narodne novine" broj 47/09), te u smislu odredbe čl. 230. st. 1. ZPP-a, pa se njime dokazuje istinitost onoga što se u njemu potvrđuje ili određuje, dok je sukladno odredbi čl. 230. st. 3. ZPP-a dopušteno dokazivati da su u javnoj ispravi neistinito utvrđene činjenice ili da je isprava nepravilno sastavljena, no međutim u konkretnom slučaju tuženik ne tvrdi da su u zapisniku o očevidu neistinito utvrđene činjenice, odnosno da je isti nepravilno sastavljen, pa bi stoga po mišljenu ovog suda provođenje prethodno navedenih dokaznih prijedloga tuženika bilo nesvrsishodno i protivno načelu ekonomičnosti postupka.

12. Sukladno čl. 8. Zakona o parničnom postupku (''Narodne novine'' broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje: ZPP) temeljem savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza posebno i svih dokaza zajedno, kao i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, sud je utvrdio da je potraživanje tužitelja osnovano, osim u dijelu zateznih kamata.

13. Naime, predmet ovog spora je zahtjev za naknadom štete u iznosu od 8.671,69 EUR, na ime materijalne štete nastale na vozilu JEEP GRAND CHEROKEE, reg. oznake [registarska oznaka], vlasništvo tužitelja, a povodom predmetnog štetnog događaja od 10. listopada 2021.

14. Između stranaka nije sporan štetni događaj, sporna je aktivna legitimacija tužitelja, pasivna legitimacija tuženika, odgovornost tuženika za predmetni štetni događaj, te osnov i visina tužbenoga zahtjeva, te je sporan doprinos tužitelja vlastitoj šteti.

15. Prvenstveno glede, istaknutog prigovora pogrešne pasivne legitimacije tuženika, ovaj sud drži da je predmetni prigovor neosnovan.

16. Uvidom u popis nerazvrstanih cesta na području Grada Zagreba (list 20-37 spisa i 49 spisa) ovaj sud je utvrdio da je u vrijeme štetnog događaja mjesto predmetnog štetnog događaja, odnosno prometnica u Gradu Zagrebu, Jadranska avenija (cijela) bila kategorizirana kao nerazvrstana cesta na području Grada Zagreba, odnosno tuženika, a što među strankama nije sporno.

17. Odredba čl. 100. ZC-a propisuje da nerazvrstanu cestu čini između ostalog i cestovna građevina (donji stroj, kolnička konstrukcija, sustav za odvodnju atmosferskih voda s nerazvrstane ceste, drenaže, most, vijadukt, podvožnjak, nadvožnjak, propust, tunel, galerija, potporni i obložni zid, pothodnik, nathodnik i slično), nogostup, biciklističke staze te sve prometne i druge površine na pripadajućem zemljištu (zelene površine, ugibališta, parkirališta, okretišta, stajališta javnog prijevoza i slično, dok je odredbom čl. 101. st. 1. ZC-a propisano da je nerazvrstana cesta javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalazi, a sukladno odredbi čl. 107. st. 1. ZC-a upravljanje, građenje i održavanje nerazvrstanih cesta obavlja se na način propisan za obavljanje komunalnih djelatnosti sukladno propisima kojima se uređuje komunalno gospodarstvo, ako Zakon o cestama nije propisano drukčije. Sukladno odredbi čl. 109. st. 1. ZC jedinice lokalne samouprave uređuju vrstu, opseg i rokove izvođenja radova redovitog i izvanrednog održavanja nerazvrstanih cesta te kontrolu i nadzor nad izvođenjem tih radova te propisuje prekršajne odredbe.

18. Sukladno čl. 21. i čl. 22. Zakona o komunalnom gospodarstvu ("Narodne novine" 68/2018, 110/2018, 32/2020, dalje u tekstu: ZKG), u vezi s čl. 2. istog Zakona komunalne djelatnosti su djelatnosti kojima se osigurava građenje i/ili održavanje komunalne infrastrukture u stanju funkcionalne ispravnosti i komunalne djelatnosti kojima se pojedinačnim korisnicima pružaju usluge nužne za svakodnevni život i rad na području jedinice lokalne samouprave, pri čemu održavanje nerazvrstane ceste podrazumijeva skup mjera i radnji koje se obavljaju tijekom cijele godine, uključujući i svu opremu, uređaje i instalacije, sa svrhom održavanja prohodnosti i tehničke ispravnosti cesta i prometne sigurnosti na njima (redovito održavanje), kao i mjestimičnog poboljšanja elemenata ceste, osiguravanja sigurnosti i trajnosti ceste i cestovnih objekata i povećanja sigurnosti prometa (izvanredno održavanje), a u skladu s propisima kojima je uređeno održavanje cesta.

19. Nadalje, čl. 8. ZKG propisano je da se komunalne djelatnosti obavljaju kao javna služba, slijedom čega neupitno proizlazi da su za održavanje nerazvrstanih cesta odgovorne jedinice lokalne samouprave, dakle gradovi i općine te posljedično tome iste su deliktno odgovorne spram oštećenika za naknadu štete pričinjenu im neodržavanjem i/ili nepropisnim održavanjem istih po općim pravilima obveznog prava .Stoga je u pravu tužitelj kada tvrdi da se jedinice lokalne samouprave ne mogu ekskulpirati od deliktne odgovornosti u slučajevima kada su obavljanje takve komunalne djelatnosti sukladno Zakonu o komunalnom gospodarstvu svojim odlukama prenijele na pravne subjekte kojima mogu povjeriti obavljanje tih djelatnosti, odnosno Grad Zagreb je a kako to proizlazi iz naprijed citiranih odredbi ZKG-a , Grad Zagreb, kao jedinica lokalne samouprave na čijem se području zbio štetni događaj, dužan je osigurati da se komunalna djelatnost obavlja tako da se spriječi uzrokovanje i nanošenje štete građanima te je isti isključivo i jedino odgovoran za štetu koja bi eventualno nastala tužitelju. Osnivanje društva ZAGREBAČKI HOLDING d.o.o., kao pravne osobe za obavljanje komunalne djelatnosti, te sklapanjem Ugovora o povjeravanju komunalne djelatnosti redovitog održavanja nerazvrstanih cesta na području Grada Zagreba u 2021. godini, i samo po sebi ne oslobađa Grad Zagreb odgovornosti za štetu koja je nastane zbog propusta održavanja nerazvrstanih cesta i javnih površina, jer je isto upravo u nadležnosti jedinice lokalne samouprave/Grada Zagreba.

20. Dakle, prenošenjem obavljanja pojedinih komunalnih djelatnosti pa tako i održavanje nerazvrstanih cesta na druge osobe, u konkretnom slučaju na društvo ZAGREBAČKI HOLDING d.o.o., Grad Zagreb nikako se ne oslobađa obveze vršenja nadzora i poduzimanja mjera radi osiguravanja pravilnog djelovanja tih osoba, a ne oslobađa se niti od odgovornosti za štetu koja nastane radi propusta u njihovom radu (tako u odluci Vrhovnog suda RH Rev-944/2022). Stoga je neosnovan prigovor promašene pasivne legitimacije.

21. U odnosu na prigovor nedostatka aktivne legitimacije koju je istaknuo tuženik iz razloga jer je tužitelj uz tužbu dostavio nečitku presliku prometne dozvole, sud je na ročištu dana 03. rujna 2024. godine utvrdio da preslika prometne dozvole na listu 13 i 13 spisa odgovara originalu i glasi na KARIĆ AUTOMOBILI d.o.o., dakle tužitelj je vlasnik navedenog vozila, a što je potvrdio i zastupnik po zakonu VČ na ročištu dana 21. svibnja 2024., a samim tim i aktivno legitimiran potraživati štetu od štetnika.

22. Nadalje, uvidom u spis MUP, Postaje prometne policije koji je se nalazi u privitku ovom spisu, odnosno uvidom u Zapisnik o očevidu, ovaj sud je utvrdio da se predmetna prometna nezgoda dogodila dana 10. listopada 2021. godine u 20,45 sati u Zagrebu u ulici Jadranska avenija istočno od raskrižja sa ulicom Vice Vukova , te da je vozilo ovdje tužitelja zatečeno na mjestu štetnog događaja, uz ostala zatečena vozila, a na mjestu štetnog događaja zatečena je i prometna signalizacija-ploča za označavanje bočne zapreke sa bakelitnim postoljem, te su zatečeni i tragovi nepoznatog vozila u dužini od 9,70 m, a koje vozilo nije zatečeno na mjestu štetnog događaja, da je na mekom terenu razdjelnika kolnika pronađen trag krhotina laka i plastike otpali sa nepoznatog vozila, te oštećena ploča za označavanje bočne zapreke, kao i da je prometnim izvidima utvrđeno da je za ovu prometnu nesreću odgovoran nepoznati vozač, a da se provedenim izvidima nije utvrdio identitet vozača nepoznatog vozila, kao i da je na mjestu štetnog događaja ograničenje brzine kretanja vozila iznosi „70 km/h“.

23. Iz iskaza svjedoka ŽČ, danog na ročištu dana 06. svibnja 2025. proizlazi da se na dan prometne nesreće vraćao s posla iz Brodarskog instituta i kretao sam se prema Areni Zagreb, da je padala kiša i vidljivost je bila slabija. Nakon izlaska iz podvožnjaka na Jadranskoj aveniji prestrojio se desno prema Areni, a prije skretanja za Arenu prestrojio se u lijevu traku i na ulasku u zavoj naletio je na stalak klen fiksa, a što ga je nadalje odbacilo na rizol koji je bio dosta visok i tom prilikom na automobilu Jeep gran cherokee nastala je šteta. Napominje da nikako nije mogao izbjeći stalak na cesti, a isti se sastoji od dva dijela odnosno podnožja i stupa. Podnožje se nalazilo na cesti dok je stup ležao također na cesti ali u drugoj traci, odnosno zaključuje da je prije njega već netko naletio na taj stalak. Obzirom da auto nije bio u voznom stanju, koliko je mogao pomaknuo je isti sa strane da ne smeta prometu i pozvao je policiju koja je pregledala mjesto štetnog događaja i sačinila zapisnik, a koliko se sjeća još tri automobila su nakon njega naletjela na taj stalak, a da je predmetni automobil bio kod njega u dugoročnom najmu. O nesreći je obavijestio vlasnika koji je poslao vučnu službu i odvezao automobil na popravak. Nema saznanja da li je vlasnik automobila naplatio štetu iz predmetnog štetnog događaja. Ne zna niti kolika je bila šeta na automobilu, niti je osobo vidio da se na tom mjestu prije dogodila prometna nezgoda ali da je stup definitivno bio odbačen i nije bio na postolju, kao i da se kretao brzinom oko 40 km/h.

24. Iskaz svjedoka ŽČ, ovaj sud je u cijelosti prihvatio kao uvjerljiv, životan, logičan i vjerodostojan, te je istome poklonio vjeru, budući da je isti i u skladu s materijalnim dokazima priloženim u spis (preslika zapisnika o očevidu, potvrdom MUP-a).

25. Ovdje valja napomenuti da je tuženik u odgovoru na tužbu istaknuo prigovor doprinosa vozača ŽČ nastanku štetnog događaja. Međutim iz dokumentacije u spisu (javne isprave) te iz iskaza samog svjedoka ŽČ ni na koji način ne proizlazi da bi isti doprinio nastanku štetnog događaja, a tuženik na te okolnosti nije predložio adekvatna dokazna sredstva.

26. Obzirom da je tuženik osporio visinu tužbenog zahtjeva, navodeći da radovi i dijelovi iskazani na računu tužitelja nisu bili nužni za popravak niti predstavljaju štetu kako je to navedeno u izvidu štete Croatia osiguranja d.d., na navedene okolnosti provedeno je prometno vještačenje.

27. Uvidom u nalaz i mišljenja vještaka Nevena Ereša (list 173-174 spisa), sud je utvrdio da je provedenom analizom utvrđeno da su sve stavke iz računa popravka realno obračunate u skladu s izvidom štete i dinamikom nastanka štetnog događaja koja proizlazi iz stanja spisa na način da je vozilo tužitelja svojim prednjim lijevim i donjim dijelom naletjelo na bakelitno postolje ploče za označavanje bočne zapreke, što znači da visina štete na vozilu tužitelja s PDV-om iznosi 8.671,69 EUR ili bez PDV- a 6.937,35 EUR.

28. Ocijenivši da je sudski vještak u odnosu na procjenu visine štete nastale na vozilu tužitelja u predmetnom štetnom događaju u cijelosti postupio sukladno pravilima znanosti i struke te je u tom dijelu nalaz i mišljenje sačinio jasno, točno i objektivno, sud ga je u cijelosti prihvatio glede izračuna visine štete.

29. Uzimajući u obzir sve navedeno, ovaj sud je utvrdio da je dana 10. listopada 2021. došlo do štetnog događaja, i nastale štete na vozilu tužitelja, u Zagrebu na spojnom kolniku jadranske avenije s Ulicom Vice Vukova , koja cesta je nesporno bila kategorizirana kao nerazvrstana cesta i to na način da je vozač vozila JEEP GRAND CHEROKEE reg. oznake [registarska oznaka], a koje vozilo je vlasništvo tužitelja lijevim dijelom vozila naletio na ploču za označavanje bočne zapreke s bakelitnim postoljem, a za koji štetni događaj ne postoji odgovornost vozača tog vozila, obzirom da iz javnih isprava kao i iz iskaza samog vozača proizlazi da je na tom mjestu dopuštena brzina bila 70 km/h, a prema izjavi samog vozača on se kretao brzinom od 40 km/h, dakle brzinom manjom od dopuštene, stoga sud zaključuje da je predmetni štetni događaj u uzročno posljedičnoj vezi sa nastankom štete koja prema nalazu i mišljenju vještaka iznosi 8.671,69 EUR ili bez PDV-a 6.937,35 EUR, stoga je sukladno odredbi čl. 1045. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23, dalje: ZOO), tuženik dužan tužitelju nadoknaditi nastalu štetu, stoga je odlučeno kao u točki I. izreke ove presude.

30. Predmet spora u ovoj pravnoj stvari je naknada štete za koju je odgovoran tuženik u iznosu od 8.671,69 EUR, s uračunatim PDV-om.

31. Prema odredbi članka 1085. stavka 1. ZOO-a odgovorna osoba dužna je uspostaviti stanje koje je bilo prije nego što je šteta nastala, a prema odredbi članka 1090. ZOO-a o obveznim odnosima sud će, uzimajući u obzir i okolnosti koje su nastupile poslije prouzročenja štete, dosuditi naknadu u iznosu koji je potreban da se oštećenikova materijalna situacija dovede u ono stanje u kojem bi se nalazila da nije bilo štetne radnje ili propuštanja. Dakle, temeljno pravilo u popravljanju imovinske štete je uspostava prijašnjeg stanja u oštećenikovoj imovini, odnosno, isplata naknade štete u novcu u onom iznosu koji je potreban da se uspostavi stanje koje je bilo prije nego što je šteta nastala. Tužitelj je prilikom izračuna troškova popravka i materijala uračunao i PDV po stopi od 25%, pa je prema tome i za taj iznos također umanjena njegova imovina te se radi o šteti u smislu odredbe 1046. ZOO-a, a jedino da je tužitelj iskoristio pravo na odbitak pretporeza tada bi mu šteta u vidu troška poreza na dodanu vrijednost bila naknađena, ali tuženik tu činjenicu nije dokazivao u ni isticao u ovom postupku.

32. Pri tome valja istaknuti da je i na sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 05. prosinca 2013. poslovni broj Su-IV-127/13-9 zauzeto pravno shvaćanje prema kojem kada oštećenik ima pravo na naknadu štete isplatom što uključuje i porez na dodanu vrijednost (tako i Vrhovni sud Republike Hrvatske poslovni broj Rev x-341/10 od 10. rujna 2013., Rev-1667/10 od 22. listopada 2014., Rev x-280/11 od 11. prosinca 2013.).

33. Obzirom da je tuženik u odgovoru na tužbu implicirao da je tužitelj svoju štetu mogao naplatiti od svog osiguravatelja ADRIATIC OSIGURANJE d.d., ili putem police kasko osiguranja, odnosno od Croatia osiguranja kod kojeg društva je tužitelj dao procijeniti štetu, sud je na prijedlog tuženika zatražio od ADRITIC OSIGURANJA, podatak je li tužitelj po polici 068202590762 vezano za štetni događaj od 10. listopada 2021. naplatio štetu, te od HANFE zatražio podatke je li vozilo reg. oznake [registarska oznaka] bilo kasko osigurano, kao i od Croatia osiguranja podatke o isplati prema oznaci štete broj 70-IMOD-8858/2021. Adriatic osiguranje d.d. obavijestilo je sud dopisom od 10. svibnja 2024. kako povodom štetnog događaja tom društvu nije podnesen odštetni zahtjev, niti je izvršena naknade štete. HANFA je dopisom od 27. svibnja 2024. obavijestila sud kako ne raspolaže policom osiguranja, odnosno da se takvi podatci mogu dobiti od društva za osiguranje. Ovdje se naglašava da je zastupnik po zakonu tužitelja izjavio kako predmetno vozilo nije bilo kasko osigurano, odnosno da se nije radilo o leasningu nego o dugoročnom najmu, a što je potvrdio i svjedok ŽČ.

34. Nadalje, Croatia osiguranje dopisom od 06. lipnja 2024. obavijestila je sud da po odštetnom zahtjevu koji je zaprimljen od strane tužitelja radi naknade štete po polici Zagrebački holding d.o.o. za štetni događaj od 10. listopada 2021. nije izvršena nikakva isplata naknade štete jer je utvrđeno da je odštetni zahtjev neosnovan, pa se i u tom dijelu kao neosnovani ukazuju navodi tuženika.

35. Što se tiče početka tijeka zateznih kamata na dosuđeni iznos materijalne štete koju je tužitelj sam otklonio prije donošenja presude, sud zaključuje da mu pripada pravo na zatezne kamate od dana kada je šteta otklonjena. Tužitelj tijekom postupka nije dokazao kada je točno izvršio popravak vozila, obzirom da je procjena po Croatia osiguranju izvršena 23. prosinca 2021., da je radni nalog otvoren 11. listopada 2021., dakle prije procjene, a da je specifikacija računa izvršena 25. siječnja 2022. Sud stoga kao relevantan datum uzima upravo 25. siječnja 2022. jer je tužitelj tada imao sve relevantne podatke o visini štete, stoga mu je od tog datuma i dosuđena zatezna kamata kao u točki I izreke, dok je odbijen sa zahtjevom za isplatu zateznih kamata tekućih od 11. listopada 2021. do 24. siječnja 2022., kao u točki II. izreke, s tim da je na dosuđeni iznos kamatna stopa određena sukladno odredbi čl. 29. st. 2. ZOO- a za ostale odnose.

36. Odluka o tužiteljevom zahtjevu za naknadom troškova ovog parničnog postupka troškovima donesena je u skladu s odredbama čl. 151., čl. 154. st. 1., čl. 155. ZPP-a, dok je visina naknade troškova za rad odvjetnika odmjerena na temelju Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 138/23, dalje: Tarifa), Zakona o sudskim pristojbama ("Narodne novine" broj 118/18, dalje: ZSP) te Uredbe o tarifi sudskih pristojbi ("Narodne novine" broj 53/19 i 92/21, dalje u tekstu: Uredba o tarifi), prema zahtjevu za naknadom troškova na listu 187. spisa te vrijednosti boda u iznosu od 2,00 EUR (Tbr. 54 Tarife).

37. Tužitelju je u trošak parničnog postupka kao potreban priznat trošak sastava tužbe (Tbr. 7.1 Tarife) u zatraženom iznosu od 200,00 EUR uvećano za pripadajući PDV po stopi od 25% (Tbr. 42.), trošak sastava podnesaka od 03. travnja 2023. i 05. ožujka 2025. (Tbr. 8.1 Tarife) u zatraženom iznosu od 200,00 EUR uvećano za pripadajući PDV po stopi od 25% (Tbr. 42.) trošak sastava podneska od 31. ožujka 2025. u iznosu od 50,00 EUR. (Tbr. 8.4 Tarife) uvećano za pripadajući PDV po stopi od 25% (Tbr. 42.), trošak zastupanja po odvjetniku na ročištima 25. travnja 2024., 21. svibnja 2024., 03. rujna 2024. i 06. svibnja 2025., u iznosu od po 200,00 EUR, svako. (Tbr. 9.1. Tarife) uvećano za PDV po stopi od 25% (Tbr. 42.), što ukupno iznosi 1.812,50 EUR, trošak uplaćenog predujma za provođenje vještačenja u iznosu od 400,00 EUR, trošak sudske pristojbe za tužbu u iznosu od 66,59 EUR, trošak pristojbe na presudu u iznosu od 130,51, EUR kako je to tužitelj i zatražio, odnosno ukupno mu je priznat trošak u iznosu od 2.409,60 EUR, slijedom čega je odlučeno kao u točki III. izreke.

38. Odluka o zateznoj kamati na dosuđeni iznos troškova parničnog postupka donesena je u skladu s odredbom čl. 151. st. 3. ZPP-a, a odluka o stopi zatezne kamate donesena je u skladu s odredbom čl. 29. st. 1. ZOO-a, po stopi propisanoj odredbom čl. 29. st. 2. ZOO-a za ostale odnose, i to od dana donošenja presude pa do isplate.

39. Tužiteljev zahtjev za naknadom troškova djelomično je odbijen je u odnosu na zatraženi trošak sastava podneska od 28. kolovoza 2024. iz razloga što za navedeni podnesak tužitelju pripada nagrada po Tbr. 8.3. Tarife kako mu je to i dosuđeno. Stoga je tužiteljev zahtjev za naknadom troškova odbijen za ukupan iznos od 187,50 EUR slijedom čega je odlučeno kao u točki IV. izreke.

40. S obzirom da je tuženik u cijelosti izgubio spor, sud nije smatrao posebno odlučivati o njegovom zahtjevu za naknadom troškova parničnog postupka.

U Zagrebu, 28. svibnja 2025.

Sudac

Marija Krajnović

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ove presude i rješenja stranke imaju pravo žalbe u roku od 15 dana od dana održavanja ročišta na kojem je presuda objavljena ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, bez obzira da li je na isto pristupila, odnosno u roku od 15 dana od dana primitka prijepisa presude ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje. Žalba se podnosi ovome sudu, a o istoj odlučuje nadležni Visoki trgovački sud Republike Hrvatska

DNA:

-Tužitelju po odvj. uz rješenje za plaćanje pristojbe na presudu

-Tuženiku po odvj.