REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI KAZNENI SUD U ZAGREBU

Ilica-Selska, Ilica 207

Poslovni broj: K-414/2022-26

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski kazneni sud u Zagrebu, po sucu toga suda Ivoni Horvatić, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje Marije Pirša kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv optuženog UŽ, zbog kaznenog djela iz čl. 228. st. 1. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj 125/11., 144/12., 56/15., 61/15.-ispravak, 101/17., 118/18. i 126/19.; dalje: KZ/11.), u povodu optužnice Općinskog kaznenog državnog odvjetništva u Zagrebu broj KO-DO-25/2022 od 11. siječnja 2022., nakon održane javne rasprave u prisutnosti zastupnice optužbe ČŽ, optuženog UŽ i njegovog branitelja, Filipa Strahije, 2. lipnja 2025. objavio je, a 27. svibnja 2025.

p r e s u d i o  j e :

optuženi UŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin U i Č rođene R,  rođen **.**.1983.  u [adresa],  s  prebivalištem  u [adresa],  državljanin  Republike  Hrvatske, zavarivač, nezaposlen, sa završenom srednjom školom, neoženjen bez djece, vojsku nije služio, bez vojnog čina, bez odlikovanja, nalazi se na izdržavanju kazne zatvora u Kaznionici u Lepoglavi koja ističe 2029, vlasnik zemlje i kuće u [adresa] te u [adresa], ne ostvaruje prihode u Kaznionici, prekršajno nekažnjavan i kazneno osuđivan

k r i v  j e

što je

13. veljače 2021. u [adresa], zajedno i po prethodnom dogovoru s NN muškom osobom i sa zajedničkim ciljem nepripadnog stjecanja tuđih stvari, došao na navedenu adresu i tražio od vlasnice kuće RŽ da mu da ključ od kata svoje kuće, iskorištavajući činjenicu da ga ista poznaje jer je na toj adresi ranije izvodio građevinske radove za trgovačko društvo Lut graditeljstvo d.o.o. i znajući da je alat tog društva privremeno spremljen na katu njezine kuće, pa kada mu je imenovana dala ključ, otišli su na kat odakle su uzeli i u zajedničku korist zadržali udarni čekić Makita HM0870C, bušaći čekić Makita SDS MAX, udarni čekić Bosch GSH, tri SDS sjekača i šest SDS špica u vlasništvu Lut graditeljstvo d.o.o. ukupne vrijednosti oko 11.400,00 kn/1.513,04 € na koji način su oštetili to trgovačko društvo za navedeni iznos,

,

dakle,

tuđe pokretne stvari oduzeo drugom s ciljem da ih protupravno prisvoji,

čime je

počinio kazneno djelo protiv imovine - krađu - opisano i kažnjivo po čl. 228. st. 1. KZ/11.

Na temelju čl. 228. st. 1. KZ/11. optuženik se osuđuje na

kaznu zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine i 6 (šest) mjeseci

Na temelju čl. 158. st. 2. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj 152/08., 76/09., 80/11., 121/11. - pročišćeni tekst, 91/12. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 80/22., 36/24. i 72/25. - dalje: ZKP/08.) optuženom UŽ nalaže se da isplati iznos od 1.513,04 € oštećenom trgovačkom društvu LUT graditeljstvo d.o.o. OIB: 58827222738 na ime imovinskopravnog zahtjeva, i to u roku od 15 dana od pravomoćnosti ove presude.

Na temelju čl. 148. st. 1. ZKP/08. optuženik je dužan naknaditi paušalni trošak kaznenog postupka iz čl. 145. st. 1. toč. 6. ZKP/08. u iznosu od 500,00 € te mu se nalaže da u roku od 15 dana od pravomoćnosti presude uplati u državni proračun paušalni trošak postupka u iznosu od 500,00 €.

Na temelju čl. 148. st. 1. ZKP/08. optuženik je dužan naknaditi trošak zastupanja po branitelju po službenoj dužnosti o čemu će se donijeti posebno rješenje nakon što budu zaprimljeni podaci o tim troškovima.

Obrazloženje

1. Općinsko kazneno državno odvjetništvo u Zagrebu je dana 11. siječnja 2022. podiglo optužnicu broj KO-DO-25/2022 protiv UŽ zbog kaznenog djela krađe iz čl. 228. st. 1. KZ/11.

1.2. Oštećeno trgovačko društvo "Lut graditeljstvo“ d.o.o. je postavilo imovinskopravni zahtjev na listu 5 spisa, kojim isti traži naknadu štete u iznosu od 11.400,00 kuna/1.513,04 €.

2. Optuženi UŽ pozvan da se očituje o optužbi naveo je da se ne smatra krivim i da osporava imovinskopravni zahtjev.

2.1.U svojoj obrani na kraju dokaznog postupka optuženik je naveo (list 137. spisa) da će iznijeti svoju obranu i odgovarati na pitanja svog branitelja, zastupnice optužbe i suda. Dalje je rekao da su svjedoci naveli da prilikom zapošljavanja tog radnika nije tražena osobna iskaznica pa mu nije jasno kako se to zaključuje da bi on bio počinitelj ovog kaznenog djela. Svjedokinja je na raspravi prvo bila sigurna pa onda nije bila sigurna nakon čega je navela da ga prepoznaje u sudnici, a što je nezakonito. Nije mu jasno koji to poslodavac zapošljava radnika bez uzimanja bilo kakvih dokumenata. Ovdje se spominje i još jedan visoki dečko, a nije utvrđeno o kome bi se radilo. Ovo sve je zbilja smiješno. U policiji su svjedokinji pokazivane fotografije nakon čega se svjedokinja na raspravi sjeća da je njega prepoznala od prije 5 godina, a navela je da se ne sjeća što je njezin suprug obukao to jutro. On (optuženik) nije bio zaposlen u toj firmi, niti postoje dokazi da je bio zaposlen, a niti da je počinio kazneno djelo iz optužnice. Također, nema traga o toj drugoj osobi koja je bila s počiniteljem. Ova optužnica se temelji na njegovoj ranijoj osuđivanosti i usmjerena je na to da se njega osudi. On i tako služi prestrogu kaznu zatvora, a sada ga se tereti za nešto što uopće nije počinio. On nikada nije vidio, niti je njemu poznata RŽ. Na upit suda je iskazao da on ne osporava svoju ubrojivost u vrijeme događaja koji je predmet ovog kaznenog postupka te je on ubrojiv, a logično je da se u situacijama kada je vezan i nalazi se u malom prostoru, kao što je to u „marici“, osjeća loše i klaustro fobično.

2.2. Sud je potom reproducirao snimku obrane optuženika od 19. listopada 2021. kada je koristio pravo da ne iskazuje.

3. Iz obrane optuženika proizlazi osporavanje svih okolnosti kaznenog djela s navodom da on nije počinitelj tog kaznenog djela i da nema bilo kakve veze s time. Stoga je svaka od okolnosti činjeničnog opisa sporna i trebalo je provesti dokaze radi provjere svake od okolnosti.

4. U dokaznom postupku sud je ispitao svjedoka KŽ (list 117-118. spisa) i svjedokinju RŽ (list 119-120 spisa). Potom je pročitao kaznenu prijavu s lista 2-3 spisa (i to u pogledu datuma i okolnosti da je određena osoba podnijela kaznenu prijavu u određenu policijsku postaju, a bez izjava osoba), imovinskopravni zahtjev oštećenika s lista 5 spisa, dopis oštećenog trgovačkog društva s lista 8 spisa, račune s lista 9-10 spisa, jamstveni list s lista 10 spisa, račun s lista 12 spisa, jamstveni list s lista 13 spisa, zapisnik o prepoznavanju od 19. listopada 2021. s lista 15-16 spisa, razgledao je fotografiju prepoznavanja s lista 17 spisa. Na kraju dokaznog postupka je pročitan izvadak iz kaznene evidencije na listu 78-85 spisa i prekršajne evidencije na listu 76. spisa za optuženika. Napominje se da je sud koristio kaznenu prijavu jedino u smislu podatka da je određena osoba određenog dana prijavila kazneno djelo u određenu policijsku postaju.

5. Sadržaj izvedenih dokaza:

5.1. Svjedok KŽ (list 117-118. spisa) je izjavio da je 20-ak godina zaposlen u građevinskoj firmi, odnosno trgovačkom društvu koje se sada zove Lut graditeljstvo i to kao vozač, odnosno obavljao je dostavu na gradilišta. Prije otprilike 3,5 ili 4 godine došlo je do krađe na štetu tog trgovačkog društva. Optuženik se zaposlio kod svjedokovog poslodavca te je počeo raditi na jednom gradilištu na Tuškancu, no isti dan je odvezen na rad na drugo gradilište u Markuševcu, a radilo se o adaptaciji potkrovlja naručitelja RŽ čijeg prezimena se više ne može sjetiti. Optuženik je obavljao građevinske poslove tijekom četvrtka i petka, a subota, idući dan je bila neradni dan. Optuženik se predstavio prilikom zapošljavanja, ali nije dao svoju osobnu iskaznicu. Taj petak na kraju radnog dana je tražio plaću za ove dane koje je odradio što mu je uredno isplaćeno. U ponedjeljak su ga (svjedoka) nazvali zaposlenici koji su trebali raditi na gradilištu u Markuševcu i rekli su mu da nedostaju mašine "štemerice". Također su rekli da su od gazdarice RŽ saznali da je optuženik došao tu subotu i da je tražio uzeti alat za potrebe drugog gradilišta te da je uzeo ove mašine budući da mu je gospođa RŽ otključala stan koji se uređivao. Iste informacije su od gospođe RŽ naknadno dobili on (svjedok) i GŽ, direktor trgovačkog društva. Ovu informaciju je (svjedok) prvo dobio od radnika ZŽ, koji još uvijek radi u trgovačkom društvu, a ostalih radnika se više ne može sjetiti, moguće da je bio HŽ time da isti više nije zaposlen u trgovačkom društvu. Njemu (svjedoku) nije poznato je li još netko ulazio u stan koji se adaptirao i u kojem je bio građevinski alat, no radilo se o neradnoj suboti zbog čega zaključuje da drugi radnici nisu dolazili u taj stan. Na policiji su mu pokazali slike među kojima je bila slika optuženika. Nije vidio nikakve dokumente osobe koja se predstavila kao UŽ i koja je bila kratko zaposlena kod njegovog (svjedokovog) poslodavca. Ta osoba se dogovorila sa šefom oko svega. On (svjedok) je podnio kaznenu prijavu zbog krađe jer mu je šef tako rekao. RŽ je rekla da je bio taj radnik UŽ, time da nije siguran da je ona spomenula ime radnika koji je bio po alat. Siguran je da su s optuženikom istovremeno radili još trojica radnika, a moguće i četvorica. Prije optuženika radovi su se odvijali tijekom 2 tjedna, a ukupno su radovi trajali 2-3 mjeseca. Taj stan koji su adaptirali je bio pod ključem kojeg je kod sebe imala gazdarica RŽ koja je taj stan otvarala. Nitko od radnika nije uzimao te ključeve i dalje ih nosio, a on (svjedok) nije siguran je li ona ključ davala radnicima svako jutro da bi oni otključali gradilište ili bi im ona osobno otključala gradilište. Na upit suda je li ovdje prisutan u sudnicu optuženik ona osoba koju je vozio na gradilište, svjedok je odgovorio da jest te se isti njemu predstavio kao UŽ.

5.2. Svjedokinja RŽ je u svom iskazu navela (list 119-120. spisa) navela da su se prije otprilike 4 godine obavljali građevinski radovi na obiteljskoj kući na adresi [adresa]. Sjeća se da je optuženik došao te je s njim bio jedan visoki dečko i rekao joj je da je došao po alat koji se nalazio na 1. katu, a gdje su se odvijali ti građevinski radovi. On joj se obratio jer je trebao ključ od gornjeg kata koji ključ mu je ona dala. Ona je mislila da se radnici neće vratiti u ponedjeljak jer je pretpostavljala da će ići na drugo gradilište. Prije ovog događaja optuženik je kratko radio na njezinoj adresi i drugi radnici su ga zvali "kuhar", a ona im je svako jutro kuhala kavu i nosila gore, na gornju etažu. Nakon što su optuženik i ovaj drugi dečko uzeli alat, oni su taj alat odnijeli, a njoj su vratili ključ. U ponedjeljak ujutro je ona uobičajeno ponovno odnijela kavu radnicima, a oko 8 sati su oni sišli do nje i pitali je gdje je alat te je ona shvatila što se dogodilo, odnosno shvatila je da je vjerojatno optuženik otuđio alat. Ona je radnicima rekla da je "kuhar" odnio alat, a oni su njoj rekli da je on u petak dobio otkaz. Taj alat se nalazio u kući te je on donesen u ožujku 2021., a njoj nije poznato jesu li radnici odnosili i donosili taj alat. Prošlo je oko 20 minuta između trenutka kada je donijela kavu i reakcije radnika zbog nedostatka alata. Radnici su pili kavu u jednoj zagrijanoj prostoriji, a alat se nalazio u drugoj prostoriji. Na predočenje da je u svom iskazu od 21. prosinca 2021. spominjala UŽ, svjedokinja je navela da ona ne zna kako se zvao taj radnik i ona tada nije spominjala njegovo ime, a njoj su na policiji pokazali sliku i ona je vidjela da je to taj radnik čiju sliku su joj pokazali. Bila je tri puta na policiji time da je prvi put davala iskaz, drugi puta su joj pokazane slike time da dopušta da su joj i prije prepoznavanja pokazivali slike. Njoj u policiji nisu rekli osobne podatke i adresu optuženika te je ona provjeravala na Facebooku da bi bila sigurna jer je optuženika prije toga vidjela 2 puta. Njoj policija nije rekla ime i prezime optuženika, niti njegove podatke. Optuženik koji sjedi u sudnici je radnik "kuhar" time da je on sad nešto jači nego u to vrijeme. Na upit branitelja je li to jedina promjena u izgledu optuženika koju ona uočava, svjedokinja je rekla da misli da jest time da ona ne zna niti kako je njezin suprug jutros izgledao kada je išao na posao. Ona je bila sigurna u svoje prepoznavanje time da se sjeća i branitelja koji je prisutan u sudnici. Radnici su radni tjedan završili u petak nakon čega su u ponedjeljak uočili da nedostaje alat. Između tog petka i ponedjeljka, kada je uočeno da nedostaje alat, nitko treći nije tražio ključ od stana u kojem su se obavljali radovi, niti je bilo tko odlazio u taj stan. Na predočenje navoda sa zapisnika o prepoznavanju prema kojem njoj nisu pokazivane nikakve fotografije od strane policijskog službenika, niti išta slično i na traženje da razjasni današnji navod kada je dopustila mogućnost da su joj prije prepoznavanja pokazivane slike, svjedokinja je izjavila da je to bilo tako davno i da je sigurna da joj nisu pokazivane slike na dan prepoznavanja te dopušta mogućnost da su joj slike pokazane kada je bila prvi puta na policiji. Ona se doista ne može sjetiti vremenskog razmaka između njezinog prvog odlaska na policiju i prepoznavanja. Za vrijeme dok je optuženik njoj vratio ključ, isti je nosio alat, a radilo se o kutijama koje su imale ručke.

5.3. U dopisu oštećenog trgovačkog društva „Lut graditeljstvo“ d.o.o. (list 8. spisa) je navedeno da su dana 13. veljače 2021. na gradilištu [adresa] u [adresa] ukradeni alati i strojevi, i to udarni čekić Bosch GSH 16-30 vrijednosti 4.500,00 kuna, bušaći čekić Makita SDS-Max 1100W u vrijednosti od 3.000,00 kuna, udarni čekić Makita HM0870C 1110 W u vrijednosti od 3.000,00 kuna, tri komada sjekača Makita u vrijednosti od 300,00 kuna i šest špica Makita u vrijednosti od 600,00 kuna.

5.4. Na listovima 9-13 spisa se nalaze račun za udarni čekić GSH u vrijednosti 9.017,17 kn, bušaći čekić SDS-Max 1100 W u vrijednosti 3.331,32 kn, jamstveni list za alat marke Makita, račun za Makita udarni čekić u vrijednosti 2.392,00 kn, Makita sjekač u vrijednosti 96,77 kn i Makita špicu u vrijednosti 69,16 kn te jamstveni list za alat marke Makita.

5.5. Iz kaznene prijave (list 2 spisa) je vidljivo da je dana 15. veljače 2021. izvršena prijava u IV. policijsku postaju od strane KŽ.

5.6. Iz zapisnika o prepoznavanju i pripadajućeg fotoelaborata s lista 15-17. spisa je vidljivo da je RŽ dana 19. listopada 2021. izvršila prepoznavanje između četiri osobe u liniji prepoznavanja i prepoznala osobu pod brojem 3, odnosno optuženog UŽ, i to na temelju njegove jače tjelesne građe te izgleda njegove brade i očiju.

6. Na raspravi 2. travnja 2025. optuženik je po branitelju predložio izdvajanje kao nezakonitog dokaza zapisnika o prepoznavanju „zbog najgrubljih povreda ZKP-a jer je policija pokazala svjedokinji fotografije optuženika prije prepoznavanja“, a na upit suda je naveo da ne zna o povredi kojeg članka ZKP/08 se radi.

6.1. Sud je odbio kao neosnovan prijedlog optuženog UŽ od 2. travnja 2025. da se iz spisa izdvoji kao nezakonit dokaz - zapisnik o prepoznavanju od 19. listopada 2021., kao i pripadajući fotoelaborat s lista 15. -17. spisa. Naime, iz navedenog zapisnika je vidljivo da je svjedokinja upozorena sukladno čl. 288. st. 3. ZKP/08 nakon čega je postupljeno sukladno čl. 301. st. 1. do st. 3. ZKP/08. te je svjedokinja RŽ prepoznala optuženika. Stoga zapisnik o provedenoj radnji ne predstavlja nezakonit dokaz u smislu čl. 10. st. 2. ZKP/08. Pokazivanje fotografija svjedokinji tijekom kriminalističkog istraživanja ne utječe na zakonitost prepoznavanja (iako može eventualno biti od utjecaja prilikom ocjene vjerodostojnosti tog dokaza) time da je pokazivanje fotografija tijekom provođenja izvida jedan od načina otkrivanja mogućeg počinitelja kaznenog djela te ne čini nezakonitom kasniju radnju prepoznavanja (sud je o tome priložio sudsku praksu Vrhovnog suda Republike Hrvatske i Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske na listovima 124- 134 spisa). Upravo zato ZKP/08 propisuje da se radnja prepoznavanja vrši uživo (a ne putem fotografija) i tako da se na liniju prepoznavanja postavi više osoba sličnog izgleda sa ciljem osiguravanja što većeg stupnja pouzdanosti prepoznavanja (za razliku od prepoznavanja putem fotografija) jer osoba koja prepoznaje mora između više osoba sličnog izgleda identificirati osobu koju prepoznaje, i to ne samo na temelju njezinog lica, nego i stasa, držanja, visine, boje kose, očiju, puti i dr.

6.2. Sud je na temelju čl. 421. st. 1. toč. 2. ZKP/08. odbio kao nevažan dokazni prijedlog optužbe za ispitivanjem svjedoka LŽ i ZŽ. Naime, nije bilo potrebe za ispitivanjem policijskog službenika LŽ na okolnost provedbe radnje prepoznavanja jer sud nije imao sumnje u zakonitost tog dokaza koje je vidljiva iz zapisnika o prepoznavanju te fotoelaborata. Ispitivanje svjedoka ZŽ, zaposlenika oštećenog trgovačkog društva, također nije bilo potrebno jer je na iste okolnosti već iskazivao svjedok KŽ, a posredno i svjedokinja RŽ.

7. Ocjenjujući dokaze sud je prihvatio u bitnome kao istinit iskaz svjedokinje RŽ i svjedoka KŽ te sve isprave priložene u spis, a iskazi oboje svjedoka i isprave čine skladnu cjelinu sadržaja te sud nije imao razloga sumnjati u njihovu istinitost ili autentičnost. Svjedoci su iskazivali uvjerljivo i argumentirano te u okviru svog sjećanja s obzirom da je od događaja koji je predmet postupka pa do njihovog iskazivanja prošlo više od četiri godine. U onim detaljima u kojima se iskazi svjedoka razlikuju od isprava, sud je prihvatio isprave kao pouzdaniji izvor saznanja. Svjedokinja RŽ je bila nesigurna u pogledu pojedinih okolnosti, što je razumljivo zbog proteka vremena između događaja i kriminalističkog istraživanja te iskazivanja svjedokinje na sudu, no to nje dovodi u pitanje zaključak suda da je svjedokinja iskazivala istinito i po svom najboljem sjećanju. Prihvaćen je zapisnik o prepoznavanju kao vjerodostojan jer se svjedokinja i na raspravi sa sigurnošću (i unatoč proteku vremena) prisjetila optuženika kao osobe koja ju je tražila ključ gornje etaže njezine kuće i odnijela alat, odnosno koja je radila na građevinskim poslovima u njezinoj kući. Osim toga, i svjedok KŽ nije imao nikakve dvojbe da je optuženik osoba koja je prije nekoliko godina bila zaposlena u trgovačkom društvu Lut graditeljstvo d.o.o.

7.1. Nije prihvaćena kao istinita obrana optuženika jer je ta obrana u suprotnosti s prihvaćenim dokazima, a očito je usmjerena na neutemeljeno otklanjanje kaznene odgovornosti. Naime, kada bi se prihvatila obrana optuženika to bi značilo da svjedoci KŽ i RŽ neosnovano terete optuženika kao počinitelja ovog kaznenog djela, a optuženik nije ponudio nikakve argumente za takvo navodno zlonamjerno ponašanje ovih svjedoka (koje bi podrazumijevalo da oni imaju nešto protiv njega i da mu žele naštetiti lažnim terećenjem u kaznenom postupku), koji ga ne poznaju mimo događaja koji je predmet ovog kaznenog postupka.

8. Na temelju ovako provedenog dokaznog postupka, cijeneći i analizirajući dokaze posebno i u njihovoj povezanosti sud je našao nedvojbeno dokazanim da su se u radnjama optuženika ostvarila objektivna i subjektivna obilježja kaznenog djela krađe iz čl. 228. st. 1. KZ/11.

9. Naime, povezujući u logičnu cjelinu sadržaj isprava citiranih pod toč. 5.3. – 5.6. ovog obrazloženja te iskaze oboje svjedoka, sud je zaključio da se događaj odvio na način naveden u izreci ove presude i da je upravo optuženik počinitelj kaznenog djela.

10. Okolnost da je optuženik počinitelj, odnosno supočinitelj ovog kaznenog djela sud je utvrdio na temelju iskaza svjedoka KŽ i svjedokinje RŽ te na temelju prepoznavanja od strane svjedokinje. Naime, svjedok KŽ nije imao nikakve sumnje u okolnost da je optuženik osoba koja je bila kratko vrijeme zaposlena u trgovačkom društvu Lut graditeljstvo d.o.o. Svjedok je, pored ostalog, naveo da se optuženik zaposlio kod svjedokovog poslodavca; da je radio na gradilištu u Markuševcu; da je obavljao građevinske poslove tijekom četvrtka i petka; da se predstavio prilikom zapošljavanja, ali nije dao svoju osobnu iskaznicu; da je u petak na kraju radnog dana tražio plaću za dane koje je odradio, a na upit je li optuženik, koji je prisutan u sudnicu, ista osoba koju je svjedok vozio na gradilište, svjedok je odgovorio da jest te se isti njemu predstavio kao UŽ. Svjedokinja RŽ je prepoznala optuženika kao osobu koja je radila u njezinoj kući zajedno s drugim majstorima i koja je s nepoznatim muškarcem došla uzeti alat u subotu te je u svom iskazu objasnila u čemu se aktualni izgled optuženika razlikuje od njegovog izgleda prilikom prepoznavanja. Prema tome, sud je zaključio da nema dvojbe da je optuženik bio radnik oštećenika u vrijeme otuđenja alata. Okolnost što nitko iz društva poslodavca nije vidio njegove identifikacijske dokumente i što ne postoji nikakav pisani trag o njegovom radu u društvu Lut graditeljstvo d.o.o. ne dovodi u pitanje ovakav zaključak suda jer je općepoznato da su na građevinskim radovima česta neprijavljena zapošljavanja i da se takav posao može dobiti bez kvalifikacije i identificiranja, kao i da takvo (nelegalno) zapošljavanje može trajati i vrlo kratko, kao u konkretnoj situaciji.

10.1. Vrijeme i mjesto kaznenog djela sud je utvrdio na temelju dopisa oštećenog trgovačkog društva „Lut graditeljstvo“ d.o.o. (list 8. spisa) u kojem je navedeno da su dana 13. veljače 2021. na gradilištu [adresa] u [adresa] ukradeni alati i strojevi. Navedeno je posredno potvrđeno činjenicom podnošenja kaznene prijave 15. veljače 2021. (u ponedjeljak) te iskazom svjedoka KŽ koji je na raspravi naveo da je prije otprilike 3,5 ili 4 godine došlo do krađe na štetu trgovačkog društva Lut graditeljstvo u kojem je zaposlen.

10.2. Okolnost da je optuženik s nepoznatom muškom osobom došao na adresu [adresa]. i tražio od vlasnice kuće RŽ da mu da ključ od kata svoje kuće, iskorištavajući činjenicu da ga ista poznaje jer je na toj adresi ranije izvodio građevinske radove za trgovačko društvo Lut graditeljstvo d.o.o. i znajući da je alat tog društva privremeno spremljen na katu njezine kuće pa kada mu je imenovana dala ključ, otišli su na kat odakle su uzeli i u zajedničku korist zadržali razne alate sud je utvrdio na temelju iskaza svjedokinje RŽ i svjedoka KŽ. Naime, svjedokinja je iskazala da je optuženik došao tu subotu te je s njim bio jedan visoki dečko i rekao joj je da je došao po alat koji se nalazio na 1. katu, a gdje su se odvijali ti građevinski radovi; da joj se on obratio jer je trebao ključ od gornjeg kata koji ključ mu je ona dala, a nakon što su optuženik i ovaj drugi dečko uzeli alat, oni su taj alat odnijeli, a njoj su vratili ključ. Također je rekla da su radnici završili radni tjedan u petak nakon čega su u ponedjeljak uočili da nedostaje alat, a da između tog petka i ponedjeljka, kada je uočeno da nedostaje alat, nitko treći nije tražio ključ od stana u kojem su se obavljali radovi, niti je bilo tko odlazio u taj stan. Svjedok KŽ je u odnosu na iste okolnosti iskazao da su ga u ponedjeljak nazvali zaposlenici koji su trebali raditi na gradilištu u Markuševcu i rekli su mu da nedostaju mašine "štemerice". Također su rekli da su od gazdarice RŽ saznali da je optuženik došao tu subotu i da je tražio uzeti alat za potrebe drugog gradilišta te da je uzeo ove mašine budući da mu je gospođa RŽ otključala stan koji se uređivao.

10.3. Vrijednost i marke otuđenog alata sud je utvrdio na temelju procjene koju je oštećeno društvo dalo u svom dopisu na listu list 8. spisa prema kojem su 13. veljače 2021. na gradilištu [adresa] u [adresa] ukradeni alati i strojevi, i to udarni čekić Bosch GSH 16-30 vrijednosti 4.500,00 kuna, bušaći čekić Makita SDS-Max 1100W u vrijednosti od 3.000,00 kuna, udarni čekić Makita HM0870C 1110 W u vrijednosti od 3.000,00 kuna, tri komada sjekača Makita u vrijednosti od 300,00 kuna i šest špica Makita u vrijednosti od 600,00 kuna. Na listovima 9-13 spisa se nalaze računi i jamstveni listovi za vrijednije komade alata, a što potvrđuje da je društvo Lut graditeljstvo d.o.o. imalo u vlasništvu te predmete. Tako su priloženi računi za udarni čekić GSH u vrijednosti 9.017,17 kn, bušaći čekić SDS-Max 1100 W u vrijednosti 3.331,32 kn, jamstveni list za alat marke Makita, račun za Makita udarni čekić u vrijednosti 2.392,00 kn, Makita sjekač u vrijednosti 96,77 kn i Makita špicu u vrijednosti 69,16 kn te jamstveni list za alat marke Makita. Iz priloženih računa je vidljiva vrijednost otuđenih predmeta.

10.4. Sud smatra da je isključena mogućnost da je netko treći otuđio navedeni alat jer je svjedokinja rekla da su optuženik i ovaj dečko uzeli i odnijeli alat; da je optuženik nosio alat u kutijama s ručkama u trenutku dok joj je vraćao ključ od gornje etaže, a da između petka i ponedjeljka, kada je uočeno da nedostaje alat, nitko treći nije tražio ključ od stana u kojem su se obavljali radovi, niti je bilo tko odlazio u taj stan. Osim toga, svjedok KŽ je iskazao da su mu drugi radnici rekli da su od gazdarice RŽ saznali da je optuženik došao tu subotu i da je tražio uzeti alat za potrebe drugog gradilišta te da je uzeo ove mašine budući da mu je gospođa RŽ otključala stan koji se uređivao, kao i da su iste informacije od gospođe RŽ naknadno dobili on (svjedok) i GŽ. Dakle, sud smatra da je izvan svake sumnje isključena mogućnost da optuženik nije uzeo alat.

10.5. Sud je također vrijednost otuđenih stvari konvertirao u aktualnu valutu sukladno propisanom tečaju od 7,53450 kn za 1,00 €.

10.6. Sud je iz činjeničnog opisa optužnice u ovoj izreci izostavio navode „u jutarnjim satima“ i „nekoliko dana“ jer navedene okolnost nisu utvrđene s nedvojbenom sigurnošću. Nadalje riječi „brusač/čekić“ je zamijenio riječima „bušaći čekić“ jer je iz dopisa oštećenog društva i računa na listu 10 spisa vidljivo da je pravilan naziv navedenog alata „bušaći čekić“, a ne kako je omaškom navedeno „brusač/čekić“.

10.7. Time su utvrđene sve okolnosti iz činjeničnog opisa izreke. U radnji optuženika koji je s nepoznatom osobom došao na gradilište, ishodio ključ od vlasnice gradilišta, otišao na kat znajući da se ondje nalazi vrijedan alat, kojeg je uzeo i odnio zajedno s nepoznatim čovjekom sadržano je obilježje u vidu oduzimanja tuđe pokretne stvari sa ciljem protupravnog prisvajanja.

10.8. Optuženik i nepoznata osoba koji je bio u njegovom društvu su supočinitelji (čl. 36. st. 2. KZ/11.) u tom kaznenom djelu s obzirom da su na temelju zajedničke odluke počinili kazneno djelo tako da je svako od njih dao doprinos u počinjenju radnje. O zajedničkoj odluci sud je zaključio na temelju njihovog zajedničkog i istovremenog postupanja. Dakle, kad su supočinitelji na temelju dogovora svojim doprinosom sudjelovali u radnjama koje su dovele do nastupjele posljedice, tada se njihove radnje imaju uračunati obojici jer je bitno obilježje supočiniteljstva upravo u tome da se bitan doprinos svakog supočinitelja izvršenju kaznenog djela uračunava i ostalima.

10.9. Nadalje, optuženik je za kazneno djelo kriv budući da je bio ubrojiv, postupao je s namjerom, bio je svjestan da je njegovo djelo zabranjeno i ne postoji nijedan ispričavajući razlog. Naime, ubrojivost optuženika nitko nije osporavao, niti je predloženo izvođenje dokaza na tu okolnost. Nastavno, isti je postupao s izravnom namjerom prvog stupnja (čl. 28. st. 2. KZ/11.) budući da nema sumnje da je bio svjestan obilježja kaznenog djela i htio njegovo ostvarenje, a o čemu je sud zaključio iz tijeka postupanja i okolnosti cjelokupnog događaja u okviru kojega je počinjeno kazneno djelo. Također u postupku nije dovedena u pitanje svijest o zabranjenosti postupanja, a svaka odrasla i razumna osoba zna da je zabranjeno prisvajanje tuđih stvari. Nadalje, sud nije našao da postoji neki od ispričavajućih razloga budući da se optuženik nije pozvao na njih u svojoj obrani, a niti to proizlazi iz tijeka događaja koji su predmet ovog postupka. Na okolnost da je optuženik unaprijed planirao otuđenje alata i da se radi o smišljenom postupanju, sud je zaključio na temelju okolnosti da se isti nije predstavio imenom i prezimenom (sa ciljem prikrivanja svog identiteta) prilikom zapošljavanja, da je dao otkaz u petak i odmah ishodio svoje dnevnice jer je znao da se u ponedjeljak neće vraćati na posao, a da je RŽ lažno predočio da je alat potreban za drugo gradilište sa ciljem uvjerljivog opravdanja za uzimanje alata usred radova.

11. Dakle, u ponašanju optuženika su ostvarena sva bitna, kako subjektivna tako i objektivna, obilježja kaznenog djela pa ga je sud proglasio krivim kao u izreci ove presude.

12. Nakon što je odlučio o kaznenoj odgovornosti optuženika za kazneno djelo, sud je pristupio razmatranju vrste i mjere kaznenopravne sankcije i pri tome je imao na umu kriterije koje propisuje KZ/11.

12.1. Kao otegotno uzeta je u obzir ranija višestruka kaznena osuđivanost optuženika. Naime, optuženik je osuđivan (izvadak iz kaznene evidencije na listu 78- 85 spisa) u 22 navrata (bez objedinjujućih presuda), pored ostalog i zbog kaznenih djela krađa i teških krađa na temelju čega se zaključuje da je optuženik specijalni povratnik i da krađe predstavljaju obrazac u njegovom ponašanju putem kojeg pribavlja materijalnu korist.

12.2. Kod takvog stanja stvari i iznimne ustrajnosti u činjenju kaznenih djela, optuženiku je bilo nužno odmjeriti bezuvjetnu kaznu zatvora i tako uputiti stroži prijekor za njegovo kršenje zakona. Za kazneno djelo iz čl. 228. st. 1. KZ/11. propisana je kazna zatvora do tri godine pa je sud odmjerio kaznu zatvora u trajanju 1 godine i 6 mjeseci.

12.3. Sud smatra da će se upravo ovakvom kaznom postići svrhe kažnjavanja propisane u čl. 41. KZ/11., dakle izraziti društvenu osudu zbog počinjenog kaznenog djela, jačati povjerenje građana u pravni poredak utemeljen na vladavini prava, utjecati na počinitelja i sve druge da ne čine kaznena djela kroz jačanje svijesti o pogibeljnosti činjenja kaznenih djela i o pravednosti kažnjavanja te omogućiti počiniteljima ponovno uključivanje u društvo.

12.4. Oštećeno društvo "Lut graditeljstvo d.o.o. je postavilo imovinskopravni zahtjev u iznosu od 11.400,00 kn/1.513,04 € kao naknadu štete u visini vrijednosti otuđenih predmeta (list 5 spisa).

12.5. Sud je razmotrio zahtjev oštećenika sukladno odredbama građanskog prava i zaključio da je postupanjem optuženika zbog kojeg je proglašen krivim u ovom postupku nastala i građanskopravna obveza prema oštećenom društvu, i to u iznosu od 1.513,04 €. Pravni temelj takve odluke suda je čl. 1045. u st. 1. Zakona o obveznim odnosima (“Narodne novine” broj 35/05 i 41/08) koji propisuje “Tko drugome prouzroči štetu, dužan je naknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje“ pa je sud prihvatio imovinskopravni zahtjev odredivši obvezu optuženika da isplati navedeni iznos na način kako je to navedeno u izreci. Optuženik je dužan izvršiti isplatu u roku od 15 dana od dana pravomoćnosti presude. Na građanskopravnu odgovornost optuženika za cijeli iznos štete nije od utjecaja što je u počinjenju kaznenog djela sudjelovala još jedna osoba.

13. Na temelju odredbe čl. 148. st. 1. ZKP/08. optuženik je dužan platiti paušalni trošak postupka u iznosu od 500,00 € i trošak zastupanja po branitelju po službenoj dužnosti o kojem će se donijeti posebno rješenje nakon što se zaprime podaci o tom trošku. Naime, optuženik je vlasnik dvaju nekretnina, mlada i radno sposobna osoba, a nema obveza uzdržavanja te je stoga u mogućnosti naknaditi trošak postupka bez ugrožavanja svoje egzistencije.

13.1. Paušalni trošak je odmjeren razmjerno broju rasprava i trudu suda te tijela progona koji je morao biti uložen radi provođenja ovog postupka.

13.2. Optuženik je dužan trošak platiti u roku od 15 dana od dana pravomoćnosti presude, a protekom tog roka presuda u odnosu na troškove postaje ovršna. U slučaju da optuženik ne ispuni obvezu u tom roku, presuda će se dostaviti nadležnom državnom odvjetništvu na naplatu putem ovrhe u skladu sa čl. 181. st. 4. i 5. ZKP/

14. Slijedom svega navedenog, odlučeno je kao u izreci ove presude.

U Zagrebu 2. lipnja 2025.

Sudac:

Ivona Horvatić

Uputa o pravu na žalbu

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo izjaviti žalbu u roku od 15 dana od pisanog primitka iste, žalba se podnosi ovom sudu neposredno ili poštom preporučeno u četiri istovjetna primjerka, a o žalbi odlučuje Županijski sud. Na temelju čl. 464. st. 4. ZKP/08. oštećenik može pobijati presudu zbog odluke suda o njegovim troškovima kaznenog postupka i odluke o imovinsko-pravnom zahtjevu.

DNA:

1. Općinsko kazneno državno odvjetništvo u Zagrebu na broj KO-DO-25/2022 - uz zapisnik

2. oštećeno trgovačko društvo Lut graditeljstvo d.o.o.

3. optuženi UŽ

4. branitelj, odvjetnik Andro Marijanović - uz zapisnik

5. u spis