Poslovni broj: 4 P-1173/2022-26

REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Crikvenici

Kralja Tomislava 85a

51 260 Crikvenica

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Crikvenici, u ime Republike Hrvatske, po sucu Sonji Alač kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice BZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], koju zastupa punomoćnik Hrvoje Stašek, odvjetnik u Crikvenici, protiv tuženog HRVATSKE ŠUME d.o.o. Zagreb, OIB: 69693144506, Zagreb, Ulica kneza Branimira 1, zastupanog pun. BZN, dipl. pravnici, radnici tuženog, radi utvrđenja prava vlasništva, nakon zaključene javne glavne rasprave održane 26. svibnja 2025., 27. svibnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I Utvrđuje se da je tužiteljica BZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], stekla pravo vlasništva nekretnine koja je ucrtana i opisana, u prijedlogu parcelacije izrađenom po trgovačkom društvu Teh line d.o.o. Rijeka, po ovlaštenom inženjeru geodezije, dr. sc. SZ, dipl. ing. geod., iz lipnja 2022., broj elaborata 2022-052, kao novoosnovana nekretnina i to: k. č. br. [katastarska čestica], Hrustina, oranica, površine 184 m2, kao dio prethodno osnovne k. č. br. [katastarska čestica], upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], i to u cijelosti.

II Ovlašćuje se tužiteljica BZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], da na temelju ove presude, nakon pravomoćnosti iste, zatraži uknjižbu prava vlasništva s imena tuženog Hrvatske šume d.o.o. Zagreb na svoje ime i vlasništvo glede nekretnine u točki I izreke ove presude.

III Nalaže se tuženom Hrvatske šume d.o.o. Zagreb da tužiteljici BZ naknadi parnični trošak u iznosu od 2.409,99 EUR uvećano za zakonske zatezne kamate koje teku od 27. svibnja 2025. kao dana donošenja ove presude pa do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. U tužbi od 2. studenoga 2022., koju podnosi protiv tuženog Hrvatske šume d.o.o. Zagreb (u nastavku: tuženi), radi utvrđenja prava vlasništva, tužiteljica BZ (u nastavku: tužiteljica) navodi da je tuženi u zemljišnim knjigama upisan kao vlasnik nekretnine označene kao k. č. br. [katastarska čestica], pustošina Hrustina u Hrustini, pov. 119 čhv, upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška], u k. o. [katastarska općina]. Nadalje navodi da je tužiteljica radi dokazivanja pasivne legitimacije pribavila od Upravnog odjela za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša, Ispostava Crikvenica, Uvjerenje o podacima iz dokumenata prostornog uređenja iz kojeg proizlazi da je na temelju prostornog plana Općine Crikvenica koji je bio na snazi dana 16. listopada 1990., predmetna nekretnina bila unutar obuhvata građevinskog područja naselja. Tužiteljica ističe da se na dijelu prijeporne nekretnine označene nalazi dio tužiteljičine nekretnine. Naime, tužiteljica tvrdi da je vlasnik neposredno susjednih nekretnina označenih kao k. č. br. [katastarska čestica], oranica i trsje, pov. 205 čhv i k. č. br. [katastarska čestica], oranica i trsje, pov. 118 čhv, obje u k. o. [katastarska općina]. Ističe da dio prijeporne nekretnine zajedno s njezinom nekretninom označenom kao k. č. br. [katastarska čestica], u k. o. [katastarska općina] čini na terenu jednu zasebnu cjelinu ograđenu starom kamenom gromačom. Unutar ograđenog prostora prednici tužiteljice, koji su živjeli u zaseoku [adresa], u blizini prijepora, da su imali vrt koji se intenzivno obrađivao i u kojem su se uzgajale primorske povrtne kulture, te par stabala trešanja i smokvi, dok danas tužiteljica, koja je tu ograđenu nekretninu stekla darovanjem od svoje majke KZ i za koju je smatrala da je u cijelosti u njezinom vlasništvu, redovno održava na način da popravi gromaču ako padne kamenje, s vremena na vrijeme pokosi, posiječe pokoje stablo i redovno obilazi. Tužiteljica tvrdi da prijeporni dio nekretnine označene kao k. č. br. [katastarska čestica], pustošina Hrustina u Hrustini, površine 119 čhv, upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška], u k. o. [katastarska općina], ona, što osobno, što putem svojih prednika, prabake i pradjeda, IZ i RZ, bake, DZ i majke i njihovih obitelji, koristi već duže od 100 godina i tijekom tog korištenja nitko, ni nju, niti njezine prednike, nije ometao ili im korištenje tog dijela nekretnine priječio ili osporavao vlasništvo. Tužiteljica nadalje navodi da je, radi lakšeg označavanja prijepora, angažirala geodeta koji je izvršio izmjeru prijepora i izradio prijedlog parcelacije, koji je izrađen po trgovačkom društvu Teh line d.o.o. Rijeka, po ovlaštenom inženjeru geodezije dr. sc. SZ, dipl. ing. geod, iz lipnja 2022. broj elaborata 2022-052.

Temeljem gornjih tužbenih navoda tužiteljica je predložila donošenje presude kao u izreci ove presude, s time da je tužbeni zahtjev precizirala u podnesku od 23. svibnja 2025.

2. Tuženi je u odgovoru na tužbu od 23. prosinca 2022. osporio tužbu i tužbeni zahtjev tužiteljice. Tuženi ističe da je isključivi vlasnik nekretnine oznake k. č. br. [katastarska čestica] pustošina Hrustina u Hrustini, površine 119 čhv, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], te da je kao takav upisan u zemljišnoj knjizi koja je javna knjiga i svatko da može izvršiti uvid u istu, te da se ne može pozivati da mu nije bilo poznato pravo stanje stvari. Smatra kako dio k. č. br. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u vlasništvu tuženog ne čini jedinstvenu cjelinu s nekretninom oznake k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a koja je upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u vlasništvu tužiteljice. Tuženi osporava navode da je tužiteljica predmetnu nekretninu stekla dosjelošću te osporava da bi se tužiteljica uopće nalazila u posjedu k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a sve budući da sama tužiteljica isto ničim ne dokazuje. Opreza radi, a u slučaju da tužiteljica dostavi dokaze da se nalazi u posjedu dijela k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], također osporava i zakonitost, istinitost i poštenost posjeda. Tuženi navodi da tužiteljica nema nikakve osnove ni suglasnost vlasnika za korištenje predmetnog zemljišta, te da ničim ne dokazuje da je uopće posjednik dijela k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Također, tuženi osporava navode tužiteljice da bi darovanjem stekla dio k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a budući da se ista nalazi u vlasništvu tuženog.

3. U postupku su provedeni dokazi uvidom u izvadak iz zemljišne knjige za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (stranice 4-7 te 13-16 spisa), uvjerenje o podacima iz dokumenta prostornog uređenja (stranice 8-12 spisa), izvadak iz zemljišne knjige za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (stranica 17 spisa), kopiju katastarskog plana sa ucrtanim prijedlogom parcelacije izrađenim po dr. sc. SZ, dipl. ing. geod., Rijeka, iz lipnja 2022., broj elaborata: 2022-052, Teh LINE d.o.o. Rijeka (stranica 18 spisa), izvod iz katastarskog plana za k. o. [katastarska općina] (stranica 19 spisa), prijepis posjedovnog lista broj 38 k. o. [katastarska općina] (stranice 30-32 spisa), izvatke iz zemljišne knjige, povijesni prikaz, za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (stranice 34-35 spisa), za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (stranice 36-43 spisa), fotografije (stranice 44-47 spisa), povijesni izvadak iz zemljišne knjige za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] s dopisom Zemljišnoknjižnog odjela Crikvenica od 3. siječnja 2023. (stranice 48-57 spisa), dopis Državne geodetske uprave, Odjela za izdavanje prostornih podataka od 31. siječnja 2023. s prilozima – aerofotogrametrijskim materijalom (stranice 58-63 spisa), očitovanje od 10. listopada 2023. s prilogom (stranice 65-66 spisa), te u povijesni izvadak iz zemljišne knjige za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] s dopisom Zemljišnoknjižnog odjela Crikvenica od 17. listopada 2023. (stranice 74-91 spisa). Nadalje, 5. srpnja 2024. proveden je uviđaj na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka geodeta CZ, dipl. ing. geodezije iz [adresa] (stranice 94-95 spisa), te je izvršen uvid u nalaz i mišljenje navedenog vještaka geodeta iz kolovoza 2024. s prilozima, koji je dostavljen u spis 25. kolovoza 2024. (stranice 98- 113 spisa), na ročištu održanom 9. listopada 2024. proveden je dokaz saslušanjem svjedoka ŠZ, MZ te tužiteljice (stranice 121-125 spisa), a na ročištu održanom 16. siječnja 2025. saslušanjem svjedoka PZ, JZ i KZ (stranice 130-133 spisa), a na ročištu održanom 2. travnja 2025. saslušanjem svjedoka ĐZ (stranice 135-137 spisa), te je izvršen uvid u kopiju katastarskog plana sa ucrtanim prijedlogom parcelacije izrađenim po dr. sc. SZ, dipl. ing. geod., Rijeka, iz lipnja 2022., broj elaborata: 2022-052, Teh LINE d.o.o. Rijeka (stranica 139 spisa).

Tužiteljica je odustala od prijedloga za saslušanjem svjedoka HZ.

Po provedenom dokaznom postupku odlučeno je kao u izreci presude, a iz razloga koji će biti pojašnjeni u nastavku obrazloženja ove odluke.

4. Iz priloženog izvatka iz zemljišne knjige sa stranica 13-16 spisa proizlazi da je kao vlasnik nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] pustošina Hrustina u Hrustini površine 119 čhv iz zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], upisan tuženi.

Iz povijesnog izvatka iz zemljišne knjige za gore navedenu nekretninu sa stranica 74-91 spisa proizlazi da je ista od 1894. (Z-804/1894) bila upisana kao imovina urbarske obćine Belgrad, da je pod brojem Z-57/1952 uknjiženo pravo vlasništva za korist Općenarodne imovine, Organ upravljanja Šumsko gospodarstvo Viševica na Rijeci, s time da je 1968. kao vlasnik iste upisano Šumsko gospodarstvo Senj. Pod brojem Z-40623/2018 proveden je upis tuženog kao vlasnika navedene nekretnine.

Iz očitovanja tuženog sa stranica 65-66 spisa proizlazi da se k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ne nalazi u Programu gospodarenja sa šumama, te da se nije nalazila ni 16. listopada 1990. i 24. srpnja 1991.

Uviđajem na licu mjesta i geodetskim vještačenjem utvrđeno je da se predmetna nekretnina nalazi u Grižanama, uz asfaltiranu cestu koja iz zaseoka Blaškovići vodi do zaseoka [adresa], i to s lijeve strane te ceste. Prema cesti, nekretnina je u cijelosti ograđena kamenim suhozidom, odnosno klesanim velikim blokovima. Predmetna nekretnina je u dva nivoa, s time da svaki nivo ima zaseban ulaz, kroz prostor između ranije opisanih blokova. U naravi, radi se o travnatoj površini sa stablima primorskog raslinja. Pokazana nekretnina dio je ograđene cjeline, za koju tužiteljica tvrdi da ju koristi u cijelosti.

Vještak geodet CZ iz [adresa] je navela da pokazani prijepor čini jedinstvenu cjelinu u naravi omeđenu suhozidima, te da je u 2 nivoa, prekrivena travnatom površinom sa stablima bjelogorice.

U pisanom nalazu i mišljenju, vještak geodet CZ je navela da je nekretnina koju je tužiteljica pokazala kao svoju u cijelosti omeđena kamenim suhozidom, da je u dva nivoa, koji su također odvojeni kamenim suhozidom - podzidom. Relativno je pravilnog pravokutnog oblika, a lijehe su odvojene „po dužini“. Nekretnina je travnate površine sa stablima bjelogorice i primorskog raslinja. Uz zapadnu među nekretnine nalazi se neasfaltirani šumski put, dok se uz jugoistočnu među nekretnine proteže asfaltirana cesta koja spaja zaseoke [adresa] i [adresa]. U nekretninu se ulazi na dva mjesta, od kojih na donji, niži, nivo sa šumskog puta, dok se na gornji, viši, nivo ulazi s asfaltirane ceste. Ulazi u nekretninu su uski, radi se o pješačkim ulazima, odnosno otvorima u kamenim suhozidima. Vještak je navela da kamenim suhozidima ograđeno zemljište, pokazano po tužiteljici, čini parcela k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (mbr. 302562), na kopiji katastarskog plana u privitku (prilog 3) označena rozom bojom, te dio parcele k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (mbr. 302562) na kopiji katastarskog plana označena žutom bojom (označena je cijela k. č. [katastarska čestica]). Nadalje je vještak navela da je parcela k. č. [katastarska čestica] u vlasništvu tužiteljice i upisana je u zk. uložak broj [broj ZK uloška] sa načinom uporabe oranica i trsje, površine P=205 čhv. Parcela k. č. [katastarska čestica] upisana je u zk uložak broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (mbr.302562) sa načinom uporabe Pustošina Hrustina u Hrustini, površine P=119čhv (odgovara površini P=428m2), upisanog vlasnika Hrvatske šume d.o.o. Na skici lica mjesta u privitku (prilog 4) prijepor je detaljnije prikazan. Podatak katastarskog plana prikazan je crnom bojom, snimljeni detalj koji ne odgovara katastarskom planu ili nije predmet prikaza na službenom katastarskom planu da je prikazan sivom bojom. U naravi da nema vidljive fizičke međe, odnosno međnih oznaka, između parcela k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica]. Dio parcele k. č. [katastarska čestica], koja se nalazi unutar kamenim suhozidima ograđene cjeline, označen je žutim kosim paralelnim linijama i slovima A-B-C-D-E-F-G-H-I-J-K-L-M-N-O-P-R-S-A. Zapadna, jugoistočna i istočna međa da su definirane suhozidima, dok je međa između k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica] preuzeta sa katastarskog plana. Površina dijela parcele k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (mbr.302562), a koja se nalazi unutar ograđene cjeline omeđene kamenim suhozidom, ima površinu P=184m2. Predložena nova međa, a koja je u naravi suhozid, na skici da je označena crvenim linijama. Na kopiji katastarskog plana crnim linijama da je prikazan podatak katastarskog plana, crvenim linijama predložena nova međa, dok da je prijepor koji čini dio parcele k. č. [katastarska čestica] označen žutim kosim paralelnim linijama. Vještak je nadalje navela kako u priloženoj kopiji katastarskog plana s ucrtanim prijedlogom parcelacije prijeporni dio parcele k. č. [katastarska čestica] ima novonastali broj k. č. [katastarska čestica], tako da je i u kopiji katastarskog plana - predloženo novo stanje (prilog 6), prijepor označen kao novoformirana parcela k. č. [katastarska čestica]. Vještak geodet je nadalje navela da po prijedlogu punomoćnika tužitelja da usporedi prijepornu parcelu koju je dostavio uz tužbu sa pokazanom na terenu može reći da se radi o istom zemljištu. Razlika u površini u iznosu od 2m2 između dostavljenog prijedloga parcelacije i površine prijepora utvrđene u nalazu da je zbog preuzimanja podatka s katastarskog plana u dijelu gdje ne postoji fizička međa na terenu.

Zaključno, vještak geodet CZ je u svom nalazu i mišljenju navela da pokazani prijepor u naravi čini jedinstvenu cjelinu s nekretninom tužiteljice, a dio je parcele k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (mbr. 302562) upisane u zemljišnoknjižni uložak broj [broj ZK uloška]. Na skici lica mjesta (prilog 4) prijepor da je označen slovima A-B-C-D-E-F-G-H- I-J-K-L-M-N-O-P-R-S-A i kosim žutim paralelnim linijama. Na kopiji katastarskog plana

- predloženo novo stanje (prilog 6) prijepor da je označen kosim žutim paralelnim linijama i oznakom katastarske čestice k. č. [katastarska čestica], u skladu s priloženim prijedlogom parcelacije dostavljenim uz tužbu. Površina prijepora, odnosno dijela parcele k. č. [katastarska čestica], da iznosi P=184m2.

Vještak geodet je u nalazu i mišljenju identificirala predmetnu nekretninu, a iz njezina nalaza i mišljenja proizlazi da se radi o dijelu k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], i to onom dijelu koji po prijedlogu parcelacije dostavljenom uz tužbu, ima novu oznaku k. č. br. [katastarska čestica] površine 184 m2.

Sud je prihvatio nalaz i mišljenje vještaka geodeta CZ iz [adresa], kao stručan i vjerodostojan, to tim više što ni stranke na isti nisu imale primjedbi.

Pored navedenoga se ističe i to da je tužiteljica uz podnesak od 23. svibnja 2025. dostavila prijedlog parcelacije k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (stranica 139 spisa), prema kojem dio k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koji je predmetom ovog postupka, ima površinu 184 m2, sukladno nalazu i mišljenju vještaka geodeta CZ.

5. Tužiteljica, rođena 1972., je u svom iskazu navela da je rođena u [adresa], gdje su živjeli do njezine 2.5 godine, kada su se preselili u [adresa], a po ljeti da su dolazili u [adresa]. Kaže da ima fotografiju kao dijete od 6 mjeseci da su dolazili u [adresa], gdje je djed obnavljao kuću, odnosno bakinu starinu na adresi [adresa]. U 8. mjesecu 1992. da se doselila u [adresa] kod bake, a do tada da je svako ljeto po mjesec - dva dolazila u [adresa] s tatom i mlađim bratom. S bakom da je dosta dugo živjela, sve do udaje 2001., od kada živi u [adresa]. Baka NZ da joj je pričala o svojim nekretninama i pokazivala kada su se šetale koje su njezine nekretnine. Za ovu predmetnu nekretninu da joj je rekla da je to nekretnina koju je ona naslijedila od svoje mame i tate IZ i RZ. Ove nekretnine da su u 2 nivoa, jer su te lijehe odnosno njive uvijek bile na kosom terenu pa su se ravnale da bi se mogle obrađivati i svaki taj ravni dio ima ulaz da se može ući i raditi. Baka da je rekla da su tamo sadili krumpir, trsi te da je bilo nekog drveća nekakvih voćki, ali da se ne sjeća kojih. Baka da joj je upravo za ovu nekretninu govorila da je to čisto njezino vlasništvo, svugdje drugdje da je bila je upisana kao suvlasnik, ili deda ili ona, a na ovoj nekretnini da je bilo čisto vlasništvo. Nekretninu da su redovito održavali, a ove gromače da su oduvijek bile tamo. Druga teta da joj je bila u Blaškovićima i uvijek da su šetale tuda. Svaki put kada bi prolazili da bi ušli na predmetnu nekretninu i baka da je vodila računa o tome da se to održava i popravlja, nije voljela da netko drugi ulazi tko nije bio vlasnik. Baka da nikada nije govorila da bi im netko osporavao vlasništvo predmetne nekretnine. Još dok je njezina baka DZ bila živa i s mamom i preostalim kćerima da je uvijek pričala što bi njoj htjela darovati. Baka da je bila starinski tip, nije pisala nikakve pisane dokumente već govorila usmeno što bi ona htjela. Baka ima tri kćeri, a dogovor je bio da majka tužiteljice i tetka tužiteljice ŠZ naslijede zemlju u [adresa], tako da su bile upisane kao suvlasnice svih parcela, pa da su se njezina majka i tetka ŠZ međusobno podijelile na način da su darovnim ugovorom prenijele jedna na drugu parcele po toj svojoj podjeli, s čime da je tužiteljica bila upoznata i onda da je mama njoj darovala česticu k. č. br. [katastarska čestica], tako da je ona tu nekretninu stekla temeljem ugovora o darovanju sklopljenog s majkom, ali da je ta čestica obiteljsko nasljedstvo.

Svjedokinja ŠZ, rođena 1954., teta tužiteljice, je u svom iskazu navela da tužiteljica i ona imaju u nastavku u produžetku svoje nekretnine tako da predmetna nekretnina njima služi kao izlaz, jer da bi izašli iz svoje parcele trebaju taj izlazni put. Od šumarije da su tražili da im se ta parcela parcelira jer je to dosta dugačka parcela, jer su je namjeravali otkupiti, iako je u povijesti to bilo u vlasništvu DZ, koja je majka svjedokinje, a baka tužiteljice. Kaže da kada su počeli sređivati nasljedstvo iza pok. majke DZ, da su bili uvjereni da je ova predmetna nekretnina njihova i upisana na njih, tek nedavno da su saznali da ta nekretnina nije upisana na njih. Tako da je njezina sestra KZ naslijedila onaj dio čiji je sada vlasnik tužiteljica i tako da su išli raščišćavati svoje nasljedstvo i došli do toga da nemaju izlaz na cestu. Tužiteljica da je vlasnica ovog utuženog dijela nekretnine k. č. br. [katastarska čestica], tako da ona to potvrđuje, a njih dvije zajedno da su suvlasnice ovog drugog dijela k. č. br. [katastarska čestica], odnosno svaka da je vlasnica svog dijela. Vezano za ovu nekretninu koju je tužiteljica utužila u ovom postupku k. č. br. [katastarska čestica] koja je njezino vlasništvo to da je njiva koju su obrađivali deda i baka svjedokinje, RZ i IZ, tu da se nekada sadio krumpir, imali su male trse i par voćki i ona da se toga sjeća kao djevojčica. Kaže da je inače svako ljeto provodila kod bake i djeda u [adresa], navodeći da je imala i jednu i drugu baku u [adresa] tako da je ovdje provodila svako ljeto zajedno sa svojim sestrama. Nikada da im nitko nije osporavao vlasništvo predmetne nekretnine, normalno da su ulazili kada je baka uređivala, kao dječica što trčkaraju oko djeda i bake kada nešto rade. Nikada im nitko iz šumarije nije nešto osporavao ili tražio. U katastru da su bili upisani i danas su još uvijek upisani njezini djed i majka DZ. Ovaj prijepor da je dio jedne ograđene cjeline. Ti suhozidi da su bili i kada je ona bila dijete tako da je to davno sagrađeno. Njezin deda da je umro 1978. otprilike tada, a obrađivao je vrt na toj parceli i to i djed i baka. Zna da je tamo bio krumpir i mali trsi, i bilo je par voćki. Sjeća se jedne marelice. Tek kada su počeli rješavati ostavinu iza pok. majke da su saznali da je ova nekretnina upisana kao vlasništvo Hrvatskih šuma iako se u katastru još uvijek vode njezini pok. djed i majka. Kaže da su dali zahtjev da se parcelira drugi dio parcele k. č. br. [katastarska čestica] i to isključivo iz razloga da osiguraju izlaz iz svoje parcele do javnog puta. Tužiteljica da rješava svoje, a ona da rješava svoje. Predmetna parcela koju je tužiteljica ovdje utužila njoj da ne služi kao izlaz iz njezine parcele.

Svjedok MZ, rođen 1954. tetak tužiteljice, je u svom iskazu naveo da mu je poznata nekretnina koja je predmetom ovog postupka, te da se nalazi uz tužiteljičinu nekretninu. Kaže da je njegova supruga ŠZ iz [adresa], da su se oženili 1984. i preko 40 godina da dolazi u [adresa]. Po pričama iz obitelji njegove supruge da mu je poznato da je ova predmetna nekretnina bila vlasništvo tužiteljičine bake DZ, i da je tu nekretninu naslijedila tužiteljica, direktno ili preko mame. Od kako je prvi put došao tamo u [adresa], ovi suhozidi prema cesti su tamo. U suhozidu postoji čak i ulaz za unutra. To da je tužiteljica sve očistila, odnosno raščistila je nekretninu. Nekretnina da je u 2 nivoa, sve su nekretnine tamo stepenaste. To su takve čestice. On da je u ime svoje supruge podnio tuženom zahtjev za otkup preostalog dijela čestice k. č. br. [katastarska čestica] odnosno za onaj dio te čestice koji graniči s njima, a to iz razloga da si osiguraju prilaz makar se u obitelji stalno pričalo da je i taj dio vlasništvo ženine mame DZ. Kaže da je 2021. kontaktirao Hrvatske šume u Senju kako bi otkupili onaj dio koji je naslonjen na njihovu česticu, mada su bili uvjerenja da je to oduvijek B.

Svjedok PZ, rođ. 1956. iz Grižana-Belgrad, bratić majke tužiteljice, je naveo da mu je poznata nekretnina koja je predmetom ovog postupka, koja se nalazi u predjelu koji mještani nazivaju Hrustina, između [adresa] i [adresa] na putu koji ide prema crkvi Sv. Mihovila i selu Antovo. Predmetnu nekretninu da su koristili djed i baka tužiteljice UZ i NZ, a UZ da je brat njegove majke odnosno njegov ujak. Tamo da su nekada bile na ulazu smokva, trešnja i vinova loza odnosno barasi. Parcela da se nekada kopala, sadio se krumpir, a on se sjeća da su tužiteljičini pradjed i prabaka RZ i IZ sadili upravo na toj parceli. Koliko on ima godina toliko zna da je to njihovo, dakle od kako pamti. Sve to što je naveo da je njihovo da je ograđeno kamenim zidom i čini cjelinu, i sastoji se od dva nivoa. Sada predmetnu nekretninu koristi tužiteljica. Oni tu nekretninu održavaju, čiste i sređuju. Nikada im nitko nije osporavao korištenje te nekretnine. Oduvijek da je to bilo njihovo, a nikada da nije čuo da bi netko iz Hrvatskih šuma obilazio taj teren.

Svjedokinja JZ, rođ. 1954. iz Grižana, je u svom iskazu navela da joj je poznato koja je nekretnina predmet ovog postupka, da se nalazi na dnu sela [adresa], uz put koji vodi prema susjednom selu Antovu i Blaškovićima. Navela je da se radi o livadi u nivoima. Ta nekretnina da je oduvijek izgledala onako kao izgleda i sada, jedino su prije bile smokve na donju stranu. Tu nekretninu da je koristila NZ, koja je baka tužiteljice, i njezini stariji. Poznato joj je da su oni tu nekretninu kosili, bila je i ogradica na ulazu, ali sada je nema. Nekretnina da je ograđena zidom, od davnina da je tamo zid od kako svjedokinja pamti taj zid je tamo kojim je ograđena ta nekretnina. To se zna da je njihovo odnosno od tužiteljice i njezinih prednika, a nikada da nije čula da bi bilo nekakvih sporova oko korištenja te nekretnine. Kuća svjedokinje da je petstotinjak metara udaljena od predmetne nekretnine. Kada se ide šetati da prolazi pored ove nekretnine, a kada je išla u školu tim putem da je upravo prolazila svaki dan jer je njihova škola bila u Triblju pa da su morali tuda proći. Prethodno saslušani svjedok PZ da je njezin susjed te da su išli u istu školu i istim putem. Nikada da nije čula da bi se netko iz Hrvatskih šuma interesirao za tu nekretninu.

Svjedokinja KZ, rođ. 1949., majka tužiteljice, je u svom iskazu navela da ima 76 godina, da su obje njezine bake iz [adresa]. Baka svjedokinje po mami IZ, od nje da je njezina majka NZ naslijedila tu zemlju, a onda poslije njezine smrti svjedokinja, koja je potom zemlju poklonila svojoj kćeri, tužiteljici BZ. Od kako pamti ta predmetna nekretnina je ograđena kamenim blokovima odnosno suhozidom, čak da je bio mali ulaz u tu parcelu, bila su i nekakva drvena vrata i to do Domovinskog rata. Ta zemlja da je bila obradiva do samog zida, tu da je bio i baras i trešnje i smokve, sadio se krumpir, sadila se raštika. Od svega što su naslijedili u [adresa] i općenito ovo da je bila jedina parcela čije je zk stanje bilo potpuno sređeno i sve da je bilo na njezinoj majci i nitko da im nikada nije osporavao korištenje te nekretnine. Vezano za gromaču koja se nalazi prema putu koji vodi prema crkvi Sv. Mihovila i prema Antovu da može reći da tu ta gromača postoji sigurno 200 godina. To joj je poznato iz priče njezine majke. Tu da je zemlju njezinoj majci poklonila teta S, koja je kada je mama bila mala nestala u ratu, a formalno kroz papire ju je majka svjedokinje naslijedila od roditelja. Cijelu parcelu dakle sve što je ograđeno unutar suhozida da je ona darovala svojoj kćeri, odnosno tužiteljici. Nitko da se nikada iz Hrvatskih šuma nije interesirao za tu parcelu. Nikada da im nitko nije osporavao korištenje te nekretnine niti polagao kakva prava na istu. Inače njezina majka da je uvijek govorila da je to njezina nekretnina. Predmetna nekretnina da je održavana, a čisti je tužiteljica.

Svjedok ĐZ, rođ. 1964. iz Grižana-Belgrad, je u svom iskazu naveo da je njegova baka po ocu OZ prabaka tužiteljice tako da su rođaci. Naveo je da ima 61 godinu i odrastao je u [adresa]. Otkako zna za sebe poznaje taj teren i poznata mu je predmetna nekretnina, a pored nje je i prolazio kada je išao u školu. Ta nekretnina da je ograđena sa suhozidom i otkako pamti prabaka tužiteljice IZ i pradjed RZ su kopali i obrađivali tu nekretninu, tamo su i njihovi trsi. Koliko mu je poznato, nitko se nije protivio njihovom korištenju tih nekretnina. To se obrađivalo negdje do 1980-tih godina, a poslije da su oni tu nekretninu održavali odnosno kosili. Ta nekretnina da je nasljedstvo u njihovoj obitelji pa da je nastavila to koristiti i baka tužiteljice NZ pa onda i majka tužiteljice KZ. Kako je ona živjela u [adresa], a tužiteljica je ovdje došla za vrijeme rata to da je dogovorom u familiji predmetna nekretnina pripala tužiteljici. Ta nekretnina da je u dva nivoa i ograđena je suhozidom. Naveo je da tužiteljica tu nekretninu održava, odnosno kosi ju. Nekoliko puta da ga je pitala da joj pokosi tu nekretninu, a i sada da vidi da je nekretnina pokošena.

6. Iz iskaza tužiteljice te saslušanih svjedoka ŠZ, MZ, PZ, JZ, KZ i ĐZ, koji su svi mještani [adresa], ili imaju svoje nekretnine u blizini prijepora, proizlazi da se tužiteljica, nalazi u samostalnom i poštenom posjedu predmetne nekretnine, osobno i po prednicima, i to prabaki i pradjedu IZ i TZ, baki i djedu DZ i ZZ, te majci KZ, koja je rođena 1949.

Iz iskaza tužiteljice, te saslušanih svjedoka ŠZ, MZ, PZ, JZ, KZ i ĐZ, proizlazi da nitko drugi osim tužiteljice i njezinih prednika, nije koristio predmetnu nekretninu, te da nikada nije bilo sporova vezano za korištenje iste.

7. Kako iz iskaza saslušanih svjedoka ŠZ, MZ, PZ, JZ, KZ i ĐZ, kojima sud u cijelosti poklanja vjeru kao istinitim i vjerodostojnim, to tim više jer su isti suglasni, te iz iskaza tužiteljice, proizlazi da se tužiteljica osobno i putem svojih pravnih prednika prabake i pradjeda IZ i RZ, bake i djeda DZ i ZZ, te majke KZ, rođene 1949., koja joj je darovala predmetnu nekretninu, nalazi u samostalnom posjedu predmetne nekretnine, koju koristi zajedno sa k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kao jednu jedinstvenu cjelinu, ograđenu starim klesanim kamenom, i to kao pošteni (savjesni) posjednik, kako to i tvrdi tužiteljica, duže od 100 godina, jer su tu imali svoj vrt, koji se nalazi u blizini [adresa], gdje je starina bake tužiteljice DZ rođene RZ, i oduvijek su koristili isti, kao vrt i voćnjak, a sada ga održavaju, i kose travu, a upisani su i kao posjednici, kako to proizlazi iz posjedovnog lista sa stranice 30-32 spisa, to je protekao zakonom propisani rok iz članka 159. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima («Narodne novine» broj 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00. , 129/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12. i 142/14., u nastavku: ZV) za stjecanje prava vlasništva dosjelošću na predmetnoj nekretnini pa je u postupku utvrđeno da je tužiteljica dosjelošću stekla pravo vlasništva ove nekretnine.

Neosnovani su navodi tuženog da predmetna nekretnina ne predstavlja cjelinu zajedno sa k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te navodi da tužiteljica i njezini prednici nisu bili u posjedu predmetne nekretnine, jer upravo suprotno proizlazi iz provedenog dokaznog postupka. U odnosu na navode tuženog da bi posjed tužiteljice i njezinih prednika bio nepošten, ističe se da tuženi nije dokazao ove svoje tvrdnje, a na tuženom je teret dokaza istih, u smislu odredbe članka 7. u svezi s odredbom članka 8. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine" br. 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23.; u daljnjem tekstu: ZPP).

U postupku sud nije posebno cijenio sadržaj ostale spisu priležeće dokumentacije u koju je izvršio uvid tijekom dokaznog postupka, jer ista nije od utjecaja na odluku o osnovanosti tužbenog zahtjeva.

Slijedom navedenog, odlučeno je na način kako to stoji u točkama I i II izreke ove presude.

8. Odluka o naknadi troškova parničnog postupka iz točke III izreke presude temelji na odredbi članka 154. stavak 1. u svezi člankom 155. ZPP. Tužiteljica potražuje parnični trošak za radnje svojeg punomoćnika – odvjetnika, a sud je primjenom odredbi Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj 138/23.; u daljnjem tekstu: Tarifa) priznao tužiteljici, koja je u cijelosti uspjela u ovome sporu, sljedeći parnični trošak: za sastav tužbe u iznosu od 200,00 EUR (Tbr. 7/1. 100 bodova) i obrazloženog podneska od 23. svibnja 2025. u iznosu od 200,00 EUR (Tbr. 8/1. 100 bodova), za zastupanje na ročištima od 11. listopada 2023., od 22. travnja 2024., od 5. srpnja 2024., od 9. listopada 2024., od 16. siječnja 2025., od 2. travnja 2025. te od 26. svibnja 2025. u pojedinačnim iznosima od 200,00 EUR za ročište (Tbr. 9/1. 100 bodova), što za 7 ročišta ukupno iznosi 1.400,00 EUR, što sveukupno iznosi 1.800,00 EUR. Uz navedeni trošak, tužiteljici je priznat i trošak uviđaja u iznosu od 49,48 EUR te geodetskog vještačenja u iznosu od 480,88 EUR, te trošak sudske pristojbe za tužbu u iznosu od 26,54 EUR i presudu u iznosu od 53,09 EUR. Sveukupno je tužiteljici na ime troška postupka priznato 2.409,99 EUR. Tužiteljici je priznata zatezna kamata na dosuđeni trošak postupka i to od donošenja ove presude pa do isplate, pozivom na odredbu članka 30. stavak 2. Ovršnog zakona (Narodne novine broj 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17., 131/20., 114/22. i 6/24.), dok je visina stope zakonske zatezne kamate, određena primjenom odredbe članka 29. stavak 2. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22. i 155/23.).

U Crikvenici 27. svibnja 2025.

S u d a c:

Sonja Alač

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba nadležnom županijskom sudu, koja se podnosi putem ovog suda, u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa presude.

DNA: - pun. tužiteljice

- tuženom