Republika Hrvatska

Općinski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 27

R1-700/2014

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Splitu po sucu ovog suda Marici Lović u izvanparničnom predmetu po prijedlogu predlagatelja pod 1. NN, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupanog po punomoćniku Kruni Peronji, odvjetniku u Splitu i pod 2. ĐN, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], naspram protustranaka pod 1. SN, OIB: [osobni identifikacijski broj] [adresa], pod 2. Hrvatske Vode, OIB: 28921383001, Vodno gospodarski odjel za slivove, južnog Jadrana, Vukovarska 35, Split, i pod 3. Republika Hrvatska, zastupana po Općinskom državnom odvjetniku u Splitu, radi uređenja međe, izvanraspravno, 27. svibnja 2025.,

r i j e š i o  j e

Odbacuje se prijedlog predlagatelja radi uređenja međe koji je zaprimljen kod ovog suda 20. studenog 2014., kao nedopušten.

Obrazloženje

1. U prijedlogu koji je zaprimljen kod ovog suda 20. studenog 2014. protiv prostustranaka SN i pod 2 Hrvatske vode, predlagatelji navode da je predlagatelj pod 1. vlasnik i posjednik kat. čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], a predlagateljica pod 2. kat. čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina]. nadlaje da je protustranka pod 1. vlasnik i posjednik susjedne nekretnine i to kat čest. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] koja u naravi da predstavlja potok a protustranka pod 2. kat. čest. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] istočno od nekretnina predlagatelja i nasuprot njihovih čestica s druge strane potoka odnosno čestice 5645 K. O. [katastarska općina]. Protustranka pod 2. da je dala suglasnost da se zgrada protustranke pod 1. i to njen zapadni dio, a koja je izgrađena na vodnom dobru odnosno na kat. čest. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] može ozakoniti sukladno Zakonu o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama te s obzirom da se zbog navedenog ljudskog djelovanja i proteka vremena ,međa između navedenih nekretnina više ne raspoznaje, a što da rezultira i čestim sukobima, predlagatelj predlaže uređenje međe. Podneskom od 23. listopada 2015. predlagatelj je kao protustranku pod 3. označio Republiku Hrvatsku.

2. U odgovoru na prijedlog protustranka pod 1. je navela da, imajući u vidu da predlagatelji predlažu da se međa uredi prema posljednjem mirnom posjedu, da ova protustranka nije njihov neposredni susjed već da je riječ o vodnom dobru te da je protustranka pod 3. upisana kao posjednica na toj istoj kat. čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina].

3. U odgovoru na prijedlog te tijekom postupka protustranka pod 2. je isticala da nekretnina označena kao 5635 K. O. [katastarska općina] predstavlja potok tj. javno vodno dobro te da je stoga sukladno Zakonu o vodama neotuđiva i da na takvom dobru druga osoba ne može steći pravo vlasništva niti bilo koje drugo stvarno pravo. Rješenjem kojim je dana suglasnost za legalizaciju objekta protustranke pod 1. da nema važnosti za odlučivanje u ovom postupku i da se ta suglasnost odnosi isključivo na česticu koja pokriva dio čestice javnog vodnog dobra, a da se svojstvo javnog vodnog dobra može ukinuti isključivo rješenjem Ministarstva zaštite okoliša i energetike, uz prethodno pribavljeno mišljenje Hrvatskih voda, kojim bi se utvrdilo da navedena nekretnina nema prirodne značajke koje je određuju vodnim dobrom, pritom uvažavajući stanje na terenu. Nadodali su da su mišljenja da predmetna nekretnina treba i dalje ostati u funkciji vodnog gospodarstva.

4. Protustranka pod 3. se usprotivila prijedlogu za uređenje međe te se u cijelosti pridružila navodima protustranke pod 2.

5. Tijekom postupka sud je izveo dokaz saslušanjem svjedoka ZN, UN, LN, ČN, ON, VN, TN i ĆN, očevidom na licu mjesta uz sudjelovanje sudskog vještaka geodetske struke u osobi Petra Čorića, koji vještak je izradio pisani nalaz i mišljenje te se ujedno očitovao na prigovore stranaka.

6. Prijedlog za uređenje međe nije dopušten.

7. Odredbom čl. 3. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine, broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09 i 153/09 i 143/12 - dalje ZVDSP) propisano je da nisu sposobni biti objektom prava vlasništva i drugih stvarnih prava oni dijelovi prirode koji po svojim osobinama ne mogu biti u vlasti niti jedne fizičke ili pravne osobe pojedinačno, nego su na uporabi svih, kao što su to atmosferski zrak, voda u rijekama, jezerima i moru te morska obala (opća dobra). Nadalje, prema čl. 7. st. 1. Zakona o vodama (Narodne novine, broj 153/09, 63/11, 130/11, 56/13 i 14/14 – dalje ZV) propisano je da su vode opće dobro i imaju osobitu zaštitu Republike Hrvatske.

Vodno dobro čine zemljišne čestice koje obuhvaćaju:

1. vodonosna i napuštena korita površinskih voda,

2. uređeno inundacijsko područje,

3. neuređeno inundacijsko područje,

4. prostor na kojem je izvorište voda iz čl. 88. st. 1. ZV potreban za njegovu fizičku zaštitu i prostor na kojem je izvorište, izdašnosti najmanje 10 m3 dnevno, prirodne mineralne, termalne i prirodne izvorske vode potreban za njegovu fizičku zaštitu,

5. otoke koji su nastali ili nastanu u vodonosnom koritu presušivanjem vode, njezinom diobom na više rukavaca, naplavljivanjem zemljišta ili ljudskim djelovanjem (čl. 8. st. 1. ZV).

8.Pregledom Izvatka iz posjedovnog lista broj 1211 za K. O. [katastarska općina] proizlazi da je na kat. čest. zem. [katastarska čestica] ,oznake Duboka-Potok, površine 224 m2 ,kao posjednik upisana protustranka pod 3.,dakle Republika Hrvatska sa naznakom da je riječ o javnom vodnom dobru.

9. U svom nalazu i mišljenju a nakon provedenog očevida na licu mjesta sudski vještak geodetske struke Petar Čorić, koje vještvo sud smatra da je napravljeno po pravilima struke, je u bitnome naveo da stanje u katastru i zemljišnoj knjizi nije usklađeno i da se između nekretnine predlagatelja i to kat. čest. zem. [katastarska čestica] i kat. čest. [katastarska čestica] te između nekretnine protustanke oznake kat. čest. zem. [katastarska čestica], proteže kat. čest. zem. [katastarska čestica] koja da većim dijelom u naravi predstavlja potok.

10.Na temelju dokaza izvedenih u ovom postupku ovaj su smatra utvrđenim da se između nekretnina predlagatelja po 1) i 2) i protustranke pod 1) proteže većim dijelom kat. čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] ,koja čestica predstavlja vodno dobro, u naravi potok. Javno vodno dobro je neotuđivo te ne može biti u pravnom prometu a time ni u posjedu te se na njemu ne može ni steći posjed. Dakle, u izvanparničnom postupku se ne može uređivati međa između nekretnina koje su u vlasništvu građana i nekretnina koje predstavljaju javno dobro u općoj upotrebi i u vlasništvu su Republike Hrvatske te stoga ne može doći u obzir niti jedan od načina uređenja međe i to iz već iznesenih razloga. Stoga budući se na javnom dobru ne mogu stjecati stvarna prava ni po kojoj osnovi to se ne može ni uređivati međa sukladno odredbi čl. 103. st. 2. i 3. ZVDSP-a.

11.Slijedom svega naprijed navedenog i prednjih utvrđenja u ocjenjivanje ostalih izvedenih dokaza sud se nije upuštao, pa je valjalo odlučiti kao u izreci ovog rješenja.

Split, 27. svibnja 2025.

S U D A C

MARICA LOVIĆ

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja može se izjaviti žalba nadležnom Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda u tri primjerka, a rok za žalbu je 15 dana i počinje teći danom primitka rješenja.

DNA:

- pun. predlagatelja

- protustrankama pod 1., 2. i 3.

- u spis