REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pr-1008/2024-23

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu po sucu toga suda Adeli Turkalj, u pravnoj stvari tužiteljice MS iz [adresa], OIB- [osobni identifikacijski broj] zastupane po punomoćnici Blaženki Musulin, odvjetnici iz Odvjetničkog društva Musulin i suradnici d.o.o. iz Zagreba protiv tuženika Euroherc osiguranje d.d., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB-22694857747 zastupanog po odvjetnicima iz Odvjetničkog društva Grgić & partneri d.o.o. iz Zagreba, radi naknade štete, nakon glavne i javne rasprave zaključene 6. svibnja 2025. u prisutnosti tužiteljice osobno, zamjenika punomoćnice tužiteljice Gabrijela Domagoja Žimbreka, odvjetnika i punomoćnika tuženika Damira Salahovića, odvjetnika, 27. svibnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I Nalaže se tuženiku Euroherc osiguranju d.d., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB- 22694857747 da tužiteljici MS iz [adresa], OIB- [osobni identifikacijski broj] u roku od 15 dana isplati s naslova naknade štete iznos od 418,32 eur zajedno sa zateznom kamatom tekućom od 7. ožujka 2024. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.

II Odbija se kao neosnovan dio zahtjeva kojim tužiteljica potražuje iznos od 3.300,00 eur sa pripadajućom kamatom kao i zahtjev za isplatu zakonske zatezne kamate na iznos od 418,32 eur tekuće od 6. prosinca 2023. do 6. ožujka 2024.

III Nalaže se tuženiku Euroherc osiguranju d.d., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB-22694857747 da tužiteljici MS iz [adresa], OIB- [osobni identifikacijski broj] u roku od 15 dana naknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 511,13 eur sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 27. svibnja 2025. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok se dio zahtjeva za naknadom troškova postupka u iznosu od 1.913,87 eur odbija kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Tužiteljica je dana 19. srpnja 2024. podnijela tužbu protiv tuženika radi naknade štete. U tužbi navodi da je 16. veljače 2023. i 14. srpnja 2023. u Zagrebu, Jurišićeva 13, kao djelatnica poslodavca Hrvatska pošta d.d. za vrijeme radnog vremena na radnom mjestu bila žrtva razbojništva zbog čega je pretrpjela veliki šok i stres.

Ističe da je kao zaposlenica u trenutku oba štetna događaja uredno bila osigurana kod tuženika, policom osiguranja od odgovornosti prema djelatnicima.

Također ističe da joj je oba puta liječnička pomoć pružena u KBC Zagreb, a zbog posljedica razbojništva trpila je strah, došlo je do smanjenja njezine opće životne i radne sposobnosti i pogoršanja općeg zdravstvenog stanja te joj je bila potrebna tuđa pomoć i njega.

Naglašava da se u cilju mirnog rješenja spora oba puta obratila tuženiku s odštetnim zahtjevom, ali joj tuženik nije dostavio prihvatljivu ponudu.

Slijedom navedenog od tuženika za štetni događaja od 16. veljače 2023. potražuje naknadu štete za povredu prava osobnosti iz čl. 19. ZOO-a, odnosno pravičnu novčanu naknadu sukladno čl. 1100. st. 2. ZOO-a, u ukupnom iznosu od 3.500,00 eur i to: • po kriteriju pretrpljenog straha iznos od 1.550,00 eur

• za duševne boli zbog smanjenja životne aktivnosti iznos od 1.750,00 eur • za tuđu pomoć i njegu iznos od 200,00 eur.

Navodi da joj je tuženik nesporno isplatio iznos od 1.990,84 eur te s obzirom na navedeno potražuje daljnji iznos od 1.509,16 eur zajedno sa zateznim kamatama tekućim od dana podnošenja odštetnog zahtjeva 22. studenog 2023.

Nadalje navodi da za drugi štetni događaj od 14. srpnja 2023. potražuje od tuženika naknadu štete za povredu prava osobnosti iz čl. 19. ZOO-a, odnosno pravičnu novčanu naknadu sukladno čl. 1100. st. 2. ZOO-a, u ukupnom iznosu od 4.200,00 eur i to: • po kriteriju pretrpljenog straha iznos od 2.000,00 eur

• za duševne boli zbog smanjenja životne aktivnosti iznos od 2.000,00 eur • za tuđu pomoć i njegu iznos od 200,00 eur.

Također navodi da joj je tuženik nesporno isplatio iznos od 1.990,84 eur te s obzirom na navedeno potražuje daljnji iznos od 2.209,16 eur zajedno sa zateznim kamatama tekućim od dana podnošenja odštetnog zahtjeva 6. prosinca 2023.

2. Konačno postavljenim tužbenim zahtjevom, tužiteljica u podnesku od 13. siječnja 2025. od tuženika na ime naknade štete potražuje ukupan iznos od 2.018,32 eur, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od podnošenja odštetnog zahtjeva (6. prosinca 2023.) do isplate kao i troškove parničnog postupka sa kamatama od presuđenja do isplate.

3. U odgovoru na tužbu tuženik priznaje nastanak oba štetna događaja, odnosno nastanak dva osigurana slučaja, aktivnu i pasivnu legitimaciju, kao i odgovornost za isplatu osigurnine, odnosno naknade za štetu u predmetnoj pravnoj stvari.

Ističe da je slijedom navedenog sporna samo visina tužbenog zahtjeva. Navodi da je prije podnošenja predmetne tužbe isplatio tužiteljici iznose od po 1.990,84 eur za pojedini osigurani slučaj, odnosno ukupno iznos od 3.981,68 eur, a koji iznosi predstavljaju, prema njegovom mišljenju, pravičnu novčanu naknadu za štetu koju je tužiteljica pretrpjela u predmetnim štetnim događajima. Pojašnjava da tužiteljica u predmetnim štetnim događajima nije zadobila tjelesne ozljede, već je pretrpjela akutnu reakciju na stres.

U odnosu na raniji štetni događaj, ističe kako se tužiteljica dva puta javila liječniku psihijatru te joj je već na kontroli 10 dana kasnije stanje bilo poboljšano, a obzirom se nije javila na daljnju kontrolu zakazanu za 13. ožujka 2023. jedini je zaključak da se tužiteljica nakon kratkotrajnog liječenja (svega 11 dana od dana nastanka štetnog događaja 16. veljače 2023. do zadnjeg nalaza od 27. veljače 2023.) u potpunosti oporavila te nema govora o zaostajanju bilo kakvog trajnog smanjenja životne aktivnosti.

U odnosu na kasniji štetni događaj, u kojem je tužiteljica također pretrpjela akutnu reakciju na stres, a koja dijagnoza joj je kao takva i priznata ozljedom na radu od strane HZZO-a 19. ožujka 2024., tužiteljica je liječena kroz dulji period nego nakon prvog štetnog događaja, no s obzirom na prestanak odlazaka na kontrolne preglede očito je kako su se tegobe i nakon drugog štetnog događaja smirile te je kod tužiteljice došlo do privremenog oštećenja duševnog zdravlja, bez oštećenja funkcije.

Osporava i visinu zahtjeva tužiteljice s naslova naknade imovinske štete zbog tuđe pomoći i njege iz razloga jer smatra da joj pomoć druge osobe, imajući u vidu težinu ozljede i sve druge okolnosti, nije bila potrebna u opsegu zatraženom tužbom. Nadalje osporava i zatraženi tijek zateznih kamata kao preuranjen, jer sve dok sudskom odlukom nije razriješeno sporno pitanje visine tužbenog zahtjeva, isti ne može biti u zakašnjenju. U svakom slučaju, imajući u vidu činjenicu kako će konačan opseg štete biti utvrđen tek medicinskim vještačenjem, pa kako je visina štete temeljna pretpostavka postojanja odgovornosti za naknadu štete, a obzirom se visina štete u ovom slučaju utvrđuje odlukom suda, to i neimovinska šteta dospijeva s tim datumom, te može teći od dana presuđenja, jednako kao i imovinska šteta za tuđu pomoć.

Slijedom navedenog, predlaže odbiti tužbeni zahtjev preko primjerenog iznosa i obvezati tužiteljicu da mu nadoknadi troškove parničnog postupka.

4. Tuženik je u podnesku od 11. veljače 2025., a očitujući se na podnesak tužiteljice od 13. siječnja 2025., kojim je konačno uredila tužbeni zahtjev, naveo da se protivi djelomičnom povlačenju tužbe jer je tužiteljica smanjila tužbeni zahtjev, a smanjenje tužbenog zahtjeva smatra se djelomičnim povlačenjem tužbe. Stoga predlaže da sud uzme u obzir cjelokupni tužbeni zahtjev i kod donošenja odluke o trošku cijeni uspjeh tužiteljice uzimajući u obzir visinu tužbenog zahtjeva od 3.718,32 eur, a ne onu naznačenu u predmetnom podnesku.

5. Radi ocjene osnovanosti tužbenog zahtjeva sud je izvršio uvid u prijave o ozljedi na radu (str. 5-8 i 9-12 spisa), medicinsku dokumentaciju (str. 13-23 spisa), odštetne zahtjeve od 22. studenog 2023. i 6. prosinca 2023. (str. 24-25 i 26-28 spisa), policu osiguranja broj [broj police osiguranja] s uvjetima za osiguranje izvanugovorne odgovornosti (str. 64 i 65-73 spisa) i zdravstveni karton tužiteljice (str. 89-128 spisa).

6. Nadalje, proveden je dokaz medicinskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku psihijatru dr. Branki Vidrih (str. 48-50 spisa), te njezinim usmenim očitovanjem na prigovore tuženika (str.134-135 spisa).

7. Na ročištu održanom 6. svibnja 2025. punomoćnik tužiteljice odustao je od dokaza za saslušanjem tužiteljice.

8. Na temelju ovako provedenog postupka, temeljem odredbe čl. 8. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19 i 80/22, dalje ZPP) ovaj sud je ocijenio da je tužbeni zahtjev djelomično osnovan.

9. Među parničnim strankama nije sporna pasivna legitimacija, nastanak štetnih događaja i odgovornost za iste.

10. Također je nesporno da se tužiteljica obratila tuženiku 22. studenog 2023. sa odštetnim zahtjevom vezanim za štetni događaj od 16. veljače 2023,. kao i 6. prosinca 2023. sa odštetnim zahtjevom vezanim za štetni događaj od 14. srpnja 2023. te da joj je tuženik isplatio nesporni iznos naknade štete, odnosno iznos od 1.990,84 eur za svaki štetni događaj, odnosno ukupno iznos od 3.981,68 eur.

11. Među parničnim strankama sporna je visina tužbenog zahtjeva.

12. Iz prijave o ozljedi na radu (str.5-8 spisa) proizlazi da je tužiteljica 16. veljače 2023. za vrijeme radnog vremena obavljajući poslove poštanskih, financijskih i drugih usluga korisnicima (rad na šalteru) doživjela prijetnju vatrenim oružjem od nepoznatog počinitelja.

13. Iz prijave o ozljedi na radu (str.9-12 spisa) proizlazi da je tužiteljica 14. srpnja 2023. za vrijeme radnog vremena obavljajući poslove poštanskih, financijskih i drugih usluga korisnicima (rad na šalteru) bila izložena kaznenom djelu razbojništva.

14. Radi utvrđenja posljedica koje su štetni događaji uzrokovali kod tužiteljice provedeno je medicinsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku psihijatru dr. Branki Vidrih.

15. Iz nalaza i mišljenja gore navedenog vještaka od 30. prosinca 2024. proizlazi da je tužiteljica u dva navrata u periodu od nekoliko mjeseci bila žrtva oružanog napada na svom radnom mjestu te da je primarni strah trpjela prilikom oba napada i isti je bio intenzivan i kratkotrajan. Vještak navodi da je sekundarni strah jakog intenziteta trpjela 6 dana, srednjeg intenziteta 15 dana, te blažeg do tri mjeseca. Ističe da je strah izražen kumulativno, zbog dva štetna događaja.

Nadalje navodi da tužiteljica, zbog posttraumatskog stresnog poremećaja, koji joj je dijagnosticiran od strane psihijatra, u svakodnevnom životu i radu ulaže pojačane napore u omjeru od 10%.

16. Tužiteljica nije imala prigovore na nalaz i mišljenje vještaka te je u skladu s istim uredila tužbeni zahtjev, a tuženik je stavio prigovore navodeći da tužiteljica nije dostavila u spis svoj cjelokupni zdravstveni karton te je predložio da se vještak nakon uvida u isti usmeno očituje.

17. Vještak se na ročištu 6. svibnja 2025. usmeno očitovao na primjedbe na nalaz i mišljenje navodeći da joj se prije početka rasprave daje na uvid liječnički karton tužiteljice u kojem su opisane njene zdravstvene tegobe od 2007. pa na ovamo te da listajući zapise nadležnog ordinariusa nije našla podataka da je tužiteljica bila u psihofarmako-terapijskom tretmanu prije štetnih događaja od veljače, odnosno od srpnja 2023.

U odnosu na prigovore tuženika da je pretjerano visoko ocijenila strah i trajne posljedice navodi da je tužiteljici postavljena dijagnoza posttraumatskog stresnog poremećaja koja se razvila nakon štetnih događaja koji su predmet ovog spora. Nadalje navodi da je zadnji nalaz psihijatra datiran na ožujak 2024. Smatra kako je ocjena straha i trajnih posljedica ocijenjena objektivno i realno u skladu sa pravilima struke. U odnosu na pitanje tuđe pomoći i njege navodi da se isto ne ocjenjuje od strane psihijatra nego od liječnika koji procjenjuju tu potrebu oštećenika nakon narušenja tjelesnog zdravlja koje se u štetnim događajima nije dogodio.

Također navodi da je zdravstveno stanje tužiteljice opisano i stabilizirano nalazom zadnjeg psihijatrijskog pregleda od 7. ožujka 2024.

Navodi kako tužiteljica nije liječena po modelu dnevne bolnice, a na pitanje pun. tuženika zašto je u konkretnom slučaju ocjena trajnih posljedica kod tužiteljice 10% imajući u vidu da ista nije liječena u dnevnoj bolnici, a s obzirom na navod vještaka iz predmeta Pn-698/2021 u kojem navodi da se dijagnoza PTSP-a ocjenjuje s 5% kada je ambulantno liječena, a 10% kada je liječena putem dnevne bolnice, odgovara kako se nalaz i mišljenje donosi uvijek na temelju medicinske dokumentacije i pregleda oštećenika. Naglašava da je osoba za koju je procijenila trajne posljedice doživjela u relativno kratkom vremenu dvije oružane pljačke i činjenica da nije liječena putem dnevne bolnice nije od presudne važnosti nego razina psihičke patnje i brojnost simptoma te stoga ocjena nije 5% nego 10% smanjenja životne aktivnosti.

Vještak navodi ne može odgovoriti na pitanje pun. tuženika koja je dijagnoza tužiteljici priznata kao ozljeda na radu.

Također navodi da iz zdravstvenog kartona tužiteljice (fotokopija na str. 1.) proizlazi da je na dan 22. travnja 2024. upisana dijagnoza F43.1. (PTSP). Nadalje navodi da se, prema njezinim saznanjima, tužiteljica pridržavala uputa o liječenju.

18. Nakon usmenog očitovanja vještaka, tuženik je ustrajao u svojim prigovorima i predložio provođenje novog medicinskog vještačenja.

19. Sud je odbio prijedlog tuženika za provođenjem novog medicinskog vještačenja budući ničim nije doveo u sumnju stručnost i objektivnost danog vještačkog nalaza, kao i usmenog očitovanja vještaka. Naime, po ocjeni ovog suda isti su stručni, logični i objektivni, te u istima nije bilo nikakvih proturječnosti, nedostataka niti razloga za osnovanu sumnju u pravilnost. Stoga je sud provođenje novog vještačenja ocijenio nepotrebnim troškom imajući u vidu odredbu čl. 10. ZPP-a kojom je predviđena obveza suda da provede postupak bez odugovlačenja i sa što manje troškova.

20. Iz nalaza i mišljenja vještaka sud je utvrdio da je tužiteljici povrijeđeno pravo osobnosti na duševno zdravlje čime joj je nastala neimovinska šteta u smislu čl. 19.st.2. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22 i 156/22, 155/23, dalje ZOO), a u vezi s čl. 1046. ZOO-a. Sud je pri tome uzeo u obzir duševne bolove zbog smanjenja životne aktivnosti i strah, budući su to u smislu čl. 1100. st. 2. ZOO-a kriteriji (mjerila), odnosno kvalifikatorne okolnosti koje utječu na visinu pravične novčane naknade za pretrpljenu neimovinsku štetu.

21. S obzirom da se tuženik protivio djelomičnom povlačenju tužbe, jer je tužiteljica smanjila tužbeni zahtjev, sud je odlučio o tužbenom zahtjevu kako ga je tužiteljica uredila u tužbi, uzimajući u obzir pravno shvaćanje sa treće sjednice Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske (3/21) od 26. travnja 2021. prema kojem smanjenje tužbenog zahtjeva (iako nije preinaka tužbe) djelomično je povlačenje iz čl. 193. ZPP-a za koje je, ako je do toga došlo nakon što se tuženik upustio u raspravljanje o glavnoj stvari (uvijek) potreban pristanak tuženika.

22. Cijeneći intenzitet i trajanje straha, te stupanj smanjenja životne aktivnosti, sud smatra da tužiteljici na ime pravične novčane naknade pripada iznos od 4.400,00 eur.

23. Sukladno nalazu i mišljenju vještaka odnosno njegovom usmenom očitovanju, a u kojem je naveo da se tuđa pomoć i njega ne ocjenjuje od strane psihijatra nego liječnika koji procjenjuju tu potrebu oštećenika nakon narušenja tjelesnog zdravlja koje se u predmetnim štetnim događajima nije dogodilo, sud smatra da tužiteljica nema pravo na naknadu štete s osnova tuđe pomoći. Tu treba ukazati da tužiteljica nije predlagala na navedenu okolnost provođenje novog medicinskog vještačenja.

24. Kako je tuženik tužiteljici prije početka ovog postupka isplatio iznos od 1.990,84 eur po štetnom događaju, odnosno ukupno iznos od 3.981,68 eur, sud je tužiteljici od ukupnog iznosa koji bi joj pripao s osnova naknade štete zbog povreda na radu, odnosno iznosa od 4.400,00 eur dosudio iznos od 418,32 eur, dok je dio tužbenog zahtjeva u iznosu od 3.300,00 eur odbio kao neosnovan.

25. Odluka o kamatama temelji se na odredbi čl. 29. ZOO-a, koja propisuje da dužnik koji zakasni s ispunjenjem novčane obveze duguje pored glavnice i zatezne kamate.

26. Sukladno odredbi čl. 1103. ZOO-a obveza pravične novčane naknade dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe, osim ako je šteta nastala nakon toga. S obzirom da je vještak utvrdio da se zdravstveno stanje tužiteljice stabiliziralo 7. ožujka 2024. (zadnji psihijatrijski pregled), sud je odbio zahtjev tužiteljice kojim je zatražila isplatu zakonske zatezne kamate od podnošenja odštetnog zahtjeva 6. prosinca 2023. do 6. ožujka 2024. Naime, bitna pretpostavka da bi zatezne kamate počele teći je da je šteta nastala tj. da su poznate sve posljedice štetne radnje. Stoga u konkretnom slučaju zatezne kamate neće teći od dana podnošenja odštetnog zahtjeva jer tada nisu bili poznati svi elementi štete uključivo i njezin opseg.

27. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl.154. st.2. ZPP-a, a u svezi s čl.155. ZPP-a.

28. Trošak je odmjeren temeljem važeće Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika razmjerno vrijednosti predmeta spora i u okviru zahtjeva za naknadu troškova.

29. Trošak tužiteljice sastoji se od troška sastava odštetnih zahtjeva od 22. studenog 2023. i 6. prosinca 2023. u iznosu od 200,00 eur za svaki (Tbr. 32), troška sastava tužbe u iznosu od 200,00 eur (Tbr. 7/1), troška sastava podnesaka od 26. kolovoza 2024. i 13. siječnja 2025. u iznosu od 200,00 eur za svaki (Tbr. 8/1), troška pristupa na ročišta dana 15. studenog 2024. i 6. svibnja 2025. u iznosu od 200,00 za svako (Tbr. 9/1) i troška pristupa na ročište na kojem se presuda objavljuje u iznosu od 100,00 eur (Tbr. 9/3), a što ukupno iznosi 1.500,00 eur.

30. Navedenom iznosu dodan je PDV od 25% u iznosu od 375,00 eur pa ukupan trošak tužiteljice iznosi 1.875,00 eur.

31. Tužiteljica je u ovom postupku uspjela 100 % u pogledu osnovanosti tužbenog zahtjeva, a 11,25 % u pogledu visine istog. S obzirom na kvalitativni i kvantitativni uspjeh tužiteljice u ovom sporu, sud je ocijenio da je tužiteljica uspjela u omjeru od 55,63 %.

32. Nadalje, sud je utvrdio da je tuženik uspio u omjeru od 44,37 %. S obzirom na navedeno tužiteljici pripada naknada parničnog troška u omjeru od 11,26 %.

33. Dakle, tužiteljici je priznat trošak u iznosu od 211,13 eur, a s obzirom da je u sporu uspjela u omjeru od 11,26 %. Navedenom iznosu dodan je trošak medicinskog vještačenja u iznosu od 300,00 eur, a koji je tužiteljici priznat u cijelosti, jer je bio neophodan neovisno o uspjehu u sporu, pa ukupan trošak tužiteljice iznosi 511,13 eur, dok je dio zahtjeva za naknadom troškova postupka u iznosu od 1.913,87 eur odbijen kao neosnovan.

34. Naime, sud tužiteljici nije priznao trošak sastava podnesaka od 16. prosinca 2024. i 5. ožujka 2025. jer je prvim podneskom dostavila dokaz o uplati predujma za provođenje medicinskog vještačenja, a isto je sudu vidljivo iz e-spisa i stoga je isti bio nepotreban za vođenje ovog postupka, a drugim je dostavila zdravstveni karton koji je sukladno rješenju suda trebala donijeti na pregled vještaku.

35. Nadalje, sud tužiteljici nije priznao trošak sastava podneska od 25. veljače 2025. jer ga je ocijenio nepotrebnim za vođenje ovog postupka.

36. Sud je tužiteljici priznao zatraženu kamatu na parnični trošak sukladno odredbi čl. 151. st. 3. ZPP-a, po stopi određenoj odredbom čl. 29. ZOO-a.

37. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci ove presude.

U Zagrebu, 27. svibnja 2025.

Sudac:

Adela Turkalj

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana dostave iste. Žalba se podnosi putem ovog suda nadležnom Županijskom sudu.

DNA:

- pun. tužiteljice

- pun. tuženika