Republika Hrvatska

Općinski sud u Rijeci

Rijeka, Žrtava Fašizma 7

Poslovni broj: P-1888/2021-65

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Rijeci, po sucu toga suda Danijeli Mandekić Lerga, u pravnoj stvari tužitelja 1. IN iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Odvjetničkog ureda Vukić i partneri, odvj. iz Rijeke i 2. HN iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćniku Florijanu Matiću, odvj. iz Rijeke, protiv tuženika ZN iz [adresa] (OIB [osobni identifikacijski broj]), zastupan po punomoćniku Dejanu Režiću, odvj. iz Rijeke, radi utvrđenja prava vlasništva, nakon održane glavne rasprave 2. travnja 2025., u prisutnosti punomoćnika 1-tužitelja, zamj. pun. 2-tužiteljice i punomoćnika tuženika, zaključene temeljem odredbe čl. 335. st. 4. Zakona o parničnom postupku (dalje ZPP), objavivši 27. svibnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

"I.I. Utvrđuje se da su tužitelji:

suvlasnici nekretnina u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Rijeci označenih kao k. č. br. [katastarska čestica] u naravi JURIŠNO-ŠUMA površine 142 m2, k. č. br. [katastarska čestica] u naravi VENECIJANA-ŠUMA površine 370 m2, k. č. br. [katastarska čestica] u naravi VENECIJANA-ŠUMA površine 3935 m2, k. č. br. [katastarska čestica] u naravi MALA DRAŽICA-PAŠNJAK površine 312 m2 i k. č. br. [katastarska čestica] u naravi KRASINA-PAŠNJAK površine 843 m2, sve upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]-Lucija, svaki u 1/2 suvlasničkog dijela,

suvlasnici nekretnine u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Rijeci označene kao k. č. br. [katastarska čestica] u naravi VENECIJANA-ŠUMA površine 1289 m2 upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]-Lucija, svaki u 1/2 suvlasničkog dijela,

suvlasnici nekretnine u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Rijeci označene kao k. č. br. [katastarska čestica] u naravi VENECIJANA-ŠUMA površine 612 m2 upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]-Lucija, svaki u 1/2 suvlasničkog dijela, suvlasnici nekretnine u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Rijeci označene kao k. č. br. [katastarska čestica] u naravi ŠODIĆI- PAŠNJAK upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]-Lucija, svaki u1/2 suvlasničkog dijela,

suvlasnici nekretnina u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Rijeci označenih kao1. Suvlasnički dio: 16/32 nekretnina k. č. br. [katastarska čestica] u naravi PUL MORA-PAŠNJAK površine 1227 m2, k. č. br. [katastarska čestica] u naravi PUL MORA-PAŠNJAK površine 641 m2 i k. č. br. [katastarska čestica] u naravi PUL MORA-PAŠNJAK površine 2199 m2 sve upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k.o.

Kostrena-Lucija, svaki u 1/2 suvlasničkog dijela,

suvlasnici nekretnine u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Rijeci označene kao 1. Suvlasnički dio: 164/200 nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] u naravi VENACIJANA PAŠNJAKŠUMA površine 6787 m2 upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]-Lucija, svaki u ½ suvlasničkog dijela,

suvlasnici nekretnina u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Rijeci označenih kao 2. Suvlasnički dio: 8/9 nekretnina k. č. br. [katastarska čestica] u naravi MARKOVO-PAŠNJAK površine 316 m2 i k. č. br. [katastarska čestica] u naravi MARKOVO-PAŠNJAK površine 262 m2 upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]-Lucija, svaki u 1/2 suvlasničkog dijela.

I.II. Ovlašćuje se tužitelje temeljem ove presude, po njenoj pravomoćnosti, zatražiti i ishoditi upis prava vlasništva na nekretninama iz točke I. izreke presude sa imena tuženika i to u cijelosti, uz istovremeno brisanje toga prava s imena i prava tuženika u cijelosti, a sve u roku od 15 dana od pravomoćnosti ove presude."

II. Nalaže se tužiteljima 1 i 2 isplatiti tuženiku parnični trošak u iznosu od 1.888,06 eura s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od presuđenja pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizišla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u toku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.

III. Odbija se zahtjev tuženika u preostalom dijelu kao neosnovan

r i j e š i o  j e

Odbija se prijedlog za određivanje privremene mjere koji glasi:

"Radi osiguranja nenovčane tražbine predlagatelja osiguranja – prava vlasništva na nekretninama u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Rijeci označenim kao k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] sve upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]-Lucija, nekretnine označene kao k. č. br. [katastarska čestica] upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]-Lucija, nekretnine označene kao k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica] sve upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]-Lucija, nekretnine označene kao k. č. br. [katastarska čestica] upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]-Lucija, nekretnine označene kao k. č. br. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]-Lucija, nekretnine označene kao k. č. br. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]-Lucija i nekretnine označene kao k. č. br. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]-Lucija, određuje se

p r i v r e m e n a  m j e r a

Zabranjuje se protivniku osiguranja da optereti i otuđi predmetne nekretnine na koje je upravljena tražbina tužitelja/predlagatelja osiguranja.

Nalaže se zemljišnoknjižnom odjelu ovog suda upis zabilježbe ove privremene mjere u zemljišnoj knjizi.

Privremena mjera se smatra provedenom danom dostave ovog rješenja protivniku osiguranja odnosno zemljišnoknjižnom odjelu ovoga suda.

Privremena mjera određena ovim rješenjem trajat će sve do pravomoćnog okončanja ovog sudskog postupka.

Tijekom roka za žalbu niti sama žalba ne odgađaju provedbu privremene mjere."

Obrazloženje

1. Tužitelji 1 do 2 su ustali tužbom 3. veljače 2020.g., navodeći da su dugogodišnji pošteni, savjesni i nesmetani posjednici utuženih nekretnina, a tuženik da je pravo vlasništva na utuženim nekretninama stekao dosjelošću na temelju presude zbog ogluhe naslovnog suda posl.br. P-1726/2018-9 od 10. rujna 2018. i rješenja zemljišnoknjižnog odjela Rijeka posl.br. Z-49554/2018 od 18. prosinca 2018. te je u prednje navedenom postupku posl.br. P-1726/2018 kao tuženica bila navedena DN, rođena I, koja je u trenutku podnošenja tužbe bila mrtva 55 godina, pok. DN nije imala OIB, a OIB naveden u tužbi pripada trećoj osobi – GN iz [adresa], a koji je u trenutku smrti također bio mrtav (umro dana **.**.2011.), u predmetnoj tužbi kao adresa pok. DN navedena adresa – [adresa]. pa se postavlja pitanje tko je zaprimio tužbu u postupku posl.br. P-1726/2018, te tko je osoba koja nije podnijela odgovor na tužbu. U postupku posl.br. P-1726/2018 sud nije provjerio ukoliko OIB naveden u tužbi odgovora stranci u postupku, ukoliko je adresa stranke u postupku točno navedena te ukoliko ista odgovora službenim podacima Ministarstva unutarnjih poslova, a ponajmanje je sud provjerio jesu li stranke postupka žive osobe. Učinak presude posl.br. P-1276/2018-9 od 10. rujna 2018 da se ne proteže na tužitelje obzirom isti nisu bili stranke predmetnog postupka te nedostaje subjektivni identitet. Pod posl. br. P-590/14 da se vodio postupak ovdje tužitelja 1 i 2 protiv AN iz [adresa] i EN iz [adresa] kao zakonskih nasljednika iza pok. BN , radi utvrđenja prava vlasništva predmetnih nekretnina, a kojem je sud usvojio tužbeni zahtjev. Navode da će povući tužbu ako bude usvojen prijedlog za ponavljanje postupka u predmetu P-1726/18 , i ukinuta presuda zbog ogluhe, Sukladno svim ranijim navodima jasno je da su tužitelji vlasnici nekretnine koje su predmetom ovog postupka te da su iste stekli na temelju zakona – dosjelošću. Odredbom članka 159. stavak 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima propisano je da samostalni posjednik pokretne stvari kojemu je posjed barem pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom deset godina, a takav posjednik nekretnine protekom dvadeset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja. Predmetne nekretnine da bile u vlasništvu PN ( Ettora ) Brazzodura, strica danas pok JN, ( oca prvotužitelja) a supruga CN da je naslijedila predmetne nekretnine 1951 oporučno iza supruga , i iste godine prodala roditeljima tužitelja , koji da su u vlasničkom posjedu od tada. DN da je rođena **.**.1894. a tužitelji doznali da je umrla 1963. u Italiji, imala djecu ĐN koja je umrla bez nasljednika, i LN koji je imao dvoje djece, AN iz [adresa] i SN iz [adresa] , koji da su njihovi zakonski nasljednici. Predlažu usvajanje tužbe i tužbenog zahtjeva, kao i određivanje privremene mjere sadržaja kao u izreci rješenja.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu osporava tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti. Smatra nelogičnim da bi prednici tužitelja predali nakit ne krvnoj rođakinji, bez dokaza o tome unazad 50 godina. Nikada da nisu stavili zabilježbu tužbe u zemljišnim knjigama, a nisu niti sudjelovali u postupku obnove zemljišnih knjiga. Nisu dokazali rođenje, smrt niti potomke iza RN. DN da označavaju različitim prezimenima RN ili MN. Ističe da presuda ovog suda posl. br. P- 1726/2018, kojim je odlučeno o vlasništvu tužitelja na predmetnim nekretninama, predstavlja pravno relevantnu činjenicu u odnosu na treće, dakle i na tužitelje, ali i javnu ispravu koja dokazuje istinitost onog što se u njoj potvrđuje ili određuje, sukladno čl. 230. ZPP-a. Zaključak Centra za socijalnu skrb od 12.11.2009. (iz drugog predmeta) u kojem Centar utvrđuje da MN rođena H, rođena **.**.1984. te za koju tužitelji tvrde da imaju saznanje da je umrla 1963. evidentno nije ista osoba sa osobom koja je bila upisana kao vlasnik/suvlasnik predmetnih nekretnina i o kojoj se govori u ovom postupku. U zemljišnim knjigama upisana je bila ŽN rođ. I (a ne MN, i ne H). Tužitelj u svom iskazu (zapisnik od 18.svibnja 2022. str. 3, odl. 2. i 4. navodi da nije sudjelovao u postupku preoblikovanja zemljišnih knjiga k. o. [katastarska općina] iako je znao da se vodi postupak jer da za to nije bilo potrebe, a što je proturječno sa drugim dijelom iskaza u kojem navodi da mu je majka 1998. rekla da moraju srediti te nekretnine, da se upišu na njega i na sestru, da je vadio izvatke i dolazio na prijepor najmanje dva puta mjesečno. Tvrdi da je rodbina sa ŽN (što ničim ne dokazuje), a imaju i različito prezime. Tužiteljica da je pokazivala predmetne nekretnine isključivo gledajući katastarske planove koje je cijelo vrijeme držala u rukama, ali da niti tako nije znala pokazati sve nekretnine. Na nekim od predmetnih nekretnina, u z. k. ul. [broj ZK uloška], k. č. [katastarska čestica] površine 6787 m2, upisani da su i drugi suvlasnici, uz ostalo i Općina Kostrena, u z.k.ul., a tako i u z. k. ul. [broj ZK uloška], k. č. [katastarska čestica], te z. k. ul. [broj ZK uloška], k. č. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina] - Lucija, međutim tužitelji ne tuže i druge upisane suvlasnike, što također ukazuje na neutemeljenost tužbenog zahtjeva. Slijedom svega navedenog, tuženik ustraje kod prijedloga za odbijanje tužbe i tužbenog zahtjeva, i prijedloga za određivanje privremene mjere, te obvezivanje tužitelja na naknadu troškova postupka tuženiku.

3. Radi utvrđenja činjeničnog stanja proveden je dokaz uvidom u cjelokupnu dokumentaciju priležeću spisu, izvadak iz zemljišne knjige i vlasnički list za nekretnine u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Rijeci označenih kao k. č. br. [katastarska čestica] u naravi JURIŠNO-ŠUMA površine 142 m2, k. č. br. [katastarska čestica] u naravi VENECIJANA-ŠUMA površine 370 m2, k. č. br. [katastarska čestica] u naravi VENECIJANA-ŠUMA površine 3935 m2, k. č. br. [katastarska čestica] u naravi MALA DRAŽICA-PAŠNJAK površine 312 m2 i k. č. br. [katastarska čestica] u naravi KRASINA-PAŠNJAK površine 843 m2, sve upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]-Lucija, k. č. br. [katastarska čestica] u naravi VENECIJANA-ŠUMA površine 1289 m2 upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]-Lucija, k. č. br. [katastarska čestica] u naravi VENECIJANA-ŠUMA površine 612 m2 upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]-Lucija, k. č. br. [katastarska čestica] u naravi ŠODIĆI-PAŠNJAK upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]-Lucija, k. č. br. [katastarska čestica] u naravi PUL MORA- PAŠNJAK površine 1227 m2, k. č. br. [katastarska čestica] u naravi PUL MORA-PAŠNJAK površine 641 m2 i k. č. br. [katastarska čestica] u naravi PUL MORA-PAŠNJAK površine 2199 m2 sve upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]-Lucija, k. č. br. [katastarska čestica] u naravi VENACIJANA PAŠNJAKŠUMA površine 6787 m2 upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]-Lucija, k. č. br. [katastarska čestica] u naravi MARKOVO-PAŠNJAK površine 316 m2 i k. č. br. [katastarska čestica] u naravi MARKOVO- PAŠNJAK površine 262 m2 upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]-Lucija, predmete u postupku preoblikovanja zemljišnih knjiga Z-5516/1999/2259, Z-5516/1990/3724, Z- 5516/1999/2418, Z-948 , Z-5516/1999/1244, Z-5516/1999/3725 i Z-5516/00, darovni ugovor od 8. ožujka 2022., dopis Dogma nekretnine od 8. travanj 2022, uviđaj na licu mjesta, vještačenje po stalnom sudskom vještaku geodetske struke Tatjani Radetić, saslušanje tužitelja 1 i 2 kao stranaka i svjedoka saslušanje svjedoka TN, KN , VN , NN, ŠN, ON iz [adresa], ČN , FN , ĆN dok je tuženik odustao od dokaznog prijedloga za saslušanje svjedoka UN.

4. Sud nije uzeo u obzir podnesak tuženika podnesen sudu 29. ožujka 2025. jer je dostavljen nakon zaključenja prethodnog postupka, protivno odredbi čl. 284. st 3 ZPP-a.

5. Sud nije prihvatio prijedlog stranaka da se na očevid radi identifikacije nekretnina pozovu i svjedoci predloženi po strankama, cijeneći da se radi o velikom broju nekretnina na širem području Općine Kostrena, da je odlučno u postupku da upravo tužitelji 1 i 2 koji tvrde da su samovlasnici, identificiraju nekretnine pokazivanjem na terenu, a ne i svjedoci (uglavnom svi iskazuju da nisu upoznati sa zemljišnoknjižnim brojem nekretnina koje su predmet postupka), koji su o istima iskazivali opisno tijekom davanja iskaza u postupku, pri čemu svjedoci predloženi po tužiteljima TN KN VN NN navode da bi znali identificirati nekretnine na očevidu, kao i svjedoci ŠN IB, FN predloženi po tuženiku

6. Činjenica jesu li svjedoci upoznati na licu mjesta koje su nekretnine predmet postupka, nije ujedno i dokaz o tome jesu li tužitelji 1 i 2 u ovom postupku učinili vjerojatnim odlučne činjenice, a to je jesu li utužene nekretnine još 1950-ih bile predmet kupoprodaje između izvjesne BN (RN ili ŽN) i roditelja tužitelja, te je li, kada i kome plaćena kupoprodajna cijena, kao i jesu li tužitelji 1 i 2 u dugogodišnjem i nesmetanom posjedu navedenih nekretnina (od 1951 pa do danas). Nitko od svjedoka predloženih po tužitelju nije se mogao izjasniti o tome je li i između koga zaključen pravni posao kupoprodaje (spominju nasljeđivanje kao osnovu stjecanja), a naprijed navedene odlučne činjenice ( pravna osnova stjecanja i vrijeme trajanja dosjelosti) ne mogu se utvrđivati očevidom na licu mjesta.

7. Odredbom čl. 195 st 2 ZPP-a propisano je da osoba koja je pribavila stvar ili pravo o kojem teče parnica može stupiti u parnicu umjesto tužitelja odnosno tuženika samo ako na to pristanu obje stranke. Kako se tužitelji 1 i 2 nisu usuglasili da umjesto tuženika u parnicu stupi osoba HB ( na koju je darovnim ugovorom od 8. ožujka 2022. preneseno vlasništvo sa imena i vlasnika tuženika kao darovatelja, na HB kao daroprimatelja), sud nije dopustio stupanje treće osobe u parnicu , te je riješeno kao u izreci rješenja.

8. Odredbom čl. 195 st 1 ZPP-a propisano je da ako koja od stranaka otuđi stvar ili pravo o kojem teče parnica, to ne sprečava da se parnica među istim strankama dovrši. Stoga je neovisno od promjene prava vlasnika na strani tuženika tijekom postupka, sud parnicu dovršio sukladno čl. 195. st 1 ZPP-a.

9. Ocjenom svih izvedenih dokaza ovaj sud utvrđuje da je tužbeni zahtjev tužitelja 1 do 2 neosnovan, odnosno da tužitelji 1 do 2 nisu dokazali da su dosjelošću stekli pravo vlasništva predmetnih nekretnina.

10. Uvidom u dopis Dogma nekretnine od 8. travanj 2022. razvidno je da je tuženik putem ZB kao opunomoćenika zaključio ugovor o posredovanju za nekretnine upisane u zk. ul [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i z. k. ul. [broj ZK uloška] k.o.

Kostrena-Lucija u trajanju od 60 dana.

11. Uvidom u predmet posl. br. P-1279/20, koji se vodio po tužbi ovdje tužitelja 1 i 2 protiv tuženika SN i AN, kao zakonskih nasljednika DN, radi utvrđenja prava vlasništva na nekretninama pobliže opisano kao u točki I. izreke presude (k. č. br. [katastarska čestica] u naravi JURIŠNO-ŠUMA površine 142 m2, k. č. br. [katastarska čestica] u naravi VENECIJANA-ŠUMA površine 370 m2, k. č. br. [katastarska čestica] u naravi VENECIJANA-ŠUMA površine 3935 m2, k. č. br. [katastarska čestica] u naravi MALA DRAŽICA-PAŠNJAK površine 312 m2 i k. č. br. [katastarska čestica] u naravi KRASINA-PAŠNJAK površine 843 m2, sve upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]-Lucija, k. č. br. [katastarska čestica] u naravi VENECIJANA-ŠUMA površine 1289 m2 upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]-Lucija, k. č. br. [katastarska čestica] u naravi VENECIJANA-ŠUMA površine 612 m2 upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]-Lucija, k. č. br. [katastarska čestica] u naravi ŠODIĆI-PAŠNJAK upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]-Lucija, k. č. br. [katastarska čestica] u naravi PUL MORA-PAŠNJAK površine 1227 m2, k. č. br. [katastarska čestica] u naravi PUL MORA-PAŠNJAK površine 641 m2 i k. č. br. [katastarska čestica] u naravi PUL MORA-PAŠNJAK površine 2199 m2 sve upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]-Lucija, k. č. br. [katastarska čestica] u naravi VENACIJANA PAŠNJAKŠUMA površine 6787 m2 upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]-Lucija, k. č. br. [katastarska čestica] u naravi MARKOVO-PAŠNJAK površine 316 m2 i k. č. br. [katastarska čestica] u naravi MARKOVO-PAŠNJAK površine 262 m2 upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]-Lucija) utvrđeno je da je postupak okončan povlačenjem tužbe, koja je podnesena sudu 30. ožujka 2007, a u kojoj su tuženici 1 i 2 osporili tužbu i tužbeni zahtjev.

12. U odnosu na ispunjenje pretpostavki za donošenje presude zbog ogluhe u postupku posl br. P- 1726/18, a koju zakonitost tužitelji 1 i 2 dovode u sumnju tijekom ovog postupka, ističe se kako ovaj sud ne može preispitivati zakonitost i valjanost sudske odluke donesene u drugom sudskom postupku, jer se ista može preispitivati samo na način propisan zakonom. Ukazuje se da je čl. 6. st 2 Zakona o sudovima (Narodne novine br. 28/2013, 33/2015, 82/2015, 82/2016, 67/2018, 126/2019, 130/2020, 21/2022, 60/2022, 16/2023, 155/2023, 36/2024, dalje ZS) propisano da odluku suda smije mijenjati i ukidati samo sud u čiju nadležnost spada predmet u postupku propisanom zakonom, i st 3 da svatko u Republici Hrvatskoj dužan je poštivati pravomoćnu i ovršnu odnosno izvršnu sudsku odluku i njoj se pokoriti.

13. U postupku nema spora o tome da su nekretnine oznake k. č. br. [katastarska čestica] u naravi JURIŠNO-ŠUMA površine 142 m2, k. č. br. [katastarska čestica] u naravi VENECIJANA-ŠUMA površine 370 m2, k. č. br. [katastarska čestica] u naravi VENECIJANA-ŠUMA površine 3935 m2, k. č. br. [katastarska čestica] u naravi MALA DRAŽICA-PAŠNJAK površine 312 m2 i k. č. br. [katastarska čestica] u naravi KRASINA-PAŠNJAK površine 843 m2, sve upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]-Lucija, k. č. br. [katastarska čestica] u naravi VENECIJANA-ŠUMA površine 1289 m2 upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]-Lucija, k. č. br. [katastarska čestica] u naravi VENECIJANA-ŠUMA površine 612 m2 upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]-Lucija, k. č. br. [katastarska čestica] u naravi ŠODIĆI-PAŠNJAK upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]-Lucija, k. č. br. [katastarska čestica] u naravi PUL MORA- PAŠNJAK površine 1227 m2, k. č. br. [katastarska čestica] u naravi PUL MORA-PAŠNJAK površine 641 m2 i k. č. br. [katastarska čestica] u naravi PUL MORA-PAŠNJAK površine 2199 m2 sve upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]-Lucija, k. č. br. [katastarska čestica] u naravi VENACIJANA PAŠNJAKŠUMA površine 6787 m2 upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]-Lucija, k. č. br. [katastarska čestica] u naravi MARKOVO-PAŠNJAK površine 316 m2 i k. č. br. [katastarska čestica] u naravi MARKOVO- PAŠNJAK površine 262 m2 upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]-Lucija uknjižene sa imena ranije zemljišnoknjižne vlasnice ŽN, na ime i u korist tuženika presudom zbog ogluhe u postupku posl br. P- 1726/18 od 10. rujna 2018. ispravljene rješenjem istog suda od 7. studeni 2018.

14. U postupku je sporno jesu li tužitelji 1 i 2 dokazali da bi naprijed navedene nekretnine stekli nasljeđivanjem iza svojih prednika, oca JN (umro 1972) i majke Z (umrla 2011.), a ovi kupoprodajom od stvarne zemljišnoknjižne vlasnice DN još 1951. (kupoprodajna cijena plaćena u zlatu-obiteljski nakit prsten i lančić), odnosno jesu li dokazali neprekinuti samostalni i pošteni posjed nekretnina od 1951. pa do danas, odnosno više od 20 godina poštenog samostalnog posjedovanja.

15. U svom iskazu prvotužitelj kao stranka brat 2-tužiteljice, ni u srodstvu ni u zavadi sa tuženikom, navodi da su njegovi roditelji majka Z i otac JN nekretnine koje su predmet ovog spora kupili od DN, te kada je DN odlazila u Italiju ona je iste nekretnine prodala njegovim roditeljima. To se odvijalo između 1951. i 1953. On to zna jer mu je tako pričala majka. Otac je preminuo 1972., a majka 2011. Njegovi su roditelji živjeli na Pećinama, a on živi u [adresa], nije nikada živio u [adresa]. Koliko on zna nema pisanog traga o toj kupoprodaji barem mu majka nije spominjala, već ovo usmeno što je naprijed naveo. Također majka mu je rekla da nisu prepisali na sebe te nekretnine kako ne bi ostali bez dodatka za djecu. Navodi da su roditelji vodili računa oko navedenih nekretnina i iste koristili. Radi se nekretninama primorskim, uglavnom je krš, te su znali posjeći drva. Otac od majke je imao kola i konje te je znao posjeći ova drva i voziti ih i za njih a i za druge ljude. Navodi da veći dio nekretnina nalazi se sa donje strane glavne ceste, gdje je obalni pojas, a jedna do dvije sa gornje ceste. Pojašnjava da jedna od navedenih nekretnina nalazi se uz autobusnu stanicu, a jedna druga nekretnina predstavlja dio okućnice neke treće osobe. Ne zna kako se zove, ali ta osoba bila je nazočna na očevidu u drugom postupku, a upoznata je da je to njegovo vlasništvo te je razgovarano čak i o otkupu, s time da se čeka da se riješi njegovo vlasništvo. Jedna je osoba stavila i kontejner za ribu, te je njega također pitao može li postaviti taj kontejner, a on je dozvolio, pitao je unazad 5 godina cca, ali ne zna ime te osobe. Na upit suca na koji način je on osobno koristio te nekretnine, odgovara da ove nekretnine koje su uz more su znali prespavati, roštiljati, pa čak na jednoj bi se mogao naći i ostatak tog kamenog roštilja. On je misli 2003. postavio oznake na te nekretnine. Također on je jednu nekretninu čistio i to bio negdje unazad 3 godine očistiti, samo on, ne i drugi mještani. Zna netko uzeti drvo. Nije mu poznato da bi nekretnine bile društveno vlasništvo. On nije vidio 2-tužiteljicu na tim nekretninama. Isto tako na dvije čestice izvjesni TN je njega pitao može li odložiti materijal, a on je to i dozvolio, nekakve cijevi za čišćenje, jer je radio za Inu. Nisu mu osporavali nitko vlasništvo, dapače mještani su znali reći da znaju da je to njegovo. Također, upozoravali su ga da će mu uzeti neki dio nekretnine mještani. Navodi da je upoznat da je otišla DN za D a što je na sjeveru Italije, te da je umrla **.**.1964. Naime, on je osobno posjetio njenu kćerku IB negdje 2000. Ona mu je tada rekla da joj majka nije ostavila nekretnine u [adresa], već samo nekretnine na području Italije. On je predložio da se ove nekretnine među njima podjele, ona je rekla da nema potrebe. On je znao da su nekretnine upisane na DN, nisu ništa u pisanom obliku regulirali vezano uz navedeno. Rekla je IB da nema potrebe jer da ona ne osporava njima vlasništvo. Navodi i to da nećak od DB je rekao da također ne polaže prava nikakva, dok sestra od G pojavila se sa odvjetnikom, ali napominje da je rekla da joj je brat umro, pa je upitna njena vjerodostojnost. AN ima više osoba sa tim imenom i prezimenom. Znao je da Općina Kostrena vodi postupak oblikovanja zemljišnih knjiga, dobila je sredstva koliko je upoznat i nije sudjelovao u tom postupku jer nije bilo potrebe. Njegova supruga saznala je od agencije Dogma da tuženik je oglasio nekretnine za prodaju. Ne zna uopće da li mu je osoba tuženika poznata izgledom, iako mu je prezime HB poznato. Navodi da kada je majka 1998. rekla da moraju srediti te nekretnine i riješiti da se upišu na sestru ili na njega, da je vadio izvatke, te da je odlazio na prijepor s tim u vezi najmanje 2 puta mjesečno. Nije sudjelovao u postupku oblikovanja, jer se nije uopće diralo u te čestice, već samo očistilo od nekih suvlasnika. Na upit pun. tužitelja ovaj svjedok TN kada je odlagao cijevi koliku su površinu zauzimale, odg. da su bile lako uočljive i sigurno 1/3 nekretnine zauzele, sada ih više nema, sada su tu stvari od Općine Kostrena. Držao ih je godinu i pol do dvije godine dana, zauzimale su površinu 1000m2. Prije 1998. znao je odlaziti na izlet, imali su i barku. A drva su se pobirala 1960-tih do 1970-tih godina. Nakon toga su obilazili u smislu izleta i roštiljali. Na upit pun. tuženika koliko su roditelji platili tu zemlju, odg. da se platilo u zlatu ali ne zna koja je to vrijednost u novcu. Majka je govorila da je to lančić, zatim prsten jedan koji je opisivala. Na daljnji upit pun. tuženika da li je obitelj tužitelja bila dobrostojeća ili živjela skromno, te odakle zlatnina za kupoprodaju 1- tužitelj navodi da se on sjeća da tamo negdje 1958. ili 1959,. da su od prodaje nekih drugih nekretnina dobili 50.000 dinara. Nekretnine je označavao bojom i štapom i u najvećem dijelu i dan danas je to tako, kao i na kamenu. Na daljnji upit pun. tuženika 1-tužitelj odgovara posljednjih 30 godina radi u sindikatu i nije plovio, te autom putovao prema Dubrovniku. Navodi da je parnica koja se vodila ranije okončana povlačenjem tužbe jer je u međuvremenu ovdje tuženik upisao se kao vlasnik nekretnina. Upravo zato što su njegovi roditelji bili najmlađi par DN im je prodala nekretnine i iz ljubavi prema njegovom ocu. Navodi da je rodbina sa DN. U drugom postupku da su priloženi pisani dokazi o srodstvu sa DN. Te na upit daljnji pun. tuženika zna li da je DN upisana kao ŽN, tužitelj odg. da mu to nije poznato, već tvrdi da je AN, a često se prezime pogrešno označava sa a o ili c.

16. U svom iskazu 2-tužiteljica kao stranka, sestra 1-tužitelja, a ni u srodstvu ni u zavadi sa tuženikom, navodi da se u cijelosti slaže sa iskazom 1-tužitelja u odnosu na sve iznesene činjenice. Ističe da je nejasno kako navodi da je tuženik osoba u Italiji, ako ga je vidjela da šeće u [adresa] na Podmurvicama, i to unazad 2 mjeseca do mjesec i pol, a njegov brat A živi baš u njenom neboderu. Navodi da je na ovim nekretninama bila unazad godinu dana. Navodi da kada je bila mala da je znala sa nonićem doći na prijepor sa kolima, on ih je vozio. Kada je odrasla zna prošetati i reći kćeri vidiš to su te nekretnine. Navodi da su mama i brat više vodili računa, i to onako kako je iskazivao 1-tužitelj. Isto kao i 1-tužitelj navodi vezano uz postupak obnove zemlj. knjiga nije sudjelovala. Na upit pun. tužitelja odg. nije vidjela tuženika na ovim nekretninama.

17. U svom iskazu svjedok TN, ni u srodstvu ni u zavadi sa strankama, navodi da je već dao iskaz u jednom drugom postupku te bio na očevidu. Njemu je poznato da se predmet spora vodi između E jer ga tako zove i tuženika vezano uz imovinsko pravne odnose s time da doista ne zna koliki je broj tih nekretnina koje su predmet spora i da li ih ima više. Može posvjedočiti misli 2 nekretnine ne zna točan zemljišno knjižni broj. Naime negdje 80-tih godina ne zna točno odrediti da li možda 86. kada je bio u poslovnom odnosu sa Inom, te mu je bilo nužno da nađe neko mjesto gdje će odlagati određene stvari kontejnere, cijevi i sl. pitao je B, oni su razgovarali i on im je dozvolio da na određenoj nekretnini položi cijevi. Iste su bile na nekretnini negdje 2 godine. Misli da se radilo o dvije čestice koje su blizu jedna druge i nalaze se s donje strane ceste glavne, a gdje je sada autobusna stanica. Tada te nekretnine nisu bile jasno određene i ograđene s time da je bio nekakav suhozid. On je čak tražio B da mu nešto plati za to korištenje a on je rekao da mu ne može izdati račun jer nisu riješeni imovinsko pravni odnosi. On je njemu platio večeru da mu se oduži. Navodi da je on često u te dvije godine dolazio na tu česticu, tamo su nešto dovozili i odvozili a kako se radi o nekretnini uz šetnicu susretao je tamo puno ljudi koji su tamo šetali. Navodi da kada su otišli na očevid da je tamo i grmlje i šiblje zatečeno budući da je na dan očevida sve zaraslo. Ako se dobro prisjeća i cesta se proširivala na tom dijelu i radovi na kanalizaciji, pa upravo je na tim česticama Općina Kostrena ili izvođač polagala cijevi odnosno i druge stvari na tom dijelu. Navodi da ustraje kod iskaza kojeg je dao u tom drugom postupku. Navodi da kada je to koristio, odnosno firma da je to izgledalo drugačije jer je bilo manje tog grmlja i šiblja, a da je čak i počistio i posjekao nešto da bi mogao odložiti te cijevi, i to on i dečki. Osim šetača nije susreo ili se ne sjeća da bi neka osoba nešto radila konkretno na toj nekretnini, ne zna da li su dečki koji su tamo bili često. Poznaje 1-tužitelja još od 70-tih godina, dobri su prijatelji i poznanici, dok 2-tužiteljicu poznaje samo iz viđenja, a tuženika po imenu i prezimenu doista ne zna koja bi to bila osoba, možda ga i zna ali ovako sada ne .Na upit pun. 1- tužitelja je li svjedoku netko branio ili osporavao korištenje te nekretnine, svjedok odg. da nije nitko. 1500 ili 2000 m2 su možda zauzimale te cijevi na toj nekretnini, s time da je jako teško reći i odrediti površinu ovako. Navodi da te cijevi nisu bile u nikakvoj upotrebi već su bile samo privremeno odložene, kao skladište. Na upit pun. tuženika odgovara da je na očevidu pokazao točno koje su to nekretnine gdje je držao cijevi, naravno u grubo, a ponavlja da je to sada gdje je autobusna stanica otprilike na cesti prema Ini prije parkirališta, donja cesta. Bilo je usisnih cijevi, dijela opreme, raznih cijevi. Naknadno je cesta proširivana jer i konfiguracija terena je tada bila drugačija, 50 do 100 cijevi i još neke druge stvari koje mogu stajati vani.

18. U svom iskazu svjedok ŠN, ni u srodstvu ni u zavadi sa strankama, poznaje tuženika od djetinjstva, da su se vrlo intenzivno družili u dječjoj dobi, kad je bila djevojčica 6,7 godina, njima su očevi oboje bili pomorci, pa i iz tog razloga znali su često odlaziti pa čak i u [adresa] zajedno. Nju je počekom ove godine pitao tuženik da li bi bila svjedok u ovom postupku, a ona pitala na koje okolnosti, a on je rekao vezano na nekretnine u [adresa]. Navodi kako je uvijek mislila i to zato što joj je tako rekao tuženik da su te nekretnine u [adresa] od njegovog oca te ih je on od njega naslijedio. Oni su tih 60-tih, ne zna da li 65., 66. odlazili u [adresa] i na tim nekretninama su se družili, roštiljali, prošetali i tako bi proveli dan, oni i roditelji. Dobro joj je ostalo u sjećanju da su to tereni do Titove vile, a sada je tu ronilački klub. Išli su i do kraja [adresa] gdje je lučica, te je čak i mislila kad su se spustili na more da je i barka njihova i taj dio dolje, međutim ne, rekao je samo tereni prema gore. Na bi se mogla izjasniti oko površine, niti broja tih čestica. Međutim iste se protežu od ronilačkog kluba do Kostrenke ne zna da li se danas tako zove. Prošetala je i ovo ljeto jer je dosta često u [adresa]. Kada su roštiljali treće osobe nisu bile na tim česticama, već samo oni. Prisjeća se jednog događaja kada je došao jedan čovjek sa kolima na konjima te su na iste ukrcali unaprijed pripremljena drva i to od strane njenog tate i oca tuženika. Dobro je zapamtila jer je bila izvjesna teta P a što joj je bilo čudno ime. Ukrcana drva sa kolima odnijeli su u grad kod oca tuženika tako su joj rekli. Tada su bili prisutni njena majka i majka tuženika J. Ona bi na očevidu mogla pokazati točno koje su to nekretnine na kojima su boravili. Njoj je to ime teta P bilo čudno, a kasnije je naknadno pitala tuženika kakvo je to ime, on joj je rekao DN. Na upit suca je li to nakon ovog sudskog postupka, odg. ne, već ranije, također ne zna u kojem stupnju srodstva i u kakvom su rodu DN i tuženik. Posljednji puta susrela je tuženika u [adresa] unazad 7,8 godina i kada joj je rekao da je bio na terenu u [adresa] svojem, te su popili piće. Nisu joj poznati tužitelji GB i C. Želi još reći da zna još prije korone tuženik se žalio da je bolestan, otišao je u Italiju u toplice, te se nisu čuli sve do ove godine jer živi u [adresa] sa nekom ženom. Na upit pun. 1-tužitelja na koji način je odlazila u [adresa] u tom periodu, svjedok odg. sa osobnim vozilom u vlasništvu njezina oca. Na daljnji upit 1-tužitelja kako je svjedok saznala da su te nekretnine tuženikove a od njegovog oca, odg. da su oni i došli na te nekretnine koje su od tuženikova oca. A tada je živjela u [adresa]. Na upit pun. 2-tužitelja da svjedok pojasni u kojem kontekstu je spomenuta teta P, ista odg. da je ona prvi puta nju vidjela u stanu pa na upit suca je li bila nazočna ukrcaju drva, odg. da je upravo ona teta He došla sa tim čovjekom koji je vozio kola. Nije joj poznato zašto je ona došla bila je dijete. Nije pitala u kakvom su odnosu iako je tada poznavala tuženika, ne zna ni gdje je stanovala ta teta P, ali je pričala ta teta da putuje, i to dosta je putovala pa joj je bilo interesantno slušati. Drva sa kolima su odvezena u grad, to su bili neasfaltirani putevi. Koliko zna tuženik živi u [adresa], a u Hrvatsku zadnje što zna ima stan na Korzu, a o tome nisu pričali jer se ne posjećuju. Na upit pun. tuženika svjedok koliko je često odlazila na [adresa] na takav način, svjedok odg. do srednje škole, 70. i neke godine.

19. U svom iskazu svjedok KN, ni u srodstvu ni u zavadi sa strankama, navodi da joj nisu poznati brojevi nekretnina, zemljišno knjižna oznaka niti površina, međutim da bi iste mogla pokazati na licu mjesta. Također nije joj poznato tko je upisan kao u vlasnik u zemljišnim knjigama niti na koji je način došlo do stjecanja, ali može iskazivati da je mislila da je to od obitelji IN. Naime, ona da je u dobi od 10 godina družila se sa IN, tada je živjela u [adresa], ali je po ljeti dolazila na more po 3 mjeseca kod none, te se družila sa IN i ostalom djecom. Navodi da se radi o nekretninama koje su sa donje strane šetnice a i sa gornje strane, radi se o sada malo zaraštenim dijelovima, ali izgled je istovjetan, nije se puno promijenilo od tada do danas. Oni da su se kao djeca tamo igrali, palili vatre, kupali, a bilo je i druge djece. GB da je tada živio na Pećinama, na Vojaku, te su pješice dolazili u [adresa]. Također se prisjeća da je njegov nono tu rezao drva, imao neka kola i konj vukao ta kola, ne sjeća se kako se zvao nono od IN. Misli da je isto na Vojaku živio nono, ali nije sigurna. Upoznata je da su na jednoj od nekretnina bile položene cijevi i to od izvjesnog TN koje su se tamo nalazile i od Općine Kostrena, i to malo dalje od nekadašnjeg kluba Jugolinije. Nju nije interesiralo tada čije su to nekretnine, a nije joj poznata osoba ZN. Vratila se 1970-tih ovdje iz [adresa]. Na upit pun. 1-tužitelja je li joj poznato je li bi netko branio 1-tužitelju te nekretnine, odg. da joj to nije poznato. Na upit pun. 2-tužitelja je li vidjela da netko nešto radi na tim nekretninama osim obitelji IN, odg. da nije. Na upit pun. tuženika gdje je djed tužitelja pobirao drva da li može pobliže navesti, odg. da na nekretninama uz cestu i to od kluba Jugolinije prema jugu par sto metara. Također jedna manja parcela je bila na kupalištu Smokvinovo i to sa donje strane ceste. Na daljnji upit pun. tuženika kada je svjedok saznala da se osim cijevi od Općine radi i o cijevima TN, a imajući u vidu da to nije spomenula u drugom sudskom postupku, odg. da je ona to saznala unazad 10 godina kada je pitala IN.

20. U svom iskazu svjedok ČN, ni u srodstvu ni u zavadi sa strankama navodi da je njezin otac imao gostionu a da je bavio se i prijevozom robe, imao je kočiju dakle konje i kola, te je on obavljao određene poslove prijevoza za oca tuženika koji se isto zvao ZN i za tetu DN. Ona je osobno voljela se sa tim kolima voziti, te su odlazili u [adresa] i vozili drva za Rijeku i sa tetom DN. Ta gđa DN bila da je u pravom smislu riječi fina, bila je učiteljica, uvijek im je znala dati poklon, a misli da je to teta od tuženika ne zna da li sestra od oca ili majke, ali u rodu. Kao mala družila se sa tuženikom, a kasnije je upoznala njegovu gospođu. Ne zna tko je upisan u tim nekretninama, a radi se o nekretninama kod ronilačkog kluba odnosno autobusne stanice. Također prisjeća se da je ta teta DN rekla da će te nekretnine ostaviti tuženiku, a njoj da će pomoći oko izgradnje kuće kada se bude oženila. Ona da je stanovala tada na Krimeji, a na Brajdi Vitomir. Dolazila je na te nekretnine pretežito ljeti. Na tim nekretninama kada je došla bila je teta DN išla je sa njima, a tamo je bila teta Đ i neka mala curica ne zna joj ime. Nije je zanimalo da li su neke treće osobe šetači, ona se tada igrala sa djecom. Na upit pun. 1-tužitelja navodi kako je teta DN rekla da su to njene nekretnine, a da će ju dati njima i to njoj i ZN jer su se družili. Igrali su se na tim nekretninama i to kada je otac vozio drva. Oni su se družili i kao kućni prijatelji jer je otac L dolazio u gostionu kod njenog oca. Na upit pun. 2-tužitelja kako se prezivala teta DN i gdje je živjela, odg. GB, a dolazila je kod S ali ne zna gdje je živjela. Misli da nije imala djece DN. Kad ju je upoznala imala je 7 ili 8 godina. Kao malena nije ju interesiralo i nije vidjela da je netko nešto na tim nekretninama radio. Na upit pun. tuženika tko je drva prikupljao i kome je njezin otac ta drva vozio, odg. da ona to ne zna.

21. U svom iskazu svjedok ON, ni u srodstvu ni u zavadi sa strankama, iskazuje da mu nije poznato što je predmet ovog postupka, te navodi da poznaje tuženika, s time da su se upoznali kada je sa ZN odlazio po drva u [adresa], skupljati i pomagati i to pred više od 30 godina, ne može reći točno. Oni su odlazili i popiti piće i roštiljati, a njega da je ZN upoznao sa jednom ženskom osobom negdje njegovo godište, zvala se misli R, te kada bi je vidio čuo od ZN da će ta ženska osoba njemu ostaviti nekretnine. Radilo se o nekretnini u [adresa], prvi red do mora, makija, ne zna koja površina. Zapušteno i lijep položaj. Valjda je ZN nju zadužio pa mu je obećala to ostaviti, ne zna čime i kako. Sreo ju je najmanje deset puta, ne zna gdje je živjela, htjela je jednom i kod njega prespavati, ali on je bio podstanar. Ona je njemu bila kao lutalica, nije je pitao što radi i gdje živi. Tuženik je volio se družiti, iako je povučen. ZN je prodavao ta drva, dolazila su kola sa konjima, te je drva vozio, ne zna čija su to bila kola. Hvalili su ta drva. Nije mu poznato ime DN, ne zna tko je ta osoba. Na upit pun. tužitelja svjedok odgovara da je ta gđa R bila negdje njegovih godina, nije je nikada pitao o godinama. Uvijek je pričala da će ostaviti M. Ne zna je li na kraju to ostavila ZN. Posljednji put ZN je vidio prije 10-tak godina, u Domu je 5 godina, prije godinu dana nazvao ga je da li će svjedočiti. Nije mu objasnila temeljem čega će R ostaviti tu nekretninu ZN. Bio je najmanje deset puta po drva, po kamen i zemlju jer je radio kuću, pa na upit suca je li uvijek na istom mjestu odgovara da je to velika površina. Na upit pun. tuženika svjedok odgovara da ne zna tko je angažirao kočiju, niti kako se zovu ti ljudi, samo je pomagao tuženiku. Na daljnji upit pun. tuženika svjedok odgovara da je posljednji put gđu R vidio prije 8-10 godina. On i gđa R bili su prijatelji.

22. U svom iskazu svjedok AB, ni u srodstvu ni u zavadi sa strankama , navodi da je predmet postupka više nekretnina u [adresa], ali kojima ne zna zemljišno knjižni broj čestice. Može iskazivati da više tih nekretnina je smješteno u blizini picerije Anić u [adresa], koji kilometar, te da se radi o nekretninama u naravi zemljište, trava, stabla, ne zna je li što se smatra poljoprivredno zemljište i kakav status. Pojašnjava da njezin pok. otac i otac tuženika koji se također zove ZN, kako su oboje rodom iz Dalmacije su se družili i žena J i njena majka, jednom tjedno su se posjećivali. Prisjeća se da je dolazila izvjesna gđa DN misli da se tako zove, njoj nije bila simpatična znala joj je davati bombone. Ona je tražila da ju obitelj tuženika njegov otac odvede na nekretnine koje su predmet spora, tvrdila je da je to njeno zemljište, te su to i učinili. Ona je također odlazila na te nekretnine kao i prijatelji od obitelji ZN, a prisjeća se da je dolazio i jedan pomorac sa svojim vozilom što je tada bila iznimka. Na tim nekretninama Ž bi se družili na tim nekretninama, roštiljali, kosili travu, i jedan čovjek sa kolima je dolazio, a sjedio je i družio se sa tuženikovom obitelji i prijateljima, nije vidjela da bi krcao nešto na ta kola. Ona je čula da je ta DN iskazala da će te nekretnine ostaviti ocu od tuženika, nije rekla razlog. Ne zna što je naknadno vezano uz vlasništvo tih nekretnina se dešavalo. Ne može odlaziti na sunce iz zdravstvenih razloga. Misli da je 20-tak godina unazad bila na tim nekretninama sa tuženikom i njegovim prijateljima, tamo su se družili. Tu mogu prolaziti i prolaznici međutim nisu bili tada koliko se može izjasniti. Njoj nisu poznati tužitelji, a ništa joj ne znači ime CN. DN je znala govoriti da će njoj za sina ZN ovdje izgraditi kuću. Na upit pun. 1-tužitelja svjedok odg. da je imala 10, 12 godina kada je čula da će to zemljište DN ostaviti tužitelju. Na upit pun. 1-tužitelja svjedok navodi da je rođena 1953. Navodi da bi na očevidu znala pokazati te nekretnine na licu mjesta.

23. U svom iskazu svjedok ĆN, bivša supruga tuženika, nije u srodstvu ni u zavadi sa tužiteljima 1 i 2, niti sa tuženikom nije u zavadi navodi da se prisjeća izvjesne tete BN, a koja je zemljišta u [adresa] rekla da ima namjeru ostaviti ocu ovdje tuženika ZN. Navodi da je otac tuženika također ZN sa suprugom živio na korzu, te bi ta teta DN znala banuti u njihov stan, te ih zvala da idu u [adresa], što su oni i činili, te su se družili i roštiljali na tim nekretninama. Ona ne zna zemljišno knjižne oznake tih nekretnina međutim rekla bi da je više zemljišta od kojih je jedno kod Titove vile, jedno kod kluba Jadrolinije, ne može se izjasniti o površini tih nekretnina. Danas ne bi znala ni pokazati gdje se te nekretnine nalaze na terenu. Pojašnjava da je bivša supruga tuženika te je on nju zvao ako može svjedočiti vezano uz ove nekretnine. Naime, tuženik se je bio razbolio i sada živi u [adresa], a imaju zajedničku kćer HB. Ta teta DN bila je prijateljica od roditelja tuženika dakle nije im u rodu, a teško joj je izjasniti se o njenim godinama možda 40-tak. Na tim nekretninama ona je posljednji put bila možda prije 2 godine kada je išla prošetati sa tuženikom. One su se izmijenile, budući ih priroda izmjeni zbog proteka vremena, a i znate kako je svatko nešto otima. Međutim na tim česticama nije ništa izgrađeno koliko zna. Dok je bila u braku sa tuženikom odlazila je na te nekretnine roštiljati a bili su i prijatelji roditelja tuženika. Došao je i jedan čovjek sa kamionom koji je pokupio kamenje za gradnju kuće s tih nekretnina. Tuženik je znao i pokositi te nekretnine. Nije joj poznato kada je tuženik posljednji put bio na tim nekretninama i što je na istima radio. Oni su najmanje jednom tjedno odlazili tamo na roštilj. Nije vidjela da bi neke druge osobe tamo roštiljale na tim nekretninama, samo prijatelji obitelji. Njoj nisu poznati tužitelji niti CN, ne zna tko su te osobe. Navodi da teta DN nije bila udana i nije imala djece, a zato je i htjela ostaviti tuženiku. Također navodi da joj nije poznato da bi tužena imala nekakav nadimak ona ju je zvala teta DN. Na upit pun. 2-tužitelja svjedok odg. da se razvela 2011. Nije joj poznato tko je taj pomorac koji je kupio te nekretnine od BN, ne zna niti da li je iznajmio. DN bi dolazila barem dvaput na mjesec. Odlazili su na tu nekretninu dok nje nije bilo. Na upit pun. 1-tužitelja odg. da se udala za tuženika 1985. Na upit pun. tuženika tko je taj pomorac, odnosno koje je to nekretnine kupio od BN, odg. svjedok da je on boravio u Titovoj vili a koja je također na zemljištu od te BN, ali ne zna je li iste unajmio ili kupio od nje. Ne zna kada je posljednji put vidjela DN.

24. U svom iskazu svjedok VN, ni u srodstvu ni u zavadi sa strankama navodi da je već bila svjedok a također i na očevidu na licu mjesta gdje je pokazala navedene nekretnine gdje se nalaze. Ne zna zemljišno knjižni broj tih nekretnina, s time da ima više nekretnine a koje izgledaju istovjetno trava, stabla, šikara, a što su danas nešto više zarasle. Na nekretninama su položene cijevi kanalizacije misli da je općina obavljala radove. Nekretnine da se nalaze blizu mora na različitim lokacijama, te bi iste mogla pokazati na licu mjesta, jedna gdje je Markovići, zatim Svežanj. Ona je znala upravo preko tih nekretnina u mladosti ići prema moru, a družili su se na tim nekretninama roštiljali, pjevali. Nije vidjela neke treće osobe. Njoj je poznato da je barba od IN iste ostavio tužitelju i tužiteljici, ali ne zna i ne može se izjasniti kako je on iste stekao i na kojim pravnim poslom im je ostavio. Ne zna kako se zove barba. Otac od tužitelja zove se JN, a na upit suca tko je CN navodi da bi to mogao biti ime barbe tužitelja. Nije joj poznato tko je DN. Na upit pun. 1-tužitelja svj. navodi da su na te zabave odlazili preko ljeta, a na more svaki dan. Nitko joj nije dao odobrenje za proći preko tih nekretnina do mora jer su bili društvo i družili se, nekretnine nisu ograđene. Samo je bila gromača jer je između dva kamena zida bio put do mora. A tada je imala 16 godina. Na upit pun. 2-tužitelja odg. da joj je poznato da su cijevi na jednoj nekretnini ne zna tko ih je položio dali neka zajednica, a za druge da nije ništa, i tamo su se cijevi odlagale i stoje 30 godina. Na upit pun. tuženika odg. da joj nije poznato tko je upisan u zemlj. knjigama kao vlasnik da li tužitelj ili neke treće osobe, ne zna da li tužitelji imaju baš knjižno vlasništvo, ali imaju vlasništvo u [adresa]. Nije joj je poznato da li su i kako tužitelji uređivali svoje vlasništvo nekretnina u [adresa] u postupku obnove.

25. U svom iskazu svjedok NN, ni u srodstvu ni u zavadi sa strankama navodi da zna da se vodi sudski postupak za nekretnine kojih je vlasnik tužitelj. Navodi da su prijatelji od djetinjstva, od mladosti, a ona živi u [adresa] godina. Ne može iskazivati o zemlj. knjižnom broju nekretnina kojih je tužitelj vlasnik, međutim jedna nekretnina je ona na kojoj su na dijelu položene cijevi od kolektora za koje je tužitelj prigovarao zašto su te cijevi, a druga je u [adresa] gdje je kuću izgradio izvjesni T. Navodi da je čula od oca tužitelja i to JN a još više od njegove majke Z koja je živjela na Pećinama da oni imaju zemljište u [adresa] i to joj je pričala. Nije vidjela Z na tom zemljištu, ona je bila umirovljenica. Međutim navodi da je jedan susjed kada se gradila ta kuća u [adresa] rekao vidiš ovo je zemljište od tužitelja. Ona je tužitelja pitala je li on dobio novce od prodaje tog zemljišta, na što se on čudio nije ni znao da se gradilo. Navodi da su tužitelj i ona bili u sindikatu pomoraca, te da je tužitelj pričao da on ima puno zemljišta u [adresa], ali nije joj nikad pokazao baš koje točno zemljište i ne zna površinu. Govorio je da će saditi masline, a sada je bolestan odg. na upit suca da li sadi masline sada. Koliko je upoznata misli da je te nekretnine stekao nasljeđivanjem, ali ne zna iza koga. Nije joj poznato da bi tužitelj spominjao osobu DN. Ona bi mogla pokazati na licu mjesta nekretnine o kojima je iskazivala ove dvije koje su vlasništvo tužitelja.

26. Iz nalaza i mišljenja geodetskog vještaka Tatjane Radetić od 28. lipnja 2024. utvrđeno je da se prijepor nalazi na području Općine Kostrena. Na digitalnom ortofoto snimku-pregledna karta u privitku (prilog 1), crvenom bojom i brojevima označene su lokacije prijepora, redoslijedom kako su obilažene na održanom očevidu. Prijeporne nekretnine nalaze se uz cestu Žurkovo-termoelektrana koja je ulica Šetalište kostrenskih pomoraca, te uz Jadransku magistralu (državna cesta DC 8). U svrhu identifikacije prijepora sa OSS sustava preuzeta je kopija katastarskog plana, o čemu prileži potvrda u privitku (prilog 2). Kopija katastarskog plana za predmetne katastarske čestice preklopljena je na digitalni ortofoto snimak, na kojima su, u svrhu identifikacije, upisani nazivi ulica i kućni brojevi obližnjih objekata iako to nije sadržaj preuzetog katastarskog plana. Ti su podaci preuzeti iz Registra prostornih jedinica Državne geodetske uprave. Na kopiji katastarskog plana k. o. [katastarska općina]-Lucija (mbr.324612) u privitku (prilog 3-1) predmetne parcele označene su svijetloplavom bojom, nalaze se ispod ceste Žurkovo-termoelektrana, odnosno jugozapadno od ceste. Protežu se od gromače koja je vidljiva sa ceste pa do šetnice uz more. Parcele su identificirane kao k. č. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-Lucija (mbr.324612). Upisane su u zemljišnoknjižni uložak broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]-Lucija (mbr.324612) u privitku (prilog 3- 2). Ove su parcele na preglednoj karti označene brojem 1. Dalje cestom prema termoelektrani nalazi se slijedeća parcela, na preglednoj karti označena brojem 2. Na kopiji katastarskog plana k. o. [katastarska općina]-Lucija (mbr.324612) u privitku (prilog 4-1) označena je tamnoplavom bojom, također se nalazi se ispod ceste Žurkovo- termoelektrana, odnosno jugozapadno od ceste i također se proteže do šetnice uz more. Parcela je identificirana kao k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-Lucija (mbr.324612) i upisana je u zemljišnoknjižni uložak broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]-Lucija (mbr.324612) u privitku (prilog 4-2). Prijeporne parcele označene na preglednoj karti brojevima 3 i 4, prikazane su na kopiji katastarskog plana u privitku (prilog 5-1). Manja duguljasta parcela uz cestu (ulica Šetalište kostrenskih pomoraca) identificirana je kao k. č. [katastarska čestica], dok se veća parcela proteže od nje pa sve do šetnice uz more i identificirana je kao k. č. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina]-Lucija (mbr.324612). Na kopiji plana označene su žutom bojom, a upisane su u zemljišnoknjižni uložak broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]-Lucija (mbr.324612) u privitku (prilog 5- 2). Putem koji od ceste za termoelektranu vodi do šetnice uz more dolazi se do slijedećih prijepornih parcela. Obje se nalaze na kraju puta, jedna za drugom te su obje u naravi dio puta i zemljište sa obje strane puta. Narančastom bojom označena je parcela identificirana kao k. č. [katastarska čestica], upisana u zemljišnoknjižni uložak broj [broj ZK uloška] (prilog 5-3), dok je rozom bojom označena parcela k. č. [katastarska čestica] upisana u zemljišnoknjižni uložak broj [broj ZK uloška] (prilog 5-4), sve k. o. [katastarska općina]- Lucija (mbr.324612). Između navedenih parcela nema vidljive međe. Dalje se cestom dolazi do sljedećih parcela, na preglednoj karti označenih brojem 5. U naravi su šikara i gromača, nalaze se jugozapadno od ceste (ulica Šetalište kostrenskih pomoraca). Identificirane su kao k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina]- Lucija (mbr.324612) i na kopiji katastarskog plana u privitku (prilog 6-1) označene su žutom bojom. Upisane su u zemljišnoknjižni uložak broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]-Lucija (mbr.324612) u privitku (prilog 5-2). Iz ulice Šetalište kostrenskih pomoraca preko Šojske ulice došlo se u ulicu Žarka Pezelja gdje se nalazi prijepor označen brojem 6 na preglednoj karti. Proteže se od [adresa] EB do Šetališta kostrenskih pomoraca, uz zgradu sa kbr.41. Parcele su identificirane kao k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina]-Lucija (mbr.324612) i na kopiji katastarskog plana u privitku (prilog 7-1) označene su crvenom bojom. Upisane su u zemljišnoknjižni uložak broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]-Lucija (mbr.324612) u privitku (prilog 7-2). U Ulici Šodići, u blizini sportske dvorane i igrališta, nalazi se prijepor označen brojem 7 na preglednoj karti. U naravi je dio ograđene okućnice kuće sa kbr.55. Parcela je uskog i duguljastog oblika i proteže se do jadranske magistrale na svom sjeveroistočnom dijelu. Identificirana je kao k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-Lucija (mbr.324612), a upisana je u zemljišnoknjižni uložak broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]-Lucija (mbr.324612) u privitku (prilog 5-2). Posljednja prijeporna nekretnina nalazi se uz kružni tok u predjelu Šodići, na preglednoj karti označena je brojem 8. U naravi je zelena površina koja se proteže od jadranske magistrale na južnoj strani do puta na sjeveroistočnoj strani. Uz sam prijepor nalazi se i autobusno stajalište, a u blizini je dućan. Parcela je identificirana kao k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-Lucija (mbr.324612) i na kopiji katastarskog plana u privitku (prilog 9-1) označena je zelenom bojom. Upisana je u zemljišnoknjižni uložak broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]-Lucija (mbr.324612) u privitku (prilog 9-2). Prijepor je prikazan i na fotografijama u privitku sa kratkim opisom uz svaku fotografiju (prilog 10).

27. Nalaz i mišljenje vještaka geodetske struke sud u cijelosti prihvaća jer je sačinjen objektivno i u skladu sa pravilima struke. Stranke nisu imale primjedbe na nalaz.

28. Ocjenom izvedenih dokaza i to iskaza svjedoka predloženih po tužiteljima TN, KN, VN i NN, te iskaza svjedoka predloženih po tuženiku, ŠN, ČN, ON, FN i BB, ovaj sud utvrđuje da svjedoci predloženi po tužitelju iskazuju o načinu korištenja prijepornih nekretnina od strane obitelji tužitelja, i to 1970 -ih ( druženje i pjevanje, igranje, paljenje vatre i roštiljanje, prolaz do mora i pobiranje drva ) , a svjedoci predloženi po tuženiku o načinu na koji je tuženikova obitelj koristila prijepor 60-tih godina prošlog stoljeća ( druženje u prirodi, roštiljanje, šetnja, košnja trave i pobiranje drva kolima), s time da se i svjedoci tužitelja i svjedoci tuženika prisjećaju izvjesne ženske osobe BN ( Teta He, gospođa Bra ..), a koja da je sa svjedocima navodno obilazila prijepor.

29. Svjedoci predloženi po tužiteljima iskazuju da je DN u srodstvu s tužiteljem, ali ne znaju u kojem stupnju, s time da svjedoci VN i NN uopće ne znaju tko je DN, a svjedoci predloženi po tuženiku iskazuju da misle kako je DN u srodstvu s tuženikom, odnosno da uopće nisu u rodu, već da je DN samo prijateljica roditelja tuženika (BB).

30. Nitko od svjedoka predloženih po tužiteljima u postupku ne potvrđuje iskaz prvotužitelja o tome da je 1951. DN oporučno naslijedila nekretnine iza svoga supruga PN, i iste prodala roditeljima prvotužitelja za zlatninu ( prsten i lančić), 1950-ih godina. Isključivo prvotužitelj, te drugotužiteljica koja potvrđuje njegov iskaz u cijelosti. iznose navedenu činjenicu, a nitko od svjedoka o tome nema nikakvih saznanja, s time da tuženik tijekom postupka ovu odlučnu činjenicu izričito osporava.

31. Teret dokaza svih relevantnih činjenica na kojima temelje tužbeni zahtjev u ovoj pravnoj stvari leži na tužiteljima 1 i 2 , pa u situaciji kada isključivo tužitelj iskazuje o navodno izvršenoj kupoprodaji nekretnina još 1950-ih godina, ali takvu činjenicu ne potvrđuju svjedoci saslušani u postupku, niti materijalna dokumentacija, jer o tome nema pisanog traga, ovaj sud ocjenjuje da tužitelji nisu uspjeli dokazati činjenice koje iznose u tužbi.

32. U zemljišnim knjigama, prije uknjižbe prava vlasništva tuženika, nositelj prava vlasništva svih utuženih nekretnina bila je ŽN, na čije se predništvo u ovom postupku pozivaju i tužitelj i tuženik, kao na osobu od koje su stekli pravo vlasništva, i to tužitelj kada navodi kupoprodaju i nasljeđivanje, dok tuženik niti ne navodi pravni osnov sjecanja. Međutim, radi ocjene istinitosti tvrdnji tužitelja koje ovaj sud ima ocijeniti u postupku, niti iz jednog dokaza izvedenog u postupku, sud ne može zaključiti o istinitosti takvih tvrdnji, niti sa najmanjom vjerojatnošću, pa iste stoga ne prihvaća dokazanim.

33. Iako svjedoci VN i NN iskazuju suglasno da su oduvijek predmetne nekretnine smatrale vlasništvom obitelji tužitelja DN, te da znaju gdje se nalaze nekretnine koje su predmet ovog postupka, i iako navode da su u dobi kada su imale oko 16 godina družili se na prijeporu, roštiljali i „pjevali“, ovi svjedoci nisu upoznati postoji li osoba DN, a niti imaju saznanja o navodnoj kupoprodaji 1950-ih, pa sud ne može prihvatiti istinitim iskaz tužitelja 1 i 2, jer osim njihovih stranačkih iskaza, nema drugih dokaza koji bi potvrdili istinitost iznesenih činjenica.

34. Okolnost koju iznosi svjedok TN , da je uz dozvolu prvotužitelja odložio građevinski materijal na dvije nekretnine koje su predmet ovog postupka, i koje su bile odložene u smislu skladišta cca dvije godine, uz materijal Općine Kostrena , ovaj sud ocjenjuje istinitom, jer su to suglasno potvrdili i svjedoci VN i NN. Međutim, navedena okolnost sama za sebe nije odlučna za ocjenu osnovanosti zahtjeva tužitelja, jer to ne dokazuje niti valjani pravni osnov, a niti poštenje i samostalnost posjeda prijepora na strani tužitelja 1 i 2 u trajanju od više od 20 godina.

35. Opisano eventualno upućuje na zaključak da se prvotužitelj prema tom svjedoku legitimirao kao vlasnik i posjednik, ali u sudskom postupku za ocjenu osnovanosti zahtjeva za utvrđenje prava vlasništva, mora dokazati ispunjenje pretpostavki iz čl. 159. st. 1 do 3 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Pored toga, i sam svjedok TN potvrđuje da se na istoj nekretnini nalazio odložen i građevinski materijal komunalnog društva Općine Kostrena, pa se navodno dana dozvola svjedoku ne može promatrati bez da se sagleda da se na istoj nekretnini nalazio i materijal trećih osoba, za koje nema dokaza od koga su, i jesu li uopće tražili dozvolu za odlaganje materijala, a osobito ne od tužitelja 1 i 2.

36. U odnosu pak na odlučnu činjenicu, je li posjed tužitelja samostalan, neometan i pošten u razdoblju od 1950-ih do danas, sud je ocjenom iskaza svjedoka TN, KN, VN i NN, te iskaza svjedoka ŠN, ČN, PB, FN i BB, čije iskaze prihvaća jer su suglasni oko načina na koji su koristili navedene nekretnine, utvrdio da su i tužitelj i tuženik sa svojim prijateljima i obitelji odlazili na opisane nekretnine 1970- ih godina., na kojima su provodili slobodno vrijeme, družili se i zabavljali, odnosno da je i obitelj tužitelja odlazila na prijepor radi pobiranja drva, kao i obitelj tuženika.

37. Iskazima svjedoka u tom dijelu sud poklanja vjeru, jer su svi okolnosno iskazivali o načinu na koji su provodili vrijeme u [adresa], u prirodi i u ljetnom razdoblju, zabavljajući se, te kada su pobirali drva, i ista odvozili kolima u Rijeku.

38. Međutim, opisane radnje tužitelja i njegove obitelji o kojima iskazuju svjedoci, ne mogu se po stavu ovog suda okvalificirati kao takve posjedovne čini posjednika nekretnina koji je samostalan, zakonit , istinit i pošten, jer proizlazi u postupku iz iskaza svjedoka da su prijepor obilazili i isti koristili za druženje i zabavu, ne samo obitelji tužitelja i tuženika, već iz iskaza svjedoka ŠN i JB da su slobodno vrijeme tih 1970-ih na istim nekretninama, provodile ponekad i treće osobe ( šetali, roštiljali..).

39. Kako je to i utvrđeno na očevidu, prijeporne nekretnine u bitnom predstavljaju zelenu površinu, prostor obrastao travom, samoniklim biljem, šikarom i stablima , i to u blizini šetnice u [adresa], morske obale i plaža koje koriste građani tijekom cijele godine u svrhu rekreacije i provođenja slobodnih aktivnosti, pa ovaj sud prihvaća istinitim da bi se doista svjedoci sa obiteljima tužitelja i tuženika družili i slobodno vrijeme provodili u prirodi na navedenim nekretninama.

40. Međutim, da bi se dosjelošću moglo steći vlasništvo nekretnine, potrebno je da posjed ima određenu kakvoću, i da traje zakonom određeno vrijeme.

41. Nema spora oko toga da nekretnine koje su predmet postupka predstavljaju većim dijelom zapuštene šikarom i makijom obrasle površine, određene nekretnine nisu niti prohodne na dan održavanja očevida (k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-Lucija, k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-Lucija), pa ovaj sud ne prihvaća dokazanom činjenicu da bi tužitelji 1 i 2 izvršavali posjedovne čini u razdoblju od 1950- ih do danas kao pošteni samostalni posjednici. Tužitelji 1 i 2 o tome nisu sudu pružili valjane i čvrste dokaze, jer okolnost da su 1970 ih godina zabavljali se na prijeporu (kao i treće osobe) i to ne kao samostalni posjednici, takve čini nemaju takvu kvalitetu potrebnu za stjecanje vlasništva dosjelošću.

42. Osobito tužitelji 1 i 2 nisu dokazali vrijeme trajanja posjeda, jer svjedoci u postupku iskazuju o korištenju nekretnine za zabavu i obilazak 1970-ih godina, ali ne i o vremenskom trajanju posjeda više od 20 godina. Stoga ovaj sud ne prihvaća da bi tužitelji 1 i 2 uopće dokazali da su u posjedu utuženih nekretnina, odnosno, ukoliko bi se i prihvatilo da su tužitelji u posjedu nekretnina, nisu dokazali da im je posjed zakonit jer nema dokaza o valjanom načinu stjecanja posjeda ( postojanje kupoprodajnog ugovora), a ukoliko bi se i prihvatilo da jesu u posjedu nekretnina ( a što iz dokaza ne proizlazi) te ako bi takav posjed tužitelja bio barem pošten, tužitelji nisu dokazali vremensko trajanje posjeda kroz razdoblje više od 20 godina. Na dan održavanja očevida, ne može se zaključiti da bi tužitelji 1 i 2 bili u posjedu svih opisanih nekretnina ( dio nekretnina predstavlja okućnicu trećih osoba, dio površine obrasle samoniklim biljem i drvećem), niti na koji način je posjed vršen, a ukoliko je i vršen 1970-ih ( sječom stabala ili čišćenjem nekretnine) nema dokaza o tome da se tako posjed izvršavao samostalno, te više od dvadeset godina.

43. Stoga je tužbeni zahtjev tužitelja 1 i 2 valjalo odbiti i presuditi kao u točki I. i II. izreke ove presude.

44. Odredbom čl. 159. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine br. 91/1996, 68/1998, 137/1999, 22/2000, 73/2000, 114/2001, 79/2006, 141/2006, 146/2008, 38/2009, 153/2009, 90/2010, 143/2012, 152/2014, dalje ZV) propisano je u stavku 2 da samostalni posjednik čiji je posjed pokretne stvari zakonit, istinit i pošten, stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom tri godine, a takav posjednik nekretnine protekom deset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja. Samostalni posjednik pokretne stvari kojemu je posjed barem pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom deset godina, a takav posjednik nekretnine protekom dvadeset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja (st 3 istog članka).

45. Odredbom čl. 18. ZV-a propisano je u stavku 1 da je zakonit posjed ako posjednik ima valjani pravni temelj tog posjedovanja (pravo na posjed), a stavkom 2 da je posjed istinit ako nije pribavljen ni silom ni potajno ili prijevarom, ni zlouporabom povjerenja, a stavkom 5 da se posjed smatra poštenim osim ako se dokaže suprotno.

46. Tijek vremena dosjedanja propisan je člankom 160. ZV-a, te je u stavku 1 propisano da dosjedanje počinje teći onog dana kada je posjednik stupio u samostalni posjed stvari, a završava se istekom posljednjeg dana vremena potrebnog za dosjelost.

47. Budući da tužitelji 1 i 2 nisu dokazali predloženim dokazima kada su stupili u posjed utuženih nekretnina, zakonitost svog posjeda, a niti vrijeme posjedovanja, to je tužbeni zahtjev tužitelja valjalo odbiti, jer nisu dokazali ispunjenje pretpostavki iz čl. 159. st. 2. i 3 ZV-a.

48. Kako tužitelji nisu dokazali osnovanost tužbenog zahtjeva u ovom postupku, to nije osnovan niti zahtjev tužitelja 1 i 2 za određivanjem privremene mjere, sadržaja pobliže kao u izreci rješenja, pa je valjalo odbiti zahtjev za određivanjem privremene mjere kao neosnovan.

49. Odredbom čl. 346. st. 1 i 2 Ovršnog zakona (Narodne novine broj Narodne novine br. 112/2012, 25/2013, 93/2014, 55/2016, 73/2017, 131/2020, 114/2022, 6/2024, dalje OZ) propisano je da se radi osiguranja nenovčane tražbine može odrediti privremena mjera ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine i 1. ako učini vjerojatnom i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari, ili 2. ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti.

50. Odredbom čl. 347. st. 1 OZ-a propisano je da se radi osiguranja nenovčanih tražbina može odrediti svaka mjera kojom se postiže svrha takva osiguranja, a osobito: 4. zabrana otuđenja i opterećenja nekretnine na koju je upravljena tražbina ili stvarnih prava upisanih na nekretnini na koja je upravljena tražbina, uz zabilježbu zabrane u zemljišnu knjigu; oduzimanje nekretnine i njezino povjeravanje na čuvanje i upravu predlagatelju osiguranja ili trećoj osobi.

51. Privremena mjera koju predlažu odrediti tužitelji nije osnovana iz razloga što tužitelji nisu dokazima predloženim uz tužbu učinili vjerojatnom postojanje pretpostavki iz čl. 346. OZ-a i to točaka 1 i 2 toga članka.

52. Prije svega treba istaknuti, kako tužitelji nisu dokazali ispunjenje pretpostavki za usvajanje tužbenog zahtjeva, pa time nisu ispunjene niti pretpostavke za određivanje privremene mjere.

53. Tužitelji u tužbi navode kako ugrožavajuću radnju (na kojoj temelje postojanje opravdanosti zahtjeva za donošenje privremene mjere) predstavlja oglašavanje na prodaju nekretnina putem agencije Dogma od strane tuženika, pa da je stoga ispunjena pretpostavka iz čl. 346. st. 1 i 2 OZ-a.

54. Međutim, po stavu ovog suda, sama činjenica da je tuženik oglasio na prodaju neke od nekretnina (zk. ul [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]-Lucija) ne predstavlja takvu ugrožavajuću radnju, a niti nenadoknadivu štetu koja bi nastala prodajom nekretnine.

55. U zemljišnim knjigama na utuženim nekretninama izvršena je zabilježba spora, a prodaja nekretnine nije takva radnja koja bi mogla prouzročiti tužiteljima nenadoknadivu štetu.

56. Odredbom čl. 1046. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine br. 35/2005, 41/2008, 125/2011, 78/2015, 29/2018, 126/2021, 114/2022, 156/2022, 145/2023, 155/2023 dalje ZOO) propisano je da je šteta umanjenje nečije imovine (obična šteta), sprječavanje njezina povećanja (izmakla korist) i povreda prava osobnosti (neimovinska šteta).

57. Tužitelji nisu dokazali nastup štete iz čl. 1046 ZOO-a. Potrebno je dokazati da je šteta koju trpi nenadoknadiva ili teško nadoknadiva, uz ispunjenje svih ostalih pretpostavki propisanih zakonom, ali što tužitelji po stavu ovog suda, nisu učinili.

58. Tužitelji osim što paušalno ističu nastanak "velike štete" ni na koji način ne obrazlažu zašto bi šteta koja bi im nastala neodređivanjem privremene mjere u predmetnom postupku bila nenadoknadiva. Ovo jer tužitelj mora, pored postojanja tražbine, barem učiniti vjerojatnom opasnost od otežanog ostvarenja naknade štete, i na tu okolnost predložiti dokaze ukoliko takva opasnost doista postoji. U suprotnom proizlazi da nisu ispunjene pretpostavke koje treba dokazati tužitelj.

59. Stoga kako tužitelji nisu dokazali ispunjenje pretpostavki iz čl. 346. OZ-a koje bi opravdavale zahtjev za izdavanjem privremene mjere, sadržaja pobliže opisano kao u izreci rješenja, valjalo je prijedlog za izdavanje privremene mjere odbiti i riješiti kao u izreci rješenja.

60. Tuženiku je temeljem odredbe čl. 154. stavak 1. ZPP-a priznat parnični trošak zastupanja po punomoćniku odvjetniku budući je u cijelosti uspio u sporu, i to imajući u vidu vrijednost predmeta spora (vrijednost boda 100), i to trošak pristupa na osam ročišta u iznosu od 200,00 eura svako (Tbr. 9. t. 1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika), trošak sastava podneska od 31. listopada 2024. u iznosu od 200,00 eura (Tbr. 8. t. 1 Tarife), trošak predujma za izlazak suda na lice mjesta u iznosu od 88,06 eura, odnosno parnični trošak u iznosu od 1.888,06 eura. Stoga je valjalo presuditi kao u točki II. izreke presude.

61. S preostalim dijelom zahtjeva za nadoknadu parničnog troška u vidu troškova sudskih pristojbi sud nije prihvatio, jer troškove sudskih pristojbi tuženika snosi suprotna strana, kada tuženik uspije u sporu, kao u ovom slučaju, pa je u tom dijelu kao previsoko postavljen zahtjev tuženika za nadoknadu parničnog troška odbijen. Stoga je valjalo presuditi kao u točki III. izreke presude.

U Rijeci 27. svibnja 2025.

Sutkinja:

Danijela Mandekić Lerga

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove odluke dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka ovjerenog prijepisa iste. Žalba se podnosi ovome sudu u tri istovjetna primjerka, a po žalbi odlučuje Županijski sud.

DNA:

- pun. 1-tužitelja

- pun 2-tužitelja

- pun. tuženika