Psp-9/2025

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U ŠIBENIKU

Stalna služba u Kninu

R J E Š E N J E

Općinski sud u Šibeniku, Stalna služba u Kninu, po sutkinji Ani Kević Brakus, u pravnoj stvari tužitelja: PŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], protiv tuženika SŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Marko Petković, odvjetnik iz Šibenika, radi smetanja posjeda, na ročištu za objavu dana 27. svibnja 2025.g., u prisutnosti tužitelja,

r i j e š i o  j e

1. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev koji glasi:

"Utvrđuje se da je tijekom srpnja 2012.g. tužena OŽ zasmetala tužitelja u njegovom mirnom i zakonitom posjedu njegove nekretnine označene kao kat. čest. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] te prava služnosti korištenja bunarske vode na način da je kopajući svoj bunar iskopanu zemlju odlagala na nekretnini tužitelja, postavila žičanu ogradu koja zadire u tužiteljev posjed te onemogućila tužitelja u pravu služnosti korištenja vode iz njegovog bunara pa se nalaže tuženoj da ukloni zemlju i žičanu ogradu sa tužiteljeve nekretnine te omogući tužitelju služenje vodom iz svog bunara tako što će zatrpati svoj novoizgrađeni te da se ubuduće suzdrži od bilo kakvih istih ili sličnih radnji sve pod prijetnjom ovrhe.

2. Nalaže se tužitelju da naknadi tuženiku parnični trošak u iznosu od 553,09 EUR-a u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe.

Obrazloženje

1. Tužitelj PŽ (dalje: tužitelj) je dana 17. srpnja 2012. godine podnio tužbu protiv tuženika OŽ radi smetanja posjeda kojom predlaže da sud utvrdi da je tijekom srpnja 2012.g. tužena OŽ zasmetala tužitelja u njegovom mirnom i zakonitom posjedu njegove nekretnine označene kao kat. čest. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] te prava služnosti korištenja bunarske vode na način da je kopajući svoj bunar iskopanu zemlju odlagala na nekretnini tužitelja, postavila žičanu ogradu koja zadire u tužiteljev posjed te onemogućila tužitelja u pravu služnosti korištenja vode iz njegovog bunara pa se nalaže tuženoj da ukloni zemlju i žičanu ogradu sa tužiteljeve nekretnine te omogući tužitelju služenje vodom iz svog bunara tako što će zatrpati svoj novoizgrađeni te da se ubuduće suzdrži od bilo kakvih istih ili sličnih radnji sve pod prijetnjom ovrhe.

1.1. Dana 4. ožujka 2014.g. ovaj sud je donio rješenje o prekidu postupka zbog smrti OŽ te je potom rješenjem broj Psp-9/2025 od dana 20. ožujka 2025.g. pozvao njezinog nasljednika SŽ da preuzme postupak u ovoj pravnoj stvari.

2. Sud je rješenjem broj P-291/12 od dana 21. kolovoza 2012.godine naložio tužitelju u roku od 8 dana, računajući od dana dostave prijepisa tog rješenja, urediti podnesak zaprimljen u sudu da 17. srpnja 2012. godine, označiti podnesak, vrstu i vrijednost spora, odrediti zahtjev u pogledu glavne stvari i sporednih potraživanja, činjenice na kojima tužiteljica temelji zahtjev, dokaze kojima se utvrđuju te činjenice te druge podatke koje mora imati svaki podnesak te je posebno uopzoren da će, ukoliko ne postupi sukladno nalogu suda, podnesak temeljem odredbe čl. 106.st.2. ZPP-a i čl.186. st.1. ZPP-a biti odbačen. Tužitelj je zaprimio navedeno rješenje dana 5. studenog 2012.g. a sudu je dostavio uređenu tužbu dana 6. studenog 2012. godine.

3. U odgovoru na tužbu tuženica je navela da osporav aaktivnu legitimaciju tužitelja jer da radnje koje je tužitelj u tužbi opisao kao smetanje posjeda nije radila na nekrtenini u vlasnišvu tužitelja nego da je sve radnje radila na svojoj čestici zemlje oznake 4270/1 k. o. [katastarska općina].

4. Sud je tijekom postupka izvršio uvid u: Uvjerenje Županijske Šibensko- kninske, Službe za prostorno uređenje, zaštiti okoliša, graditeljstvo i imovinsko-pravne poslove, Ispostava Knin, Izvadak iz zemljišne knjige, Kopiju katastarskog plana, Vještvo izrađeno dana 25. kolovoza 2013.g. od stalnog sudskog vještaka Zoran Marin, dipl.ing.geod.

5. Tužbeni zahtjev nije osnovan.

6. Sud je donio odluku na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza posebno i svih dokaza zajedno, kao i na temelju rezultata cjelokupno provedenog postupka, sukladno odredbi čl. 8. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine”, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11– dalje ZPP).

7. Temeljem članka 219. st.1. ZPP-a svaka stranka je dužna iznijeti činjenice i dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojim pobija navode i dokaze protivnika. Dakle, dužnost je stranaka da u parnici iznesu tvrdnje o činjenicama na kojima zasnivaju svoje zahtjeve i da predlože dokaze kojima će potkrijepiti te činjenične tvrdnje, a ta dužnost iznošenja činjeničnih tvrdnji i predlaganja dokaza nije obveza stranke prema parničnom protivniku, a ni prema sudu, već specifična obveza prema samoj sebi. Navođenjem relevantnih činjenica i prilaganjem efikasnih dokaza stranka ostvaruje povoljnije izglede za svoj uspjeh u parnici. Svaka stranka treba dokazati istinitost tvrdnje o postojanju činjenice koja je za nju povoljna.

8. Predmet spora u ovoj pravnoj stvari je usmjerena na utvrđenje da je tužena smetala smetali tužitelja u posjedu nekretnine označene kao kat. čest. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] te prava služnosti korištenja bunarske vode tužitelju.

9. Pri vođenju ovog postupka sud je imao u vidu da predmet spora mora biti raspravljen u dovoljnoj mjeri za donošenje odluke uz poštivanje načela ekonomičnosti postupka sadržano u odredbi čl.10. st.1. ZPP-a prema kojem je sud dužan postupak provesti bez odugovlačenja, u razumnom roku, i sa što manje troškova te onemogućiti svaku zlouporabu prava u postupku kao i poštivanje načela koncentracije postupka i jedinstva glavne rasprave (čl.298. i čl.311. st.2. ZPP-a) koje zahtijeva da se predmet spora svestrano raspravi, ali da se zbog toga postupak ne odugovlači, tako da se rasprava po mogućnosti dovrši što prije.

10. Prema odredbi čl. 20. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09 i 153/09 – dalje ZV), propisano je da tko posjedniku bez njegove volje oduzme posjed ili ga u posjedovanju uznemirava, samovlasno je smetao njegov posjed.

10.1. Po čl. 21. st. 1. ZV koga drugi samovlasno smeta u posjedu, bilo da ga uznemirava u posjedu ili mu ga je oduzeo, ima pravo na zaštitu posjeda. Posjednik koji je posjed stekao samovlasno ga oduzevši drugome silom, potajno ili zlouporabom povjerenja, ima pravo štititi svoj posjed; jedino ga nema pravo štititi od one osobe kojoj ga je bio samovlasno oduzeo, no smjeti će i protiv nje nakon što mu posjed postane miran.

10.2. Odredbom čl. 22. ZV propisano je da je posjednik kome je posjed samovlasno smetan ovlašten svoj posjed štititi putem suda, zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja njegova posjeda, naredi uspostava posjedovnog stanja kakvo je bilo u času smetanja, te zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće, a st. 2. istog članka da sud pruža ovu zaštitu posjeda prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika, kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvom društvenom, javnom ili sličnom interesu.

10.3. Posjednik je osoba koja ima faktičnu vlast glede neke stvari. Kad isti posjed stvari ili prava ima više osoba, one su suposjednici (čl. 10. ZV).

10.4. Čin smetanja posjeda je čin neke osobe kojim se dotadašnjem posjedniku oduzima posjed ili ga se uznemirava u posjedovanju. Čin smetanja negira već postojeću faktičnu vlast (u cijelosti ili u nekom pogledu, ili obujmu), a nameće tuđu. Činom smetanja uspostavlja se novo izmijenjeno posjedovno stanje, na način da faktična vlast dotadašnjeg posjednika prestaje ili se smanjuje, a ujedno se uspostavlja nova faktična vlast onoga koji je poduzeo čin smetanja.

10.5. Tužitelj je dužan u posjedovnoj parnici, u smislu netom citiranih zakonskih odredbi, dokazati da je bio posljednji mirni posjednik predmeta spora i da su ga upravo tuženici smetali u posjedu izvršavanjem određenih čini.

11. Člankom 441. ZPP raspravljanje o tužbi zbog smetanja posjeda ograničeno je samo na raspravljanje i dokazivanje činjenica posljednjeg stanja posjeda i nastalog smetanja. Isključeno je raspravljanje o pravu na posjed, o pravnoj osnovi, savjesnosti ili nesavjesnosti posjeda ili o zahtjevima za naknadu štete.

11.1. Posjedovnom tužbom može se postići samo to da se uspostavi ono posjedovno stanje koje je postojalo prije smetanja tako da se tužitelju omogući neometan posjed svoje nekretnine tako da o pitanju prava vlasništva ili suvlasništva na čestici koja čini predmet spora sud ne može odlučivati u ovoj parnici radi smetanja posjeda.

12. Temeljem navoda stranaka i provedenog dokaznog postupka te ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno u smislu odredbe čl. 8. ZPP-a ovaj sud je zaključio kako u nastavku slijedi i utvrdio slijedeće činjenično stanje.

12.1. Iz Uvjerenja Županijske Šibensko-kninske, Službe za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko-pravne poslove, Ispostava Knin, Klasa: 350- 02/04-01/65, Ur.broj:2182-07-04-01/3-04-02 od 21. Srpnja 2014.g. razvidno je da je k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] izvan granica građevinskog područja dok je iz Izvadaka iz zemljišne knjige za k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] razvidno da je vlasnica kuće dvorišta položenih na istoj tuženica a tužitelj da je vlasnik k. č. br. [katastarska čestica], oranica, k. o. [katastarska općina] dok Kopija katastarskog plana od 23. kolovoza 2010.g. prikazuje položaj i oblik obiju navedenih čestica.

13. U postupku saslušana svjedokinja ČŽ, nesrodna sa strankama, iskazala je da je susjeda tužitelja i tužene i da joj je poznato da je tužena vršila iskop zemlje za bunar, nije joj poznato gdje je vršila odlaganje iskopa a nije joj poznato da bi kopanjem bunara tužene tužitelj bio onemogućen u korištenju vode iz svog bunara. Sada da na terenu, a i prema kat. mapama ne postoji put, da su sada došli novi vlasnici nekretnina i tužitelj i tužena da graniče sa svojim nekretninama, a sada da je tužena ogradila svoju zemlju i ne ostavlja nikakav prolaz koji je vjerojatno raniji vlasnik dobrovoljno prepustio svojim rođacima, raniji kupac prije SŽ da se dogovarao sa bivšim vlasnikom za kupnju zemlje koju sada koristi SŽ i da je tada bilo dogovaranja u svezi puta za zemlje drugih vlasnika uz uvjet da se prepusti drugi dio zemlje u njoj nepoznatoj površini. Tužitelj da je radio ogradni zid prije nego što je tužena kupila svoju zemlju.

14. Svjedok ŽŽ, nesrodan sa strankama, iskazao je da po njegovom mišljenju iskop materijala prilikom kopanja bunara na zemlji tužena nije stavila na zemlju tužitelja jer se sjeća kako je bivši vlasnik zemljišta koje je prodao tuženoj rekao da je ograda na njegovoj zemlji postavljena ali da je njegovo zemljište i izvan te ograde, a koje zemljište da je tada služilo kao put. Taj put da je ostavio sebi i svom stricu, koji ima zemlju do njega. Nigdje da nije ucrtan taj put i tadašnji gazda da je rekao da je to zemlja koja pripada nekretnini koju je kupila tužena. Nije mjoj bilo poznato da bi iskopom bunara na zemlji tužene tužitelju bilo onemogućeno korištenje vode iz njegova bunara. Iskopani materijal da je postavljen na tzv. put uz ogradu nekretnine tužene, a bivši vlasnik rekao kako je i ta zemlja njegovo vlasništvo. Tužitelj da je radio ogradni zid na svojoj zemlji u kolovozu 2005. godine kada je dobio kuću na korištenje i da tada zemlja tužitelja nije bila ograđena, a da je ogradni zid na današnjem mjestu gdje se nalazi sagradio 2005. ili 2006. godine, uglavnom zid nije postojao kada je svjedok doselio u susjedstvo.

15. Dana 3. listopada 2013.g. proveden je uviđaj na mjestu spora te je vještak Zoran Marin, dipl.ing.geod., dostavio Vještvo izrađeno dana 25. kolovoza 2013.g. na koje parnične strane nisu imale primjedbi pa je sukladno istom trebalo urediti tužbu na što je tužitelj i pozvan na ročištu održanom dana 17. travnja 2025.g. ali je tužitelj na poziv suda da uredi tužbu naveo da je tužba uredno napisana, da je on neće uređivati te da ostaje pri svemu što je iznio tijekom postupka.

16. Članak 186. st.1. ZPP-a propisuje da tužba treba sadržavati određen zahtjev u pogledu glavne stvari i sporednih traženja, činjenice na kojima tužitelj temelji zahtjev, dokaze kojima se utvrđuju te činjenice, a i druge podatke koje mora imati svaki podnesak (članak 106).

17. Posebno se napominje da tužbeni zahtjev mora biti opisan na način da isti bude određen i prikladan za eventualnu ovrhu u slučaju da tuženici dobrovoljno ne postupe po rješenju i ne uspostave prijašnje posjedovno stanje da bi se po tako postavljenom kondemnatornom zahtjevu tužitelja moglo postupiti ali u istoj nije naznačio vrijednost predmeta spora, zemljišno knjižnu oznaku nekretnine na kojoj bi tuženica trebala zatrpati svoj novoizgrađeni bunar i na kojoj je nekretnini tuženica uopće izgradila svoj bunar, da li na tužiteljevoj ili na svojoj, nije napisao niti svoj niti tuženičin osobni identifikacijski broj, nije naveden niti dan smetanja posjeda pa se ne može utvrditi da li je tužba podnesena u roku od 30 dana od navodnog smetanja posjeda pa je radi svega navedenog riješeno je kao pod toč. 1. izreke ovog rješenja.

18. Obzirom na naprijed navedeno ukazuje se sasvim nepotrebnim osvrtati se na iskaze saslušanih svjedoka te radi tako koncipiranog tužbenog zahtjeva sud nije niti saslušavao tužitelja jer je isti izričito na ročištu od dana 17. travnja 2025.g. naveo da neće uređivati tužbu, da je ona uređena te da on ostaje pri svemu iznesenom tijekom postupka pa je kod ovako koncipiranog tužbenog zahtjeva, izvođenje tog dokaza bilo sasvim nepotrebno da bi se donijela odluka u ovoj posesornoj parnici.

19. Tuženik koji je upotpunosti uspio u ovom postupku je popisao jednokratni trošak za zastupanje u visini 250 bodova (u vrijednost boda od 2,00EUR-a) što iznosi 500,00EUR-a, sukladno T.br.7. toč.2. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN 138/23) te trošak pristojbe na preusu u iznosu od 53,09 EUR-a radi čega je odlučeno kao pod toč. 2. izreke ovog rješenja.

U Kninu, 27. svibnja 2025.g.

SUTKINJA

Ana Kević Brakus

POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka može uložiti žalbu Županijskom sudu u roku od 8 (osam) dana od dana dostave, a ulaže se putem ovog suda u tri istovjetna primjerka za sud i po jedan za svaku protivnu stranku.

DN-a: sukladno zapisniku o objavi