Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Kž-6/2025-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Gordane Mihele Grahovac kao predsjednice vijeća, te Koraljke Bumči i Irene Kvaternik kao članova vijeća, uz sudjelovanje zapisničarke Gordane Banušić, u kaznenom predmetu protiv optuženog ŽM zbog kaznenog djela ovjeravanje neistinitog sadržaja iz članka 281. stavak 1. u svezi članka 52. Kaznenog zakona (Narodne novine 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/2021, 114/22, 114/23 i 36/24 – u daljnjem tekstu KZ/11.), odlučujući o žalbi državnog odvjetnika protiv presude Općinskog suda u Osijeku broj K-256/2024 od 18. listopada 2024., na sjednici vijeća održanoj 27. svibnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba državnog odvjetnika kao neosnovana te se potvrđuje prvostupanjska presuda.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom Općinskog suda u Osijeku optuženi ŽM oslobođen je optužbe da bi počinio kazneno djelo ovjeravanja neistinitog sadržaja, opisano i kažnjivo po članku 281. stavku 1. KZ/11 u svezi članka 52. KZ/11. Na temelju odredbe članka 149. stavka 1. Zakona o kaznenom postupku (Narodne novine 152/08, 76/09, 80/11, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 88/22 i 36/24 u daljnjem tekstu: ZKP-a), optuženi ŽM oslobođen je obveze plaćanja troškova kaznenog postupka te isti padaju na teret proračunskih sredstava suda.

2. Protiv navedene presude žalbu je podnio državni odvjetnik zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja (članak 470. stavak 2. ZKP) te predlaže da Županijski sud prihvati žalbu, pobijanu presudu ukine i predmet uputi prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Na temelju članka 474. stavak 1. ZKP, spis je dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu.

5. Žalba državnog odvjetnik nije osnovana.

6. Suprotno navodima državnog odvjetnika, ispravno je prvostupanjski sud utvrdio da obavijest dana od strane optuženika sama za sebe ne predstavlja samostalan i isključiv temelj za donošenje rješenja u prekršajnom postupku i kao takva sama po sebi nema svojstvo javne isprave. Naime, kazneno djelo ovjeravanja neistinitog sadržaja, sastoji se od dovođenja u zabludu nadležnog tijela da ono u javnoj ispravi, zapisniku ili knjizi ovjeri štogod neistinito što ima služiti kao dokaz u pravnom prometu. Dakle, mora se raditi o stvaranju prave isprave kao obliku intelektualne krivotvorine (potječe od onoga tko je na njoj označen kao izdavatelj), ali s neistinitim sadržajem dok se pod pojmom ovjeravanja treba shvatiti potvrđivanje određenih činjenica od strane nadležnih tijela pri čemu te iste činjenice nadležno tijelo crpi iz izjave te osobe, odnosno podataka koje je dala određena osoba. Međutim, u konkretnom slučaju, upravo kao što je to utvrdio i prvostupanjski sud u svojoj presudi, a obrazložio pod točkama 15. -17., dana je samo obavijest od strane optuženika o tome tko je upravljao navedene dane sa njegovim vozilom i na temelju te i takve obavijesti nije došlo do izdavanja bilo kakve javne isprave, kakva bi nesumnjivo bila primjerice rješenje o prekršajnom postupku izdano od strane nadležnog suda (jer bi rješenje o prekršajnom postupku bilo izdano od strane nadležnog suda u granicama njegove nadležnosti). Naime, iz izvješća dostavljenog od PU Osječko-baranjske (list 134 spisa), a kako je to ispravno i istaknuo prvostupanjski sud, utvrđeno je da na temelju dane obavijesti optuženika nisu pokretani prekršajni postupci protiv osoba koje su navedene u obavijestima koje je optuženik dostavljao, a što je osim toga suprotno i navodima iz same optužnice.

6.1. Slijedom navedenog, nije prihvatljiva tvrdnja državnog odvjetnika da je dana obavijest optuženika Policijskoj postaji Beli Manastir o osobama koje su počinile prekršaj, sama po sebi javna isprava niti da tako dana obavijest - sama po sebi predstavlja ovjerovljeni sadržaj, već nije sporno, suprotno tvrdnjama iz optužnice da dane obavijesti optuženika nisu poslužile kao temelj za izdavanje javne isprave. Na temelju takvog utvrđenja, ne samo da je ispravna već je i valjano obrazložena odluka prvostupanjskog suda, da nije dokazano da je optuženik počinio radnju kaznenoga djela koje mu je bilo stavljeno na teret.

7. Slijedom navedenog, a budući da žalbenim prigovorima nije dovedena u sumnju pravilnost činjeničnih utvrđenja kao ni izvedeni zaključci, žalba državnog odvjetnika zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja nije osnovana.

8. Pobijana presuda je ispitana i u smislu odredbe članka 476. stavak 1. točka 1. i 2. ZKP-a, te kako nisu pronađene povrede na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, trebalo je odlučiti kao u izreci na temelju odredbe članka 482. ZKP-a.

U Zagrebu 27. svibnja 2025.

PREDSJEDNICA VIJEĆA

Gordana Mihela Grahovac