REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U ZLATARU
Stalna služba u Donjoj Stubici
Donja Stubica, Matenačka 3/I
Poslovni broj: R1-10/2024-35
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Općinski sud u Zlataru, Stalna služba u Donjoj Stubici, po sucu tog suda Nevenu Kucelj, u izvanparničnom predmetu predlagatelja AŠ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupane po punomoćnici Sanji Barbarić, odvjetnici u Oroslavju, M. Prpića 65a, protiv protustranke HŠ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Romeo Herceg, odvjetnik iz Zaboka, M. J. Zagorke 5b, radi razvrgnuća suvlasničke zajednice, nakon održane rasprave, dana 27. svibnja 2025. godine,
r i j e š i o j e
I Suvlasnička zajednica stranaka u pogledu:
1. k. č. br. [katastarska čestica] oranica pod Pavalićem pod Kamenjakom površine 186 čhv i
2. k. č. br. [katastarska čestica] livada pod Pavalićem pod Kamenjakom površine 53 čhv,
obje upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kao suvlasništvo predlagateljice AŠ u 1/2 dijela i protustranke HŠ u 1/ 2 dijela;
1. k. č. br. [katastarska čestica] kuća, zgrada i dvorište Pod Pavalićem u Kamenjaku površine 209 čhv, upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kao suvlasništvo predlagateljice AŠ u 1/2 dijela i protustranke HŠ u 1/ 2 dijela;
1. k. č. br. [katastarska čestica] livada Pod Pavalićem u Kamenjaku površine 46 čhv, upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kao suvlasništvo predlagateljice AŠ u 1/2 dijela i protustranke HŠ u 1/2 dijela,
razvrgava se civilnom diobom na način da će se te nekretnine prodati na javnoj dražbi ili na drugi prikladan način, a dobiveni iznos cijene podijelit će se razmjerno suvlasničkim udjelima stanaka.
II Utvrđuje se da je prijedlog protustranke za razvrgnuće suvlasničke zajednice glede 1. k. č. br. [katastarska čestica] oranica Andraševec površine 725 čhv upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kao suvlasništvo predlagateljice AŠ u 1/2 dijela i protustranke HŠ u 1/2 dijela, povučen.
III Nalaže se protustranci da predlagateljici naknadi trošak postupka u iznosu od 770,14 € , u roku od 15 dana.
Obrazloženje
1. Predlagateljica je u prijedlogu navela da su stranke suvlasnici nekretnina opisanih u stavku I izreke ovog rješenja, te da predlagateljici više ne odgovara suvlasnička zajednica, a budući da se suvlasnici ne mogu sporazumjeti o načinu razvrgnuća, predlagateljica, sukladno odredbi čl. 49. st. 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17, u daljnjem tekstu: ZV) zahtijeva da o tome odluči sud.
Predmetne nekretnine u naravi čine jednu gospodarsku cjelinu koja se sastoji od kuće, dvorišta i gospodarskih zgrada i nije moguće provesti geometrijsku diobu, na način da se dobiju dvije samostalne gospodarske cjeline jednake vrijednosti, radi čega predlagateljica predlaže da sud odredi provođenje civilnog razvrgnuća, odnosno da se nekretnine prodaju na javnoj dražbi, a dobiveni iznos podijeliti razmjerno suvlasničkim dijelovima, sve sukladno odredbi čl. 50. st.4. ZV-a.
2. U odgovoru na prijedlog protustranka je navela da nije sporno da su stranke suvlasnici, svako u po ½ dijela, nekretnina na koje je upravljen prijedlog za diobu. Nekretnine čkbr. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina] predstavljaju jednu cjelinu koju je moguće podijeliti geometrijski na dva dijela, približno podjednake površine i podjednake vrijednosti, pri čemu bi na jednom tako novo formiranom dijelu ostala kuća u kojoj protustranka živi, a na drugom dijelu gospodarski objekt, približno podjednake vrijednosti, kojeg koriste protustranka i njezin izvanbračni suprug. Protustranka predlaže da njemu u diobi pripadne kuća koja je izgrađena negdje oko 1966. g., a predlagateljici gospodarska zgrada koja je novije gradnje i vjerojatno ima podjednaku vrijednost kao kuća.
Protustranka se protivi provođenju civilne diobe i prodaje diobnih nekretnina, jer se na čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (dio čkbr. [katastarska čestica] prema gruntovnim oznakama) nalazi kuća u [adresa], u kojoj žive on i njegova obitelj i koja predstavlja njegov jedini dom. Prodajom te nekretnine protustranka i njegova obitelj ostali bi bez doma.
Naprotiv, provođenjem fizičke diobe, parcelacijom diobnih nekretnina na dva jednaka dijela, predlagateljica bi dobila nekretninu koja je po vrijednosti odgovarajuća njezinu suvlasničkom udjelu u diobnim nekretninama.
3. Naknadno protustranka je navela da su stranke pored predmetnih nekretnina, suvlasnici, svaka u 1/2 dijela, i k. č. br. [katastarska čestica] oranica Andraševec površine 725 čhv, upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], pa je predložila da se razvrgnuće suvlasništva provede i u odnosu na ovu nekretninu.
4. Kasnije tijekom rasprave, protustranka je povukla prijedlog za razvrgnuće suvlasništva glede ove parcele, iz kojeg je razloga, a obzirom na odredbu članka 12. stavak 1. Zakona o izvanparničnom postupku (Narodne novine br. 59/2023), odlučeno kao u stavku II izreke.
5. Tijekom postupka pročitani su izvaci iz zemljišne knjige za predmetne nekretnine, proveden je uviđaj na istima uz sudjelovanje mjerničkog vještaka Marka Mlinarića dipl. ing. goed. i građevinskog vještaka JŠ ing. građ.
6. Zahtjev za razvrgnuće suvlasništva civilnom diobom je osnovan.
7. Nesporna je činjenica, potvrđena podacima zemljišnih knjiga, da su stranke upisane kao suvlasnici nekretnina u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] koji se sastoji od k. č. br. [katastarska čestica] oranica Pod Pavalićem pod Kamenjakom površine 186 čhv i k.č..br. 386 livada Pod Pavalićem pod Kamenjakom površine 53 čhv, zatim u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] koji se sastoji od k. č. br. [katastarska čestica] kuća, zgrada i dvorište Pod Pavalićem u Kamenjaku površine 209 čhv te nekretnine u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] koji se sastoji od k. č. br. [katastarska čestica] livada Pod Pavalićem u Kamenjaku površine 46 čhv, i to svaka u 1/2 dijela.
8. Prilikom uviđaja, mjernički i građevinski vještak su pregledali predmetne nekretnine, te je nalazom i mišljenjem mjerničkog vještaka utvrđeno da se na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nalazi kuća starije gradnje s adresom [adresa], veći sjeverno-istočni dio pomoćno-gospodarske zgrade i dvorište, dok se na k. č. br. [katastarska čestica] nalazi manji dio pomoćno-gospodarske zgrade i dvorište te dio javnog puta. Isto tako utvrdio je da se na k. č. br. [katastarska čestica] nalazi manji dio pomoćno-gospodarske zgrade i dvorište, dok se na k. č. br. [katastarska čestica] nalazi kuća novije gradnje s adresom [adresa], jugozapadni dio pomoćno-gospodarske zgrade i dvorište.
9. Stranke su prilikom uviđaja u naravi pokazale svoje prijedloge, do kojeg pravca da pojedinu stranku pripadnu predmetne nekretnine, ako bi se iste dijelile geometrijski pa je mjernički vještak prijedlog ovakvog razvrgnuća predlagateljice prikazao na Situaciji-2, a prijedlog razvrgnuća od stranke protustranke prikazao je na Situaciji-1.
10. Mjernički je vještak nastavno naveo kako bi oba prijedloga razvrgnuća suvlasništva bilo moguće provesti u katastru i zemljišnim knjigama jer je dioba katastarskih čestica građevinskog zemljišta u svrhu provedbe stvarnog stanja na teretnu trenutno zakonski dozvoljena, a sve su predmetne nekretnina unutar zone građevinskog zemljišta.
Istaknuo je kako je jedino upitna provedbe razgraničenja kroz postojeću pomoćno-gospodarsku zgradu koju predlaže protustranka /Situacija-1/, jer se zgrade u praksi ne ucrtavaju na više katastarskih čestica, no kako je predmetna građevina legalizirana po Zakonu o legalizaciji koji je lex specialis i koji dopušta upis zgrada na više katastarskih čestica, posebno ako su dijelovi te zgrade konstrukcijski odvojivi. U skladu s navedenim neizvedivo bi bilo provesti razvrgnuće predmetnih nekretnina obiteljskog dvorišta u smjeru sjever-jug u suvlasničkim omjerima 1/2, po kojem bi svakoj od stranaka pripala jedna stambena zgrada, jer bi novonastala međna linija prolazila kroz više dijelova pomoćno-gospodarske koji nisu konstrukcijski odvojivi. Takovo razvrgnuće bilo bi moguće provesti jedino etažacijom predmetnog zemljišta nakon što se napravi geodetska izmjera i izradi geodetski elaborat u kojem bi se evidentiralo stvarno stanje na terenu i uskladile službene evidencije zemljišne knjige i katastra nekretnina.
11. Građevinski je vještak u svom nalazu i mišljenju naveo kako ukupna tržišna vrijednost predmetnog zemljišta tj. k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], zajedno sa stambenom zgradom na k. č. br. [katastarska čestica], stambenom zgradom na k. č. br. [katastarska čestica] i gospodarskog zgradom iznosi 206,144,35 €, iz čega slijedi da je vrijednost suvlasničkog udjela svake stranke 103.072,17 €
12. Nadalje građevinski je vještak izračuna da prema prijedlogu prostustanke koji je mjernički vještak prikazao kao Situacija-1, tržišna vrijednost nekretnina koje bi nakon razvrgnuća geometrijskom diobom pripale protustranku / južni dijelovi k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica], stambena zgrada na k. č. br. [katastarska čestica], stambena zgrada na k. č. br. [katastarska čestica] i manji južni dio gospodarske zgrade/ iznosi sveukupno 148.752,81 €, što je dakle za 45.680,64 € više od vrijednosti njegovog suvlasničkog udjela.
13. Ako bi se geometrijska dioba vršila prema prijedlogu predlagateljice koji je mjernički vještak prikazao kao Situacija-2, tada vrijednost nekretnina koje bi pri tome pripale predlagateljicu /sjeverni dijelovi k. č. br. [katastarska čestica], sa cjelokupnom pomoćno- gospodarskog zgradom/ iznosi ukupno 68.067,20 €, što je za 35.004,97 € manje od vrijednosti njezinog suvlasničkog udjela.
14. Protustranka je prigovarala da je građevinski vještak prenisko procijenio vrijednost građevinskog zemljišta jer je naveo da to zemljište vrijedi 22,00 €/m2 što je po njemu nerealno niska cijena, dok je realna vrijednost predmetne nekretnine od 50,00 do 100,00 €, a isto tako da je vještak precijenio vrijednost stambene zgrade na k. č. br. [katastarska čestica], obzirom da je ista neuseljiva te da faktično nema nikakvu tržišnu vrijednost.
15. Građevinski je vještak otklonio ove prigovore očitovanjem od 22. siječnja 2025. ističući da je cijena građevinskog zemljišta dobivena iz podataka o cijeni zemljišta poredbenih nekretnina, interkvalitativnim izjednačavanjem te da ta cijena približno odgovara evidentiranim cijenama u aplikaciji eNekretnine kao i podacima iz Izviješća o tržištu nekretnina za 2023. godinu za područje KZŽ, a što se tiče starije stambene zgrade, mišljenja je kako je moguće ishoditi dokumente za legalizaciju , obzirom da je izgrađena prije 15. veljače 1968. godine, a svi nedostaci na koje ukazuje protustranka uzeti su u obzir kod izračuna vrijednosti.
16. Nakon ovog očitovanja građevinskog vještaka protustranka je ostala kod istaknutih prigovora, ali je izričito navela da ne predlaže da sud vještaka pozove na raspravu radi usmenog obrazlaganja nalaza i mišljenja, te da ostaje kod svog prijedloga geometrijske diobe koji je u nalazu mjerničkog vještaka označen kao Situacija-1.
Nastavno tome, a ako se predlagateljica ne bi suglasila s tim prijedlogom, predložio je da sud donese rješenje o civilnom razvrgnuću suvlasništva.
17. Predlagateljica nije imala primjedbi na nalaze i mišljenja mjerničkog i građevinskog vještaka, pa ih je sud prihvatio jer su dani od strane stručnih i ovlaštenih osoba, a na temelju neposrednog pregleda predmetnih nekretnina, po pravilima znanosti i vještine, a istima je odgovoreno na zadatak postavljen od strane suda.
18. Što se tiče prijedloga za razvrgnuće suvlasništva geometrijski, predlagateljica nije bila suglasna da se ta dioba provede prema prijedlogu protustranke prikazanom od strane mjerničkog vještaka kao Situacija-1, jer bi u tom slučaju razgraničenje išlo po zidu kroz postojeću pomoćno-gospodarsku zgradu, koja ima jedno krovište, pa bi stranke u naravi opet bile prisiljene zajednički odlučivati o poslovima vezanim uz taj objekt.
Zato je predložila da sud donese odluku o civilnom razvrgnuću suvlasničke zajednice predmetnih nekretnina.
19. Na raspravi protustranka je izjavila da u slučaju geometrijske diobe nije sprema vršiti bilo kakvu novčanu isplatu u korist predlagateljice do visine vrijednosti njezinog suvlasničkog udjela.
20. Odredbom članka 47. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine br. 91/1996, 68/1998, 137/1999, 22/2000, 73/2000, 114/2001, 79/2006, 141/2006, 146/2008, 38/2009, 153/2009, 90/2010, 143/2012, 152/2014; dalje ZVDSP) propisano je:
„(1) Suvlasnik ima pravo na razvrgnuće suvlasništva, ako je moguće i dopušteno; to mu pravo ne zastarijeva.
(2) Suvlasnik može zahtijevati razvrgnuće u bilo koje doba, osim kad bi to bilo na štetu ostalih, no može i tada ako se s obzirom na okolnosti ne bi moglo razumno očekivati da će se prilike uskoro tako izmijeniti da razvrgnuće ne bi bilo na štetu drugih suvlasnika. O prigovoru da se ne može zahtijevati razvrgnuće odlučit će sud nadležan za vođenje postupka razvrgnuća.“
21. Članak 48. ZVDSP određuje:
"(1) Suvlasnik može svoje pravo na razvrgnuće ostvarivati zahtijevajući ga potpuno ili pak samo djelomično, i to što se tiče suvlasnika s kojima se dijeli ili pak što se tiče stvari i prava glede kojih se suvlasništvo razvrgava.
(2) Pravo na razvrgnuće ostvarivat će suvlasnik u sporazumu sa svim suvlasnicima s kojima razvrgava suvlasništvo (dobrovoljno razvrgnuće), ili putem suda (sudsko razvrgnuće), ako nije što drugo zakonom određeno."
22. Isto tako člankom 49. tog Zakona propisano je:
"(1) Suvlasnici sporazumno određuju način razvrgnuća, u granicama mogućega i dopuštenoga.
(2) Kad zakonska odredba zabranjuje diobu neke suvlasničke stvari, ta se zabrana ne odnosi na razvrgnuće isplatom niti na civilno razvrgnuće, osim ako je izričito i na njih protegnuta."
23. Odredba članka 50. ZVDSP-a o načinu sudskog razvrgnuća suvlasništva, kaže:
"(1) Kad razvrgnuće provodi sud, vezan je u prvom redu strogim zakonskim odredbama, a podredno valjanim sporazumom stranaka o načinu razvrgnuća, ako takav postoji, a moguć je i dopušten, a i pravom na razvrgnuće isplatom koje bi imao pojedini suvlasnik na temelju pravnoga posla ili zakona.
(2) Ako sud nije glede načina razvrgnuća vezan u smislu stavka 1. ovoga članka, sud će djeljive pokretne stvari dijeliti fizički, a nekretnine geometrijski.
(3) Prigodom geometrijske diobe nekretnine sud može osnovati služnost i stvarni teret na ostalim njezinim dijelovima, ako je to nužno za uporabu ili iskorištavanje dijela koji se diobom odvaja.
(4) Ako dioba iz stavka 2. ovoga članka nije moguća, a da se znatno ne umanji vrijednost, sud će odlučiti da se stvar proda na javnoj dražbi ili na drugi prikladan način, a dobiveni iznos podijeliti razmjerno suvlasničkim dijelovima (civilno razvrgnuće)."
24. U konkretnom slučaju, evidentno je da geometrijska dioba nije moguća, iz razloga što nekretnine nije moguće podijeliti geometrijski, naročito s obzirom na sagrađene objekte i to tako da svaka stranke primi vrijednost koja odgovara vrijednosti njenog suvlasničkog udjela u ukupnoj vrijednosti nekretnina, a predlagani način ove geometrijske diobe jedne stranke nije prihvatljiv drugoj stranci.
25. Naime, ovdje se radi o razvrgnuću suvlasništva na više nekretnina, pa je odredbom članka 52. ZV-a, određeno:
"(1) Kad suvlasnici razvrgavaju suvlasništvo na nekoliko stvari istodobno, sud može na zahtjev svakoga od njih odlučiti da, umjesto da se dijeli svaka pojedina, svakom od njih pripadne određena stvar ili skupina stvari, razmjerno suvlasničkim dijelovima, uzimajući u obzir njihove potrebe.
(2) Sud će udovoljiti onom zahtjevu za razvrgnuće iz stavka 1. ovoga članka koji je s obzirom na okolnosti opravdan.
(3) Ako stvari koje ovakvim razvrgnućem pripadnu pojedinom suvlasniku prelaze vrijednost njegova suvlasničkoga dijela, taj suvlasnik dužan je nadoplatiti razliku ostalim suvlasnicima. Na nadoplatu će se na odgovarajući način primijeniti pravila o pravu na razvrgnuće isplatom."
26. Konačno, obje stranke su predložile da sud donese rješenje o civilnom razvrgnuću, pa je ovaj njihov suglasni prijedlog, koji je dopušten i s obzirom na utvrđeno činjenično stanje, po stavu ovog suda opravdan, valjalo prihvatiti i odlučiti kao u stavku I izreke.
27. Odluka o troškovima postupka (koji se sastoje od troškova geodetskog vještačenja u iznosu od 400,00 € i građevinskog vještačenja u iznosu od 1.069,63 €, te predujma za očevid u iznosu od 70,64 €, ukupno 1.540,27 €), a koje je sud ocijenio potrebnima, donijeta je po čl. 54. ZVDSP, prama kojem troškove razvrgnuća snose suvlasnici razmjerno svojim suvlasničkim dijelovima odnosno prema članku 32. stavak 4. Zakona o izvanparničnom postupku (Narodne novine br. 59/2023) koji određuje: " Sud će o naknadi troškova koji se odnose na ostvarivanje zajedničkih interesa svih stranaka odlučiti razmjerno udjelima stranaka u predmetu postupka, a ako se takvi udjeli ne mogu utvrditi, troškovi se dijele na jednake dijelove."
28. Iz tog je razloga naloženo protustranci da predlagateljici vrati polovicu tih troškova.
U Donjoj Stubici, dana 27. svibnja 2025.
S u d a c
Neven Kucelj
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba koja se podnosi ovom sudu u roku od 15 dana. O žalbi odlučuje županijski sud.
Dna:
1. punomoćnica predlagateljice
2. punomoćnik protustranke