Republika Hrvatska

Općinski sud u Karlovcu

Trg hrvatskih branitelja 1

47000 Karlovac

Poslovni broj: Pn-107/2021-33

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Karlovcu, po sucu Mariji Mesić, u pravnoj stvari tužitelja SV, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupan po punomoćnici Nikolini Mršić, odvjetnici u Karlovcu, protiv tuženika Lovačko društvo "LISICA" Skakavac, OIB: 26720789375 Brežani 9/a, Karlovac, zastupan po OD Rožman i Oredić iz Karlovca, te umješača na strani tuženika Euroherc osiguranje d.d. Zagreb, ul. grada Vukovora 282, Zagreb, zastupan po OD Grgić i partneri iz Zagreba, radi naknade štete, nakon održana glavne i javne rasprave dovršene 2, travnja 2025., u nazočnosti punomoćnika tužitelja i tuženika, po objavi 27. svibnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku Lovačko društvo "LISICA" Skakavac, OIB: 26720789375 Brežani 9/a, Karlovac, da tužitelju JV, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], na ime naknade štete isplati iznos od 2.780,97 EUR, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana 27. svibnja 2025. pa do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.

II. S preostalim dijelom zahtjeva u pogledu tijeka zz kamate za period od 14. srpnja 2021. pa do 26. svibnja 2025., tužitelj se odbija.

III. Nalaže se tuženiku Lovačko društvo "LISICA" Skakavac, OIB: 26720789375 Brežani 9/a, Karlovac, da tužitelju JV, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], naknadi parnični trošak u iznosu od 1.848,22 EUR sa zz kamatama tekućim od dana 27. svibnja 2025. pa do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da se 14. srpnja 2021. godine u 04,50 sati u mjestu Banski Moravci ulica Banski Moravci 16 na cesti-ravnom cestovnom potezu dogodio se nalet vozila tužitelja na divljač i to na način da je prilikom prometovanja na prednji dio vozila reg. ozn. [registarska oznaka] naletjela i udarila srna koja je tužitelju naišla s njegove lijeve strane sa lovnog područja Lovačkog društva "Lisica" Skakavac, Brežani 9/a , a koja se nakon udara udaljila s mjesta događaja.

Navodi da je u nezgodi došlo do oštećenja osobnog vozila tužitelja, da se tužitelj pisanim putem obratio Euroherc osiguranju, te izravno tuženiku sa zahtjevom za naknadu štete, da se tuženik se očitovao 28. rujna 2021. kako divljač (srna) nije vlasništvo udruge već je općenarodno dobro od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku. Nadalje, tuženik navodi kako u lipnju 2021. Ministarstvo poljoprivrede je potpisalo ugovor o osiguranju od građanskopravne izvan ugovorne odgovornosti prema trećim osobama sa Euroherc osiguranjem i time je Ministarstvo poljoprivrede preuzelo cjelokupnu obvezu osiguranja lovovlaštenika u RH preko osiguravajuće kuće Euroherc. Dana 23. kolovoza 2021. tuženik se očitovao osiguravajućoj kući Euroherc sa suglasnošću osiguravatelju da isplati štetu tužitelju. Osiguravajuća kuća Euroherc se dana 24. kolovoza 2021. u očitovala po odštetnom zahtjevu da je zahtjev tužitelja pravno neosnovan budući da nema dokaza da je štetu izazvala divljač.

Navodi da je iz potvrde PU Karlovačka, PP Karlovac od 14. srpnja 2021. jasno navedno kako su na oštećenim dijelovima vozila pronađeni i izuzeti tragovi dlake, koji svojim izgledom i bojom podsjećaju na dlaku divljači (srne). Navodi da je na osobnom vozilu nastala je materijalna šteta koja prema ponudi br. 13/P1/2 za popravak osobnog automobila [obrt] iznosi 20.953,22 kune.

Navodi nadalje da je šteta od divljači u opisanom štetnom događaju nastala je na području koje je pod gospodarenjem tuženika, da divljač na cesti nesumnjivo predstavlja opasnu stvar, a za štetu od opasne stvari, sukladno odredbama ZOO-a odgovara njezin vlasnik, odnosno osoba koja je dužna da ju nadgleda, a to je tuženik, sve sukladno odredbama Zakona o lovstvu. Temeljem propisa iz čl.1045. st.3. ZOO za štetu od opasne stvari odgovara se bez obzira na krivnju, dakle po pravilima o objektivnoj odgovornosti, da tužitelj ničim nije izazvao niti utjecao na ovaj štetni događaj jer se kretao sukladno prometnim propisima.

U tuži potražuje naknadu štete od 20.953,22 kn sa zz kamatama tekućim od 14.srpnja 2021., odnosno 2.780,97 EUR sa zz kamatama od 14. srpnja 2021.

(podnesak od 20.2.2025. str. 179 spisa)

2. U odgovoru na tužbu tuženik navodi da tužitelj nije dokazao da bi se radilo o naletu divljači, da je mjesto gdje se navodna nesreća dogodila naseljeno mjesto, selo, u kojem ljudi drže razne domaće životinje, te stoga tužitelj mora dokazati da bi nalet na vozilo bio baš od divlje životinje.

Navodi da tuženik nije odgovoran za štetu koja je eventualno nastala tužitelju, da za štetu koja nastane nalijetanjem vozila na divljač redovito odgovara lovačko društvo na čijem području se prometna nezgoda desila. Ta odgovornost proizlazi iz općih pravila o odgovornosti za štetu. Utvrdila ju je sudska praksa, koja je zauzela jednoznačan stav da je divlja životinja u prirodi „opasna stvar”. Uslijed toga, za štetu koja nastane od te životinje odgovara njezin imatelj, odnosno – lovačko društvo. Ovdje se radi o tzv. objektivnoj (ili kauzalnoj) odgovornosti za štetu. Taj oblik odgovornosti podrazumijeva da lovačko društvo odgovara već samim time što se dogodila nesreća koja je uzrokovana naletom na njegovu divljač te se ne traže nikakve druge pretpostavke za njezino postojanje. Ovo tuženik ističe iz razloga što je prometnica na kojoj se dogodila nesreća granica između područja dva lovačka društva i to između područja kojim upravlja tuženik i područja kojim upravlja Lovačko društvo „Fazan” iz Banskih Kovačevca. Upravo je prometnica na kojoj se dogodila nesreća granica upravljanja, te nije utvrđeno da, ako je zaista divljač i naletila na vozilo tužitelja, je li to zaista bila životinja koja je došla s područja kojim upravlja tuženik, odnosno tuženikova divljač. Iz izvještaja MUP PU Karlovac vidljivo je da su izuzeti tragovi dlake koji izgledom i bojom podsjećaju na dlaku divljači – srne. Dakle, policija nije točno utvrdila radi li se o dlaci divljači, odnosno srne već samo navodi da izgledom na to podsjeća. Uostalom policija nije dovoljno stručna da bi pogledom mogli utvrditi je li ta izuzeta dlaka od divljači ili neke domaće životinje.

Osporava visinu materijalne štete jer se u izvještaju MUP-a navodi da šteta iznosi 7.000,00 kuna. Nadalje, kako je ograničenje brzine na tom dijelu prometnice 50 km/h tuženik smatra da je tužitelj prebrzom vožnjom doprinio štetnom događaju, odnosno da se tužitelj kretao brže od ograničene brzine i na taj način izazvao, odnosno doprinio samom događaju. Navodi da je tuženik za štete trećim osobama osiguran kod Euroherc d.d. osiguravajućeg društva iz Zagreba, te predlaže da se iste pozove kao umješaća na strani tuženika.

3. Umješač na strani tuženika navodi da se pridružuje navodima i prijedlozima tuženika, osporava činjenične navode tužbe, nastanak osiguranog slučaja, aktivnu legitimaciju tužitelja, pasivnu legitimaciju tuženika, osnov i visinu tužbenog zahtjeva, jer isto ne proizlazi iz dostavljenih i predloženih dokaza uz tužbu.

Navodi nadalje da u cijelosti poriče činjenične navode tužbe da je do predmetne prometne nezgode došlo uslijed naleta vozila osiguranika tužitelja na divlju svinju ili bilo koju drugu životinjsku vrstu navedenu u čl. 9 Zakona o lovstvu ( NN 98/18, 32/19 i 32/20), pa se stoga osporava pasivna legitimacija tuženika i odgovornost za štetu, navodi da u izostanku bilo kakvih tragova na kolniku i same divljači, odnosno na ovako oskudnom činjeničnom supstratu i dokumentaciji koje je dostavljena uz tužbi nije moguće provesti niti prometno vještačenje niti utvrditi pravno relevantne okolnosti slučaja, pa se protivni dokaznim prijedlozima tužitelja. Navodi nadalje da osiguranik tuženika nije vlasnik lovišta niti divljači, budući se divljač smatra javnim dobrom, pa su pogrešni navodi tužitelja da je osiguranik tuženika vlasnik divljači koja je prouzročila predmetnu štetu. Osporava odgovornost za štetu i iz razloga što nema dokaza da bi predmetna šteta na vozilu tužitelja nastala zbog provođenja lova od strane lovoovlaštenika, a u smislu čl. 80 st. 6. t.2. Zakona o lovstvu, a iz koje odredbe proizlazi da je pretpostavka za pasivnu legitimaciju ovlaštenika prava lova da je šteta na vozilu uvjetovana vršenjem skupnog lova. Odredba čl. 80. Zakona o lovstvu predstavlja specijalni propis koji se primjenjuje u konkretnom slučaju, a zakoni se primjenjuju u svojoj ukupnosti. Novi Zakon o lovstvu koji je na snazi od 17. studenog 2018. tj. bio je na snazi u vrijeme predmetne nezgode 14.07.2021.

Nadalje navodi se predmetni štetni događaj odigrao izvan područja lovišta tj. na nelovnoj površini, pa se ne radi o šteti za koju odgovaraju lovoovlaštenici i davatelji prava lova sukladno Zakonu o lovstvu, a posebice ne tuženik. Navodi da je Zakonom o lovstvu ( čl.11.st.2) jasno propisano kako je zabranjeno ustanovljavanje lovišta na javnim cestama, pa cesta predstavlja nelovnu površinu čiji su korisnici pravne osobe koje upravljaju istima. Odredbom čl. 7.st.1. Zakona o lovstvu određeno je da korisnik nelovne površine-pravna ili fizička osoba koja se koristi ili upravlja površinom na kojoj je zabranjeno ustanovljenje lovišta te donesenim programom zaštite divljači stječe odgovarajuća prava lovoovlaštenika. Slijedom navedenog lovačka društva nisu korisnici odnosno lovoovlaštenici površine na kojoj se dogodio štetni događaj obzirom da je šteta nastala na nelovnoj površini koja bi trebala biti obuhvaćena Programom zaštite divljači kojom upravlja korisnik.

Navodi da se na predmetni događaj ima primijeniti Zakon o cestama (NN 84/11., 22/13., 54/13., 148/13. i 92/14 – u nastavku teksta Zakon o cestama) koji u čl. 50. st. 1. navodi: „ Za štetu trećim osobama nastalu na javnoj cesti zbog naleta na divljač odgovara se po osnovi krivnje.“, te slijedom toga ističe prigovor isključive krivnje treće osobe tj. nadležne uprave za ceste, jer nije postupila sukladno zakonskim odredbama prema kojima javne ceste moraju biti građene, rekonstruirane i održavane na način da ih na siguran način mogu koristiti korisnici ceste kojima je namijenjena.

Opreza radi, ističe da vozač nije prilagodio brzinu kretanja stanju i uvjetima na kolniku, radi čega odgovornost za nastalu štetu postoji na strani vozača. I konačno navodi da tužitelj nije dokazao da je vozilo popravio po Ponudu popravka jer nije dostavio račun popravka, a niti je dostavio neki drugi račun popravka, što ukazuje na činjenicu da je vozilo popravljeno na „crno“, dakle bez plaćanja PDV-a, pa mu nije nastala šteta u vidu troška PDV-a. Osporava tijek zateznih kamata, jer je tuženik u obvezi je isplatiti štetu tek donošenjem prvostupanjske presude u slučaju osnovanosti tužbenog zahtjeva, budući prije toga nije bila utvrđena njegova obveza, niti je bila poznata visina iznosa kojeg je potrebno platiti. Protivi se tužbi i tužbenom zahtejvu.

4. U dokaznom postupku, a radi utvrđenja činjeničnog stanja sud je izvršio uvid u cjelokupnu dokumentaciju u spisu, provedeno je vještačenje po vještaku za cestovni promet, strojarstvo i procjenu motornih vozila Zlatku Toth, te izvršen uvid u njegov u nalaz i mišljenje od 16.1.2025. na str. 168 do 175 spisa, provedeno je mjerničko vještačenje po vještaku iz Cadcom d.o.o, te izvršen uvid u nalaz od 12.9.2024. i skicu, sve na str. 163 do 164 spisa, dokaz saslušanjem predsjednika LD tuženika MV, te dokaz saslušanjem tužitelja.

5. Ocjenjujući izvedene dokaze sud je donio presudu kao u izreci.

6. Sud je dopustio Eurohec osiguranju d.d. Zagrem, stupanje u parnicu kao umješača na strani tuženika smatrajući da ima opravdani interes, a koji proizlazi iz činjenice da je Ministarstvo poljoprivrede potpisalo ugovor o osiguranju od građanskopravne izvanugovorne odgovornost prema trećim osobama sa umješačem za sve lovoovlaštenike u RH.

7. Predmet spora je zahtjev tužitelja za naknadu imovinske štete na njegovom vozilu, a koju je pretrpio u štetnom događaju 14. srpnja 2021., kao vozač, ujedno i vlasnik vozila, uslijed naleta na divljač (srnu) na prometnici -ulica Banski Moravci, a koja divljač je naišla iz lovnog područja lovačkog društva tuženika.

8. U postupku je sporna:

-pasivna legitimacija tuženika obzirom na tvrdnju tuženika da je prometnica na kojoj se dogodio sporni štetni događaj granica između područja dva lovišta i to lovišta tuženika (LD "Lisica" Skakavac) i lovišta kojim upravlja LD „Fazan” iz Banskih Kovačevca, pa je sporno da li je divljač koja je naletjela na vozilo tužitelja došla iz lovišta kojim upravlja tuženik, te obzirom na tvrdnju umješača da je pretpostavka za pasivnu legitimaciju ovlaštenika prava lova da je šteta na vozilu uvjetovana vršenjem skupnog lova, a u smislu čl. 80. Zakona o lovstvu,

-sporno da li je uopće došlo do naleta na divljač tj. srnu na osobno vozilo tužitelja obzirom da tuženik i umješač to osporavaju jer nakon štetnog događaja uginula divljač nije zatečena na licu mjesta,

- sporno je da li je tužitelj doprinio šteti u pravcu da li je brzinu vožnje prilagodio prometnim ograničenjima i uvjetima na cesti, odnosno da li je tužitelj isključivo odgovoran za štetu,

-sporna je i visina štete.

9. Iz potvrde PU Karlovačke PP Karlovac od 15. 7. 2021. (str. 7 i 8 spisa) proizlazi:

-da se dana 14. 7. 2021., u 04,50 sati u mjestu Banski Moravci, ulica Banski Moravci 16,dogodio događaj na ravnom cestovnom potezu na način da je došlo do naleta vozila na životinju, prema izjavi vozača srnu, na način da je na prednji dio vozila naletjela i udarila divljač koja je vozaču naišla s njegove lijeve strane s lovnog područja LD " S" [adresa], a koja se nakon udara udaljila s mjesta događaja,

-da je izvršenim pregledom mjesta događaja utvrđeno da nema postavljenog prometnog znaka "divljač na cesti", a brzina je prometnim pravilom u naselju ograničena na 50 km/h,

-da su na oštećenim dijelovima vozila pronađeni i izuzeti tragovi dlake koji svojim izgledom i bojom podsjećaju na dlaku divljači – srne,

-da je mjesto događaja skicirano i fotografirano,

-da nije utvrđeno da je događaj izazvan kršenjem prometnih propisa.

10. Sud je na prijedlog tužitelja od PP Karlovac zatražio fotodokumentaciju u svezi predmetnog događaja te je PP Karlovac dostavila Službenu zabilješko o dojavi s izvješćem, skicu mjesta događaja, fotodokumentaciju na CD mediju (sve str. 37-40 spisa), a iz očitovanja PP Karlovačke od 13. 3. 2024. (str. 36) proizlazi da je na mjestu događaja od strane policijskih službenika utvrđeno da prilikom događaja nije došlo do izravnih kršenja prometnih propisa, da nije sačinjen zapisnik o očevidu, već službena zabilješka o dojavi, da je izvršeno alkotestiranje vozača, i da je mjesto događaja fotografirano i skicirano.

11. Iz Izvida štete Euroherc osiguranja (str. 135-136 spisa) proizlazi da je tužitelj kod Euoroherc osiguranja izvršio Izvid štete, te su u tom izvidu navedeni za vozilo tužitelja dijelovi za zamjenu, dijelovi za popravak, oštećenja na vozilu.

12. U postupku je proveden na očevidu na licu mjesta, uz sudjelovanje prometnog vještaka i mjerničkog vještaka, te su na očevidu saslušani tužitelj i predsjednik lovačkog društva tuženika ŠV.

13. Iz iskaza tužitelja proizlazi:

-da je vozio u pravcu [adresa] i brzinom oko 50 km/h,

-da mu je srna iskočila s njegove lijeve strana gledano u pravcu kretanja njegovog vozila, da je s te lijeve strane od kuda je srna iskočila bilo malo trave i iskočila mu je pred auto i on ju je udario lijevom prednjom stranom vozila, a u trenutku udara bio sam na svojoj prometnoj traci dakle desnoj prometnoj traci u smjeru [adresa] i vidio sam da je to bila baš srna,

-da je to bilo oko 4,50 sati ujutro i to je bilo ljeto, srpanj i vani se vidjelo, kolnik je bio suh, time da je tog dana poslije padala kiša,

-nakon što je ju je udario srna je otišla na istu stranu od kuda je došla odnosno na lijevu stranu,

-na vozilu je oštećena hauba, branik, far i lijevi blatobran, a još uvijek su vidljiva sva oštećenja na vozilu osim prednjeg lijevog svjetla koje je popravio,

-da mu je srna iskočila s lijeve strane i nakon udarca se vratila natrag, time da je vidio još dvije srne u polju od kuda je srna iskočila.

13.1. Iz iskaza predsjednika lovačkog društva tuženika ŠV proizlazi da nije bio na licu mjesta, da ga je policija zavala i izvjestila o događaju, ali nije dolazio jer nije bilo potrebno jer divljač nije bila pronađena, a inače u takvim situacijama izlazi po dojavi policije da pokupim uginulu divljač, da inače nisu imali slučajeva da je na tom mjestu dolazilo do naleta na divljač, s desne strane prometnice u pravcu [adresa] je lovište LD Fazan Banski Kovačevac, a s lijeve strane LD Skakavac.

14. Cijeneći podatke odnosno izvješće (potvrda) PP Karlovačke, čiji djelatnici su kod postupanja na licu mjestu s oštećenih dijelova vozila tužitelja izuzeli "dlaku", konstatirajući da izuzeta dlaka izgledom i bojom podsjeća na dlaku divljači – srne, cijeneći iskaz tužitelja, čiji iskaz sud cijeni istinitim i objektivnim cijeneći da je tužitelj detaljno iskazivao i opisivao kako je došlo do naleta na srnu, opisujući da mu je srna iskočila s njegove lijeve strana gledano u pravcu kretanja njegovog vozila (u smjeru [adresa] se kretao), da je nesporno vidio da radilo baš srna, da je bilo oko 5 sati ujutro, ljetno vrijeme (srpanj) i vani se vidjelo, da se nakon udarca srna vratila na istu stranu od kuda je došla, dakle cijeneći podatke i stanje utvrđeno po policiji na mjestu događaja u pogledu izuzete dlake s oštećenih dijelova vozila, te dovodeći to u vezu s iskazom tužitelja, ovaj sud nalazi nedvojbenim i dokazanim da je kritičnog događaja tužitelj s vozilom naletio upravo na divljač odnosno srnu, dok s druge strane navode tuženika i umješača da nema dokaza da se radilo o divljači jer nije zatečena na licu mjesta sud, imputirajući da se moglo raditi o naletu na domaću životinju, ocjenjuje paušalnim, kod čega valja reći da je opće poznato da postoje brojne slične situacije kod naleta na divljač u kojima divljač ne ugine na licu mjesta i udalji se , ali to samo po sebi ne znači da se ne bi radilo o divljači, a u konkretnom slučaju sud u okviru predloženih i provedenih dokaza, utvrđenja policija i iskaza tužitelja, nalazi da se radilo upravo o naletu na divljač tj. srnu.

15. Nadalje, mjesto događaja je Banski Kovačevac između kućnog broja 15 i 16, te je nesporno utvrđeno da se tužitelj kretao u smjeru [adresa] , svojom desnom stranom kolnika, a srna mu je izletjela s njegove lijeve strne, a što proizlazi iz potvrde i izvješća policije, skice mjesta događaja policije i iskaza tužitelja.

16. Obzirom je tuženik osporavao svoju pasivnu legitmaciju i tvrdnjom da je ta prometnica kojom se kretao tužitelj granica između dva lovišta tj. lovišta tuženika i lovišta LD Fazan, u postupku je provedeno i vještačenja po mjerničkom vještaku koji je bio na očevidu na licu mjesta.

17. Iz nalaza mjerničkog vještak od 12.9.2024. i skice vještaka (sve na str. 163 i 164 spisa) proizlazi da da se događaj dogodito na kčbr. [katastarska čestica] Bancki Moravci, a srna je došla iz smjera kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], i ta čestica od kuda je iskočila srna je u lovištu lovačkog društva tuženika (LD "lisica" Skakavac).

18. Dakle, u postupku utvrđeno da je tužitelj naletio vozilom na divljač, srnu, i da je srna iskočila tužitelju s lijeve strane gledajući u njegovom smjeru kretanja (u pravcu [adresa]), tj. sa kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] dakle s čestice u lovištu lovačkog društva tuženika

19. Odredbom čl. 80. st. 6. Zakona o lovstvu NN 99/18 je propisano:

Za štetu nastalu naletom vozila na divljač odgovara se na sljedeći način:

– vozač ako se utvrdi da je upravljao vozilom protivno odredbama propisa kojima je uređeno područje o sigurnosti prometa na cestama i postojećim prometnim znakovima izričitih naredbi

– lovoovlaštenik na čijem je lovištu nastala šteta ako se utvrdi da je šteta nastala zbog provođenja lova.

19.1. Međutim u slučaju kad je došlo do štete na vozilu naletom vozila na divljač kada se nije provodio lov, kao što je to slučaj u ovom predmetu, za odgovornost za štetu mjerodavne su odredbe Zakona o obveznim odnosima a što proizlazi iz odredbe čl. 76. st. 2. Zakona o lovstvu kojom odredbom je propisano da u pogledu uzroka i odgovornosti za štetu važe odredbe zakona kojim se uređuju obvezni odnosi ako Zakon o lovstvu ne propisuje drugačije.

19.2. Kako Zakon o lovstvu kao lexspecialis nije propisao tko odgovara za štetu nastalu na vozilu u slučaju naleta divljači na vozilo u području lovišta kojim gospodari lovoovlaštenik ( u konkretnom slučaju tuženik), kada se nije provodio lov, tada se primjenjuju odredbe Zakona o obveznim odnosima kojima se uređuje odgovornost za štetu. To znači da kada je do štete došlo u lovištu naletom vozila na divljač kada se nije provodio lov, lovoovlaštenik odgovara po načelu objektivne odgovornosti sukladno odredbama ZOO-a.

20. Odgovornost i pasivna legitimacija tuženika temelji se na činjenici da je došlo do naleta vozila na divljač, tj. srnu, i da je divljač tužitelju istrčala na prometnicu kojom se kretao iz područja lovišta lovačkog društva tuženika, pa dakle prigovor pasivne legitimacije, obzirom na sve naprijed navedeno i obrazloženo nije osnovan.

21. Divljač koja dospije na cestu po kojoj se odvija promet je opasna stvar, a za štetu od opasne stvari u smislu odredbe čl. 1064. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05 i dr.), dalje: ZOO, odgovara njezin vlasnik ili u smislu odredbe čl. 1066. st.1. ZOO-a umjesto vlasnika, isto kao on, odgovara i osoba kojoj je vlasnik povjerio stvar da se njome služi.

21.1. U konkretnom slučaju, tuženik kao lovoovlaštenik lovišta u kojem obitava divljač, odgovara kao imatelj opasne stvari po principu uzročnosti u kojem slučaju se u smislu odredbe čl. 1063. ZOO-a smatra da šteta nastala u vezi s opasnom stvari potječe od te stvari, osim ako se dokaže da ona nije bila uzrok štete, time da se može osloboditi odgovornosti ako dokaže da šteta potječe od nekog drugog nepredvidivog uzroka (čl. 1067. st.1. ZOO-a), a djelomično se može osloboditi odgovornosti ako je oštećenik djelomično pridonio nastanku štete (čl. 1067. st.3. ZOO-a).

22. Obzirom na istaknuti prigovor doprinosa tužitelja šteti u pravcu da se tužitelj vozilom kretao preko ograničenja brzine odnosno preko 50 km/h, provedeno je na okolnost dinamike nastanka nesreće vještačenje po vještaku prometne struke.

23. Nema spora da kod mjesta događaja nije bilo postavljenog prometnog znaka "divljač na cesti", da je brzina prometnim pravilom bila ograničena na 50 km/h (naseljeno mjesto), da tužitelj nije bio pod utjecajem alkohola (zapisnik o ispitivanju alkoholiziranosti na str. 10 spisa).

24. Iz nalaza i mišljenja prometnog vještaka Zlatka Toth (str. 168 do 175 spisa) koji je nalaz dao temeljem obavljenog očevida na licu mjesta, dostavljene dokumentacije policije (skica mjesta događaja, fotodokumentacija, izvješće), Izvida štete dostavljene po umješaču, proizlazi

-da po skici policije proizlazi da se vozio kretalo u pravcu [adresa], po iskazu vozača tj. tužitelja brzinom oko 50 km/h, da je srna izletjela vozilu s lijeve strane i došlo je do naleta,

-da je pri naletu došlo do kontakta između tijela srne i prednjeg lijevog dijela vozila, a nastanak konkretnih oštećenja vozila pri naletu na srneću divljač je moguć kod naletnih brzina vozila od oko 50 km/h,

-da je do naleta došlo na udaljenosti od približno oko 150-160 m od PTM mjereno u pravcu [adresa], a u odnosu na širinu kolnika vozilo se u trenutku naleta kretalo po svojoj desnoj polovici kolnika,

-prije mjesta nezgode nema postavljenog prometnog znaka "divljač na cesti", a brzina kretanja vozila je prometnim pravilom ograničena na 50 km/h,

-da su prema potvrdi policije na oštećenim dijelovima vozila pronađeni i izuzeti tragovi dlake, a koji izgledom i bojom podsjećaju na da dlaku divljači – srne,

-da je uzrok nezgode predstavljalo istrčavanje srne na kolnik i nalet vozila na nju,

-da je do naleta došlo još u fazi kada još nije moglo doći do aktivacije kočionog sustava, tako da vozač vozila nije imao mogućnost za izbjegavanje naleta kočenjem i nalet na srnu je bio neizbježan,

-da u konkretnim okolnostima vozač vozila unatoč pravovremene reakcije kočenjem nije imao tehničke mogućnosti za izbjegavanje nezgode kočenjem,

-da bi vozač intenzivnim kočenjem mogao zaustaviti vozilo do linije naleta i tako izbjeći nezgodu kod svih brzina manjih od 26 km/h, odnosno za veće brzine nalet je bio neizbježan,

-da je za popravak vozila u spis priložena Ponuda od 3. 9. 2021. obrta [obrt] iz [adresa], te nakon analize i usporedbe stavki iz ponude s Izvidom štete je vještak utvrdio da je ponuda izrađena u skladu s Izvidom štete, te da je za popravak oštećenja vozila BMW 3 bio potreban ukupan trošak s PDV-om od 20.953,22 kn.

25. Ovaj sud je u cijelosti prihvatio nalaz vještaka ocjenjujući ga stručnim i objektivnim, a imajući u vidu da se radi o ovlaštenoj i stručnoj osobi za vještačenje, da je nalaz dao temeljem obavljenog očevida na licu mjesta, dostavljene dokumentacije policije (skica mjesta događaja, fotodokumentacija, izvješće), Izvida štete.

26. Kod objektivne odgovornosti, teret dokaza u pogledu potpunog ili djelomičnog oslobođenja od odgovornosti je na tuženiku, te je dakle, tuženik taj koji je dužan dokazati postojanje razloga koji ga u potpunosti ili djelomično oslobađaju od odgovornosti za štetu (u smislu da je do štete došlo jer se tužitelj kretao nedopuštenom brzinom, da vožnju nije prilagodio uvjetima na cesti, važećoj prometnoj signalizaciji i sl.).

27. U konkretnom slučaju, tuženik nije dokazao je neprilagođena brzina stanju i uvjetima na cesti uzrok štete, odnosno nije dokazao postojanje razloga koji ga u potpunosti ili djelomično oslobađaju od odgovornosti za štetu.

27.1. Naime, dopuštena brzina kretanja na cesti na kojoj se dogodila nezgoda bila je ograničena općim propisom (vožnja kroz naseljeno mjesto) na 50 km/h, temeljem nalaza vještaka utvrđeno je da se tužitelj kretao cestom brzinom od oko 50 km/h, a što što dokazuje i nastanak konkretnih oštećenja vozila, te da tužitelj unatoč pravovremene reakcije kočenjem nije imao tehničke mogućnosti za izbjegavanje nezgode kočenjem, da bi tužitelj nezgodu izbjegao samo da je vozio brzinom manjom od 26 km/h. U konkretnoj situaciji nisu postojale okolnosti tj. uvjeti na cesti, koji bi nalagali potrebu vožnje ispod 26 km/h, kod čega mjesto nezgode nije bilo označeno ni znakom opasnosti „divljač na cesti“ koji bi upozoravao na moguću iznenadnu opasnost naleta divljači. Kod toga po mišljenju ovoga suda, u situaciji kad se nezgoda mogla izbjeći samo pri brzini kretanja manjoj od 26 km/h, u postojećim uvjetima na cesti - neoznačavanje mjesta nezgode znakom "divljač na cesti", dopuštena brzina kretanja od 50 km/h - zaista nije realno očekivati od bilo kojeg vozača pa tako i ni od tužitelja da u takvim uvjetima vozi ispod 26 km/h.

28. Nadalje, ne stoji po umješaču istaknuti prigovor isključive odgovornosti odnosno krivnje treće osobe tj. nadležne uprave za ceste, koji obrazlaže na način da nadležna uprava za ceste nije postupila sukladno zakonskim odredbama prema kojima javne ceste moraju biti građene , rekonstruirane i održavane na način da ih na siguran način mogu koristiti korisnici ceste kojima je namijenjena.

28.1. Odredbom čl. 50. st. 1. i 2. Zakona o cestama (NN 84/11., 22/13., 54/13., 148/13. i 92/14) propisano je da pravna osoba koja upravlja javnom cestom odnosno koncesionar, odgovara za štetu trećim osobama nastalu na javnoj cesti zbog naleta na divljač po osnovi krivnje ukoliko na zahtjev osobe koja gospodari lovištem, javnu cestu ne označi prometnom signalizacijom i opremom sukladno posebnim propisima.

28.2. S druge strane, odgovornost za štetu nastalu naletom divljači na vozilo na cesti je, kao što je rečeno, objektivna.

28.3. Oslobođenje od odgovornosti za štetu prouzročenu opasnom stvari moguće je u slučajevima propisanim odredbom čl. 1067. ZOO, prema kojoj se, vlasnik opasne stvari oslobađa odgovornosti, ako dokaže da šteta potječe od nekog nepredvidivog uzroka koji se nalazio izvan stvari, a koji se nije mogao spriječiti, izbjeći ili otkloniti (st. 1.), ako je šteta nastala isključivo radnjom oštećenika ili treće osobe koju on nije mogao predvidjeti i čije posljedice nije mogao spriječiti (st. 2.), a ako je nastanku štete djelomično pridonio oštećenik vlasnik se oslobađa djelomično (st. 3.), ili ako je nastanku štete djelomično pridonijela treća osoba, ona odgovara oštećeniku solidarno s vlasnikom stvari, a dužna je snositi naknadu razmjerno težini svoje krivnje (st. 4.).

28.4. Sud prigovor umješača cijeni paušalnim i općenitim jer ne navodi u čemu bi se konkretno sastojala radnja ili propust nadležne uprave za ceste u konkretnom slučaju, kod čega do oslobođenje lovoovlaštenika od objektivne odgovornosti za štetu nastalu naletom divljači na vozilo može doći samo ukoliko je to nepostupanje u uzročnoj vezi sa štetnim događajem i štetom , a iz sadržaja spisa i provedenih dokaza ne proizlazi da je postojao bilo kakav zahtjev lovačkog društva prema nadležnoj upravi za ceste u smislu čl. 50. st1. ZC, a po kojem nadležna uprav nije postupila, niti proizlazi da bi šteta i štetni događaj bio u bilo kakvoj vezi sa stanjem ceste odnosno prometnice u pravcu sigurnog korištenja ceste.

29. Sud je prihvatio i nalaz vještaka u pogledu visine štete, 20.953,22 kn s uključenim PDV-om, kod čega je vještak visinu štete utvrdio imajući u vidu Izvid štete sačinjen po umješaču Eurohec osiguranju, uspoređujući isti s Ponudom koju je tužitelj dobio od obrta [obrt] iz [adresa] (ponuda od 3. 9. 2021. na iznos 20.953,22 kn), te je nakon analize i usporedbe stavki iz ponude s Izvidom štete vještak utvrdio da je ponuda izrađena u skladu s Izvidom štete, te da je trošak popravka vozila upravo navedeni iznos.

29.1. Kod toga je nesporno da tužitelj nakon štetnog događaja vozilo nije popravio (iskaz tužitelja) i nema račun popravka.

29.2. Prema odredbi čl. 1090. ZOO-a, sud će uzimajući u obzir i okolnosti koje su nastupile poslije uzrokovanja štete, dosuditi naknadu u svoti koja je potrebna da se oštećenikova materijalna situacija dovede u ono stanje u kojem bi se nalazila da nije bilo štetne radnje ili propuštanja.

30. Slijedom navedenog valjalo je tužitelju dosuditi navedeni iznos, kod čega valja reći da ne stoji tvrdnja umješača da tužitelj nema pravo na PDV, naime, prema pravnom shvaćanju na sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanoj 5. prosinca 2013. broj Su-IV-127/13-9 „oštećenik ima pravo na naknadu štete koja uključuje i porez na dodanu vrijednost iako nije popravio oštećenu stvar niti je imao izdatke radi popravljanja stvari.“

30.1. Na dosuđeni iznos štete tužitelju je kamata dosuđena tekuća od dana presuđenja, jer tužitelj nije popravio vozilo ni platio popravak vozila pa se radi o imovinskoj nenovčanoj na koju kamata prema ustaljenoj sudskoj praksi teče od dana donošenje presude, dok je s preostalim dijelom u pogledu tijeka zz kamate, tužitelja valjao odbiti.

O troškovima postupka.

31. Odluka o trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 5. ZPP-a , te tužitelju pripada trošak u cijelosti jer u postupku nije uspio samo s razmjerno neznatnim dijelom zahtjeva radi kojeg nisu nastali posebni troškovi.

31.1. Trošak tužitelja se sastoji se od zastupanja po punomoćniku odvjetniku, troška sudskih pristojbi na tužbu i presudu, i troška plaćenog predujma za vještačenje, time da trošak zastupanja pripada sukladno VPS i Tarifi nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN 138/2023)

31.2. Tužitelju pripada trošak kako slijedi:

- sastava tužbe u iznosu 200,00 EUR

-zastupanje na ročištu 22. 2. 2024. u iznosu od 200,00 EUR

-zastupanje na ročištu (očevid) 13. 5. 2024. u iznosu od 200,00 EUR

-sastav podnesak od 20. 2. 2025. u iznosu od 100,00 EUR (50% nagrade Tbr. 8. t. 3.)

-zastupanje na ročištu od 2. 4. 2025. u iznosu od 200,00 EUR

-pristup na ročište za objavu presude u iznosu od 100,00 EUR

što je sveukupno 1.000,00 EUR, što uvećano za iznos od 250,00 EUR na ime PDV-a čini ukupno 1.250,00 EUR čemu treba pridodati trošak plaćenog predujma za vještačenje u iznosu od 449,70 EUR, te trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 74,26 EUR te sudske pristojbe na presudu u iznosu od 74,26 EUR što je ukupno 1.848,22 EUR.

U Karlovcu 27. travnja 2025.

Sudac

Marija Mesić

Uputa o pravnom lijeku: Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa presude koji se stranci koja je pristupila na ročište za objavu presude uručuje i time se dostava smatra izvršenom (čl. 335. st. 8. ZPP).

Za stranku koja nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onog dana kada je održano ročište za objavu presude (čl. 335. st. 9. ZPP). Ovjereni prijepis presude stranka može preuzeti u sudskoj zgradi.

U slučaju iz st. 9. čl. 335. ZPP sud će istaknuti presudu na internetskoj stranici e- oglasna ploča sudova gdje presuda mora biti istaknuta 8 dana, računajući od dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje.

Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje sud će presudu dostaviti prema odredbama ZPP-a o dostavi pismena te joj rok za izjavljivanje žalbe teče od dana dostave presude (čl. 335. st. 11. ZPP).

Dostavljeno:

1. Nikolina Mršić, odvjetnica u Karlovcu

2 OD Rožman i Oredić iz Karlovca

3. OD Grgić i partneri iz Zagreba