Republika Hrvatska

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

Broj: Ppž-10489/2024

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sutkinja Gordane Korotaj predsjednice vijeća te Goranke Ratković i Kristine Gašparac Orlić kao članica vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Nikoline Maretić zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okr. GJ, zbog prekršaja iz čl. 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“, broj 5/90. - pročišćeni tekst, 30/90., 47/90., 29/94., 114/22. i 47/23.), odlučujući o žalbi tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave vukovarsko-srijemske, Policijske postaje Vinkovci, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Vinkovcima od 4. studenog 2024., broj: Pp-1394/2024-6, u sjednici vijeća održanoj 27. svibnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

Prihvaća se žalba tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave vukovarsko-srijemske, Policijske postaje Vinkovci, preinačuje se prvostupanjska presuda u odluci o prekršajnopravnoj sankciji na način da se okr. GJ, za prekršaj iz čl. 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, za koji je tom presudom proglašen krivim, na temelju tog zakonskog propisa, izriče novčana kazna 700,00 eura (sedamsto eura) te se na temelju čl. 33. st. 11. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj: 107/07., 39/13, 152/13., 110/15., 70/17. i 118/18. i 114/22.) određuje obročna otplata izrečene novčane kazne u 5 (pet) jednakih mjesečna obroka, s time da prvi obrok dospijeva u roku 15 dana od primitka ove presude, a svaki daljnji obrok 15. dana u svakom narednom mjesecu, a ako okrivljenik na taj način uplati dvije trećine izrečene novčane kazne, novčana kazna smatrat će se u cjelini plaćenom.

Obrazloženje

1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Vinkovcima od 4. studenog 2024., broj: Pp-1394/2024-6 proglašen je krivim okr. GJ da je, na način činjenično opisan u izreci, počinio prekršaj iz čl. 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, za koji mu je, na temelju tog zakonskog propisa, a primjenom propisa o ublažavanju kazne izrečena novčana kazna 350,00 eura te je određeno plaćanje novčane kazne u 5 jednakih mjesečnih obroka, uz pogodnost plaćanja dvije trećine izrečene novčane kazne, a obvezan je na naknadu paušalnog troška prekršajnog postupka 30,00 eura.

2. Protiv te presude tužitelj Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijska uprava vukovarsko-srijemska, Policijska postaja Vinkovci pravodobno je podnio žalbu zbog odluke o prekršajnopravnoj sankciji, s prijedlogom da se pobijana presuda preinači u odluci o kazni na način da se okrivljeniku izrekne veća primjerenija novčana kazna.

3. Žalba je osnovana.

4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona, ispitivao je pobijanu prvostupanjsku presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom i po službenoj dužnosti te nisu utvrđene povrede na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.

5. Osnovano žalitelj smatra da u ovoj situaciji nema osnove za primjenu instituta ublažavanja kazne, budući da olakotne okolnosti koje je sud utvrdio na predstavljaju naročito olakotne okolnosti za ublažavanje kazne te da je sud precijenio značaj utvrđenih olakotnih okolnosti, a podcijenio otegotne okolnosti.

6. Naime, prilikom odmjere kazne prvostupanjski je sud cijenio da okr. GJ do sada nije prekršajno osuđivan i da je priznao počinjenje prekršaja i izrazio kajanje, dok otežavajuće okolnosti sud nije utvrdio te smatra da će se i tako ublaženom novčanom kaznom postići svrha kažnjavanja i da će se okrivljenik ubuduće kloniti činjenja prekršaja.

6.1. Kako u ovom konkretnom slučaju nije Zakonom izričito propisano da sud može izreći kaznu blažu od propisane (čl. 37. st. 1. Prekršajnog zakona), to je za primjenu odredbe o ublažavanju kazne bilo nužno utvrditi postojanje “naročito olakotnih okolnosti“, zbog kojih se „svrha kažnjavanja može se postići i blažom kaznom od propisane“ (čl. 37. st. 2. Prekršajnog zakona).

6.2. Po ocjeni ovog suda, a kako se to osnovano ističe žalbom, utvrđene olakotne okolnosti, niti same za sebe, niti u svojoj ukupnosti i kvaliteti, ne čine upravo one posebno izražene olakotne okolnosti koje bi opravdale primjenu instituta ublažavanja kazne. U odnosu na dosadašnju neosuđivanost okrivljenika, treba navesti da čl. 5. Ustava Republike Hrvatske obvezuje svakog na poštivanje pravnog poretka, pa je neosuđivanost očekivana okolnosti i ne može se smatrati naročito olakotnom okolnosti za ublažavanje novčane kazne. Jednako tako, priznanje počinjenja prekršaja i izraženo kajanje obične su, a ne naročite olakotne okolnosti koje bi opravdale ublažavanje kazne.

7. Jednako tako, u pravu je tužitelj da je prvostupanjski sud propustio cijeniti kao otegotnu okolnost način na koji je okrivljenik počinio prekršaj te protupravnu količinu u njegovom postupanju. Naime, okrivljenik je neprimjerenim riječima vrijeđao dva oštećenika te bez povoda pošpricao po licu pepper sprejom po licu tri osobe, što ukazuje na njegovu upornost u činjenju prekršaja. Također, kao otegotnu okolnost valja vrednovati veći stupanj nekritičnosti okrivljenika spram počinjenog prekršaja, budući da se poziva na to da je ošt. GBJ njega počeo verbalno napadati i pošpricao ga pepper sprejom, kojeg mu je on oduzeo i pošpricao ga, a što ne proizlazi iz provedenih dokaza.

7.1. Upravo navedene okolnosti ukazuju na pogrešnu ocjenu prvostupanjskog suda da će se svrha kažnjavanja postići ublaženom kaznom izrečenom po prvostupanjskom sudu, pri čemu je prvostupanjski sud precijenio olakotne, a podcijenio otegotne okolnosti, a inkriminirano ponašanje predstavlja teži oblik kršenja propisa o poštivanju javnog reda i mira te cijeneći i jačinu ugrožavanja zaštićenog dobra, kao i to da su vrlo izraženi i zahtjevi generalno preventivnog djelovanja, po ocjeni ovog suda, nema osnove za primjenu instituta ublažavanja kazne.

8. Iz navedenih razloga, u pravu je tužitelj da u ovoj situaciji nije bilo zakonskih uvjeta za ublažavanje kazne, te je prihvaćajući žalbu tužitelja, ovaj drugostupanjski sud okr. GJ izrekao novčanu kaznu kao u izreci ove presude, u rasponu propisane novčane kazne za prekršaj iz čl. 6. zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira u rasponu od 700,00 do 4.000,00 eura novčane kazne, smatrajući je primjerenom stupnju krivnje, opasnosti djela i svrsi kažnjavanja iz čl. 32. Prekršajnog zakona.

9. Iz navedenih razloga, na temelju čl. 207. Prekršajnog zakona, odlučeno kao u izreci ove presude.

Zagreb, 27. svibnja 2025.

Zapisničarka :

Predsjednica vijeća:

Nikolina Maretić, v. r.

Gordana Korotaj, v.r.

Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Vinkovcima u 4 ovjerena prijepisa: za spis, okrivljenika i tužitelja.