REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U SPLITU
Stalna služba u Kaštel Sućurcu
Braće Radića 1
Poslovni broj: Pp-10803/2024-6
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski prekršajni sud u Splitu, Stalna služba u Kaštel Sućurcu, po sutkinji Ani Belić Radovani uz sudjelovanje sudske savjetnice Klare Balić i zapisničarke Marine Konsa, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenice OĐ, zbog prekršaja iz članka 10. stavka 1. točke 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (Narodne novine Republike Hrvatske broj: 70/17, 126/19, 84/21, 114/22, 36/24, dalje u tekstu: Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji), kažnjiv po članku 22. stavku 3. istog Zakona, povodom optužnog prijedloga podnesenog od strane Policijske uprave Splitsko-dalmatinske, Policijska postaja Kaštela Klasa: 211-07/24-5/10764 Ur.broj: 511-12-28-24-1 od 14.kolovoza 2024. nakon održane glavne i javne rasprave, zaključene 08.svibnja 2025., u nazočnosti okrivljenice, a u izočnosti ovlaštenog tužitelja, te objavljene u izočnosti stranaka 27.svibnja 2025.,
p r e s u d i o j e
Okrivljenica: OĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], kći O i M, rođena **.**.1960. u [adresa], BiH, SSS, grafički tehničar, umirovljenica, mjesečna primanja cca 230,00 eura, udana, majka petero djece, srednjeg imovnog stanja, državljanka RH, s prebivalištem u [adresa], prekršajno nekažnjavana,
k r i v a j e
što je 08.ožujka 2024. u 17:00 sati u obiteljskoj kući u [adresa], počinila psihičko nasilje u obitelji na način da je došla na adresu svog zeta MĐ, jer je prethodno saznala da je MĐ zatražio savjetodavnu pomoć Hrvatskog centra za socijalni red zbog zdravstvenog stanja svoje supruge TĐ koja je kćer OĐ, kojom prilikom ga je verbalno napala uz viku i galamu govoreći mu:"crkli dabogda svi, platit čete mi ovo" uslijed čega ga je pljunula po nogama, a prethodno navedene riječi je ponovila više puta sve u prisutnosti malodobne djece BĐ, rođene 2019. i IĐ rođenog 2021. što je kod MĐ takvo ponašanje okrivljenice prouzročilo povredu dostojanstva i uznemirenost čime je počinila prekršaj iz članka 10. stavka 1. točke 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, kažnjiv po članku 22. stavku 3. istog Zakona.
I. Na temelju citiranih zakonskih odredbi, a uz primjenu odredbe članka 37. stavka 3. točke 1. Prekršajnog zakona (Narodne novine Republike Hrvatske broj: 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22), okrivljenici se
i z r i č e
NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 500,00 (petsto) eura
Na temelju odredbe članka 183. stavka 2. Prekršajnog zakona okrivljenica je obvezana platiti novčanu kaznu u roku od 30 (trideset) dana po pravomoćnosti ove presude.
Sukladno odredbi članka 183. stavka 2. Prekršajnog zakona, ukoliko okrivljenica u roku od 30 (trideset) dana po pravomoćnosti ove presude uplati 2/3 (dvije trećine) preostale novčane kazne smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena.
II. Na temelju odredbe članka 138. stavka 3. i članka 139. stavka 3. Prekršajnog zakona, okrivljenica je dužna na ime troškova prekršajnog postupka uplatiti novčani iznos od 25,00 (dvadeset pet) eura, u roku od 30 (trideset), dana po pravomoćnosti ove presude, jer će se isti u protivnom naplatiti prisilnim putem.
Obrazloženje
1. Policijska uprava Splitsko-dalmatinska, Policijska postaja Kaštela, pod gore navedenim brojem, podnijela je ovom Sudu optužni prijedlog protiv okrivljenice, a zbog prekršaja činjenično opisanog i pravno označenog kao u izreci ove presude.
2.Okrivljenica je u svojoj obrani pred Sudom navela da se osjeća krivom za prekršaj koji joj se stavlja na teret optužnim prijedlogom. Naglašava da riječi navedene u optužnom prijedlogu više ne želi niti ponavljati jer joj nisu u uobičajenom rječniku, ali da je te kritične prigode bila uznemirena zbog ponašanja bivšeg zeta od par dana unaprijed. Te kritične prigode da je otišla u kuću svog bivšeg zeta i kćeri kako bi pomogla kćeri oko kućanskih poslova jer joj je završavao godišnji odmor i od sutra je trebala početi raditi. Inače da je odlazila kod nje kako bi joj pomogla oko djece jer je radila u dvije smjene. Ističe da kada je došla, malodobna unuka BĐ joj je dotrčala u zagrljaj nakon čega ju je MĐ istrgnuo iz njenih ruku na što je ona ostala iznenađena. Navodi kako kćer nije bila u svom stanu nego na donjem katu kuće kod svekrve i kada je ušla vidno joj je djelovala uznemireno. Nadalje, navodi da je pitala što se dogodilo i ona da joj je odgovorila da je MĐ pozvao socijalnu te da su dvije žene jutros došle kod nje dok je ona čistila kupatilo i da uopće nije znala da ih je MĐ pozvao. Ističe da kada je čula za riječ socijalno počela je plakati jer da i sama zna kakve to posljedice može imati i da je kroz plač rekla uvredljive riječi ali da ga nije doslovno pljunula po nogama već mimikom lica to pokazala. Ističe kako je i sama majka petero djece i da su ih ona i suprug odgajali da razgovorom sve rješavaju a ne da se svađaju pa da je sama sebe iznenadila ponašanjem kritične prigode. Ističe da je od te kritične prigode pa do danas brak između TĐ i MĐ razveden te da je TĐ došla živjeti s njima, a da su djeca malo kod nje malo kod njega. Naglašava kako njena kćer nikada nije imala nikakve psihičke probleme, a jedini zdravstveni problem za koji ona zna je problem štitne žlijezde. Ističe da nakon kritičnog dana nikada više nije ostvarila kontakt s MĐ na nikakav način niti da je više ikada otišla u njihovu kuću.
3. Sud je izvršio uvid u zapisnik o ispitivanju oštećenika MĐ od 12.ožujka 2024. i 25.travnja 2024. u zapisnik o ispitivanju svjedoka NĐ od 25.travnja 2024. i u potvrdu Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Odjela za prekršajne evidencije iz koje proizlazi da okrivljenica nije prekršajno osuđivana.
3.1. Na temelju članka 178. stavka 1. Prekršajnog zakona Sud je dao završnu riječ strankama, te je okrivljenica u završnoj riječi izjavila: „Da nema što za nadodati.“
4. Nesporno je da su okrivljenica i žrtva kritične prigode bili u obiteljskom srodstvu punice i zeta tj. osobe koje su u smislu članka 8. stavka 2. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji osobe na koje se primjenjuje Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji.
5. Odredba članka 10. točke 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji propisuje da je nasilje u obitelji, između ostalo, psihičko nasilje koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost.
6. Na temelju ovako provedenog postupka odnosno ocjenom obrane okrivljenice koja je priznala počinjenje predmetnog prekršaja na štetu MĐ kao i uvidom u cjelokupnu dokumentaciju u spisu, Sud smatra nesporno utvrđenim da su se u radnjama okrivljenice ostvarila sva pravna obilježja prekršaja iz članka 10. stavka 1. točke 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, kažnjivog po članku 22. stavku 3. istog Zakona, radi čega ju je trebalo proglasiti krivom i kazniti kako je to odlučeno u izreci presude.
5. Naime, okrivljenica je u svojoj obrani priznala počinjenje prekršaja koji joj se optužnim prijedlogom stavlja na teret navodeći da je bila uznemirena ponašanjem zeta MĐ i to par dana prije kritične prigode, a da je cjelokupna situacija kulminirala nakon što je saznala da je MĐ pozvao socijalne radnice iz Hrvatskog zavoda za socijalni rad koje su kritičnog dana u jutarnjim satima posjetile njezinu kćer, pa se okrivljenica uvredljivim riječima navedenim u izreci ove presude obratila oštećenom MĐ, a sve u prisutnosti maloljetne djece. Slijedom navedenog, Sud smatra nesporno utvrđenim da je prethodno opisano ponašanje okrivljenice počinjeno pred maloljetnom djecom kod žrtve izazvalo osjećaj uznemirenosti i povredu dostojanstva.
6. Sukladno članku 8. stavku 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji propisano je da osobe na koje se ovaj Zakon primjenjuje su: bračni drug, izvanbračni drug, životni partner, neformalni životni partner, njihova zajednička djeca, te djeca svakoga od njih, srodnici po krvi u ravnoj lozi, srodnici u pobočnoj vezi zaključno do trećeg stupnja, srodnici po tazbini u bračnoj i izvanbračnoj zajednici do zaključno drugog stupnja, posvojitelj i posvojenik.
6.1. Odredba članka 22. stavka 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji propisuje da tko u nazočnosti djeteta ili osobe s invaliditetom ili osobe starije životne dobi počini nasilje iz članka 10. ovoga Zakona, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od najmanje 1.100,00 eura ili kaznom zatvora u trajanju od najmanje 45 dana.
7. Slijedom svega naprijed navedenog Sud smatra nesporno utvrđenim da su se u radnjama okrivljenice u cijelosti ostvarila obilježja prekršaja iz članka 10. stavka 1. točke 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, kažnjiv po članku 22. stavku 1. istog Zakona, radi čega ju je ovaj Sud proglasio krivom i kaznio.
8. Nakon što je na ovaj način utvrđena odgovornost okrivljenice, valjalo je donijeti odluku o sankciji uzimajući pri tom u obzir sve okolnosti koje u smislu članka 36. Prekršajnog zakona utječu na vrstu i mjeru izrečene kazne.
8.1. Prilikom odlučivanja o konkretnoj prekršajnoj sankciji i individualizaciji kazne, cijenjene su sve relevantne okolnosti predviđene u članku 36. stavku 2. Prekršajnog zakona, pa je okrivljenici kao olakotna okolnost uzeta u obzir činjenica da je priznala prekršajni učin, da do sada nije prekršajno kažnjavana, a posebice njezino iskazano kajanje, te to što je izvukla pouku iz ovakvog ponašanja i dala obećanje da se ovakav učin više neće ponoviti, dok otegotnih okolnosti na strani okrivljenice Sud nije našao, stoga joj je Sud za počinjeni prekršaj cijeneći navedene olakotne okolnosti primijenio odredbe o ublažavanju primjenom članka 37. Prekršajnog zakona, te izrekao novčanu kazni ispod zakonom propisane za tu vrstu prekršaja smatrajući da će se njome postići kako generalna tako i specijalna prevencija.
8.2. Temeljem članka 183. stavka 2. Prekršajnog zakona ukoliko okrivljenica u roku koji joj je određen za plaćanje novčane kazne uplati dvije trećine novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena.
9. Odluka o troškovima prekršajnog postupka temelji se na odredbi članka 138. stavka 3. i članka 139. stavka 3. Prekršajnog zakona, te predstavlja paušalni iznos troškova Suda, određen obzirom na složenost i trajanje postupka, te imovno stanje okrivljenice.
U Kaštel Sućurcu 27.svibnja 2025.
Zapisničarka
Sutkinja
Marina Konsa,v.r.
Ana Belić Radovani,v.r.
Sudska savjetnica
Klara Balić,v.r.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude okrivljenica i ovlašteni tužitelj imaju pravo žalbe Visokom prekršajnom sudu Republike Hrvatske u Zagrebu, a putem ovog Suda, bez takse, u roku od 8 (osam) dana od dana prijema iste, u dva istovjetna primjerka.
Presuda se dostavlja:
- okrivljenici,
- ovlaštenom tužitelju,
- za spis
