Ovr-883/2025-4
REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U SPLITU
Gundulićeva 27
21 000 Split
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
I
Z A K LJ U Č A K
Općinski sud u Splitu, po sucu tog suda Stipi Masli, a temeljem prijedloga sudske savjetnice Ane Vukasović-Lončar, u ovršnoj pravnoj stvari ovrhovoditelja REPUBLIKA HRVATSKA, OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U SPLITU, OIB: 52634238587, zast. po Općinskom državnom odvjetništvu u Splitu, Građansko- upravni odjel, Split, protiv ovršenika H SUŠAC, OIB: [osobni identifikacijski broj], Dugo Selo, Ulica Hrvatskog preporoda 69, zast. po pun. Ivanu Pavičiću, odvjetniku u Splitu, radi prijedloga za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim i odgode ovrhe, radi ovrhe, 27. svibnja 2025.,
r i j e š i o j e
Odbija se prijedlog ovršenika od 7. travnja 2025. za odgodom prijenosa zaplijenjenih sredstava u postupku pokrenutom kod Financijske agencije 28. ožujka 2025. na temelju pravomoćne i ovršne presude Općinskog prekršajnog suda u Splitu, posl. br. Pp-9648/2022-7 od 27. ožujka 2024., kao neosnovan.
i
z a k lj u č i o j e
Upućuje se ovršenik da u roku od 15 dana, računajući od dana dostave ovog zaključka, pokrene parnični postupak radi proglašenja nedopuštene pljenidbe i prijenosa u postupku koji se vodi kod Financijske agencije po Zahtjevu za izravnu naplatu ovrhovoditelja temeljem ovršne isprave - pravomoćne i ovršne presude Općinskog prekršajnog suda u Splitu, posl. br. Pp-9648/2022-7 od 27. ožujka 2024.
O b r a z l o ž e nj e
1. Kod ovog suda zaprimljen je prijedlog ovršenika za proglašenje nedopuštenim pljenidbe i prijenosa novčanih sredstava i za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava, u postupku koji se vodi kod Financijske agencije temeljem zahtjeva ovrhovoditelja za izravnu naplatu tražbine.
2. U svom prijedlogu ovršenik navodi da je ovrhovoditelj naložio provedbu ovrhe radi naplate novčanih tražbina - iznosa od 390,00 € sa naslova novčane kazne, podredno iznosa od 80,00 € sa naslova troškova prekršajnog postupka na temelju osnove za naplatu pravomoćne 22.8.24., izvršne 23.1.25. presude Općinskog prekršajnog suda u Splitu Pp-9648/2022 od 27.3.24. Dalje navodi kako je 4.4.25. podnio Općinskom prekršajnom sudu u Splitu prijedlog radi ukidanja potvrde izvršnosti presude jer drugostupanjska presuda nije dostavljena ovršeniku sukladno pravilima o osobnoj dostavi sudskih odluka, slijedom čega presuda nije stekla svojstvo „izvršnosti“. Dakle, ovršenik ističe da osnova za naplatu nije stekla svojstvo ovršnosti slijedom čega predlaže da sud rješenjem izravnu naplatu pljenidbom radi naplate proglasi nedopuštenom. Ujedno navodi da se radi o tražbinama odvjetničkog ureda, koje su različite od vlastitih sredstava (tražbina po računima) imatelja koji je fizička osoba. Zaključno, ovršenik predlaže odgodu pljenidbe.
3. Zaključkom je ovrhovoditelj pozvan da se očituje u odnosu na prijedlog ovršenika. U svom očitovanju ovrhovoditelj se usprotivio prijedlogu ovršenika istaknuvši kako je ovršna isprava - presuda Općinskog prekršajnog suda u Splitu, posl. br. Pp-9648/2022-7 od 27. ožujka 2024., stekla svojstvo izvršnosti 23. siječnja 2025. S tim u vezi, ukazuje na relevantne odredbe čl. 145. - čl. 149. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 79/17, 118/18, 114/22) kojima je regulirana dostava odluka, podnesaka i dopisa. Ovrhovoditelj stoga predlaže odbiti prijedlog ovršenika, budući smatra da u konkretnom slučaju nisu ispunjeni uvjeti za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim, odnosno radi odgode pljenidbe i prijenosa.
4 . Odredbom čl. 210 st. 1 Ovršnog zakona („Narodne Novine" 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17., 131/20., 114/22. i 06/24., dalje: OZ), propisano je da nakon što primi obavijest o tome da je protiv njega zatražena izravna naplata tražbina na temelju isprave iz čl. 209 st. 1 ovog Zakona, prema odredbi čl. 209. st. 5 ovog Zakona ili nakon što na drugi način sazna za to da je zatražena takva naplata protiv njega, ovršenik može predložiti sudu da donese rješenje kojim će naložiti Agencija da odgodi izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava odnosno rješenje kojim će pljenidbu i prijenos proglasiti nedopuštenim, dok je u st. 2. istog Zakona propisano da se na prijedlog za odgodu prijenosa iz st 1. ovog članka na odgovarajući način primjenjuju odredbe ovog zakona o odgodi ovrhe, a na prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim iz stavka 1. ovog članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovog Zakona o žalbi protiv rješenja o ovrsi (čl. 50. i 53.).
5. U odnosu na prijedlog ovršenika za odgodu ovrhe, čl. 65. st. 1. OZ-a propisani su razlozi zbog kojih sud, na prijedlog ovršenika, može u potpunosti ili djelomično odgoditi ovrhu (objektivne pretpostavke), uz uvjet da ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno kako bi se spriječilo nasilje (subjektivne pretpostavke). Dakle, sukladno citiranoj zakonskoj odredbi, za odgodu ovrhe potrebno je da se kumulativno ispune obje pretpostavke, dakle i subjektivne i objektivne.
5.1. U svezi s iznesenim, što se tiče objektivnog razloga za odgodu ovrhe, stav je ovog suda da je ovršenik podnošenjem predmetnog prijedloga ispunio objektivnu pretpostavku za odgodom ovrhe iz odredbe čl.65. st.1. toč.5. OZ-a. Po mišljenju ovog suda nisu ispunjeni subjektivni uvjeti za odgodu ovrhe, jer ovršenik nije učinio vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu ili da je odgoda potrebna da bi se spriječilo nasilje. Ovršenik mora biti svjestan da odgoda ovrhe u ovom slučaju znači samo odgodu prijenosa zaplijenjenih sredstava na račun ovrhovoditelja, ali ovršenik i dalje ne može s tim sredstvima slobodno raspolagati. Naime, pljenidba novčanog iznosa ne predstavlja nužno nenadoknadivu štetu za ovršenika, iako je po prirodi stvari ovrha uvijek otegotna za ovršenika. Nadalje, što se tiče štete koju bi ovršenik trpio predmetnom ovrhom treba poći od stajališta da svaka isplata na neki način oštećuje onoga koji je na tu isplatu obvezan. Ukoliko bi pak zauzeli suprotno stajalište, tada bi konzekventno, svako izvršenje ovršne isprave kojom se određuje isplata, bilo dovedeno u pitanje, a to svakako nije bila intencija zakonodavca prilikom stipuliranja čl.65. st.1.OZ-a. Ujedno, bitno je naglasiti da vjerojatnost nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete primarno ovisi o imovinskim prilikama ovrhovoditelja, odnosno o tome je li imovina ovrhovoditelja dostatna za naknadu (povratnu) isplatu ovršeniku onog iznos koji je u postupku izravne naplate zaplijenjen s ovršenikova računa i prenesen ovrhovoditelju. Zbog navedenog, ispitivanje treba usmjeriti i na imovinske prilike ovrhovoditelja i mogućnost ovršenika da u postupku protuovrhe namiri svoju tražbinu od ovrhovoditelja. Da bi se radilo o nenadoknadivoj šteti ili teško nadoknadivoj šteti mora se raditi o šteti koju ovršenik protuovrhom ili restitucijskom parnicom i ovrhom koja bi se nastavno provela ne bi mogao nadoknaditi od ovrhovoditelja, te se opasnost nastupanja te štete mora konkretizirati na razini vjerojatnosti, osim ako ona nije očita sama po sebi.
5.2. Kako u smislu čl. 65. OZ-a moraju kumulativno biti ispunjene obje zakonske pretpostavke za odgodu ovrhe, ovaj sud smatra da nije osnovan prijedlog ovršenika za odgodom ovrhe, odnosno da nisu ispunjene pretpostavke za odgodu ovrhe pa je prijedlog ovršenika za odgodom ovrhe valjalo odbiti kao neosnovan i odlučiti kao u točki I. izreke ovog rješenja.
6. U odnosu na prijedlog ovršenika za proglašenje ovrhe nedopuštenom valja na odgovarajući način primijeniti odredbe čl. 50. i 53. OZ-a. Čl. 53. st. 1. OZ-a propisano da ovršenik može zbog razloga iz čl. 50. st.1. toč.7. i toč.9. do 11. podnijeti žalbu protiv rješenja o ovrsi i nakon njegove pravomoćnosti ako taj razlog nije mogao iz opravdanih razloga istaknuti već u roku za žalbu protiv toga rješenja. Čl. 55. OZ-a propisano je kako ako rješenje o žalbi iz čl. 53. st. 1. ovisi o utvrđivanju neke sporne činjenice sud će zaključkom uputiti ovršenika da u roku od petnaest dana od dana dostave zaključka pokrene parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom.
6.1. Odredbom čl. 52. st.1. OZ-a propisano je će sud prvog stupnja dostaviti žalbu ovrhovoditelju radi očitovanja u roku od osam dana, ako je predviđenog u čl. 50. st. 1. toč. 7. i toč. 9. do 11. OZ-a, dok je stavkom 3. istog članka propisano da će sud prvog stupnja donijeti zaključak kojim će ovršenika uputiti da u roku od petnaest dana od dostave zaključka pokrene parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom, ukoliko ovrhovoditelj ospori postojanje razloga zbog kojih je žalba izjavljena ili se ne očituje u roku od osam dana.
6.2. Glede navedenog, a temeljem čl. 52. st. 3. OZ-a i čl. 210. st. 1. i 2. OZ-a, riješeno je kao u zaključku.
U Splitu, 27. svibnja 2025.
S U D A C
Stipe Masle
POUKA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ovog rješenja stranka može izjaviti žalbu u roku od 8 dana od dana primitka pisanog otpravka istog. Žalba se podnosi ovom sudu, u tri primjerka, a za Županijski sud.
Protiv zaključka nije dopušten pravni lijek temeljem čl. 11. st. 5. Ovršnog zakona. Ako je protiv zaključka podnesen pravni lijek, sud će odluku o nedopuštenosti pravnog lijeka donijeti zajedno s odlukom kojom se utvrđuje, odnosno završava postupak ovrhe, odnosno osiguranja.
DNA:
- ovrhovoditelju po z.z.
- ovršeniku po pun.
- FINA Split
- u spis
