REPUBLIKA HRVATSKA

Županijski sud u Puli – Pola

Kranjčevićeva 8, 52100 Pula – Pola

Poslovni broj: Gž Zk-63/2024-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Puli – Pola po sucu Miroslavu Ružiću, u zemljišnoknjižnom predmetu predlagatelja: 1. JF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 2. ĐF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], obojica zastupani po punomoćniku Zvonimiru Raiću, odvjetniku iz Zagreba, radi otvaranja i pokretanja pojedinačnog ispravnog postupka za k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina], odlučujući o žalbi predlagatelja protiv rješenja Općinskog suda u Crikvenici, Stalne službe u Krku poslovni broj: Z-3766/2023 od 14. lipnja 2024., 27. svibnja 2025.

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba predlagatelja kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Crikvenici, Stalne službe u Krku poslovni broj: Z-3766/2023 od 14. lipnja 2024.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem prvostupanjskog suda riješeno je:

„I. Odbija se prijedlog za pokretanje i otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka glede zk. ul. [broj ZK uloška] na k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

II. Određuje se zabilježba odbijenog prijedloga za pokretanje i otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

III. Po pravomoćnosti ovog rješenja brisat će se zabilježba odbijenog prijedloga u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].“

2. Protiv navedenog rješenja žalbu i dopunu žalbe (naslovljenu kao podnesak predlagatelja), pravovremeno, podnose predlagatelji. U žalbi ne navode zbog kojih zakonskih žalbenih razloga podnose žalbu, već ukazuju da je prvostupanjski sud pogrešno utvrdio da oni svoje izvanknjižno vlasništvo predmetnih nekretnina nisu dokazali ikojom ispravom, obzirom da su uz sam prijedlog dostavili javnobilježnički ovjerenu ispravu („Izjavu“) od 9. ožujka 2023., dok u dopuni žalbe (naslovljenoj kao podnesak predlagatelja) u privitku dostavljaju Kupoprodajni ugovor sklopljen 8. lipnja 1978. između EF i ŽF, kao prodavatelja i ĆF, kao kupca, navodeći da je tim Ugovorom, koji je ovjeren kod Općinskog suda u Krku te u pogledu kojeg je razrezan porez, ĆF postao vlasnikom upravo predmetnih nekretnina pa je, posljedično tomu, PF, kao njegova univerzalna nasljednica, bila ovlaštena prenijeti vlasništvo i predmetnih nekretnina na predlagatelje.

2.1. Žalbeni je prijedlog da se pobijano rješenje preinači i kao osnovan prihvati njihov prijedlog za pokretanje i otvaranje navedenog pojedinačnog ispravnog postupka.

3. Žalba predlagatelja nije osnovana.

4. Predmet ovog zemljišnoknjižnog postupka je prijedlog predlagatelja da se pokrene i otvori pojedinačni ispravni postupak za k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina], utemeljen na odredbi članka 208. stavka 1. Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne novine“ broj: 63/19, 128/22 i 155/23 - dalje: ZZK).

5. Odlučujući o takvom prijedlogu predlagatelja, sud prvog stupnja je, pobijanim rješenjem, kao neosnovan odbio takav prijedlog predlagatelja zaključujući, u bitnomu:

Da predlagatelji svoje navode o stjecanju prava vlasništva na ½ dijela predmetnih nekretnina ne potkrjepljuju nikakvim ispravama iz kojih bi proizlazila vjerojatnost da im pripada pravo čiji upis zahtijevaju, uzimljući pri tomu u obzir da je pravni prednik prodavateljica sada pokojni ĆF pok. J bio upisan kao suvlasnik predmetnih nekretnina u ½ dijela, na kojem dijelu su predlagatelji, u međuvremenu, ishodili upis prava suvlasništva, dok je u drugoj polovici predmetnih nekretnina upisana kao suvlasnica RF iz [adresa], a koja je upisana i kao posjednica dijela predmetnih nekretnina u PL 435 k. o. [katastarska općina], dok su u drugom dijelu predmetne nekretnine upisane u PL 1454 kao društveno vlasništvo - korisnik Općina Krk pa se tako, dakle, predmetne nekretnine u katastarskom operatu vode kao posjed trećih osoba koje nisu pravni prednici predlagatelja; da predlagatelji, dakle, uz prijedlog nisu dostavili niti jednu ispravu kojom čine vjerojatnim da su stekli pravo vlasništva suvlasničkog dijela predmetnih nekretnina upisanog na ime RF, a navodi o dugogodišnjem posjedu prodavateljica su irelevantni budući se pravo vlasništva u pojedinačnom ispravnom postupku ne može utvrditi isključivo saslušanjem svjedoka i očevidom na licu mjesta, već vjerojatnost da predlagateljima pripada pravo vlasništva mora proizlaziti iz neke isprave, a što je potvrdio i Vrhovni sud Republike Hrvatske u odluci poslovni broj Rev-346/2023 od 18. listopada 2023.

6. Ispitujući pobijano rješenje u granicama žalbenih navoda žalitelja, a pazeći pri tomu – dodatno po službenoj dužnosti na pravilnu primjenu materijalnog prava i na bitne povrede odredaba parničnog postupka koje se u ovomu postupku imaju primijeniti temeljem odredbe članka 99. stavka 2. ZZK (članak 365. stavak 2. u svezi članka 381. stavka 1. Zakona o parničnom postupku - „Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 58/53, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70 /19, 80/22 i 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP), ocjena je ovog drugostupanjskog suda da je pobijano rješenje suda prvog stupnja zakonito i pravilno.

7. Prije svega, u ovomu postupku valja istaknuti da sud prvog stupnja nije počinio bitne povrede odredaba zemljišnoknjižnog postupka na koje ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti na temelju navedenih zakonskih odredbi.

8. Suprotno žalbenim navodima žalitelja, sud prvog stupnja je na pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje, pravno relevantno za odluku u ovomu postupku, pravilno primijenio materijalno pravo kada je kao neosnovan odbio ovaj prijedlog predlagatelja da se pokrene i otvori pojedinačni ispravni postupak za k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina].

9. Odredbom članka 208. stavka 1. ZZK propisano je da je pojedinačni ispravni postupak poseban zemljišnoknjižni postupak u kojem se ispravljaju zemljišnoknjižni upisi, a provodi se kad postoji opravdani razlog. Pojedinačni ispravni postupak može se provesti glede jednog ili više zemljišnoknjižnih uložaka.

10. Na temelju odredbe članka 209. stavka 4. ZZK propisano je da se prijedlogu iz stavka 1. ovoga članka (prijedlogu za pokretanje pojedinačnog ispravnog postupka) trebaju priložiti isprave iz kojih proizlazi opravdanost pokretanja pojedinačnog ispravnog postupka odnosno isprave kojima se dokazuje osnovanost prijedloga (npr. isprave o prijenosu ili osnivanju knjižnih prava u korist podnositelja prijedloga koje ne ispunjavaju sve pretpostavke za valjanost tabularne isprave, izvaci iz katastra zemljišta o posjedniku nekretnine, javno ovjerovljene izjave zemljišnoknjižnog vlasnika ili njegovih nasljednika kojima se potvrđuje pravo predlagatelja i sl.).

11. Na temelju odredbe članka 116. ZZK propisano je da je za odlučivanje o prijedlogu za upis mjerodavno stanje u trenutku kad je taj prijedlog stigao zemljišnoknjižnom sudu.

12. Cijeneći utvrđeno činjenično stanje suda prvog stupnja da tijekom postupka predlagatelji nisu sudu dostavili nikakvu ispravu temeljem kojih je moguće utvrditi da su prednici predlagatelja bili u posjedu predmetnih nekretnina u njezinoj cjelini niti da su ranije bili upisani i na suvlasničkom dijelu drugog upisanog suvlasnika RF i sadržaj ovih zakonskih odredbi, ocjena je i ovog drugostupanjskog suda da je sud prvog stupnja na tako utvrđeno činjenično stanje pravilno primijenio materijalno pravo kada je, kao neosnovan odbio prijedlog predlagatelja za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka i u odnosu na preostali suvlasnički dio predmetnih nekretnina od ½ dijela druge upisanog suvlasnika RF, a sve kako to pravilno zaključuje i sud prvog stupnja, koji je za to ovomu sudu dao u svemu vrlo jasne i na zakonu osnovane razloge, osnovanost kojih nisu uspjeli umanjiti niti žalitelji u svojoj žalbi.

13. Naime, suprotno žalbenim navodima, sud prvog stupnja u pobijanom rješenju nije utvrdio da predlagatelji uz svoj prijedlog nisu dostavili nikakvu ispravu već da tijekom postupka predlagatelji nisu sudu dostavili nikakvu (pravnorelevantnu) ispravu temeljem kojih je moguće utvrditi da su prednici predlagatelja bili u posjedu predmetnih nekretnina u njezinoj cjelini niti da su ranije bili upisani i na suvlasničkom dijelu drugog upisanog suvlasnika RF.

13.1. Povratno, predlagatelji ne mogu pretendirati na uspjeh u ovomu postupku samo osnovom činjenice što su uz sam prijedlog dostavili javnobilježnički ovjerenu ispravu („Izjavu“) od 9. ožujka 2023. prodavateljice PF od koje su kupili predmetne nekretnine, a u pogledu kojih je njezin pravni prednik ĆF pok. J bio upisan kao suvlasnik predmetnih nekretnina u ½ dijela, a koja u toj izjavi potvrđuje „kako su vlasništvo navedenih nekretnina stekli kupnjom naših prednik od tadašnjih vlasnika, a u svakom slučaju makar dosjelošću“, obzirom da ta isprava, kako je to pravilno zaključio i prvostupanjski sud ističući da su takvi navodi o dugogodišnjem posjedu prodavateljica irelevantni budući se pravo vlasništva u pojedinačnom ispravnom postupku ne može utvrditi isključivo saslušanjem svjedoka i očevidom na licu mjesta, već vjerojatnost da predlagateljima pripada pravo vlasništva mora proizlaziti iz neke isprave, a što je potvrdio i Vrhovni sud Republike Hrvatske u odluci poslovni broj Rev- 346/2023 od 18. listopada 2023., međutim, takva isprava, suprotno žalbenim navodima predlagatelja, nije niti može biti javno ovjerovljena izjava prodavateljice PF od koje su predlagatelji kupili ½ dijela predmetnih nekretnina, već u smislu odredbe članka 209. stavka 4. ZZK isprave iz kojih proizlazi opravdanost pokretanja pojedinačnog ispravnog postupka odnosno isprave kojima se dokazuje osnovanost prijedloga jesu, primjerice, javno ovjerovljena izjava preostale zemljišnoknjižne suvlasnice predmetnih nekretnina RF, isprava o prijenosu ili osnivanju knjižnih prava u korist podnositelja prijedloga koje ne ispunjavaju sve pretpostavke za valjanost tabularne isprave, izvaci iz katastra zemljišta o posjedniku nekretnine, međutim, takve pravnorelevantne isprave predlagatelji nisu bili dostavili uz svoj prijedlog.

14. Pri tomu, u odnosu na žalbene navode žalitelja, valja istaknuti da žalitelji mogu u zasebnom (kontradiktornom) parničnom postupku, pokušati dokazati da su stekli svoje pravo vlasništva i na ovomu preostalom suvlasničkom dijelu predmetnih nekretnina, sada u suvlasništvu drugog upisanog suvlasnika RF (tako i Đ346/2023 od 18. listopada 2023.).

15. U odnosu na činjenice i dokaze na koje žalitelji po prvi put ukazuju tek u dopuni žalbe valja istaknuti da se temeljem odredbe članka 143. stavka 4. ZZK u prigovoru i žalbi ne mogu se iznositi nove činjenice niti prilagati nove isprave, osim u slučajevima iz članka 118. stavka 7. ovoga Zakona (a što u ovomu predmetu nije slučaj) te sud odlučuje o prigovoru i žalbi samo na temelju činjeničnog i pravnog stanja kakvo je bilo u času kada je zemljišnoknjižni prijedlog stigao zemljišnoknjižnom sudu pa je (dopunjenu) žalbu žalitelja valjalo ocijeniti neosnovanom i u ovomu dijelu.

16. Slijedom navedenog, valjalo je kao neosnovanu odbiti žalbu žalitelja i na temelju odredbe članka 99. stavka 2. ZZK u vezi odredbe članka 380. točke 2. ZPP riješiti kao u izreci ovoga rješenja.

U Puli – Pola 27. svibnja 2025.

Sudac

Miroslav Ružić