REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Broj: Ppž-12103/2022

Zagreb

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sutkinja Katice Lučić, kao predsjednice vijeća te Jasne Momirović i Ivane Bosnić-Kovačić, kao članica vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Hane Bogović, kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika ZZ, zbog prekršaja iz članka 10. stavka 3. u vezi sa stavkom 1. podstavkom 2. Zakona o informiranju potrošača o hrani („Narodne novine“, broj: 56/13, 14/14, 56/16, 32/19), odlučujući o žalbi tužitelja Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Područnog ureda Split, Ispostave u Pločama, podnijetoj protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Splitu, Stalne službe u Supetru, poslovni broj: 10. Pp-12733/2022 od 10. listopada 2022., na sjednici vijeća održanoj 27. svibnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I U povodu žalbe tužitelja Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Područnog ureda Split, Ispostave u Pločama, a po službenoj dužnosti, preinačuje se pobijana presuda tako da se na temelju članka 182. točke 1. Prekršajnog zakona ( „Narodne novine“, broj: 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22), okrivljenika ZZ

oslobađa od optužbe

da bi 6. srpnja 2022. u Sumartinu, Riva bb, u bistrou „[obrt]“, kao vlasnik ugostiteljskog obrta „[obrt]“, nudio putem jelovnika kao jela za konzumaciju: pršut po cijeni od 80,00 kuna, hladna plata (pršut, 2 vrste sira, kulen, masline) po cijeni od 170,00 kuna, tjestenina s pršutom i tartufima po cijeni od 120,00 kuna, pizza „Dalmatina“ (rajčica, sir, pršut) po cijeni od 70,00 kuna, iako je za pripremu navedenih jela koristio proizvod naziva „Dalmatinska suha šunka“, odnosno nije koristio naziv pršut,

dakle, kao fizička osoba obrtnik naveo informacije o hrani koje nisu točne glede karakteristika hrane, posebno njene prirode, identiteta, svojstava i sastava, odnosno pružene informacije o hrani nisu u skladu s praksom poštenog informiranja,

čime je počinio prekršaj iz članka 7. Uredbe (EU) br. 1169/2011,

kažnjiv po članku 10. stavku 3. u vezi sa stavkom 1. podstavkom 2. Zakona o informiranju potrošača o hrani.

II Uslijed odluke pod točkom I izreke, žalba tužitelja bespredmetna je.

III Troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava suda.

Obrazloženje

1. Uvodno citiranom presudom okrivljenik ZZ proglašen je krivim i kažnjen novčanom kaznom u iznosu od 3.000,00 kuna/398,17 eura, zbog prekršaja iz članka 10. stavka 3. u vezi sa stavkom 1. podstavkom 2. Zakona o informiranju potrošača o hrani, činjenično opisanog u izreci, uz upozorenje da će se, ako izrečenu kaznu plati u roku za plaćanje, sukladno članku 152. stavku 3. Prekršajnog zakona smatrati da je kazna u cjelini plaćena.

1.1. Okrivljenik je obvezan na naknadu troškova prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 200,00 kuna/26,54 eura.

2. Protiv navedene presude tužitelj je pravodobno podnio žalbu zbog odluke o prekršajnopravnoj sankciji.

2.1. Žalitelj predlaže da se, iz razloga navedenih u žalbi, žalba prihvati kao osnovana.

3. Žalba je bespredmetna.

4. Odlučujući o žalbi tužitelja te ispitujući pobijanu presudu u smislu članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske utvrdio je da je u ovom predmetu počinjena povreda odredbe materijalnog prekršajnog prava iz članka 196. točke 1. Prekršajnog zakona na štetu okrivljenika, jer djelo koje mu se stavlja na teret nije prekršaj, na koju povredu ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.

5. Naime, činjeničnim opisom prekršaja navedenog u izreci pobijane presude, koji je jednak činjeničnom opisu djela navedenom u optužnom prijedlogu, terećeno djelo u bitnom je opisano time da bi okrivljenik kritične zgode u svom ugostiteljskom objektu nudio putem jelovnika kao jela za konzumaciju: pršut, hladnu platu (pršut, 2 vrste sira, kulen, masline), tjesteninu s pršutom i tartufima te pizzu „Dalmatina“ (rajčica, sir, pršut), iako je za pripremu navedenih jela koristio proizvod naziva „Dalmatinska suha šunka“, odnosno nije koristio naziv pršut.

5.1. Međutim, taj činjenični opis naveden u izreci pobijane presude, koji je jednak činjeničnom opisu djela navedenom u optužnom prijedlogu, nepotpun je i iz njega ne proizlaze sva njegova zakonom propisana obilježja, jer nije naveden relevantan propis, slijedom čega nije točno navedeno bitno obilježje tog prekršaja. Kako je zakonski opis, odnosno pravno kvalificiranje prekršaja, podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu pod biće odgovarajućeg prekršaja, sve odlučne činjenice nužno moraju biti navedene isključivo u činjeničnom opisu prekršaja, jer u protivnom, u nedostatku nekog od konstitutivnih elemenata bića prekršaja u činjeničnom opisu, opisano djelo nije prekršaj.

5.2. Naime, člankom 10. stavkom 3. u vezi sa stavkom 1. podstavkom 2. Zakon o informiranju potrošača o hrani propisuje da će se novčanom kaznom od 10.000,00 do 20.000,00 kuna kazniti za prekršaj fizička osoba, ako navedene informacije o hrani nisu u skladu s praksom poštenog informiranja, što je protivno članku 7. Uredbe (EU) br. 1169/2011.

5.3. Prema odredbi članka 160. stavka 2. Prekršajnog zakona optužni prijedlog sadrži, između ostalog, činjenični opis radnje prekršaja iz kojeg proistječu zakonska obilježja prekršaja, pa stoga nije dostatan opis sadržan u izreci pobijane presude u kojem nije naveden relevantan propis kojim je propisan sadržaj informacija o hrani usklađen s praksom poštenog informiranja, a bez koje se odlučne činjenice u konkretnom slučaju ne može raditi o terećenom prekršaju.

5.4. Kako se obveza za propuštanje koje se tereti okrivljenika temelji na posebnom propisu to je konkretna odredba Zakona o informiranju potrošača o hrani blanketne naravi, jer se prekršajna odgovornost počinitelja inkriminiranog djela veže uz povredu drugog propisa koji dopunjuje biće prekršajnog djela koje se okrivljeniku stavlja na teret, a koji propis, Uredba (EU) br. 1169/2011., nije naveden u činjeničnom opisu djela, već je naveden samo u okviru pravne oznake djela.

6. Dakle, budući da u konkretnom slučaju u činjeničnom opisu prekršaja nije naveden propis kojim se određuje biće prekršajnog djela, time je ostvarena povreda odredaba materijalnog prekršajnog prava iz članka 196. stavka 1. Prekršajnog zakona na štetu okrivljenika, jer djelo kojim ga se tereti optužnim prijedlogom nije prekršaj.

7. Slijedom navedenog, kako iz optužnog prijedloga ne proizlaze sva zakonska obilježja terećenog djela, to je ovaj sud po pravilnoj primjeni zakona preinačio presudu i okrivljenika na temelju članka 182. točke 1. Prekršajnog zakona oslobodio od optužbe, uslijed čega troškovi prekršajnog postupka iz članka 138. stavka 2. točke 2. do 5. i 7. Prekršajnog zakona padaju na teret proračunskih sredstava.

8. Zbog izloženih razloga trebalo je riješiti kao u izreci.

U Zagrebu, 27. svibnja 2025.

Zapisničarka

Predsjednica vijeća

Hana Bogović, v. r.

Katica Lučić, v. r.

Presuda se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Splitu, u 4 otpravka: za spis, okrivljenika i tužitelja.