REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Avenija Dubrovnik br. 8

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski prekršajni sud u Zagrebu, po sutkinji Gordani Prpić, uz sudjelovanje Mirjane Šupljika Svetec kao zapisničara, u prekršajnom predmetu protiv prvookrivljene pravne osobe SELECT FOOD d.o.o. i drugookrivljene odgovorne osobe EP, zbog prekršaja iz čl. 10. st. 1. Zakona o informiranju potrošača, povodom optužnog prijedloga Državnog inspektorata, PU Zagreb, Služba poljoprivredne inspekcije, KLASA: UP/I-320-02/23-09-54 URBROJ: 443-02-05-05-23-8 od 21. kolovoza 2023., nakon glavne i javne rasprave održane 27. svibnja 2025., u prisustvu branitelja Bojana Bacinger i u odsutnosti ovlaštenog predstavnika pravne osobe, odgovorne osobe pravne osobe i ovlaštenog predstavnika tužitelja, 27. svibnja 2025. javno je objavio i

p r e s u d i o  j e

I) Temeljem čl. 183. st. 3. Prekršajnog zakona ("Narodne novine" broj 107/2007., 39/2013., 157/2013., 110/2015., 70/2017., 118/2018. i 114/2022.)

Prvookrivljena pravna osoba: SELECT FOOD d.o.o. za proizvodnju i usluge, OIB. 86049684383, sa sjedištem u [adresa],

Drugookrivljena odgovorna osoba: VP, OIB. 44618996080, s prebivalištem u [adresa],

oslobađaju se od optužbe

da su 14. lipnja 2023. u 10,00 sati u poslovnim prostorijama prodavaonice filijala br. 1530, na adresi [adresa], koja posluje u sastavu trgovačkog društva Kaufland Hrvatska k.d. Zagreb, Donje Svetice 14, u navedenom objektu obmanjivali potrošače glede mjesta podrijetla proizvoda obzirom na proizvodu tvrdi kravlji sir Pastirski sir (rok trajanje Najbolje upotrijebiti do: 29.02.2024.), kojega na tržište RH stavlja trgovačko društvo SELECT FOOD d.o.o. Radnička cesta 54/R3/4, Zagreb, nalazio navod "Blago 1000 otoka", a uvidom u dokumentaciju izvršenim inspekcijskim nadzorom u navedeno vrijeme utvrđeno je da to nije točno (gotovi proizvod niti sirovina – svježe mlijeko nije podrijetlom s otoka),

dakle, da navedene informacije o hrani nisu u skladu s praksom poštenog informiranja što je protivno članku 7. Uredbe EU br. 1169/2011 i kažnjivo po čl. 10. st. 1. podst. 2. Zakona o informiranju potrošača o hrani ("Narodne novine" broj 56/2013., 14/2014., 56/2016., i 32/2019.) za pravnu osobu i st. 2. istog članka za odgovornu osobu u pravnoj osobi,

II) Temeljem čl. . 2. Prekršajnog zakona troškovi prekršajnog postupka iz čl. 138. st. 2. toč. 2. do 5. i 7. Prekršajnog zakona padaju na teret proračunskih sredstava.

Obrazloženje

1. Državni inspektorat, PU Zagreb, Služba poljoprivredne inspekcije, KLASA: UP/I-320-02/23-09-54 URBROJ: 443-02-05-05-23-8 podnijela je 21. kolovoza 2023. optužni prijedlog protiv okrivljenika koji je zaprimljen na ovome sudu 25. kolovoza 2023., zbog djela prekršaja činjenično i pravno opisanog u izreci ove presude.

2. Okrivljenici su u postupku putem svog odabranog branitelja Bojana Bacingera, odvjetnika iz Čakovca, podnijeli pisanu obranu u kojoj su u cijelosti porekli počinjenje prekršaja koji im je stavljen na teret. Naveli su kako iz optužnog prijedloga proizlazi da bi okrivljenici obmanjivali potrošače glede mjesta podrijetla proizvoda na način što je sporni proizvod koji su stavili na tržište naziva „blago 1000 otoka“, a zbog čega se po mišljenju inspektorata u potrošača stvara dojam da je riječ o proizvodu čije je podrijetlo s otoka, a na način da bi kritične zgode u navedenom objektu obmanjivali potrošače glede mjesta podrijetla proizvoda obzirom da se na proizvodu tvrdi kravlji sir Pastirski sir (…) nalazio navod „Blago 1000 otoka“, a uvidom u dokumentaciju o sljedivosti utvrđeno je da to nije točno (gotovi proizvod niti sirovina – svježe mlijeko nije podrijetlo s otoka). Okrivljenici ističu da naziv „blago 1000 otoka“ ne predstavlja praksu nepoštenog informiranja, odnosno da se zbog naziva proizvoda ne može u potrošača stvoriti pogrešan zaključak o mjestu podrijetla proizvoda budući isti sadrži jasnu i čitljivu deklaraciju o tome da potječe iz Njemačke i da zbog navedenog u konkretnom slučaju nije došlo do povrede Uredbe (EU) br. 1169/2011 niti Zakona o informiranju potrošača o hrani, a sve kako dalje obrazlažu na način da navode da je Inspekcijski nadzor proveden je po zaprimljenoj predstavci iz koje proizlazi da je podnositelj predstavke uočio nedostatke na deklaraciji tvrdog kravljeg sira naziva „Pastirski sir“, a vezano za naziv proizvođača i zemlju podrijetla, a da je nakon dobivene predstavke, Državni inspektorat 29.03.2023. dopisom od strane Ministarstva zatražio mišljenje u pogledu toga je li praksa nepoštenog informiranja kad je zemlja podrijetla sira Njemačka, a mlijeko ne potječe s otoka, odnosno je li informacija na proizvodu „blago 1000 otoka“ obmanjujuća, a na koji dopis, odnosno molbu za mišljenje, Ministarstvo poljoprivrede, Uprava za stočarstvo i kvalitetu hrane je dana 04.05.2023. godine odgovorilo kako inspektor koji provodi nadzor na temelju svih dostupnih podataka i utvrđenog činjeničnog stanja tijekom nadzora, uzimajući u obzir podatke o sljedivosti, navedene informacije na deklaraciji proizvoda te odredbe citirane Uredbe može najbolje procijeniti je li u predmetnom slučaju potrošač doveden u zabludu. Dalje okrivljenici u obrani navode da je po dobivenom mišljenju Ministarstva, Državni inspektorat, proveo je dana 14.06.2023. godine inspekcijski nadzor poslovanja trgovačkog društva Kaufland Hrvatska, a koji je obavljen u poslovnim prostorijama prodavaonice filijala br. 1530., predmet nadzora - kontrola označavanja i sljedivosti hrane po prijavi i da iz tog Zapisnika o provedenom nadzoru iz objekta filijala br. 1530. proizlaze podaci utvrđeni na spornom proizvodu i to da je u desnom kutu bio istaknut broj odobrenog objekta DE BY 30910 EG, što znači da je sir zapakiran i stavljen na tržište u odobrenom objektu u Njemačkoj, a da je svega dan nakon obavljenog inspekcijskog nazora u objektu filijala br. 1530., odnosno dana 15.06.2023. godine, proveden je nadzor i kod okrivljenika, o kojem nadzoru iz zapisnika proizlazi ista tvrdnja pa da iz naprijed navedenog proizlazi kako u niti jednom trenutku tijekom pokretanja inspekcijskog nadzora, a niti tijekom njegova provođenja, među strankama nije bilo sporno mjesto podrijetla Pastirskog sira, odnosno da je sporni proizvod podrijetlom iz Njemačke. Okrivljenici su u pisanoj obrani predložili da se u prilog navoda njihove obrane i istinitost iste provede dokaz čitanjem dokumentacije kojom dokazuju svoje tvrdnje i to da slijedi iz Predstavke, Dopisa Državnog inspektorata Ministarstvu poljoprivrede, Mišljenja Ministarstva poljoprivrede, Provedenog inspekcijskog nadzora u objektu filijala 1530, Provedenog inspekcijskog nadzora kod okrivljenika, td Select food d.o.o. Okrivljenici u svojoj obrani dalje ukazuju kako iz Uredbe (EU) br. 1169/2011, uvodni dio, stavak 47. proizlazi da je iskustvo pokazalo da u velikom broju slučajeva dobrovoljno navedene informacije o hrani mogu ugroziti jasnoći obveznih informacija o hrani. Stoga bi trebalo utvrditi kriterije koji će pomoći subjektima u poslovanju s hranom i provedbenim tijelima da osiguraju ravnotežu između navođenja obveznih i dobrovoljnih informacija o hrani. Okrivljenici navode kako su mišljenja da se u ovom postupku valja utvrditi je li, ili nije naziv proizvoda – „blago 1000 otoka“, odnosno dobrovoljno navedena informacija, ugrozila jasnoću obveznih informacija o hrani, odnosno ovdje informaciju o mjestu podrijetla proizvoda - Njemačkoj? Napominju da čak niti Državni inspektorat po primitku predstavke nije mogao dati odgovor na predmetno pitanje, odnosno nije bio siguran u to je li riječ o nepoštenoj praksi informiranja i o obmanjujućem nazivu proizvoda, zbog čega je u konačnici slao upit Ministarstvu, a da bi zatim Ministarstvo zaključilo kako niti ono ne može sa sigurnošću na to odgovoriti, odnosno da na to pitanje odgovor može dati isključivo inspektorat prilikom obavljanja nadzora i to inspektor koji provodi nadzor na temelju svih dostupnih podataka i utvrđenog činjeničnog stanja tijekom nadzora, uzimajući u obzir podatke o sljedivosti, navedene informacije na deklaraciji proizvoda te odredbe citirane Uredbe može najbolje procijeniti je li u predmetnom slučaju potrošač doveden u zabludu. Ističu da su mišljenja da u skladu sa navedenim čak niti tijela koja provode i sudjeluju u obavljanju nadzora tijekom postupka nisu mogla sa sigurnošću potvrditi je li u konkretnom slučaju riječ o nepoštenoj praksi i obmanjujućem nazivu proizvoda i da se nastavno tome opravdano postavlja pitanje temeljem čega je podignut optužni prijedlog protiv okrivljenika budući da u razdoblju prije pokretanja postupka, zatim u razdoblju za vrijeme njegova trajanja pa sve do njegova završetka, nisu utvrđene nikakve nove činjenice zbog kojih bi eventualno nastupilo postojanje opravdane sumnje da bi okrivljenici počinili prekršaj i da sve do završetka nadzora nisu nastupile nikakve nove činjenice kojima inspektorat nije raspolagao za vrijeme slanja molbe Ministarstvu, a kada je upravo takvim svojim postupanjem potvrdio da već onda ne može sa sigurnošću zaključiti je li naziv proizvoda obmanjujući. Opreza radi, ukazuju da Uredba (EU) br. 1169/2011 navodi „Stoga bi trebalo utvrditi kriterije koji će pomoći subjektima u poslovanju s hranom i provedbenim tijelima da osiguraju ravnotežu između navođenja obveznih i dobrovoljnih informacija o hrani,“ a prema čemu je evidentno kako niti sama Uredba na koju se poziva Inspektorat ne utvrđuje kriterije niti jasne granice potrebne za uspostavu ravnoteže obveznih i dobrovoljnih informacija o hrani, već isto samo deklarira i prepušta utvrđenje kriterija nacionalnim zakonodavstvima, dok s druge strane, te iste kriterije Republika Hrvatska nema jasno utvrđene, već generalno zaključuje kako treba voditi računa da dobrovoljne informacije nisu obmanjujuće, dok konkretizaciju „obmane“ kao smisla i domašaja predmetne odredbe ničime ne utvrđuje. Dalje ukazuju kako iz Uredbe (EU) br. 1169/2011 iz st. 29. proizlazi: „Zemlju podrijetla ili mjesto podrijetla hrane trebalo bi navesti u slučaju kada bi izostavljanje toga podatka moglo dovesti potrošača u zabludu u pogledu zemlje ili mjesta podrijetla hrane. U svakom slučaju, zemlju podrijetla ili mjesto podrijetla trebalo bi navesti na način kojim se ne obmanjuje potrošača i na temelju jasno utvrđenih kriterija kojima se osiguravaju jednaki uvjeti tržišnoga natjecanja za industriju i unapređuje razumijevanje potrošača o informacijama povezanih sa zemljom podrijetla ili mjestom podrijetla hrane. Ti se kriteriji ne bi trebali primjenjivati na navode povezane s imenom ili adresom subjekta u poslovanju hranom.“ prema čemu je u konkretnom slučaju nesporno je da su okrivljenici pravilno označili mjesto podrijetla proizvoda - Njemačka, a na koji način su isključili mogućnost da potrošače nazivom proizvoda dovedu u zabludu u pogledu zemlje ili mjesta podrijetla hrane pa je time nejasno na koji točno način Državni inspektorat uopće izvodi korelaciju da „bogatstvo 1000 otoka“ nema poveznicu sa zemljom podrijetla proizvoda, ovdje Njemačkom, niti pa to ičim obrazlaže, a da iz naziva „bogatstvo 1000 otoka“ ne proizlazi država iz koje navodno dolazi proizvod, niti čak regija, a najmanje ne mjesto, pa stoga naziv proizvoda kao takav nije oprečan državi podrijetla proizvoda, a što primjera radi, sir ne nosi naziv - Dalmacijski sir, Paški sir, Štajerski sir ili nešto slično, već upravo suprotno, u svom nazivu sporni Pastirski sir sadrži isključivo riječ „otoci“, a zbog čega se po njegovom nazivu zaključuje kako je riječ o sirovini ili pak gotovom proizvodu koja potječe sa „otoka“, a kako u nazivu proizvoda nije navedeno kojeg otoka, odnosno otoka koje države to nema osnove za izvođenje zaključka da u konkretnom slučaju nije riječ o državi podrijetla, ovdje Njemačkoj čime je očito da ekstenzivnim tumačenjem naziva „blago 1000 otoka“ inspektorat nastoji izvesti (pogrešan) zaključak da okrivljenici nastoje prikazati kako je sporni sir iz Republike Hrvatske, a ipak, ako se već ekstenzivno tumači i traži poveznica sa Republikom Hrvatskom, tada niti takav zaključak nije eksplicite točan jer Hrvatska ima više od 1000 otoka, odnosno 1244 otoka otočića, hridi i grebena, a od čega je 78 otoka, 524 otočića i 642 hridi i grebena, prema tome, da su okrivljenici htjeli obmanuti kupca o podrijetlu proizvoda naveli bi na istom da je sir „bogatstvo 1244 otoka“, ili da je „jadranski“, „istarski“, „dalmatinski“ ili bi poimence naslovili neki od otoka R. Hrvatske, a u konačnici, otoke ima i država Njemačka, pa su tako neki od njih Rugen, Dune, Ummanz, Mainau, Usedom, Borkum, Amrum i slično, zbog čega naziv proizvoda itekako ima validnu korelaciju sa podrijetlom istog pa je time nesumnjivo je kako naziv proizvoda u konkretnom slučaju nije obmanjujućeg sadržaja, niti da bi okrivljenici putem naziva „blago 1000 otoka“ nastojali potrošače obmanuti o mjestu njegova podrijetla već upravo suprotno, sporni naziv proizvoda može upućivati potrošača-kupca na bogatstvo okusa, a ne nužno i isključivo na mjesto njegova podrijetla, a u slučaju kad bi potrošač eventualno i bio doveden u sumnju o njegovom podrijetlu, to za isto postoji deklaracija iz koje jasno i čitko proizlazi kako je riječ o proizvodu njemačkog podrijetla, a opreza radi, okrivljenici ističu kako sličan primjer ovom postoji i u multinacionalnoj kompaniji - McDonaldsu, u kojem postoji proizvod – umak za salatu – naziva „preljev 1000 otoka“. Vodeći se ovdje iznijetom teorijom Državnog inspektorata taj bi proizvod valjao upućivati na zemlju podrijetla umaka, a što bi, vodeći se ponovno ovim primjerom, upućivalo kako je riječ o umaku čija sirovina ili gotov proizvod potječe iz Republike Hrvatske, dok upravo suprotno, iz sastava proizvoda proizlazi da isti sadrži: jaja, mlijeko, celer i senf i štoviše, riječ je o preljevu koji je namijenjen za Grčku salatu pa niti sastojci proizvoda „preljev 1000 otoka“, niti njegova namjena ne upućuju na zaključak da je riječ o gotovom proizvodu ili sirovini s otoka Republike Hrvatske pa je u najmanju ruku je nejasno zašto Državni inspektorat nije proveo nadzor i u toj kompaniji, obzirom je riječ o identičnim nazivima proizvoda, s evidentno jednakom problematikom pa zaključno okrivljenici postavljaju pitanje po čemu „preljev 1000 otoka“ iz McDonaldsa, a koji zasigurno ima više kupaca-potrošača od ovdje spornog proizvoda, nije po mišljenju inspektorata obmanjujući u pogledu svog naziva? Zaključno u svojoj obrani okrivljenici navode da je Select food d.o.o. društvo koje je između ostalog specijalizirano za kupnju i prodaju robe te pružanju usluga u trgovini te da u opis posla kojim se to društvo bavi spada veleprodaja i distribucija mliječnog, mesnog, smrznutog i konzerviranog asortimana kojim se opskrbljuju restorani, hoteli, trgovački lanci i ostali maloprodajni subjekti, a da se direktor okrivljene pravne osobe po provedenom nadzoru očitovao i osporio počinjeni prekršaj u smislu da je potvrdio da se navod i mjesto podrijetla ne može nikako staviti u poveznicu niti nema svrhu upućivati na državu podrijetla jer navod "blago 1000 otoka" s mjestom podrijetla sira koji se stavlja na tržište RH će biti uklonjen u najkraćem mogućem roku što je i učinjeno nakon što je Državni inspektorat po službenoj dužnosti zabranio stavljanje na tržište RH sve serije pretpakovina spornog sira, a kontrolom izvršenja rješenja koje su okrivljenici zaprimili 26. lipnja 2023. utvrđeno je da je na svim sirevima prelijepljena sporna naljepnica te da je kontaktiran dobavljač u Njemačkoj radi izrade novih deklaracija bez spornih navoda i da su okrivljenici time poduzeli sve potrebno i to samo u roku od jednog dana a što je potvrđeno i potvrdom inspektorata slijedom čega smatraju kako Državni inspektorat nije ničim dokazao da bi okrivljenici obmanjivali potrošače niti da je u konkretnom slučaju riječ o nepoštenoj praksi čime je jasno da nisu ispunjene pretpostavke za kažnjavanje okrivljenika, te da slijedom svega navedenoga predlažu sudu da se okrivljenici oslobode od optužbe.

3. U dokaznom postupku sudac je izvršio uvid i pročitao dokumentaciju koja prileži spisu i to Zapisnik o inspekcijskom nadzoru poslovanja Trgovačkog društva Kaufland Hrvatska d.o.o. u Zagrebu, Donje Svetice 14, obavljen u poslovnim prostorijama Prodavaonice 1530 koja posluje u [adresa], a koji zapisnik je sačinjen po nadzoru što ga je obavio OP dr.vet.medicine viši poljoprivredni inspektor 14.lipnja2023. koji je saslušan u svojstvu svjedoka a kao što je to zatražio na zapisnik ovog suda od 30.10.2024., pročitan je podnesak Državnog inspektorata, Odjel nadzora hrane pod oznakom klasa 320-02/23-09/662 od 29. ožujka 2023. upućen Ministarstvu poljoprivrede ministrici poljoprivrede mr.sc. FP kojim se traži mišljenje za označavanje predmetnog sira uz koji podnesak je priložena i fotodokumentacija predmetnog proizvoda, te je pročitan odgovor Ministarstva poljoprivrede Uprave za stočarstvo i kvalitetu hrane klasa 310-26/23-01/38 urbroj: 525-13/899-23-2 od 4. svibnja 2023. upućen nastavno na navedeni podnesak Državnom inspektoratu RH.

3.1. Svjedok OP viši poljop.inspektor naveo je da se dobro sjeća da je 14. lipnja 2023. u prodavaonici 1530 u [adresa] na adresi [adresa] koja posluje u sastavu TD Kaufland Hrvatska utvrdio da trgovačko društvo Select Food d.o.o. obmanjuje potrošače isticanjem navoda Blago tisuću otoka na pretpakovinama sira, odnosno na prednjoj strani sira gdje je uz naziv tvrdi pastirski sir proizveden od 100% kravljeg mlijeka u krugu duž unutarnje linije u sredini samog kruga naznačen tekst Blago tisuću otoka a kako to proizlazi i iz fotografije same pretpakovine koja je priložena uz optužni prijedlog tužitelja. Ovaj sir okrivljenici prvi stavljaju na tržište Republike Hrvatske a uvidom u podatke na pretpakovini navedenog sira, odnosno broj odobrenog objekta koji se nalazi u Njemačkoj točnije u pokrajini Bavarskoj (mjesto Amberg) kao i u popratnu ulaznu dokumentaciju, znači predočene račune od TD Select Food d.o.o. utvrđeno je da se predmetni proizvod ne može povezati sa otocima ni na koji način. Naveo je da je nakon inspekcijskog nadzora donio rješenje kojim je privremeno zabranjeno stavljanje na tržište spornog proizvoda, a stranka je otklonila nedostatke, o čemu je sastavljen i zapisnik o kontroli izvršenja 28. lipnja u poslovnim prostorijama skladišta na adresi skladišta 3762 u [adresa].. Na iskaz ovog svjedoka, a na posebno pitanje branitelja okrivljenika da li je ispitivao potrošače – kupce o činjenici da li im je naziv proizvoda Bogatstvo tisuće otoka obmanjujuće odnosno zavaravajuće, odgovorio je da to nije ispitivao, zato što je kako je već rekao nesporno da se sam naziv Tisuću otoka ne može povezati sa predmetnim sirom ,a i posjeduje mišljenje Ministarstva poljoprivrede gdje se također navodi da smatraju da se radi o obmani potrošača. Na daljnje pitanje branitelja da li zna koliko je pritužbi zbog ovakovog označavanja sira zaprimljeno odgovorio je da tog saznanja nema, a da je prekršaj utvrdio temeljom dopisa kojim mu je dostavljen u rad ovaj predmet iz središnjeg ureda Državnog inspektorata, a na pitanje branitelja da li je utvrđivao mjesto porijekla mlijeka odgovorio je da je takav podatak tražio od I.okr.pravne osobe no isti mu nije dostavljen.

3.2. U nastavku dokaznog postupka izvršen je uvid u Zapisnik o kontroli izvršenja rješenja od 28. lipnja 2023. što ga je u inspekcijskom nadzoru poslovanja trgovačkog društva Select Food d.o.o. u poslovnim prostorijama skladišta 3762 u [adresa] izvršio inspektor OP i prema kojem nalazu je utvrđeno da je kontrolom izvršenja rješenja klasa. UP/I-320-02/23-09/54 Urbroj: 443-02/05-05-23-1 od 16. lipnja 2023. utvrđeno da je I.okr. pravna osoba otklonila utvrđene nedostatke te je na svim sirevima prelijepljen naljepnicama na način da taj podatak više nije bio na predpakovini sira. Na izvođenje ovog dokaza branitelj je naveo kako obrana ističe kako inspektor nije prikupio dovoljno relevantnih i valjanih dokaza kako bi se opravdao optužni prijedlog i da se fraza 1000 otoka široko koristi u američkoj kulinarskoj recepturi ,a tu frazu koristi i globalno poznata kompanija McDonalds, osim toga na slici proizvoda koja vizualno dominira nad natpisom 1000 otoka prikazane su krave što također jasno ukazuje da se ne radi o proizvodu s hrvatskih otoka jer da krave kao što je poznato ne obitavaju na našim otocima gdje se uglavnom proizvodi sir od kozjeg i ovčjeg mlijeka dok su štoviše mnogi njemački otoci poznati po pašnjacima krava i da taj vizualni element dodatno potvrđuje da nije bilo namjere povezivanja s hrvatskim otočjem

3.3. Nastavno u dokaznom postupku ,a u prisustvu branitelja okrivljenika čitanjem su obnovljeni svi provedeni dokazi te je pročitan zapisnik što ga je sačinio inspektor OP koji je izvršio inspekcijski nadzor poslovanja TD Kaufland Hrvatska u Zagrebu, Donje Svetice 14, a u poslovnim prodavaonicama filijale broj 1530 koja posluje na adresi [adresa] i koji je 14. lipnja 2023. sačinio taj zapisnik koji prileži spisu na listu 18-20, a u prisutnosti voditelja prodavaonice ĐP koji upoznat sa nalazom inspektora, a da je inspektor na 3 str. naveo da je u desnom kutu istaknut broj odobrenog objekta DEBY30910EG što znači da je sir zapakiran i stavljen na tržište u odobrenom objektu u Njemačkoj s time da je isto i vidljivo i na fotografiji lista 30 u gornjem desnom uglu, a koja fotografija prileži zapisniku istog inspektora od dana 15. lipnja 2023. a koji je pročitan u dokaznom postupku, a na izvođenje kojih dokaza je branitelj okrivljenika naveo da zaključno naglašava kako označavanje zemlje podrijetla za ovu skupinu proizvoda nije obvezan podatak sukladno Uredbi broj 1169/2011, a također navodi da je isti inspektor nakon što je izdao rješenje pod oznakom klasa: UP/I-320-02/23-09/54 16. lipnja 2023. i kojim je privremeno zabranio I.okr.pravnoj osobi stavljanje na tržište RH svih serija pretpakovina tvrdog kravljeg sira Pastirski sir izvršio 28. lipnja 2023. kontrolu izvršenja rješenja a koji zapisnik je pročitan u dokaznom postupku a u istom je inspektor utvrdio da je stranka otklonila utvrđene nedostatke koju okolnost pojašnjava i ponavlja navod pisane obrane okrivljenika da su okr. nedostatak otklonili, ali time nisu priznali nikakva obilježja prekršaja već prevenirali eventualni nastanak novih kazni u slučaju da nisu postupili sukladno rješenju inspektora.

3.4. Izvršena je provjera prekršajne kažnjavanosti okr. te je utvrđeno da je I.okr.pravna osoba kažnjena samo za prometni prekršaj , a II.okr. E VP prekršajno je nekažnjavan.

4. Branitelj okrivljenika u završnoj riječi naveo je kako obrana ističe da činjenični opis djela kako je to naznačeno u optužnom aktu ne sadrži obilježja prekršaja za koje se okr. tereti, jednako tako obrana ističe sudu pozornost na dokumentaciju Inspektorata koja se nalazi u spisu iz koje jasno proizlazi da ni sam inspektor nije bio siguran u svoje postupanje, te je tražio mišljenje Ministarstva poljoprivrede o tome da li bi se ova informacija "Blago 1000 otoka" mogla smatrati praksom poštenog odnosno nepoštenog informiranja, dok mu s druge strane Ministarstvo odgovara kako sam inspektor može najbolje procijeniti da li je u predmetnom slučaju potrošač doveden u zabludu ili nije, a u činjeničnom opisu optužba niti ne navodi koji su to potrošači, koji broj njih, kada i na koji način su dovedeni u zabludu, a što je bilo potrebno utvrditi da li takvo postupanje kao što je opisano u činjeničnom opisu prosječnog potrošača dovodi u zabludu ili ne a sve kako bi se mogla utvrditi praksa poštenog informiranja jer u protivnom sve ostaje na diskrecijskoj ocjeni inspektora, a koji kako je naprijed navedeno zapravo neodlučan u tome da li je riječ o poštenom ili nepoštenom informiranju da bi mogli sa sigurnošću utvrditi da li su okr. u navedenom objektu obmanjivali potrošače glede mjesta podrijetla proizvoda (uslijed samo činjenice što se na siru nalazila mala naljepnica s natpisom "Blago 1000 otoka") optužba je trebala ispitati barem 10-tak potrošača koji su u predmetnom razdoblju kupili sporni proizvod upravo u navedenom objektu kako bi se utvrdilo da li je upravo navedena činjenica bila od odlučnog utjecaja da isti kupe navedeni sir, te ga u konačnici povežu eventualno s državom Hrvatskom na koju očigledno optužba aludira iako te ne spominje u optužnom aktu, ili je potrošačima bila dovoljno jasna i navedena informacija kako je zemlja podrijetla Njemačka, a kako to i jasno stoji na deklaraciji proizvoda. Dakle, bez saslušanja prosječnog potrošača u ovom predmetu ne može se donijeti odluka o tome da li je takva informacija na proizvodu obmanjujuća pa predlažem okrivljenike osloboditi od optužbe.

5. Na temelju ovako provedenog postupka, obrane okrivljenika koji dosljedno tijekom čitavog postupka i to od samog inspekcijskog nadzora kojim je utvrđeno da se na predmetnom proizvodu nalazio sporni natpis, pa do iznošenja obrane u ovom prekršajnom postupku odlučno poriču da bi se njihovim postupanjem ostvarila obilježja prekršaja koji im je stavljen na teret, upirući na odlučnu činjenicu da je na proizvodu na samoj deklaraciji jasno vidljivo da je zemlja podrijetla Njemačka,koja je činjenica i utvrđena nespornom u samom dokaznom postupku, to se nastavno na provedeni postupak, a temeljem analize svakog dokaza pojedinačno i dovodeći ga u svezu sa ostalim provedenim dokazima i obranom okrivljenika i zaključcima izvedenim po provedenom postupku obrana okrivljenika ne može isključiti kao istinita i budući je nesporno utvrđeno da je doista na samom proizvodu jasno vidljivo samo porijeklo proizvoda- Njemačka sudac spornim drži da bi se stavljanjem spornog navoda, na predmetni proizvod ostvarila obilježja prekršaja koji im je stavljen na teret, a ovo stoga što se na iskazu službene osobe koja je izvršila inspekcijski nadzor ne može temeljiti odluka o krivnji okrivljenika niti da bi isti na opisani način obmanjivali potrošače glede mjesta podrijetla, niti je iz iskaza ovog svjedoka bilo moguće utvrditi koje bi to potrošače takav podatak obmanjivao, a sve se temelji isključivo na njegovom osobnom opažanju budući je on taj koji je sam uočio sporni navod kada je izvršio inspekcijski nadzor, na koji je upućen, a iz provedenog dokaznog postupka nedvojbeno je utvrđeno da uopće nije ispitivao potrošače kupce da li im je naziv proizvoda "blago 1000 otoka" obmanjujuće odnosno zavaravajuće već da je svoje zaključke temeljio na Mišljenju Ministarstva poljoprivrede što ga je temeljem njegovog inspekcijskog nadzora zatražio Državni inspektorat, a što pak po ocijeni ovog suda nije dokaz kojim bi se nesporno moglo utvrditi da se u postupanju okrivljenika ostvaruju obilježja prekršaja koji im je stavljen na teret jer prema samom mišljenju Ministarstva poljoprivrede, Uprave za stočarstvo i kvalitetu hrane nedvojbeno je da ovo nadležno tijelo od kojeg je traženo mišljenje prema dostavljenim informacijama odnosno dostavljenih podataka nije utvrdilo koja je povezanost navoda "blago 1000 otoka" s predmetnim proizvodom i da bi se u takvom slučaju takav navod smatrao zavaravajućim u pogledu podrijetla proizvoda, uzimajući u obzir činjenicu da je tijekom inspekcijskog nadzora i tijekom ovog postupka nesporno utvrđeno da je zemlja podrijetla Njemačka ,pa nastavno na takovo mišljenje nadležnog tijela ,u dvojbi, sudac je u skladom sa pravnim načelom "in dubio pro reo" donio odluku u korist okrivljenika i iste je za predmetno djelo na temelju čl. 182. toč. 3. Prekršajnog zakona oslobodio od optužbe zbog nedostatka dokaza.

6. Okrivljenici su oslobođeni od optužbe, pa je shodno tome odlučeno da troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava.

Zagreb, 27. svibanj 2025.

Zapisničar

Mirjana Šupljika Svetec

Sudac

Gordana Prpić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv presude dopuštena je žalba u roku od 8 dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu, Avenija Dubrovnik 8 u dva primjerka, a o žalbi odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske.

Dostavna naredba:

1. Prvookrivljenoj pravnoj osobi: SELECT FOOD d.o.o. [adresa],

2. Drugookrivljenoj odgovornoj osobi: VP, [adresa],

3. tužitelju: Državni inspektorat, PU Zagreb, Služba poljoprivredne inspekcije, Trg dr. Franje Tuđmana 12, Petrinja,

4. branitelju: Odvjetnik Bojan Bacinger, Kalamana Mesarića 1, [adresa] Čakovec,

5. pismohrana - ovdje