REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Pr-2312/2022-45

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Aleksandri Pomykalo kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja UC iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Ivanu Vukoviću, odvjetniku iz Križevaca, protiv tuženika REPUBLIKA HRVATSKA, OIB 52634238587, zastupanog po Općinskom građanskom državnom odvjetništvu u Zagrebu, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 30. travnja 2025., u nazočnosti punomoćnika stranaka, objavljene 27. svibnja 2025.

p r e s u d i o  j e

1. Nalaže se tuženiku REPUBLIKA HRVATSKA, OIB: 52634238587, da tužitelju UC, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], s osnove imovinske štete i neimovinske štete u pogledu pravične novčane naknade za povredu prava osobnosti isplati ukupan iznos od 1.430,00 EUR zajedno sa zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 27. svibnja 2025. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku od 15 dana.

2. Nalaže se tuženiku REPUBLIKA HRVATSKA, OIB: 52634238587, da tužitelju UC, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], nadoknadi troškove ovog parničnog postupka u iznosu od 1.031,25 eura zajedno sa zakonskim zateznim kamatama na dosuđeni iznos troškova tekućim od 27. svibnja 2025. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku od 15 dana.

3. Odbija se tužitelj s dijelom tužbenog zahtjeva u iznosu od 1.263,00 eura sa zakonskim zateznim kamatama.

4. Nalaže se tužitelju naknaditi tuženiku parnični trošak u iznosu od 540,00 eura u roku 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je stradao 30. rujna 2021., kada je došlo do štetnog događaja i ozljede na radu. Tužitelj je policijski službenik i raspoređen na poslove kod PU Zagrebačke, VIII. Policijske postaje Zagreb, te je kretao na posao kada je na stepenici istegnuo desni gležanj. Neposredno nakon štetnog događaja tužitelj je zatražio hitnu liječničku pomoć u KBC Sestre milosrdnice u Zagrebu, i dijagnosticirana je ozljeda S93.4 – iščašenje i nategnuće nožnog zgloba. Tužitelj je bio privremeno nesposoban za rad od dana štetnog događaja pa do 10. siječnja 2022., za koje vrijeme je obavljao rehabilitacije i fizikalne terapije.

2. Tužitelj se je obratio nadležnom državnom odvjetništvu s prijedlogom mirnog rješenja spora sukladno odredbama čl. 186.a. Zakona o parničnom postupku, ali je njegov prijedlog za mirno rješenje spora odbijen.

3. Štetnim događajem tužitelju je povrijeđeno pravo osobnosti, a to sve zbog pretrpljenih ozljeda, a koje su opisane u medicinskoj dokumentaciji. Tužitelj je kao posljedicu štetnog događaja trpio bolove, strah, određeno vrijeme bila mu je potrebna tuđa pomoć i njega za obavljanje svakodnevnih životnih potreba i saniranje ozljeda koje su posljedica štetnog događaja. Slijedom navedenog tužitelj zbog povrede prava osobnosti potražuje pravičnu novčanu naknadu, i to za pretrpljene fizičke bolove pravičnu naknadu u iznosu od 6.000,00 kuna, za pretrpjeli strah naknadu u iznosu od 4.500,00 kuna, za troškove tuđe pomoći i njege tijekom liječenja tužitelj potražuje iznos od 1.500,00 kuna.

4. Nadalje, zbog štetnog događaja i liječenja tužitelj je imao i troškove putovanja od mjesta njegovog prebivališta u [adresa], do mjesta obavljanja fizikalnih terapija na adresi [adresa] i to od 28. listopada 2021. do 11. studenog 2021. u iznosu od 360,00 kuna (6 km x 2 smjera = 12 km x 2,00 kn/km = 24,00 kuna x 15 putovanja = 360,00 kuna).

5. Tužbenim zahtjevom konačno specificiranim podneskom od 21. studenog 2024. tužitelj potražuje za pretrpljene fizičke bolove iznos od 878,00 eura, za pretrpjeli strah naknadu u iznosu od 545,00 eura, za smanjenje životnih aktivnosti iznos od 1.000,00 eura, za troškove tuđe pomoći i njege tijekom liječenja tužitelj potražuje iznos od 180,00 eura.

6. U odgovoru na tužbu tuženik osporava osnovu i visinu tužbenog zahtjeva, ne osporava da je 30. rujna 2021. u policijskom hotelu u Zagrebu na adresi [adresa] u kojem tužitelj stanuje, došlo do ozljeđivanja tužitelja prilikom odlaska na posao, kada je krivo stao na stepenicu, izgubio ravnotežu i pao, te je tom prilikom zadobio ozljedu u vidu iščašenja i nategnuća nožnog zgloba. Iako je nesporno da je do ozljeđivanja tužitelja došlo tijekom odlaska na posao, ističe se da na strani tuženika nema odgovornosti za nastali štetni događaj. Naime, za nastalu štetu nije odgovoran tuženi budući se tužitelj ozlijedio u trenutku kada još nije radio već je odlazio na posao, te nije uložio dužnu pažnju prilikom kretanja po stepenicama. Tuženik smatra da je do ozljeđivanja tužitelja došlo zbog osobne nepažnje, a to je razvidno iz njegovog izvješća od 30. rujna 2021. Naime, ništa ne ukazuje da su navedenog dana stepenice iz nekog razloga bile u drugačijem stanju od uobičajenog, te da nema uzročne veze između ozljede i postupanja poslodavca odnosno tuženika jer ozljeda nije nastala na radu i nije u vezi s radom.

7. Iako je tužitelju priznata ozljeda na radu u smislu obveznog zdravstvenog i mirovinskog osiguranja, nema odgovornosti na strani poslodavca odnosno tuženika za naknadu štete zbog toga što ne postoji uzročna veza između ozljede tužitelja i postupanja poslodavca odnosno tuženika. Naime, za nastalu štetu nije odgovoran poslodavac odnosno tuženik budući se tužitelj ozlijedio u trenutku kada još nije radio već je odlazio na posao, te nije uložio dužnu pažnju prilikom kretanja po stepenicama, a što je vidljivo iz njegovog izvješća od 30. rujna 2021. u kojem ništa ne ukazuje da su navedenog dana stepenice iz nekog razloga bile u drugačijem stanju od uobičajenog.

8. Također tuženik smatra da je šteta nastala isključivo zbog radnje tužitelja koju tuženi ni na koji način nije mogao predvidjeti i čije posljedice nije mogao izbjeći u smislu odredbe članka 1067. stavak 2. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine 35/05, 41/08, 125/11, 78/15), sukladno sudskoj praksi Vrhovnog suda Republike Hrvatske u presudama Rev-88/2017 i Rev-341/16.

9. Tijekom postupka izvedeni su dokazi uvidom u: odgovor tuženika na zahtjev za mirnim rješenjem spora (strana 4 spisa), medicinsku dokumentaciju (strana 5- 16 spisa), izvješće tužitelja u PUZ (strana 35 spisa), dokumentaciju u eSpisu (strana 36-44 spisa), fotografije (strana 52, 63 spisa), Prijavu o ozljedi na radu (strana 79-82 spisa), provedeno je medicinsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku kirurgu dr. Žarku Rašiću (strana 93-94 spisa), saslušan je tužitelj (strana 115-116), saslušana je svjedokinja ŠC (strana 117-118 spisa).

10. Svi provedeni dokazi ocijenjeni su sukladno čl. 8. ZPP-a. Na osnovi rezultata provedenog postupka sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja djelomično osnovan.

11. Među strankama je sporna odgovornost za štetu, uzročno-posljedična veza između štetnog događaja i ozljeda te visina štete.

12. Uvidom u prijavu o ozljedi na radu od 5. listopada 2021. sud je utvrdio da je tužitelj ozlijeđen na putu za posao prilikom spuštanja niz stepenice. Primijenjena su osnovna pravila zašite na radu, nisu primijenjena posebna pravila zaštite na radu, pružena je prva pomoć, nije provedena interna istraga, obavljen je očevid od strane policije, nije obavljen nadzor Inspektorata rada za zaštitu na radu. Kao uzrok ozljede navodi se viša sila. Radi se o lakšoj ozljedi na radu koja je priznata kao ozljeda na radu od strane HZZO-a dana 7. prosinca 2021.

13. Iz iskaza saslušane svjedokinje ŠC, voditeljice spremačica, proizlazi da je u jutarnjem dijelu, oko 10,00-10,30 sati čula jauk i vidjela je tužitelja da je pao niz stepenice između 3. i 4. kata i da se drži za gležanj, da su stepenice kamene i skliske, izlizane od pranja i starosti i na njima nema zaštitnih trakica; tužitelj nije prvi koji je pao, da je prije i poslije toga bilo sličnih događaja, ali ne tužitelja, da je zajedno s ĆC podigla tužitelja i odveli su ga do sobe na 4. kat, da je čula da je odvezen u hitnu. Misli da je tužitelj proklizao jer je visok i da je u stacionaru od 1999. i više puta dnevno ide gore- dolje.

14. U svom iskazu tužitelj je izjavio da je kritične zgode odlazio na posao iz policijskog hotela na [adresa] u kojem je stacioniran; prilikom silaska niz stepenice između 4. i 3. kata nezgodno je stao i pao, stepenice su bile sjajne i stare, kao i cijeli objekt, i inače su bile nezgodne, nisu imale protuklizne trake, misli da lift nije radio zbog popravka ili nešto slično; nakon pada i jauka pomogla mu je šefica čistačica ŠC zajedno s njegovim cimerom otići do sobe, pozvana je hitna i odvezen je u Draškovićevu. Prije ove ozljede imao je ozljedu zgloba u 7. mj. kada je pao u šaht i nije bio takav intenzitet kao ovo sada. Ozljeda mu je priznata kao ozljeda na radu. Nakon ozljeđivanja trebao je tuđu pomoć i njegu koju su mu u stacionaru pružali kolege i tadašnja djevojka.

15. Iskaz tužitelja i svjedokinje sud je prihvatio kao vjerodostojan i istinit jer su iskazi davani sigurno, uvjerljivo i životno logično i međusobno su sukladni ostalim dokazima u spisu.

16. Pri razjašnjenju prigovora tuženika s naslova odgovornosti u ovoj pravnoj stvari kao polaznu osnovu sud je uzeo Zakon o zaštiti na radu (Narodne novine 71/14, 118/14, 94/18, u daljnjem tekstu ZZR) koji odredbom čl. 25. propisuje da se ozljeda na radu i profesionalna bolest koju je radnik pretrpio obavljajući poslove za poslodavca smatra da potječe od rada i poslodavac za nju odgovara po načelu objektivne odgovornosti. Poslodavac može biti oslobođen odgovornosti ili se njegova odgovornost može umanjiti ako je šteta nastala zbog više sile, odnosno namjerom ili krajnjom nepažnjom radnika ili treće osobe, na koje poslodavac nije mogao utjecati niti je njihove posljedice mogao izbjeći, unatoč provedenoj zaštiti na radu.

17. Odgovornost poslodavca za štetu uzrokovanu radniku određena je i odredbama članka 111. Zakona o radu (Narodne novine 93/14, 127/17, 98/19, u daljnjem tekstu ZR) kojim je stavkom 1. propisano da ako radnik pretrpi štetu na radu ili u vezi s radom, poslodavac je dužan radniku naknaditi štetu po općim propisima obveznog prava; stavkom 2. određeno je kako se pravo na naknadu štete iz stavka 1. ovog članka odnosi i na štetu koju je poslodavac uzrokovao radniku povredom njegovih prava iz radnog odnosa.

18. Poslodavac koji odgovara prema kriteriju uzročnosti (objektivna ili kauzalna odgovornost) može se te odgovornosti osloboditi pod pretpostavkom iz odredbe članka 25. st. 2. ZZR-a i podredno pod pretpostavkama iz odredbe članka 1067. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18 i 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23, u daljnjem tekstu ZOO), dakle iznimno, u točno određenim slučajevima, dopušteno je oslobađanje poslodavca od objektivne odgovornosti. Poslodavac se neće moći pozivati na ekskulpacijske razloge ako je šteta posljedica obične nepažnje radnika ili treće osobe.

19. Slijedom navedenog tuženik - poslodavac u predmetnom slučaju odgovara za štetu tužitelju – radniku po kriteriju objektivne odgovornosti na temelju odredbe članka 111. st. 1. ZR-a, u svezi s odredbom članka 25. st. 1. ZZR-a. Budući je čl. 25. ZZR-a poseban (specijalan) propis, pravo poslodavca na oslobađanje od objektivne odgovornosti u konkretnom slučaju mora se prvenstveno prosuđivati kroz primjenu tog propisa, a tek podredno primjenjivat će se odredbe članka 1067. ZOO-a kao opći propis.

20. Zakonom (članak 25. stavak 1. ZZR-a) propisana odgovornost poslodavca za štetu koju pretrpi radnik na radu ili u vezi s radom po načelu uzročnosti (objektivna odgovornost) znači da postoji pretpostavka (presumpcija) poslodavčeve krivnje i da teret dokazivanja suprotnoga leži na poslodavcu, koju pretpostavku oslobađanja od odgovornosti tuženik nije dokazao tijekom postupka.

21. Obzirom tuženik ničim nije dokazao da šteta potječe od više sile ili isključive radnje tužitelja ili treće osobe koju on nije mogao predvidjeti i čije posljedice nije mogao izbjeći ili otkloniti, niti je dokazao da postoji doprinos tužitelja nastanku štetnog događaja, a uzevši u obzir naprijed navedena utvrđenja koja proizlaze iz iskaza tužitelja i svjedoka, tuženik je dužan u cijelosti tužitelju naknaditi štetu.

22. Radi utvrđivanja postojanja i opsega štete koju je tužitelj pretrpio u predmetnom štetnom događaju izveden je dokaz liječničkim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku kirurgu dr. Žarku Rašiću, kojem je sud poklonio vjeru u cijelosti jer je isti dan na logičan i uvjerljiv način u skladu s pravilima struke, na osnovi medicinske dokumentacije priležeće u spisu te na osnovi pregleda tužitelja od strane vještaka.

23. U svom nalazu i mišljenju stalni sudski vještak utvrdio je da je tužitelj u štetnom događaju zadobio uganuće desnog gležanjskog zgloba, učinjena je odgovarajuće dijagnostička obrada, pregled kirurga i rtg gležanjskog zgloba, nije bilo prijeloma, provedena je fizikalna terapija; sličnu ozljedu tužitelj je imao 2012., stanje se stabiliziralo nakon završetka fizikalne terapije 10. siječnja 2022.

24. Sud je poklonio vjeru u cijelosti nalazu i mišljenju vještaka jer je isti dan na logičan i uvjerljiv način u skladu s pravilima struke, na osnovi medicinske dokumentacije priležeće u spisu te na osnovi pregleda tužitelja od strane vještaka.

25. Kao posljedicu predmetnog štetnog događaja tužitelj je trpio bol jakog intenziteta trajnog karaktera 1 dana, srednjeg intenziteta trajnog karaktera 5 dana, bolovi slabijeg intenziteta trajnog karaktera trajali su sumarno tijekom 42 dana, povremeni bolovi ulaze u pojačane napore, sud je tužbeni zahtjev tužitelja s osnove bolova usvojio u iznosu od 500,00 eura, a odbio kao previsoko zatražen iznos od 378,00 eura.

26. Iz vještva ovaj sud nalazi utvrđenim da je tužitelj trpio primarni strah koji je bio kratkotrajan i intenzivan, sekundarni strah kao posljedica tjelesnih ozljeda i njihovih posljedica, jačeg intenziteta kumulativno 2 dana, srednjeg intenziteta kumulativno 4 dana, manjeg intenziteta kumulativno 14 dana. S obzirom na duljinu straha i njegov intenzitet, ovaj sud smatra da u smislu čl. 1100. ZOO-a tužitelju pripada pravična novčana naknada zbog pretrpljenog straha u iznosu od 350,00 eura, a odbijen je kao previsoko zatražen iznos od 195,00 eura.

27. Trajne posljedice umanjile su opću životnu aktivnost tužitelja za 2%. S obzirom na tako utvrđeni opseg smanjenja životne sposobnosti tužitelja, trajnost posljedica opisanih po vještaku, ovaj sud smatra da mu s obzirom na zanimanje

– policijski službenik (u vrijeme štetnog događaja 49 godine), u smislu čl. 1100. ZOO-a pripada pravična novčana naknada po osnovi pretrpljenih duševnih bolova zbog smanjenja životne aktivnosti u iznosu od 400,00 eura, a odbijen je kao previsoko zatražen iznos od 600,00 eura.

28. Tužitelju je bila potrebna tuda pomoć i njega kroz 15 dana po 2 sata, i 15 dana po 1 sat, ukupno 45 sati, uzimajući u obzir cijenu primjerenu mjesnim prilikama u kojima živi tužitelj za jedan sat tuđe pomoći njege u iznosu od 4,00 eura, sud je tužitelju dosudio iznos od 180,00 eura.

29. Tužitelj je odbijen sa zahtjevom za naknadu putnih troškova u ukupnom iznosu od 90,00 eura budući tijekom postupka nije dokazao potrebu navedenih troškova.

30. Obzirom na naprijed navedeno tužitelju pripada pravo na pravičnu novčanu naknadu u ukupnom iznosu od 1.430,00 eura, sukladno odredbi čl. 1100. i 1095. ZOO-a sa zateznom kamatom temeljem čl. 29. st. 2. i čl. 1103. ZOO-a, dok je u preostalom dijelu zahtjeva u iznosu od 1,173,00 eura tužitelj odbijen.

31. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci.

32. Odluka o troškovima parničnog postupka temelji se na čl. 154. st. 2. ZPP-a, a odnosi se na zastupanje stranke po punomoćniku i uspjeha stanaka u parnici sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN 142/12, 103/14, 118/14 i 107/15). Tako je tužitelju priznat trošak za sastav tužbe 100 bodova, pristupa na ročište 13.12.2023., 6.3.2024., 6.2.2025. i 30.4.2025. svako po 100 bodova, podneska od 8.3.2024. po 25 bodova, sastav dva obrazložena podneska od 13.12.2023. i 21,11.2024. svaki po 100 bodova, ukupno 750 bodova odnosno 1.500,00 eura.

33. Razmjerno uspjehu tužitelja u omjeru od 55% priznat mu je trošak u iznosu od 825,00 eura, uvećan za 25% PDV-a u iznosu od 206,25 eura, tužitelju je priznat ukupni trošak u iznosu od 1.031,25 eura.

34. Tuženiku je priznat trošak za sastav odgovora na tužbu 100 bodova, pristupa na ročište 13.12.2023., 6.3.2024., 6.2.2025. i 30.4.2025. svako po 100 bodova, podneska od 8.3.2024. po 25 bodova, sastav podneska od 2.1.2024. po 100 bodova, ukupno 600 bodova, odnosno 1.200,00 eura.

35. Razmjerno uspjehu tuženika u omjeru od 45%, priznat mu je trošak u iznosu od 540,00 eura.

36. Tužitelj je temeljem odredbe čl. 15. st. 1. točka 3. Zakona o sudskim pristojbama oslobođen od plaćanja istih, te je odbijen sa zahtjevom za naknadu troškova sudskih pristojbi.

U Zagrebu 27. svibnja 2025.

Sutkinja:

Aleksandra Pomykalo

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba nadležnom Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda u 5 primjeraka, u roku 15 dana od dana uručenja ovjerenog prijepisa presude, sukladno odredbi čl. 335. st. 7., 8. i 9. ZPP-a.

DNA:

1. pun. tužitelja

2. pun. tuženika