REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Avenija Dubrovnik 6 i 8

Poslovni broj: Us I-2254/2023-15

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Zagrebu, po sutkinji Lidiji Prica, uz sudjelovanje Gordane Katarine Ronyi, zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja RR, državljanina Pakistana, smještenog u Prihvatilištu za tražitelje međunarodne zaštite, Hotel Porin, Zagreb, Sarajevska 41, kojeg zastupa opunomoćenik Zoran Bauer, odvjetnik u Zagrebu, Kozarčaninova 2, OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv tuženika Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Uprave za imigraciju, državljanstvo i upravne poslove, Zagreb, Ilica 335, OIB: 36162371878, radi međunarodne zaštite, 27. svibnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev za poništenje rješenja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Uprave za imigraciju, državljanstvo i upravne poslove, KLASA: UP/I-216-03/22-06/1275, URBROJ: 511-01-212-23-24 od 15. lipnja 2023. i odobrenje međunarodne zaštite u Republici Hrvatskoj.

II. Odobrava se besplatna pravna pomoć tužitelju u predmetnom upravnom sporu.

III. Nalaže se Ministarstvu unutarnjih poslova Republike Hrvatske, OIB: 36162371878, da isplati odvjetniku Zoranu Baueru, pružatelju pravne pomoći, iznos od 1.875,00 EUR u roku od 15 dana od dostave računa za pruženu pravnu pomoć.

Obrazloženje

1. Osporenim rješenjem tuženika, KLASA: UP/I-216-03/22-06/1275, URBROJ: 511-01-212-23-24 od 15. lipnja 2023., odbijen je zahtjev tužitelja za međunarodnu zaštitu u Republici Hrvatskoj te je određeno da je tužitelj dužan napustiti Europski gospodarski prostor (EGP) u roku od 20 dana od dana izvršnosti rješenja, jer će u protivnom biti prisilno udaljen s područja EGP-a.

2. Tužitelj u tužbi ističe kako je dao jasne i razgovjetne razloge napuštanja države podrijetla te je na pitanja odgovarao ujednačeno. Navodi kako izvješća potvrđuju da u Pakistanu postoje ozbiljni problemi i sukobi između muslimana sunita i šijita, a koji počesto eskaliraju osvetama s jedne ili s druge strane. U takvim relacijama se našao i tužitelj, a koji je i napomenuo da je u opasnosti od islamističke organizacije Sipa Sahabe. Tužitelj je izjavio da je jednom prilikom napadnut od članova te organizacije, kada je pretučen bejzbol palicama i ozlijeđen te mu je upućena prijetnja da će ga ubiti, a tužitelj će do rasprave nastojati pribaviti dokaze o liječenju nakon tog napada. Tvrdi kako je tuženik trebao ovo razjasniti s njim, s obzirom da je i sam tuženik zaključio da je Sipa Sahaba teroristička organizacija, koja se služi nasiljem koje je usmjereno protiv manjinskih šijita. Također je naveo da je zbog svojeg manjinskog podrijetla imao problema na poslu, a što tuženik nije uspio povezati s tim vjerskim razlogom, ali tuženik za odbijanje tog povezivanja nije dao drugačiji razlog, osim što je naveo da se tužiteljeva izjava smatra nevjerodostojnom. Ukoliko je tako, tada nije jasno smatra li tuženik istu nevjerodostojnom s obzirom da tužitelj nije uopće imao nikakvih problema na poslu, ili ukoliko ih je imao, tada da su oni vezani za nešto drugo, a ne za vjerske razloge, ili pak da tužitelj ne govori istinu u odnosu da je on uopće radio. Ističe da je imao problema na poslu zbog svog vjerskog opredjeljenja, a kao što je imao šetajući ulicom. Dodaje kako je moguće da u sredini u kojoj živi i vjerski se izjašnjava, druge osobe znaju na koji način i u kojem smislu se tužitelj vjerski opredjeljuje i izjašnjava. Tvrdi da nakon što je pretučen od strane vjerske terorističke organizacije, ima razloga i svrhe bojati se za svoj život. Ujedno su mu od tog trenutka upućene i prijetnje u odnosu na njegov život, pa je razumljivo da je nakon što je pretučen on te prijetnje ozbiljno shvatio te pobjegao iz zemlje podrijetla kako bi se spasio i zaštitio. Radi se o prijetnjama po vjerskoj osnovi, pa zaključuje kako dolazi u obzir primjena članka 20. ili 21. Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti. Predlaže poništiti osporeno rješenje i odobriti mu međunarodnu zaštitu u Republici Hrvatskoj, kao i odobriti mu besplatnu pravnu pomoć u ovome sporu.

3. Tuženik u odgovoru na tužbu ističe kako su razlozi vezani uz vjersku diskriminaciju i probleme s vjerskom organizacijom Sipa Sahaba detaljno i valjano obrazloženi i vrednovani pri donošenju pobijanog rješenja te predlaže odbiti tužbeni zahtjev.

4. Tužbeni zahtjev nije osnovan.

5. Tijekom postupka sud je izvršio uvid u sudski spis i spis tuženika dostavljen uz odgovor na tužbu te je izveo dokaz saslušanjem tužitelja.

6. Na raspravi 10. listopada 2024. saslušan je tužitelj, koji je izjavio kako je Pakistan napustio 2017. ili 2018. godine, ne sjeća se točno datuma. Otišao je zbog stalnih sukoba između sunita i šijita, jer su na području gdje je živio većinom šijiti. Jedna grupa svakodnevno psihofizički maltretira, prijete, nije tamo više mogao mirno živjeti. Jednom prilikom neposredno prije napuštanja Pakistana 2017. godine, ali ne zna datum, jedna grupa od 5 do 6 ljudi, njemu nepoznatih, je došla u kuću gdje je živio s obitelji i napala ih. Tužitelj je zadobio prijelom desne noge s palicom i ozljedu nožem također na desnoj nozi. Bila je večer i oni su došli do tužiteljeve kuće, tužitelj je bio ispred kuće, a u kući su bili njegovi roditelji i brat. Otac i brat su također ozlijeđeni, tukli su ih po glavi palicama i noževima. U međuvremenu je otac preminuo, a brat je otišao u [adresa]. Napali su ih jer ne žele da šijiti žive na tom području i mrze ih. Nakon napada je išao kod liječnika i bio je hospitaliziran. Medicinsku dokumentaciju nema, jer je putem do Hrvatske izgubio sve isprave i sve papire. Prijavio je napad policiji, ali u Pakistanu policija ne funkcionira, velika je korupcija. Od obitelji u Pakistanu ima sestru. Može pokušati pribaviti dokaze o napadu iz Pakistana.

6.1. Na pitanje svog opunomoćenika tužitelj odgovara da mu se brat zove ER i u [adresa] mu je priznat azil. Nadalje odgovara da može pribaviti od brata dokaze o bratovoj ozljedi i priznatom azilu te će pokušati pribaviti i dokaz o prijavi policiji, kao i smrtni list za oca. Na pitanje opunomoćenice tuženika kako to da je prilikom saslušanja u upravnom postupku točno znao da je Pakistan napustio 2018. godine, a sad se ne sjeća točno, tužitelj odgovara da je puno toga zaboravio, jer je pod stresom i teško živi. Na pitanje opunomoćenice tuženika kako to da je ranije iskazao da je napadnut sam na cesti kada mu je ozlijeđena noga, a sada navodi napad u kući, tužitelj odgovara da je bio napadnut u više navrata i kod kuće i na cesti. Na daljnje pitanje opunomoćenice tuženika da je ranije iskazao da mu je noga ozlijeđena kad je bio sam na cesti, a sada navodi napad na cijelu obitelj u kući, tužitelj navodi da je prošlo 7 do 8 godina i puno toga je zaboravio. Ponovo navodi da je napadnut više puta. Na pitanje kako objašnjava razliku u iskazu danom ranije da je išao prijaviti napad policiji, ali nije dobio nikakav zapisnik jer policija nije ništa poduzela iz razloga što nije znao imena napadača, tužitelj navodi da se ne sjeća. Na pitanje opunomoćenice tuženika kako misli nabaviti dokaze o hospitalizaciji kada je ranije iskazao da mu u bolnici nisu dali nikakav papir, tužitelj odgovara da bolnica mora imati evidenciju o njegovom boravku, pa će pokušati to pribaviti. Na pitanje kako danas zna da mu brat ima priznat azil, a ranije je iskazao da nije u kontaktu s bratom, jer je on zaboravio na njih i da ne zna bratov status, tužitelj odgovara da u vrijeme podnošenja zahtjeva za azil nije bio u kontaktu s bratom, ali u međuvremenu su uspostavili kontakt i može pokazati bratovu sliku u mobitelu.

6.2. Sud je raspravnim rješenjem naložio tužitelju da dostavi medicinsku dokumentaciju o ozljedama tužitelja, brata i oca, dokaz o smrti oca, dokaz o priznatom azilu za brata te prijavu napada policiji, sve ovjereno.

7. Tužitelj je podneskom od 24. prosinca dostavio skenirane dokumente:

- izvadak iz Matice umrlih s nepotpuno skeniranim tekstom i nečitljivim potpisom, bez datuma izdavanja dokumenta,

- kaznenu prijavu zbog kaznenog djela iz članka 154. Policijske postaje Mamukanjan, bez potpisa, pečata i datuma izdavanja dokumenta,

- medicinsko-pravni nalaz za UR, Ministarstva zdravlja Vlade Punjab, s datumom pregleda 29. ožujka 2017. i s nepotpuno skeniranim tekstom, iz kojeg nije vidljivo zbog čega je pacijent bio na pregledu

- medicinsko-pravni nalaz broj 486 Bolnice Faisalabad, na kojem nema imena pacijenta, potpisao ŽR, dr. univ. bacc. Med, Liječnička komora Pakistan, sa nečitljivo ispisanim potpisom, iz kojeg nije vidljivo koje je ozljede neimenovani pacijent imao, na koji način su ozljede nastale, niti koji su liječnički zahvati obavljeni.

7.1. Tuženik se očitovao podneskom od 20. veljače 2025. kako je uvidom u priloženu dokumentaciju utvrdio da ista ne odgovara kriterijima za procjenu medicinske dokumentacije, budući da iz nje nije moguće zaključiti na koji način i kada su nastale tužiteljeve ozljede.

8. Na raspravi 6. svibnja 2025. opunomoćenik tužitelja je istaknuo da su priložene isprave većinom preslike, dok su samo bolnički nalazi u originalu na A3 formatu papira. Predao je sudu i tuženiku na uvid navedene isprave.

8.1. Tuženik je istaknuo da dostavljene isprave nisu vjerodostojne. Što se tiče zapisnika policije, ističe da isti ima razne pečate, osim pečata policijske postaje, slijedom čega isti nije vjerodostojan. U odnosu na presliku smrtnog lista koji sadrži bar kod, ističe da se skeniranjem istog na stranici crms.nadra.gov.pk pojavljuje poruka: „Safari ne može otvoriti stranicu, jer se server više ne odaziva“.

9. Sud iskaz tužitelja dan na raspravi ocjenjuje nevjerodostojnim, jer je tužitelj iskazivao površno i nije ostavio dojam stvarno proživljenog osobnog iskustva, a iskaz nije u cijelosti suglasan s ranijim iskazima iz upravnog postupka, za što tužitelj nije pružio odgovarajuće obrazloženje. Isprave koje je dostavio sud ne cijeni vjerodostojnim, budući da se većinom radi o neovjerenim preslikama, da pojedine isprave ne sadrže datum njihovog izdavanja, da zapisnik policije ne sadrži pečat policijske postaje, dok se skeniranjem bar koda s preslike smrtnog lista na stranici crms.nadra.gov.pk pojavljuje poruka: „Safari ne može otvoriti stranicu, jer se server više ne odaziva“.

10. Stoga je prema ocjeni suda tuženik pravilno zaključio da za tužitelja ne postoji budući rizik od proganjanja, odnosno trpljenja ozbiljne nepravde povratkom u državu podrijetla, s obzirom na nepostojanje individualnih elemenata prošlog proganjanja i na općenitu sigurnosnu situaciju u Pakistanu, slijedom čega nije utvrđeno postojanje osnovanog straha od proganjanja u smislu članka 20. Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti (Narodne novine br. 70/15, 127/17, 33/23, 17/25).

11. Nadalje, utvrđujući osobne okolnosti tužitelja i uzimajući u obzir činjenice koje su prihvaćene kao vjerodostojne, nisu nađeni nikakvi dokazi koji bi ukazivali na to da bi se tužitelj povratkom u Pakistan mogao suočiti s prijetnjom smrtnom kaznom ili smaknućem, ni da će biti izložen mučenju, nečovječnom ili ponižavajućem postupanju ili kažnjavanju, niti da će biti suočen s ozbiljnom i individualnom prijetnjom životu i fizičkom integritetu zbog proizvoljnog općeg nasilja u situacijama međunarodnog ili unutarnjeg oružanog sukoba, jer se na području Pakistana ne vode međunarodni ili unutarnji oružani sukobi. Slijedom navedenog, utvrđeno je da tužitelj ne ispunjava ni uvjete za priznavanje supsidijarne zaštite navedene u članku 21. Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti.

12. Slijedom navedenoga, prema ocjeni suda osporenim rješenjem nije povrijeđen zakon na štetu tužitelja te je sud odbio tužbeni zahtjev kao neosnovan na temelju članka 116. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine broj 36/24, dalje ZUS).

13. Kako iz zahtjeva za odobravanje besplatne pravne pomoći proizlazi da tužitelj nema novčanih sredstava za uzdržavanje u Republici Hrvatskoj, točkom II. izreke odobrena je besplatna pravna pomoć u skladu s člankom 8. stavcima 1. i 2. Pravilnika o besplatnoj pravnoj pomoći u postupku odobrenja međunarodne zaštite (Narodne novine broj 140/15).

13.1. Budući da je pravnu pomoć pružio odvjetnik Zoran Bauer, točkom III. izreke naloženo je tuženiku da mu isplati iznos od 1.875,00 eur, u skladu s čl. 6. i 9. Pravilnika te tbr. 27., 46. i 54. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj 138/23). Odvjetniku je priznat trošak sastava tužbe i zastupanja na ročištima 10.10.2024. i 06.05.2025. po 250 bodova, dakle 750 bodova, što pomnoženo s vrijednosti boda od 2,00 eura iznosi 1.500,00 eura te uvećano za PDV od 375,00 eura iznosi ukupno 1.875,00 eura.

U Zagrebu 27. svibnja 2025.

Sutkinja

Lidija Prica

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda, u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu (četiri primjerka), u roku od 15 dana od dana dostave ove presude. Žalba na presudu ne odgađa izvršenje rješenja (članak 51. stavak 3. Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti).

Dna:

1. Odvjetnik Zoran Bauer, Kozarčaninova 2, [adresa] Zagreb

2. Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Uprava za imigraciju, državljanstvo i upravne poslove, Sektor za strance i međunarodnu zaštitu, Služba za međunarodnu zaštitu, Ilica 335, [adresa] Zagreb

3. U spis