Republika Hrvatska

Općinski sud u Osijeku

Stalna služba u Valpovu

Kralja P. Krešimira IV br.3.

31550 Valpovo

Poslovni broj: Pr-27/2025-10

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Osijeku, Stalna služba u Valpovu, po sucu Zvonimiru Rogić, u pravnoj stvari tužitelja AM, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupan po pun. Krunoslavu Vukšić, odvjetniku iz Osijeka, protiv tuženika ĐM, OIB: [osobni identifikacijski broj], vl. obrta [obrt], [adresa], zastupan po pun. Luki Kuduz, odvjetniku iz Osijeka, radi poništenja odluke o otkazu ugovora o radu i isplate, nakon zaključene glavne javne rasprave 8. svibnja 2025., na osnovi čl. 335. st. 4. Zakona o parničnom postupku ("Narodne Novine" broj 53/91, 91/92, 111/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, dalje: ZPP), objavljene 27. svibnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Poništava se Odluka o izvanrednom otkazu rada od 19. studenog 2023. tuženika ĐM vl. obrta [obrt], [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] tužitelju AM iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kao nedopuštena i nezakonita.

II. N a l a ž e s e tuženiku ĐM vl. obrta [obrt], [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], da tužitelju AM iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], isplati pripadajuće plaće počevši od 20. studenog 2023. do zaključno 31. prosinca 2023. u bruto iznosu od 947,15 € zajedno s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom od podnošenja tužbe tj. 27.12.2023. do isplate, u roku od 8 dana

III. N a l a ž e s e tuženiku da tužitelju naknadi parnični trošak u iznosu od 1.437,50 € u roku od 8 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je s tuženikom zaključio ugovor o radu na određeno vrijeme 13.studenog 2023. te se trebao nalaziti u radnom odnosu na radnom mjestu kuhara sve do 31.12.2023. Navodi da je profesionalni kuhar s višegodišnjim iskustvom, što u Republici Hrvatskoj, što izvan nje, pa je ugovor sklopljen bez probnog rada.

1.1. Navodi da je u subotu 18.11.2023. u popodnevnim satima došlo do verbalnog sukoba između njega i druge zaposlenice restorana Park, uslijed velikog obima posla u tome trenutku. Nakon okončanja sukoba i završetka radnog vremena, otišao je kući. Obzirom da ga poslodavac nije obavijestio da će se nešto promijeniti, slijedećeg dana 19.11.2023. nije otišao na posao uvjeren kako mu je, prema ugovoru, sljedeći dan (nedjelja) slobodan dan. U manje od 24 h nakon sukoba s zaposlenicom istog restorana (nedjelja- neradni dan) 19. studenog 2023. izvanredno mu je otkazan ugovor o radu od strane poslodavca. Ističe da je ugovor otkazan bez prethodnog upozorenja, pisane obavijesti, obrazloženja i pozivanja zaposlenika na očitovanje, čime smatra odluku nedopuštenom i protuzakonitom.

1.2. Iz prijave o prestanku osiguranja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje proizlazi da mu je prestao radni odnos 19.11.2023. (u nedjelju) zbog izvanrednog otkaza ugovora o radu temeljem čl. 116. Zakona o radu. O prestanku rada tuženik ga je obavijestio mobilnim telefonom. Nakon njegovih inzistiranja i više poruka na aplikaciji Viber i Whats App, preko istih aplikacija u obliku slike, dostavljena mu je takozvana pisana odluka otkaza ugovora o radu. U toj odluci se navodi kako je došlo do teške povrede radne obveze iz razloga što je vrijeđao žensko osoblje 18.11.2023. te što nije došao na posao 19.11.2023., a svoj izostanak nije opravdao i time je počinio tešku povredu radne obveze i nanio štetu poslodavcu u vidu osobnog dohotka kao štetu za nerad. Navodi da je 28. studenog 2023. podnio Zahtjev za zaštitu prava poslodavcu, koji se na navedeni zahtjev nije očitovao. Stoga predlaže da sud usvoji tužbu i tužbeni zahtjev od 22.12.2023.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu osporava u cijelosti tužbu i tužbeni zahtjev tužitelja ne prijeporeći da je s tužiteljem zaključio ugovor o radu na određeno vrijeme od 13. studenoga 2023. do 31. prosinca 2023. za radno mjesto kuhara, a koji ugovor o radu je zaključen zbog povećanja obima posla.

2.1. Navodi da je kritične zgode 18. studenoga 2023. tužitelj ničim izazvan verbalno napao i prijetio iskusnim i dugogodišnjim radnicama tuženika što je dovelo do poremećaja u radu kod tuženika, da bi nakon toga tužitelj jednostavno otišao a potom, iako upoznat da je na rasporedu za rad i 19. studenoga 2023. zbog krstitki, rođendana i obiteljskih proslava od ukupno cca 300 gostiju, tog se dana jednostavno nije pojavio na radnom mjestu. Tuženik ga je uporno pokušao kontaktirati putem mobilnog telefona no tužitelj se nije javljao uslijed čega je i dobio predmetni otkaz ugovora o radu. Tužitelj nije došao na posao niti se javljao tuženiku u ponedjeljak (20. studenoga 2023.), utorak (21. studenoga 2023.), srijedu (22. studenoga 2023.) i četvrtak (23. studenoga 2023.), ali je, kada je saznao da je odjavljen sa zavodskih osiguranja zbog otkaza, 23. studenoga 2023. udostojao se nazvati ga i moliti ga da mu dostavi njegove „papire“ jer je isti našao drugi posao i da neće raditi. On mu je odgovorio kako mu je pismeno s odlukom o otkazu poslano preporučenom pošiljkom 21. studenoga 2023., a po „papire“ može doći osobno, što tužitelj nije napravio a u međuvremenu se preporučena pošiljka vratila kao neuručena s naznačenim razlogom „Odselio“ (pošiljka je poslana na adresu tužitelja koju mu je isti dao prilikom sklapanja predmetnog ugovora o radu). Stoga je tužitelju predmetna odluka o otkazu dostavljena putem telefona.

2.2. Smatra da je tužitelj svojim ponašanjem (verbalnim napadom na ženske radnice tuženika i nedolaskom na posao) osobito teško povrijedio svoje radne obveze i nastavak radnog odnosa više nije moguć.

2.3. Smatra da su prigovori tužitelja iz čl. 119.st.2. i čl. 120. Zakona o radu (NN 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, 64/23 – dalje ZR ) neosnovani, a što se tiče suštinskog prigovora temeljem odredbe čl. 119. st. 2. ZR-a, ističe kako se ne radi o ultimativnoj odredbi već u konkretnom slučaju je propisana iznimka od omogućavanja iznošenja radnikove obrane. U konkretnom slučaju, smatra da okolnost da tužitelj nije došao na posao 19. studenoga 2023. te da se toga dana uopće nije javljao na njegove pozive, predstavlja upravo onu okolnost zbog koje nije opravdano očekivati od njega kao poslodavca omogućavanje tužitelju iznošenje obrane (a koja okolnost se kasnije potvrdila kao sasvim točna jer se tužitelj javio tuženiku tek 23. studenoga 2023. i ni tada nije opravdao svoj izostanak a niti se usprotivio odnosnome otkazu).

2.4. Poziva se na pravni stav Vrhovnog suda Republike Hrvatske izražen u odluci posl. br. Revr-1515/09 od 15. travnja 2010. kao i stav Ustavnog suda Republike Hrvatske izražen u odluci posl. br. U-III-3785/2010 od 04. ožujka 2014. i to (cit.): „Pisano upozorenje i omogućavanje radniku iznošenja obrane u smislu čl. 110. ZR/95 (sada čl. 119. ZR-a – nap.a.) nije uvjet za valjanost svake odluke o otkazu ugovora o radu. Sam propust poslodavca ne dovodi do nezakonitosti otkaza ako, prema čl. 110. st. 1. i 2. ZR/95, „ postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati od poslodavca“ da radnika pisano upozori i da mu omogući iznošenje obrane.“.

2.5. Što se tiče prigovora tužitelja temeljem odredbe čl. 120. ZR-a, ističe kako je predmetni otkaz ugovora o radu sačinjen u pisanom obliku te je isti valjano obrazložen i time individualiziran te dostavljen tužitelju, (a koje tužitelj u konačnici niti ne spori) posljedično čemu je i ovaj prigovor sasvim neosnovan. Odredbe o dostavi odluka radniku, kao procesne odredbe, štite u suštini radnikovu mogućnost pravovremenog sudjelovanja u postupku posljedično čemu tužitelj niti ne spori da nije dobio pisanu odluku o otkazu s obrazloženjem (sam navodi da ju je dobio dana 24. studenoga 2023.) dok mu se ista pokušala uručiti preporučenim pismenom što nije uspjelo zbog tužiteljevog propusta. Odluka mu je uručena na drugi način – elektronskim putem zbog čega bi ovaj tužiteljev prigovor bio samo u domeni inzistiranja na ekscesivnom formalizmu i ništa drugo, time da se ovdje analogno upire na pravni stav Vrhovnog suda Republike Hrvatske izražen u odluci posl. br. Revr-2341/15 od 05. siječnja 2016. god. (cit.): „Nije nedopušten otkaz kada je poslodavac donio odluku o otkazu ugovora o radu u prekluzivnom roku od 15 dana od saznanja za činjenicu na kojoj se izvanredni otkaz temelji, a odluka je radniku dostavljena nakon proteka tog roka.“. Iz ovog pravnog stava jasno proizlazi koji je zaštitni objekt procesnih odredaba o dostavi ZR-a a taj zaštitni objekt u konkretnom slučaju nije povrijeđen. Stoga predlaže da sud odbije tužbu i tužbeni zahtjev tužitelja.

3. Tužitelj je u podnesku od 14. lipnja 2024. specificirao tužbeni zahtjev opisan kao u izreci presude.

4. Sud je presudom br. Pr-103/2023-18 od 12. srpnja 2024. usvojio tužbeni zahtjev tužitelja da bi Županijski sud u Rijeci rješenjem pod br. Gž R-267/2024-3 od 6. veljače 2025. povodom žalbe tuženika ukinuo presudu i vratio predmet na ponovno odlučivanje u stadij prethodnog postupka.

5. U ponovljenom postupku tužitelj je ostao kod tužbe i tužbenog zahtjeva predlažući da ga sud usvoji u cijelosti dok se tuženik i dalje protivio tužbi i tužbenom zahtjevu tužitelja.

6. Sukladno uputi Županijskog suda u Rijeci tuženik je dostavio Odluku o izvanrednom otkazu ugovora o radu od 19. studenog 2023. za tužitelja.

7. Sud je u dokaznom postupku proveo dokaz saslušanjem svjedoka JM, CM i ŽM, tužitelja, tuženika, izvršio uvid u cjelokupnu materijalnu dokumentaciju priloženu spisu, dok nije provodio dokaz saslušanjem svjedokinje UM jer je tuženik odustao od tog dokaza na ročištu održanom 7. svibnja 2024.

8. Svjedokinja JM iskazala je da unazad šest godina radi kao kuharica u [obrt] koji je u vlasništvu tuženika. Poznaje i osobno tužitelja jer je s njim išla u srednju školu i međusobno nisu zavađeni. Navela je da je tužitelj kao kuhar 7 dana radio kod tuženika, ali ne zna da li na određeno ili neodređeno vrijeme niti kada je zaključio ugovor s tuženikom. Dana 18.11.2023. radili su samo jednu smjenu od 9,00 do 16,00 sati i to CM, ŽM, UM, tužitelj i ona. Toga dana nije bilo pretjerano gostiju i odrađivali su pripremu za sljedeći dan tj. nedjelju. Toga dana bila je voditeljica smjene i odgovorna za posao koji su trebali obavljati ostali djelatnici a među njima i tužitelj. Primijetila je već izjutra da se tužitelj malo čudno ponašao i pitala ga što mu je a on joj je na to odgovorio da se prethodni dan napušio, ali nije rekao čega. Kada su nakon popijene kave počeli s obavljanjem poslova, tužitelj je bio zadužen za roštilj gdje je pripremao naručeno meso za neke goste. Tužitelj je pekao roštilj i u jednom trenutku mu je rekla da ne mora čekati kolegicu CM za serviranje tog jela i da ga može servirati sam. U tom trenutku on je na nju počeo vikati rekavši joj da što ona misli tko je, a ona mu je odgovorila da je voditeljica smjene i da ju mora poslušati i poštivati. Nakon toga, tužitelj joj se podsmjehivao, a ona je otišla s druge strane roštilja do hladnjaka nakon čega ju je tužitelj otvarajući vrata hladnjaka udario u predjelu nogu. Smatrala je da ju je namjerno udario vratima hladnjaka pa ga je upitala zašto je to učinio, a on joj se i dalje podsmjehivao, rekavši joj da zna gdje živi. Do njih je došla kolegica CM i rekla im da se smire i odrade smjenu. Nakon toga, više s njim nije imala nikakav kontakt. Taj događaj se zbio između 12,00 i 13,00 sati. Ostala je i dalje na poslu do 15,00 sati kada je otišla kući. O tome događaju do odlaska kući nikome nije govorila, ni tuženiku, a djelatnice CM, ŽM i UM bile su prisutne i misli da su mogle čuti neke govore, a posebno misli na CM koja je bila u njihovoj blizini. Nakon što je otišla, tužitelj i ostali djelatnici su ostali raditi do 16,00 sati i otišli su kući. Sljedeći dan u nedjelju tužitelj je bio na rasporedu da dođe raditi i misli da o tome postoji pismeni dokument koji radnici i kada obavljaju koju smjenu. Došla je raditi u nedjelju opet u jednu smjenu od 9,00 do 16,00 sati u kojoj smjeni se nije pojavio tužitelj, a bio je na rasporedu za posao. Na poslu su i taj dan bile CM, ŽM i UM. Tužitelj im se nije javljao toga dana, ali ne zna da li se on javljao tuženiku. Ne zna niti da li je tuženik nazivao tužitelja zbog događaja u subotu niti da li je s njime razgovarao. Od ponedjeljka su nastavili raditi i radili su i dvostruku smjenu, ali zna da se tužitelj više nikada nije pojavio na poslu niti je s njim itko od djelatnika razgovarao. Tek nakon toga im je tuženik pričao što se dogodilo, a i oni su njemu ispričali što se dogodilo u subotu. Ne zna gdje se sada tužitelj nalazi i da li je u međuvremenu zasnovao novi radni odnos. Navela je da u prostoru u kojem su pripremali hranu postoji video nadzor tako da postoje i snimci vezano za ovaj štetni događaj. Uvid u video snimke ima samo tuženik. Ne zna da li je tuženik dobio otkaz niti kojeg datuma. U ponedjeljak 20.11.2023. je ispričala tuženiku što se dogodilo, ali ne zna kakav je on razgovor poslije toga obavljao s tužiteljem.

9. Svjedokinja CM iskazala je da je od 2022. pa do 15.4.2024. bila djelatnica kod tuženika na poslovima kuhara. Poznaje tužitelja i zna da je profesionalni kuhar i da je u 11. mjesecu bio na poslu kod tuženika iako ne zna kakav je odnos zasnovao kod tuženika ni na koje vrijeme. Sjeća se datuma 18.11.2023. kada je bila subota. Radili su jednu smjenu jer je bio praznik, a osim tužitelja i nje bili su ŽM, UM i JM, kao voditeljica smjene. Kada su došli na posao, popili su jutarnju kavu i dogovarali se za posao koji moraju obaviti taj dan. Tužitelj je taj dan bio zadužen za pečenje na roštilju i vidjela je da je pekao meso jer je bio preko puta nje. Taj dan nisu imali puno posla, a između 12,00 i 13,00 sati krenuo je veći posao oko ručka. Obavljala je poslove oko priloga. Tužitelj je završio s pečenjem roštilja i u jednom trenutku mu se obratila JM i rekla mu da ako je završio s pečenjem roštilja može ga servirati i da ne mora čekati na nju vezano za priloge. Primijetila je da se tužitelj JM na te njene riječi počeo podsmjehivati i rekao joj šta je ona ovdje i tko je ona da mu nešto govori kad je on kuhar. JM mu je na to odgovorila da je ona voditeljica smjene i da je zadnji došao raditi kod tuženika i da bi je trebao poslušati ako mu nešto kaže vezano za posao. Tužitelj joj se na te riječi podsmjehivao i nešto joj je rekao ali nije čula što. Zna da je tužitelj donosio hranu do hladnjaka tj. rashladnog stola i otvarao je vrata hladnjaka i pri tome je vratima hladnjaka udario JM u nogu. Taj događaj je vidjela i čula kada mu je JM rekla da ju je udario vratima namjerno, a na što se on njoj nasmijao i rekao joj "Ha, ha, ha, namjerno sam" i dalje smijući se. Nakon toga, tužitelj se JM obraćao i nešto joj govorio, ali ne zna što. Zna da su nešto razgovarali i kada je došla druga narudžba, rekla im je da bi bilo dosta i da prestanu raspravljati kako bi mogli dalje raditi. Nakon toga, tužitelj i JM više nisu dolazili u kontakt i smjena je odrađena do 16 sati jer su i tužitelj kao i ostali djelatnici bili do kraja smjene osim JM koja je otišla ranije. Misli da postoji video nadzor u tom prostoru. I sutra u nedjelju radila se jedna smjena od 9,00 do 16,00 sati. Trebali su doći u smjenu isti radnici kao u subotu pa i tužitelj, ali se on nije pojavio na poslu, a ne zna razlog zašto nije došao. Poslije te subote više nije tužitelja vidjela na radnom mjestu i tek je poslije doznala da je tužitelj dobio otkaz, ali ne zna konkretne razloge zašto. Tužitelj se nikome od njih nije obraćao, a misli da je tuženik zvao tužitelja, ali o tome nema nikakvih saznanja. Prekinula je radni odnos kod tuženika iz privatnih razloga, a protiv tuženika kao poslodavca ne može ništa ružno reći. Nije primijetila da je JM tužitelju nešto rukama pokazivala, a nije ni u jednom trenutku čula da je ona njemu govorila da je iznad njega već mu je rekla da je voditeljica smjene i da ju posluša vezano za obavljanje poslova. JM je taj dan otišla kući oko 15 sati. Navela je da raspored radnog vremena se zna na početku tjedna za cijeli tjedan, ovisno o obujmu posla. Raspored za subotu 18.11.2023. bio je napisan u četvrtak ili petak i on je izvješen u kuhinji i svaki djelatnik zna kada dolazi na posao.

10. Svjedokinja ŽM iskazala je da unazad pet godina radi kao pomoćna kuharica u [obrt] koji je u vlasništvu tuženika. Inače ne poznaje tužitelja, ali zna da je negdje u studenom 2023. radio oko tjedan dana kao profesionalni kuhar kod tuženika. Ne zna da li je tužitelj radio kod tuženika na određeno ili neodređeno vrijeme ali zna da su odrađivali smjenu 18.11.2023. koja je trajala od 9 do 16,00 sati. Osim nje, na posao su došli tužitelj, CM, UM i JM kao voditeljica smjene. Svako je odrađivao svoj dio posla. Negdje oko 12 sati primijetila je da je došlo do nekakvog nesporazuma između JM i tužitelja. Zna da je tužitelj pekao roštilj i JM mu je došla reći da može sam servirati roštilj i ne mora čekati druge za njihov dio jela koji se mora servirati. Tužitelj je počeo servirati jelo, ali je onda do njega došla JM i rekla mu da ne treba servirati jelo kako je počeo servirati, na što se on uvrijedio i rekao da mu neće ona određivati kako će on servirati jelo. Pojasnila je da se u restoranu jelo servira na jedan način i svi djelatnici na isti način moraju servirati jelo. Ona mu je rekla da je ona voditelj i da ju treba poslušati, a on je njoj rekao da će on servirati jelo po svome. Primijetila je da je tužitelj cijeli dan bio nešto nervozan. Nije s tužiteljem posebno kontaktirala u tih sedam dana, ali je on u tih sedam dana normalno odrađivao svoju smjenu kao i ostali djelatnici. Čula je da je tužitelj JM rekao da on zna tko je ona. Ona je otišla iz tog prostora i otišla u drugu prostoriju i ne zna više što se događalo. Misli da u tom dijelu gdje su bili tužitelj i JM postoji video nadzor. Sljedeći dan u nedjelju opet su odrađivali jednu smjenu i na rasporedu za tu smjenu je bio i tužitelj jer je raspored bio napisan i izvješen na zidu za sve kuhare koji su u određenoj smjeni. Navela je da šefica VM određuje raspored poslova unaprijed za nekoliko dana. Ne zna zašto tužitelj nije došao raditi u nedjelju niti ga je nakon te subote više vidjela na poslu i nije čula da je dobio otkaz. Zna da ga je tuženik u nedjelju zvao zašto nije došao raditi, ali dalje ne zna što se između njih događalo, a ne zna da li je možda tužitelj zvao tuženika.

11. Tužitelj AM ostajući u cijelosti kod tužbe i tužbenog zahtjeva iskazao je da je s vlasnikom tuženika zaključio ugovor o radu na određeno vrijeme 13.11.2023. s tim da je trebao raditi na radnom mjestu kuhara do 31.12.2023. Inače je profesionalni kuhar s dugogodišnjim iskustvom. Prije nego što je zaključio ugovor već je radio kod tuženika oko 2,5 tjedna kao ispomoć i probni rad. Nakon što se tuženik uvjerio da je dobar kuhar sklopili su predmetni ugovor. Radio je svaki dan od dana sklapanja ugovora kao i 18.11.2023. kada je bila subota. Taj dan radila se jedna smjena jer je bila subota počev od 10 sati do 16 sati. U to vrijeme skupa s njim radilo je 6 radnika. Naime, preko radnih dana rade se dvije smjene i to od 8 do 15 sati prva smjena, a od 15 do 22 sata druga smjena, a u takvim smjenama je i radio preko radnih dana. 18.11.2023. u popodnevnim satima oko 12,30 sati radila je i voditeljica smjene JM s kojom se poznaje još od srednje škole i bili su uvijek u dobrim odnosima. Taj dan bilo je puno gostiju i velika potreba za ponudom jela, a on je radio na roštilju. Dok je pekao roštilj, JM je došla je do njega i počela ga vrijeđati riječima da nije na nivou kuhara pokazujući mu rukama odozgora prema dnu navodeći da je na nivou keramičkih pločica a da je ona iznad njega pokazujući rukom iznad glave. Rekao joj je " JM, pusti me na miru, radim", a ona je nastavila s pričom da je čula od ostalih radnika kako ima namjeru preuzeti njezino mjesto voditelja smjene. Riječi koje mu je JM uputila čuli su iz neposredne blizine, oko 2-3 m udaljenosti, djelatnici i to bivši šef kuhinje A, zaposlenik kod tuženika, dvije pomoćne kuharice ŽM i UM te CM kuharica. Nitko od spomenutih osoba nije dolazio k njima niti im se obraćao, bilo njemu bilo JM. Nakon toga JM je otišla od njega, a on je nastavio peći roštilj i odradio je smjenu s ostalim osobljem do 16 sati. Zna da je JM otišla kući oko 13,15 sati, a smjena joj je bila do 16 sati kao i drugim radnicima. Napominje da nakon razgovora s JM ni s kim od ostalih djelatnika nije razgovarao vezano za taj njezin govor jer je sa svima u dobrim odnosima i normalno je završio smjenu i otišao kući. Kad je otišao kući poslao je pismenu poruku putem Vibera VM, vlasniku tuženika i požalio mu se na ponašanje JM jer on taj dan nije bio prisutan na poslu. Na poslanu poruku, TM mu ništa nije odgovorio. U nedjelju nije išao na posao jer mu u ugovoru stoji navedeno da mu je nedjelja slobodan dan. Nakon toga, u ponedjeljak ujutro je došao u [adresa] na Zavod na zapošljavanje jer mu tuženik nije odgovorio na poruku, niti ga je zvao i posumnjao je da nešto nije u redu i na Zavodu je dobio odgovor da više nije prijavljen kod tuženika jer je u nedjelju 19.11. dobio izvanredni otkaz ugovora o radu, a djelatnica mu je na ekranu pokazala zahtjev za prestanak osiguranja. Nakon toga, izašao je iz Zavoda i odmah nazvao tuženika i pitao ga koji je razlog da je dobio izvanredni otkaz ugovora o radu i on mu je samo rekao da mu je već poslao pismeno obrazloženje raskida ugovora koje mu se vratilo neuručeno zbog promijenjene adrese. Rekao je tuženiku da mu pošalje navedenu odluku na adresu u [adresa] na što je on odgovorio da će mu poslati. Naveo je da mu nije poslao navedenu odluku već mu je putem Vibera poslao sliku od mirovinskog kojim ga odjavljuje s osiguranja. Nakon dan ili dva putem Vibera mu je poslao obrazloženje otkaza ugovora o radu. Nakon razgovora, u ponedjeljak ujutro nije išao raditi u poslije podnevnu smjenu od 15 do 22 sata niti se više prijavljivao fizički na poslu. Nakon toga nazvao je vježbenika od ovdje svog punomoćnika putem kojeg je podnio ovu tužbu. Nakon podnijete tužbe, a i prije toga, tuženik ga uopće više nije zvao niti je odlazio više na posao. Dodao je da je od 15.4.2024. pronašao novi posao i to sezonski rad kod privatnika do 01.11.2024. Naveo je da se ni pod kojim okolnostima više ne bi vratio na posao kod tuženika. U prostoru gdje ga je vrijeđala Đ postoji kamera koja je snimala taj događaj te se njegovi navodi mogu provjeriti. Naveo je da ni s čim nije izazvao JM da mu se obraća uvredljivim riječima. Tuženik ga uopće nije niti pokušao saslušati niti ga je upitao što se dogodilo. Tuženika je kontaktirao sa svog mobilnog broja [broj telefona] i isključivo je tuženika zvao na njegov privatni broj. Ističe kako ga tuženik nije zvao u tu nedjelju kada je imao slobodan dan. Nakon razgovora s tuženikom u ponedjeljak kada mu je dao do znanja da više ne dolazi na posao i da mu je dao otkaz, više ga tuženik nije zvao niti on tuženika. Dodao je da od dana kada je sklopio ugovor tj. 13.11.2023. do nedjelje 19.11.2023. tuženik mu nije isplatio nikakvu naknadu za odrađeni posao, a ni preostali iznos koji je trebao isplatiti po ugovoru do 31.12.2023. Tvrdi da na njegovoj strani ne postoji niti jedan razlog zašto je došlo do raskida predmetnog ugovora o radu.

12. Tuženik TM ostajući u cijelosti kod pisanog odgovora na tužbu iskazao je da je Ugovor o radu na određeno vrijeme s tužiteljem zaključio 13.11.2023. koji je trebao trajati do 31.12.2023. na radnom mjesto kuhara, a zbog povećanog obima poslova. Prije zaključenja ugovora o radu tužitelj je bio u nekoliko navrata po nekoliko sati na probnom radu i dogovorili su se za sklapanje ugovora. Dana 18.11.2023. tužitelj je došao na posao dok toga dana on nije bio u [adresa]. Drugi dan 19.11.2023. kada se vratio u [adresa] doznao je da se tužitelj nije pojavio u nedjelju na posao i da je došlo do nekakvog verbalnog sukoba između tužitelja i ostalih djelatnika. To su mu rekle kuharice koje su radile u subotu i nedjelju. Tužitelj nije došao raditi u nedjelju pa ga je u četiri navrata zvao na mobitel da dođe raditi po dogovoru, a zbog naručenih jela u nedjelju i računali su na njegov dolazak. Tužitelj se nije odazvao ni na jedan od četiri poziva. Naveo je da je u ponedjeljak ujutro došao na posao i vidio da tužitelj nije došao na posao i pitao je radnike da li se tužitelj njima javio i raspitivao se kada treba doći raditi, a oni su mu odgovorili da im se nije javljao. Taj ponedjeljak 20.11.2023. nije poduzimao ništa protiv tužitelja jer je očekivao da će mu se javiti. U ponedjeljak se nije čuo s tužiteljem jer ga nije zvao, a niti je on zvao njega. Isto je bilo i sljedećeg dana u utorak osim što je nazvao knjigovođu da pripremi raskid ugovora. U utorak ili srijedu poslana je tužitelju preporučena pošiljka s izvanrednim otkazom ugovora o radu i ista je vraćena kao neuredna dostava. Tek u četvrtak navečer tužitelj ga je nazvao i rekao da mu dostavi navedeni raskid ugovora o radu, što on nije htio učiniti, a on je želio da mu to donese osobno na novu adresu i mjesto stanovanja, jer je navodno promijenio boravište. Ne sjeća se kada je odjavio tužitelja kod HZMO, ali o tome postoji pisana dokumentacija. Tužitelj se nikada više nije pojavio na radnom mjestu niti se s njime nakon toga bilo kada fizički sreo. Nije tražio tužitelja pismeno očitovanje vezano za navedeni događaj niti mu se on osobno o tome pismeno samovoljno očitovao. Izvanredni otkaz tužitelj je dobio zbog ponašanja prema radnicima i što nije došao na posao u nedjelju, ponedjeljak i utorak tj. od 19. do 21.11.2023. i što ga nije kontaktirao. Tužitelj ga je molio da mu odluku o otkazu ugovora o radu pošalje putem vibera, što je u četvrtak navečer učinio, nakon čega je od njegovog punomoćnika zaprimo zahtjev za zaštitu prava protiv odluke o izvanrednom otkazu od 19.11.2023. Nije se očitovao na zahtjev za zaštitu prava i nakon toga uslijedila je ova tužba. Zna da je po izvatku o promjenama i stanju na računu Restorana Park tužitelju za 11. mj. isplaćen iznos od 154,28 € u neto iznosu, a u brutu je 192,85 €. S tim iznosom izvršio je kompletnu isplatu za izvršen rad po ugovoru za vrijeme koje je radio tužitelj. U odnosu na snimke koje ima u lokalu rekao je da iste snimaju prostor kuhinje kroz razdoblje od dva tjedna, nakon čega se snimke automatski brišu. Dakle, nemaju snimak navedenih događanja u odnosu na ovaj štetni događaj i verbalni sukob između tužitelja i njegovih djelatnika.

12.1. Na pitanje pun. tužitelja kada je zvao tužitelja, odgovorio je da je to bilo u nedjelju prije podne u četiri navrata, a na koje pozive mu se tužitelj nije javio i poziv je bio neuspješan. Naveo je da mu tužitelj prije toga nije poslao nikakvu poruku, a pri tome misli na poruku prije nego što je tužitelju poslao putem vibera odluku o otkazu ugovora o radu. Ne može objasniti kako je moguće da je HZMO već u ponedjeljak 20.11.2023. zaprimio potvrdu i obradio izvanredni otkaz ugovora o radu.

13. Iz izvršenog uvida u Ugovor o radu na određeno vrijeme od 13.11.2023. razvidno je da su ugovor zaključili poslodavac TM, vlasnik ugostiteljskog objekta restoran Park Valpovo i radnik AM, [adresa], na određeno vrijeme do 31.12.2023. zbog povećanog obima posla, a radnik će obavljati poslove kuhara. U čl. 8. Ugovora navedeno je da će tjedni odmor radnik koristiti u pravilu nedjeljom (moguće je tjedni odmor koristiti i u toku tjedna), a čl. 11. Ugovora propisana je osnovna plaća u iznosu od 760,00 € bruto.

14. Iz izvršenog uvida u Obrazac eM-2P Prijavu o prestanku osiguranja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje od 20.11.2023. razvidno je da je obveznik Restoran Park radnika Ivicu AM odjavio 19.11.2023. zbog izvanrednog otkaza poslodavca (čl. 116 ZR).

15. Iz izvršenog uvida u zahtjev za zaštitu prava radnika AM od 28.11.2023. razvidno je da je isti po punomoćniku podnio tuženiku zahtjev za zaštitu prava vezano za odluku o izvanrednom otkazu od 19.11.2023., a koji je poslan preporučenom pošiljkom 28.11.2023.

16. Iz izvršenog uvida u potvrdu o primitku Hrvatske pošte razvidno je da je [obrt] poslao AM na adresu u [adresa] preporučenu pošiljku 21.11.2023. koja je vraćena pošiljatelju s napomenom dostavljača "odselio".

17. Iz izvršenog uvida u podatke Hrvatskog Telekoma d.d. od 14.5.2024. razvidni su podaci o odlazno-dolaznom telekomunikacijskom prometu registriranom između pozivnih brojeva [broj telefona] i [broj telefona] za vremensko razdoblje od 18. do 25. studenog 2023. s napomenom da se komunikacija posredstvom OTT internetskih servisa (Viber, WhatsApp, Messenger i dr.) ne registrira u bazama zadržanih podataka Hrvatskog Telekoma. U izlistanju odlazno-dolaznog prometa razvidno je da je tuženik 19.11.2023. u periodu od 10:28 do 10:31 sati, četiri puta zvao tužitelja i da su to bili neuspješni pozivi. Isto tako razvidno je da je tužitelj 23.11.2023. u 17:04 sati zvao tuženika i da je poziv trajao 00:00:31 te da mu je isti dan u 19:56:06 i 19:56:08 poslao dvije SMS poruke.

18. Iz izvršenog uvida u obračunsku listu 234 [obrt] od 15.12.2023. razvidno je da je radniku AM za period od 13.11.2023. do 19.11.2023. obračunata plaća u iznosu od 192,85 € te isplaćena neto plaća 15.12.2023. u iznosu od 154,28 €.

19. Iz izvršenog uvida u podatke Beos d.o.o. Osijek razvidno je da u [obrt] postoji video nadzor koji je reguliran snimačem i kolor kamerama koji svojom konfiguracijom čuva snimke do max 2 tjedna, a sve snimke starije od 2 tjedna automatski briše jer je duljina zapisa i trajanja video snimki regulirana tehničkim karakteristikama snimača.

20. Iz izvršenog uvida u izvadak o promjenama i stanju na transakcijskom računu PBZ d.d. [obrt], razvidno je da je 15.12.2023. isplaćena plaća radniku AM u iznosu od 154,28 €.

21. Iz izvršenog uvida u Odluku o izvanrednom otkazu ugovora o radu od 19. studenog 2023. razvidno je da je tuženik tužitelju otkazao Ugovor o radu na određeno vrijeme sklopljen 13. studenog 2023. zbog osobito teške povrede obveze iz radnog odnosa uslijed koje nastavak radnog odnosa nije moguć te tužitelj nema prava na otkazni rok, a radni odnos prestaje danom dostave navedene odluke. U obrazloženju Odluke tuženik je naveo da je tužitelj učinio osobito tešku povredu obveze iz radnog odnosa, a koja se sastoji u tome što je tužitelj 18.11.2023. na poslu vrijeđao ostalo (žensko) osoblje restorana, a 19.11.2023. nije došao na posao, a o izostanku s posla nije obavijestio tuženika niti je opravdao izostanak s rada s privremenom nesposobnošću za rad putem potvrde nadležnog liječnika u roku iz čl. 37. ZR-a te nije 19.11.2023. javio tuženiku kako bi na bilo koji način opravdao svoj nedolazak na posao pa odsutnost tužitelja nije evidentirana niti kao korištenje godišnjeg odmora, plaćenog ili neplaćenog dopusta.

22. Sud smatra da je među strankama potvrđeno i neprijeporno i to:

- da je tužitelj bio zaposlen kod tuženika temeljem Ugovora o radu na određeno vrijeme od 13.11.2023. počev od dana sklapanja Ugovora o radu do 31.12.2023. na radnom mjestu kuhara zbog povećanog obima posla;

- da je u čl. 8. Ugovora o radu navedeno da će tužitelj kao radnik tjedni odmor koristiti u pravilu nedjeljom (moguće je tjedni odmor koristiti i u toku tjedna);

- da je u čl. 11. Ugovora o radu ugovorena osnovna plaća u bruto iznosu od 760,00 €;

- da je tuženik tužitelja prijavio Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje 13.11.2023. čime je tužitelj stekao svojstvo osiguranika;

- da je tužitelju prestalo svojstvo osiguranika 19.11.2023. zbog izvanrednog otkaza poslodavca;

- da je tužitelj 18.11.2023. uredno odradio svoju smjenu i nakon toga otišao kući;

- da tuženik 18.11.2023. nije bio prisutan u prostorijama restorana Park u [adresa];

- da su 18.11.2023. osim tužitelja, koji je bio zadužen za pečenje roštilja, poslove obavljali i JM, CM, ŽM i UM;

- da tužitelj nije došao na posao u nedjelju 19. studenoga 2023.;

- da je tuženik četiri puta 19.11.2023. zvao tužitelja ali nije uspostavljen poziv;

- da je tuženik tužitelju u manje od 24 sata nakon verbalnog sukoba s JM izvanredno otkazao ugovor o radu, a da s tužiteljem i JM prethodno nije osobno obavio razgovor o navedenom događaju te da ga je JM o događaju izvijestila u ponedjeljak 20.11.2023;

- da je snimak navedenog događaja s video nadzora u prostorijama tuženika brisan;

- da je tuženik tužitelju slao pismeno putem pošte koje je neuručeno vraćeno tuženiku zbog promjene adrese stanovanja tužitelja;

- da je o prestanku rada tuženik tužitelja obavijestio mobilnim telefonom nakon tužiteljevog inzistiranja i više poruka na aplikaciji Viber i Whats App te mu je preko istih aplikacija u obliku slike tuženik dostavio pisanu odluku otkaza ugovora o radu;

- da je tužitelj 28. studenoga 2023. podnio zahtjev za zaštitu prava poslodavcu koji se na navedeni zahtjev nije očitovao;

- da je tužitelj zasnovao novi radni odnos 15.4.2024. i to sezonski kod privatnika;

- da je tužitelju tuženik isplatio neto plaću u iznosu od 154,28 € za period od 13.11.2023. do 19.11.2023. dana 15. prosinca 2023., odn. bruto iznos od 192,85 €;

- da je tuženik donio Odluku o izvanrednom otkazu ugovora o radu za tužitelja 19.11.2023.

23. Među strankama je prijeporno i to:

- da li je u subotu 18.11.2023. u popodnevnim satima došlo do verbalnog sukoba samo između tužitelja i zaposlenice tuženika JM koja je toga dana bila pretpostavljena tužitelju kao voditeljica smjene ili i s ostalim zaposlenicama;

- da li je otkaz ugovora o radu na određeno vrijeme od strane tuženika tužitelju otkazan bez prethodnog upozorenja, pisane obavijesti i obrazloženja te pozivanja tužitelja da se očituje te da li je ista odluka nedopuštena i protuzakonita;

- da li je sukladno odluci tuženika doista došlo do teške povrede radne obveze od strane tužitelja po navodima tuženika da je tužitelj kao radnik u restoranu vrijeđao žensko osoblje 18.11.2023. te što nije došao na posao 19.11.2023., a svoj izostanak nije opravdao i što se tuženiku nije javio 19.11.2023. na njegove pozive;

- da li je tužitelj svojim ponašanjem počinio tešku povredu radne obveze i nanio štetu poslodavcu, a kako to tvrdi tuženik zbog koje mu je mu je otkazao ugovor o radu.

24. Analizirajući iskaze saslušanih svjedoka, tužitelja, tuženika, materijalnu dokumentaciju priloženu spisu, svaki dokaz posebno, sve dokaze zajedno kao rezultat cjelokupnog postupka sud smatra da je tužbeni zahtjev tužitelja opisan kao u izreci presude u cijelosti osnovan.

25. Temeljem odredbe čl. 7. st.1. ZPP-a stranke su dužne iznijeti činjenice na kojima temelje svoj zahtjev i predložiti dokaze kojima se utvrđuju te činjenice.

26. Odredbom čl. 8 ZPP-a propisano je koje će činjenice uzeti kao dokazane odlučuje sud prema svom uvjerenju na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka.

27. Stranke su dužne pred sudom govoriti istinu i savjesno se koristiti pravima koja su im priznata ovim zakonom, sukladno čl. 9. ZPP-a.

28. Odredbom čl. 219. st. 1. ZPP-a propisano je da je svaka stranka dužna iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojim pobija navode i dokaze protivnika.

29. Ako sud na temelju izvedenih dokaza ne može sa sigurnošću utvrditi neku činjenicu, o postojanju te činjenice zaključit će primjenom pravila tereta dokazivanja sukladno odredbi čl. 221 a ZPP-a i čl. 135.st.1. ZR-a po kojem je teret dokazivanja na tužitelju.

30. Odredbom čl. 116. st.1. ZR-a propisano je da poslodavac i radnik imaju opravdani razlog za otkaz ugovora o radu sklopljenog na neodređeno ili određeno vrijeme, bez obveze poštivanja propisanog ili ugovorenog otkaznoga roka (izvanredni otkaz), ako zbog osobito teške povrede obveze iz radnog odnosa ili neke druge osobito važne činjenice, uz uvažavanje svih okolnosti i interesa obiju ugovornih stranaka, nastavak radnog odnosa nije moguć.

31. Odredbom čl. 119. st. 2. ZR-a propisano je da prije redovitog ili izvanrednog otkazivanja uvjetovanog ponašanjem radnika, poslodavac je dužan omogućiti radniku da iznese svoju obranu, osim ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati od poslodavca da to učini.

32. Odredbom čl. 120. ZR-a propisano je da otkaz mora biti u pisanom obliku i poslodavac mora u pisanom obliku obrazložiti otkaz, a otkaz se mora dostaviti osobi kojoj se otkazuje.

33. U odnosu na prijeporna pitanja i navedene zakonske odredbe ZPP i ZR-a, sud smatra da je tuženik tužitelju ugovor otkazao bez prethodnog upozorenja, pisane obavijesti i obrazloženja zbog čega je ista odluka nedopuštena i protuzakonita.

34. Naime, iz prijave o prestanku osiguranja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje utvrđeno je da je tužitelju prestao radni odnos 19.11.2023. (nedjelja) zbog izvanrednog otkaza ugovora o radu temeljem čl. 116. ZR-a. Dakle, već sljedeći dan od dana 18.11.2023. (subota) kada je došlo do verbalnog sukoba između tužitelja i zaposlenice tuženika JM.

35. Stoga sud smatra da nisu od odlučnog značaja navodi tuženika da je u utorak nazvao knjigovođu da pripremi raskid ugovora te da je u utorak ili srijedu poslana tužitelju preporučena pošiljka s izvanrednim otkazom ugovora o radu kao i da je tužitelj dobio izvanredni otkaz zbog ponašanja prema radnicima i što nije došao na posao u nedjelju, ponedjeljak i utorak tj. od 19. do 21.11.2023. i što ga nije kontaktirao. Osim toga, u svom iskazu tuženik je na pitanje suca kako je došlo do odjave tužitelja Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje u nedjelju 19.11.2023., isti je naveo da na to pitanje ne može odgovoriti.

36. Sud prihvaća navode tužitelja da nije bio dostupan tuženiku zbog promjene adrese stanovanja te da je upravo na njegovo inzistiranje i više poruka na aplikaciji Viber i WhatsApp, tuženik u obliku slike dostavio tužitelju tzv. pismeni otkaz ugovora o radu.

37. Sve da su i točni navodi svjedoka da je tužitelj znao da treba doći na posao i slijedeći dan u nedjelju, a to nije učinio, tuženik mu je morao dati mogućnost da se očituje ne samo u odnosu na verbalni sukob sa JM, djelatnicom tuženika, već i u odnosu na razloge zašto nije došao raditi u nedjelju te u ponedjeljak, utorak, srijedu i četvrtak kao i zašto mu se nije javio na pozive u nedjelju.

38. Isto tako, sud prihvaća navode tužitelja da verbalni sukob koji je imao isključivo s djelatnicom tuženika JM, kako to tvrde ostale djelatnice tuženika, nije teška povreda radne obveze pa sve i da su točni navodi da je jednom prilikom vratima hladnjaka udario JM, kao i što tužitelj nije došao na posao u nedjelju 19.11.2023., a da svoj izostanak tuženiku nije opravdao.

39. Naime, tuženik je tužitelju otkazao ugovor o radu odjavom Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje u nedjelju 19.11.2023. istim danom kada je i donesena Odluka o izvanrednom otkazu ugovora o radu premda je u odluci navedeno da radni odnos prestaje danom dostave odluke tužitelju. Tuženik je u svom iskazu naveo da je u utorak nazvao knjigovođu da pripremi raskid ugovora te je u utorak ili srijedu odluka poslana tužitelju preporučenom pošiljkom koja je vraćena kao neuredna dostava. Dakle, iskaz tuženika je u suprotnosti s predmetnom odlukom o izvanrednom otkazu ugovora o radu jer je Odluka datirana s danom 19.11.2023. (nedjelja) dok tuženik navodi da je u utorak (21.11.2023.) nazvao knjigovođu da pripremi raskid ugovora te je odluku poslao preporučenom pošiljkom tužitelju.

40. Osim toga tuženik nije osobno obavio razgovor s tužiteljem niti JM, izravnim sudionicima verbalnog sukoba, već je to očito učino po saznanju od ostalih djelatnika. To i stoga što mu je JM tek u ponedjeljak 20.11.2023., kako to sama navodi u svom iskazu, ispričala što se dogodilo između nje i tužitelja.

41. Sud smatra da je tuženik trebao najprije saslušati djelatnicu JM i dobiti očitovanje tužitelja kako bi na ispravan način utvrdio postojanje eventualne povrede radne obveze i njene težine, a to tuženik nije učinio.

42. Osim toga, iako je iz izvršenog uvida u podatke Hrvatskog Telekoma d.d. od 14.5.2024. potvrđen tuženikov iskaz da je tužitelja u nedjelju 19.11.2024. četiri puta nazivao, a da tužitelj nije odgovorio na poziv (neuspješan poziv), ne može se smatrati da mu je tuženik dao mogućnost da se očituje vezano za verbalni sukob s JM.

43. Sud prihvaća navode tužitelja da je u ponedjeljak doznao da je tuženik izvršio njegovu odjavu kod Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje zbog izvanrednog otkaza poslodavca sukladno čl. 116. ZR-a i to s 19.11.2023. i zbog toga tužitelj više nije dolazio na posao ni ostale radne dane (ponedjeljak, utorak, srijeda i četvrtak), a kako to tvrdi tuženik u odgovoru na tužbu.

44. Upravo zbog izvršene odjave tužitelja kod HZMO, a da mu tuženik nije dao prethodno upozorenje, niti pisanu obavijest s obrazloženjem na koju bi se tužitelj imao pravo očitovati, tužitelj je po svom punomoćniku sa zahtjevom za zaštitu prava od 28. studenoga 2023. zatražio od tuženika da se očituje o razlozima davanja izvanrednog otkaza ugovora o radu. Naime, pisanu odluku o otkazu kao i pisano obrazloženje tuženik tužitelju nije dostavio kako bi tužitelj mogao nakon toga ostvarivati svoja zakonska prava. Osim toga tuženik mu nije osobno uručio niti ga pozvao da se očituje vezano za izvanredni otkaz ugovora o radu nego mu je putem aplikacije Viber u obliku slike i to tek 24.11.2023., nakon upornog traženja, dostavio pisanu odluku o otkazu ugovora o radu.

45. Isto tako tuženik sukladno Zakonu o radu nije pozvao tužitelja da se pismeno očituje niti mu dao priliku za iznošenje obrane jer je već slijedeći dan tj. u nedjelju tužitelj odjavljen kod Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje Osijek na način da mu je tim danom prestao radni odnos.

46. Činjenica što tužitelj nije došao raditi u nedjelju nije razlog za izvanredni otkaz ugovora o radu jer se tužitelj s pravom poziva na odredbu čl. 8. Ugovora na radu iz kojega proizlazi da će tjedni odmor radnik koristiti u pravilu nedjeljom. Osim toga, tuženik nije dokazao da je tužitelj bio raspoređen za rad u nedjelju iako su svjedoci iskazivali da je po rasporedu koji je izvješen na zidu i kojega određuje šefica VM nekoliko dana ranije, tužitelj trebao doći raditi u nedjelju.

47. Sve i da tužitelj namjerno nije došao raditi u nedjelju zbog verbalnog sukoba s JM, izostanak jedan dan s posla ne predstavlja po ocjeni suda osobito tešku povredu obveze iz radnog odnosa. Naime, izvanredan otkaz je najteži oblik prestanka ugovora o radu zbog toga Zakon propisuje osobito teške povrede radne obveze, a razlozi koji se navode ne mogu predstavljati razlog za izvanredni otkaz ugovora o radu.

48. Sud prihvaća iskaze saslušanih svjedoka vezano za njihova saznanja u odnosu na ponašanje tužitelja prema djelatnicima tuženika navedenog dana 18.11.2023. jer su iskazi dani uvjerljivo i okolnosno. Naime, iz iskaza saslušanih svjedoka također nedvojbeno proizlazi, a što tvrdi i tužitelj, da je navedenog dana on uredno odradio zadani mu posao jer je radio poslove pečenja roštilja i nakon završetka radnog vremena uredno je napustio svoje radno mjesto.

49. Dakle, po ocjeni suda, tuženik je morao dati tužitelju jasne razloge zbog kojih mu je dao izvanredni otkaz ugovora o radu i to nakon pismenog očitovanja tužitelja, a ne na način da je već slijedeći dan od verbalnog sukoba tužitelja s LM i što nije došao u nedjelju na posao niti mu je odgovorio na pozive, tužitelju otkazan ugovor o radu.

50. Osim toga, sud je zatražio od tuženika snimku nadzorne kamere za dan 18.11.2023. u odnosu na verbalni sukob između tužitelja i JM, na prijedlog tužitelja, a tuženik je dostavio sudu podatke tvrtke Beos d.o.o. Osijek iz kojih je razvidno da u [obrt] postoji video nadzor koji je reguliran snimačem i kolor kamerama koji svojom konfiguracijom čuva snimke do max 2 tjedna. Sve snimke starije od 2 tjedna snimač automatski briše jer je duljina zapisa i trajanja video snimki regulirana tehničkim karakteristikama snimača.

51. Stoga sud, uzimajući u obzir cjelokupno utvrđeno činjenično stanje, odluku tuženika o izvanrednom otkazu ugovora o radu tužitelju smatra nedopuštenom i nezakonitom te protivnom odredbi čl. 119. i 120. ZR-a te je sud odlučio kao pod st. I. izreke presude.

52. Osnovan je zahtjev tužitelja za isplatom razlike bruto plaće u iznosu od 947,15 € za razdoblje od 20. studenog 2023. do 31. prosinca 2023. kada mu je trebao prestati radni odnos. Tužitelj je postavio zahtjev za isplatom iznosa od 1.140,00 €. Tuženik je tužitelju isplatio dio plaće od 13.11.2023. do 19.11.2023. u bruto iznosu od 192,85 €, a sukladno čl. 11. Ugovora o radu kojim je utvrđena osnovna plaća u bruto iznosu od 760,00 €.

53. Odredbom čl. 111. st.1. i 2. ZR-a propisano je da ako radnik pretrpi štetu na radu ili u vezi s radom, poslodavac je dužan radniku naknaditi štetu po općim propisima obveznog prava a pravo na naknadu štete iz stavka 1. ovoga članka odnosi se i na štetu koju je poslodavac uzrokovao radniku povredom njegovih prava iz radnog odnosa.

54. Odredbom čl. 1045.st.1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, dalje ZOO) propisano je da tko drugome prouzroči štetu, dužan je naknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje.

55. Odredbom čl. 1085. ZOO-a propisano je u st.1. da je odgovorna osoba dužna uspostaviti stanje koje je bilo prije nego što je šteta nastala. U st. 2. je propisano da ako uspostava prijašnjeg stanja ne otklanja štetu potpuno, odgovorna osoba dužna je za ostatak štete dati naknadu u novcu, a u st. 4. propisano je da će se naknada u novcu dosudit oštećeniku ako on to zahtijeva, a okolnosti danog slučaja ne opravdavaju uspostavu prijašnjeg stanja.

56. Odredbom čl. 1086. ZOO-a propisano je da se obveza naknade štete smatra dospjelom od trenutka nastanka štete.

57. Kako od dana sklapanja ugovora i početka rada tužitelja do prestanka radnog odnosa tužitelju po zaključenom ugovoru, mimo isplaćenog iznosa, pripada još razlika neisplaćene bruto plaće u iznosu od 947,15 EUR, sud je sukladno odredbi čl. 111.st. 1. i 2. te čl. 119. ZR-a kao i čl. 1045., 1085. i 1086. ZOO-a, odlučio kao pod st. II. izreke presude.

58. Kako je tužitelj odustao od dijela zahtjeva da ga se vrati na poslove i radne zadatke radnog mjesta s obzirom da je zasnovao novi radni odnos, sud o tom dijelu zahtjeva nije niti odlučivao.

59. Odluka o kamatnom potraživanju zasniva se na odredbi čl. 29. st. 1. i 2. ZOO-a.

60. Odluka o troškovima postupka zasniva se na odredbi čl. 154.st.1. u svezi čl. 155. st. 1. ZPP-a.

61. Tužitelju, koji je ovu parnicu dobio u cijelosti, priznati su zahtijevani troškovi postupka u iznosu od 1.437,50 €, a koji se sastoje i to: iznosa od 150,00 € na ime sastava tužbe po Tbr. 7/1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („NN“, br. 138/23, dalje Tarife), iznosa od 150,00 € na ime sastava podneska po punomoćniku od 14.6.2024. po Tbr. 8/1. Tarife, pet iznosa od po 150,00 € na ime pristupa punomoćnika na rasprave održane 8.3.2024, 22.03.2024., 7.5.2024., 17.6.2024. i 08.05.2025. sve po Tbr. 9/1. Tarife, iznosa od 100,00 € na ime pristupa punomoćnika na objavu presude te iznosa od 287,50 € na ime 25 % PDV-a na iznos od 1.150,00 €, a koji su u skladu s važećom Tarifom.

62. Slijedom svega iznijetog, sud je odlučio kao u izreci ove presude.

U Valpovu 27. svibnja 2025.

Sudac

Zvonimir Rogić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove odluke nezadovoljna stranka može izjaviti žalbu nadležnom Županijskom sudu u roku od 15 dana od dana objave odluke. Žalba se podnosi u tri primjerka pismeno putem ovog suda.

DNA:

1. Pun. tužitelja

2. Pun. tuženika