REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U RIJECI

Poslovni broj: Us I-147/2025-4

[adresa] Š 5

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Rijeci, po sutkinji Danici Vučinić, dipl. iur., uz sudjelovanje zapisničarke Marlene Štimac, u upravnom sporu tužitelja Piper d. o. o., sa sjedištem u [adresa], 1. maja 2, OIB: 36001666113, zastupan po opunomoćeniku ŠH iz [adresa], protiv tuženika Ministarstva financija, Samostalnog sektora za drugostupanjski upravni postupak, Zagreb, Katančićeva 5, OIB: 18683136487, radi zahtjeva za povratom kamata, 26. svibnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

Poništava se rješenje Ministarstva financija, Samostalnog sektora za drugostupanjski upravni postupak, KLASA: UP/II-410-01/21-01/8, URBROJ: 513-04- 24-2 od 29. veljače 2024. i rješenje Ministarstva financija, Porezne uprave, Područnog ureda Požega, KLASA: UP/I-416-02/21-01/8, URBROJ: 513-07-11-01/21-02 od 23. lipnja 2021., te se predmet vraća prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.

Obrazloženje

1. Osporavanim rješenjem tuženika odbijena je žalba tužitelja izjavljena protiv rješenja Ministarstva financija, Porezne uprave, Područnog ureda Požega, KLASA: UP/I-416-02/21-01/8, URBROJ: 513-07-11-01/21-02 od 23. lipnja 2021., kojim rješenjem je odbijen zahtjev tužitelja za povrat neosnovano obračunatih i naplaćenih kamata.

2. Tužitelj je Upravnom sudu u Osijeku pravodobno podnio tužbu kojom osporava zakonitost rješenja tuženika, te u bitnome navodi kao primjer porezni nadzor iz 2012. po kojemu da je sastavljen Zapisnik o obavljenom poreznom nadzoru obračunavanja, evidentiranja, prijavljivanja i plaćanja poreza i doprinosa za razdoblje od 01.01.2003. do 31.12.2010., da je sukladno Zapisniku PU Požega doneseno Rješenje temeljem kojega je izvršena knjiženje zaduženja poreza na dodanu vrijednost (zaduženje knjiženo na karticama Porezne uprave Požega dana 06.03.2014. godine) skupa sa obračunom zateznih kamata. Tijekom postupka nadzora da se obračunala obveza plaćanja PDV-a po dva izlazna računa koje je tvrtka Piper d. o. o. izdala svojim poslovnim partnerima za izvedene radove. Tijekom postupka nadzora da su se žalili i naknadno dostavili Odluku Ustavnog suda broj: U-II-817/2014 od 30.10.2014., te kasnije i Presudu Upravnog suda iz Osijeka broj: Usl-1042/17-9 od 22.12.2017. po kojima da proizlazi da nisu bili u obvezi platiti POV po navedenim računima, kao niti kamate koje su im obračunate. Međutim kompletno zaduženje zajedno sa zateznim kamatama da je uračunato u saldo duga koji da je ušao u postupak predstečajne nagodbe, koja je u međuvremenu pokrenuta, odnosno da nije stornirano neosnovano zaduženje PDV-a zajedno sa zateznim kamatama. Dakle, pogrešnim pristupom poreznog nadzora i neosnovanim zaduženjem PDV-a, u konačnici, nakon isplate cjelokupnog iznosa po predstečajnoj nagodbi, TD Piper d. o. o. na kraju da dolazi u situaciju da je u preplati u odnosu na Državni proračun Republike Hrvatske. Navodi da je neosporna činjenica kako je po Rješenju od 30.06.2014. otvoren postupak predstečajne nagodbe, nakon što je na financijskim karticama Porezne uprave Požega proknjiženo zaduženje PDV-a po prethodno navedenom Zapisniku poreznog nadzora skupa sa obračunatim zateznim kamatama koje su obračunate po tada važećim visokim stopama (za koje je utvrđeno da je dijelom bilo neosnovano). Nakon otvaranja postupka predstečajne nagodbe tužitelj da je nastavio uredno izvršavati svoje obveze po novim predanim PDV obrascima. Međutim, sporna situacija u cijelom ovom slučaju da se pojavila u načinu zatvaranja obveza kakav je proveden na karticama PU Požega, za vrijeme od dana otvaranja postupka predstečajne nagodbe, a kada su se uplate vršile sukladno odredbama ZFPPSN, a predmetnim uplatama PU Požega da je zatvarala kamate, a na nove obveze koje su nastale nakon pokretanja postupka predstečajne nagodbe, te se poziva na članak 80. ZFPPSN. Smatra da je ovakvim postupanjem PU Požega oštećen kao porezni dužnik iz razloga kako slijedi: - Porezna uprava da ne bi trebala računati kamate na kamate, nego da se kamate računaju na glavni dug. Kako su uplatama zatvarane stare kamate, a ne glavni novonastali dug, da je došlo do obračuna kamata i na novo zaduženje koje je nastalo nakon pokretanja predstečajne nagodbe (zaduženje po mjesečnim PDV obrascima koje da su uredno plaćali),- Ukupno uplaćeni iznos nakon otvaranja predstečajne nagodbe od 699.774,62 kn da je proknjižen na karticama Porezne uprave Požega na zatvaranje kamata koje da su obračunate prije pokretanja postupka predstečajne nagodbe i ušle su u prijavu tražbina, a na novonastale obveze nakon pokretanja predstečajne nagodbe obračunate da su zatezne kamate za kašnjenje (sukladno navedenome, po dvije osnove su oštećeni). Na novonastale obveze koje su se uredno izvršavale da nije niti trebao biti izvršen obračun kamata jer da su se uredno podmirivale sukladno odredbama ZFPPSN. Nadalje, ako je predstečajnom nagodbom određeno da se tražbine isplate u smanjenom iznosu, postotak koji se isplaćuje prema predstečajnoj nagodbi da se obračunava na cijeli iznos utvrđene tražbine iz prethodnog članka. Slijedom navedenoga da je jasno da su kako su ovakvim postupanjem MF — Porezne uprave kao porezni dužnik u stvari oštećeni, jar su bili prisiljeni platiti kamate u cijelosti, bez umanjenja, sva zbog neosnovanog i nezakonitog postupanja u MF - Poreznoj upravi. Kao glavni problem da se pojavljuje činjenica što se PU Požega prilikom knjiženja uplata pridržavala redoslijeda plaćanja propisanog u članku 114, Općeg poreznog zakona (NN 147/2005), a koji da se u trenutku otvaranja predstečajnog postupka nije mogao primjenjivati. Međutim, članak 62. stavak 1. i 3. ZFPPSN (izmjene objavljene u Narodnim novinama br. 81/13 od 29. 6. 2013.)da nalažu oprečna postupanja i da s treba primijeniti odredba članka 69. stavak 1. Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi, iz sljedećih razloga: 1. Institut predstečajne nagodbe da je cjelovito riješen Zakonom o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi. Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi da je lex specialis u odnosu na Opći porezni zakon, jer u odnosu na opća pravila koja regulira Opći porezni zakon, ovaj Zakon regulira specifičnu situaciju u određenom postupku predstečajne nagodbe, te da je jači i potire odredbe Općeg poreznog zakona. 2. Osim toga, odredba članka 69. stavak 1. ZFPPSN da je kogentne naravi tj. obvezujuća za dužnika. Dužnik prema navedenoj odredbi od otvaranja postupka predstečajne nagodbe pa do kraja tog postupka da ne smije plaćati obveze koje su nastale i dospjele prije dana otvaranja postupka predstečajne nagodbe. Štoviše, ako dužnik ne poštuje navedenu odredbu, da čini prekršaj kažnjiv po članku 88. stavak 1. točka 2. ZFPPSN. Nadalje, Zakon o izmjenama i dopunama ZFPPSN (N.N. 81/13, od 29. 6. 2013.) a koji da je u odredbi članka 69. stavak i 3. decidirano utvrdilo postupanje u tijeku postupka predstečajne nagodbe, da je kasniji propis u odnosu na odredbu članak 114, stavak 4. Zakona o izmjenama i dopunama Općeg poreznog Zakona (N.N. 136/12 od 7. 12. 2012.). Dakle, kasniji zakon da derogira raniji, pa to ponovno znači da se ima primijeniti odredba ZFPPSN. U cilju utvrđivanja svih bitnih činjenica za ovaj postupak tužitelj da je zatražio mišljenje stalnog sudskog vještaka za financije i računovodstvo Dajanu Hart koja da je u svom mišljenju, a na temelju predane dokumentacije, napravila kompletnu analizu zaduženja i uplata po računu 1201 - Porez na dodanu vrijednost tijekom 2014., te iznosi dio predmetnog Mišljenja. Navodi kako su svjesni činjenice kako prva pokrenuta predstečajna nagodba nije uspjela, iz razloga što je posljednjeg dana od Zakonom dozvoljenih 210 dana za vođenje postupka predstečajne nagodbe Ministarstva financija - Porezna uprava zatražila odgodu ročišta za glasanje te izmjenu izmijenjenog plana financijskog restrukturiranja vezano za načine namirenja sebe kao vjerovnika i uplatu prioritetnih tražbina, te citira dio Zapisnika o ročištu za glasovanje. Slijedom toga Nagodbeno vijeće da donosi rješenje o obustavi postupka predstečajne nagodbe 10.02.2015. Nakon 8 dana, točnije 18.02.2015. da se otvara novi redovni postupak predstečajne nagodbe u kome da je prihvaćen izmijenjeni plan financijskog restrukturiranja, što znači da je isti trebao biti prihvaćen i ranije, a ne na ovakav način posljednjeg dana zatražiti odgodu ročišta. Ovdje da se radi o tome da je Ministarstvo financija - Porezna uprava prijavila svoje tražbine od njih kao poreznog obveznika u postupku predstečajne nagodbe, da su uredno podmirivali tekuće obveze nakon otvaranja predstečajne nagodbe, a da je Porezna uprava (vidljivo na kartici) sa svakom tom uplatom zatvarala stare kamate koje su postojale kao dug u trenutku pokretanja predstečajne nagodbe (to da nije bila nekakvo naknadno knjiženje nakon što nije uspjela predstečajna nagodba). PU Požega da nije mogla znati u trenucima redovitih uplata hoće li predstečajna nagodba uspjeti ili neće i smatra da su ovakvim postupanjem Porezne uprave u stvari oštećeni kao porezni dužnik iz sljedećeg razloga:

Porezna uprava da ne bi trebala računati kamate na kamate, nego se kamate računaju na glavni dug. Nije sporno to da je Porezna uprava Požega, nakon što prvi postupak predstečajne nagodbe nije uspio, obračunala kamate za cijela vrijeme od pokretanja predstečajne nagodbe pa do Rješenja o obustavi iste, ali da ne bi računali kamate na kamate, one bi ostale iste. PU Požega da je očito obračunavala kamate na ukupan iznos zaduženja i stoga da je i dobila veći iznos obračunatih kamata obzirom da su se računale na veću osnovicu (glavni dug zajedno sa zateznim kamatama). Kako je postupak predstečajne nagodbe završen, u kome da je ugovorena otplata reprogramiranih obveza u 48 jednakih mjesečnih anuiteta, odnosno obzirom na to da je tvrtka Piper d. o. o. podmirivala obveze iz predstečajne nagodbe, skupa sa svim obračunatim i proknjiženim zateznim kamatama, da su zatražili od PU Požega da izvrši ispravak knjiženja i povrat neosnovano naplaćenih zateznih kamata u iznosu od 21.495,12 kn (iz razloga obračuna kamata na veću osnovicu), te iznosa od 31.095,22 kn obračunatih kamata na uredno podmirivane obveze nakon pokrenute predstečajne nagodbe, dakle ukupan iznos od 52.593,34 kn. U Rješenju kojim se odbija žalba da je navedeno kako je s danom 30.06.2014. otvoren redovni postupak predstečajne nagodbe, čiji postupak da nije okončan sklapanjem predstečajne nagodbe već da je postupak obustavljen 10.02.2015., što znači da dužnik nema pravo na otpis zateznih kamata te je porezno tijelo postupilo sukladno odredbi članka 114. Općeg poreznog zakona. U novom postupku predstečajne nagodbe otvorenom 18.02.2015. da je odobreno sklapanje predstečajne nagodbe Rješenjem Trgovačkog suda u Osijeku dana 16.09.2015., te da je u tom postupku vjerovnik Porezna uprava otpisala kamatu u 100% iznosu, a dug je reprogramiran na 48 jednakih = mjesečnih rata uz redovnu kamatu od 4,5% godišnje. Ovi navodi da su točni, međutim odlučna je činjenica ta da u podnesenom Zahtjevu nisu od PU Požega tražili otpis zateznih kamata, nego su tražili ispravak pogrešnog knjiženja i temeljem toga postavili i zahtjev za povrat neosnovano obračunatih zateznih kamata. Obzirom na sve navedeno, da su oštećeni i po pitanju iznosa koji su morali platiti kad je predstečajna nagodba sklopljena, te prikazuje način uplata. Imajući u vidu sve navedeno nikako se ne slaže sa obrazloženjem koje drugostupanjsko tijelo navodi u svom Rješenju: "To stoga što je, pravilno utvrđeno da nakon što je postupak predstečajne nagodbe obustavljen te vjerovnik Porezna uprava ima pravo na zatezne kamate na dug na ime pdv od dana otvaranja postupka do njegove obustave odnosno porezna uprava je pravilno postupala sukladno odredbi članka 114. Općeg poreznog zakona, te stoga tu nema povrede zakona na štetu žalitelja niti je riječ o pogrešnom obračunu kamata..." Ovakvo obrazloženje da bi imalo smisla da je PU Požega postupala na gore opisan način, međutim nije. PU Požega zatvarala je zatezne kamate na ime PDV-a odmah nakon otvaranja postupka predstečajne nagodbe i time stvarala kamate na nova zaduženja, što da se nije smjelo dogoditi, jer da je PU Požega poštovala odredbe ZFPPSN, obrazloženje drugostupanjskog tijela da bi imalo smisla, ali u konkretnom slučaju ne. PU Požega da je zatvarala dugovanja nastala prije otvaranja predstečaja i time prouzrokovala nastanak kamata na nova zaduženja, a koja da su se uredno podmirivala sukladno odredbama ZFPPSN. Napominje kako se drugostupanjske tijelo niti u jednom trenutku nije osvrnulo na koncept lex specialis derogat legi generali, kao niti na način na koji je PU Požega vršila knjiženje u razdoblju od otvaranja predstečajnog postupka, Drugostupanjsko tijelo da niti u jednim trenutku nije nigdje dalo svoje objašnjenje o tome kako je PU Požega vršila knjiženje niti je navelo bilo koju zakonsku odredbu koja bi takvo postupanje opravdala, a obustava predstečajnog postupka niti na koji način da ne može biti opravdanje za takvo postupanje. Upravo iz razloga da se ovakve stvari ne bi događale da se ima pravni koncept lex specialis derogat legi generali, da svaku nedoumicu koja se ima imamo riješi putem pravno- logičkog tumačenja koje je obvezujućeg karaktera, Postupak predstečajne nagodbe da je postupak koji je specifičan i kao takav ima i svoja zakonom uređena pravila postupanja. Odredbe toga Zakona da su kogentne naravi za predstečajnog dužnika i kao takve predstečajni dužnik ih se mora pridržavati, u protivnom da će biti na odgovarajući način sankcioniran. Prethodno navedeni koncept da je itekako primjenjiv u ovome slučaju — suprotne odredbe između Općeg poreznog zakona i Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi. Opći porezni zakon u svojim odredbama da nigdje ne navodi kako su njegove odredbe takvog karaktera da se ne mogu derogirati, nego upravo suprotno, Opći porezni zakon je zakon koji je generalan i koji na jednom mjestu objedinjuje osnovne odredbe poreznoga postupka, kaje u trenutku nastupanja predstečajnog postupka više ne mogu imati prednost, jer govorimo o specifičnom postupku koji se provodi nad predstečajnim dužnikom. Ukoliko bi Opći porezni zakon imao prednost tada bi koncept lex specialis derogat legi generali izgubio na svome srnislu | važnosti koje ima kad postoje nesuglasice između više zakona. U prilog prethodno navedenim tvrdnjama da ide i činjenica kako je Porezna uprava u svojim mišljenjima navodila kako se u postupku predstečajne nagodbe primarno primjenjuje Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi, ali da je jednako tako i navodila kako je obveze nastale nakon otvaranja postupka predstečaja dužnik obvezan plaćati uz suglasnost povjerenika predstečajne nagodbe i te da se obveze smatraju tekućim obvezama nužnim za redovno poslovanje i njihovo podmirenje predstavlja namjeru dužnika za nastavkom poslovanja te uspostavu likvidnosti prema prijedlogu plana financijskog i operativnog restrukturiranja. Dakle, iz navedenoga, da je vidljivo kako i sama Porezna uprava priznaje Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi kao zakon koji se primjenjuje kad je u tijeku predstečaj. Imajući u vidu sve navedeno smatra kako je drugostupanjske tijelo uzimajući u obzir načela lex specialis derogat legi generali, te slijedeći zahtjeve iz žalbe, kao i priložene dokaze trebalo donijeti odluku sukladno kojoj bi se njihov zahtjev za ispravkom knjiženja, kao i povratom neosnovano obračunatih kamata uvažio, jer da nije bilo niti jedne prepreke da PU Požega postupa sukladno odredbama Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi tj. iz svega navedenoga da je vidljivo kako je i morala tako postupati. Stoga predlaže da Sud predmetno Rješenje drugostupanjskog tijela poništi, te da cijeli predmet vrati na ponovna postupanje.

3. Tuženik u odgovoru na tužbu ostaje kod navoda iz obrazloženja osporavanog rješenja, te predlaže da se tužbeni zahtjev odbije kao neosnovan.

4. U sporu je održana rasprava 19. svibnja 2025. u prisutnosti opunomoćenika tužitelja, a u odsutnosti uredno pozvanog tuženika, te je strankama, u skladu s odredbom članka 6. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj 36/24, dalje: ZUS), dana mogućnost da se izjasne o zahtjevima i navodima druge strane te o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet ovog upravnog spora.

5. Opunomoćenik tužitelja u cijelosti je ustrajao kod svih navoda iz tužbe i tužbenog zahtjeva, te se poziva na mišljenje financijskog vještaka.

6. U cilju ocjene zakonitosti osporavanog rješenja tuženika Sud je izveo dokaze uvidom u dokumentaciju koja se nalazi u spisu predmeta upravnog postupka u kojem je doneseno osporavano drugostupanjsko rješenje tuženika i prvostupanjsko rješenje te uvidom u dokumentaciju koja se nalazi u spisu ovog upravnog spora.

7. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, Sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev osnovan.

8. Iz spisa predmeta upravnog postupka proizlazi da je tužitelj 27. svibnja 2021. podnio zahtjev za povrat neosnovano obračunatih kamata, da je nad istim 30. lipnja 2014. otvoren redovni postupak predstečajne nagodbe, koji postupak je obustavljen 10. veljače 2015., odnosno postupak nije okončan sklapanjem predstečajne nagodbe. Novi postupak predstečajne otvoren je 18. veljače 2015., te je odobreno sklapanje predstečajne nagodbe rješenjem Trgovačkog suda u Osijeku od 18. rujna 2015., te je porezna uprava tada otpisala kamatu u 100 % iznosu, a glavni dug je reprogramiran na 48 jednakih mjesečnih rata uz redovnu kamatu od 4,5 % godišnje.

9. Odredbom članka 69. Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi ("Narodne novine" broj: 108/12, 144/12, 81/13, 112/13, dalje: Zakon), propisano je da u razdoblju od otvaranja postupka predstečajne nagodbe, do kraja toga postupka, dužnik ne smije plaćati obveze koje su nastale i dospjele prije dana otvaranja postupka predstečajne nagodbe, osim tražbina iz članka 17. stavka 2. točaka 1., 6. i 7. ovoga Zakona (stavak 1.) U razdoblju od otvaranja postupka predstečajne nagodbe, do kraja toga postupka dužnik smije plaćati obveze nastale nakon dana otvaranja postupka predstečajne nagodbe samo uz prethodnu suglasnost povjerenika predstečajne nagodbe (stava 2.). Tražbine nastale nakon dana otvaranja postupka predstečajne nagodbe do dana njezinog odobrenja pred nadležnim sudom imaju prednost u namirenju pred tražbinama vjerovnika iz predstečajne nagodbe (stavak 3.).

10. Odredbom članka 80. Zakona, propisano je da se pod utvrđenom tražbinom, u smislu ovoga Zakona, razumijevaju glavni dug i kamate koje su dospjele do dana donošenja rješenja o otvaranju postupka predstečajne nagodbe, a ako je tražbina sadržana u ovršnoj ispravi pod utvrđenom tražbinom razumijeva se cjelokupni iznos naveden u toj ispravi (stavak 1.). Ako je predstečajnom nagodbom određeno da se tražbine isplate u smanjenom iznosu, postotak koji se isplaćuje prema predstečajnoj nagodbi obračunava se na cijeli iznos utvrđene tražbine iz stavka 1. ovoga članka (stavak 2.). Od dana otvaranja postupka predstečajne nagodbe pa do dana pravomoćnosti rješenja kojim se odobrava sklopljena predstečajna nagodbe, kamate ne teku (stavak 3.).

11. Odredbom članka 114. ("Narodne novine" broj: 147/08, 18/11, 78/12, 136/12, 73/13, dalje OPZ, članak 128. po novom OPZ-u), propisano je da ako porezni obveznik duguje poreze, kamate i troškove ovrhe iz uplaćenog iznosa, najprije se naplaćuju kamate i troškovi ovrhe, a nakon toga glavni porezni dug iste vrste poreza (stavak 1.). Ako porezni obveznik duguje više vrsta poreza, a uplaćeni iznos nije dovoljan za plaćanje ukupnoga poreznog duga, tada se pojedine vrste poreza naplaćuju po redoslijedu njihova dospijeća (stavak 2.). Kod iznosa koji dospijevaju istodobno redoslijed naplate određuje porezno tijelo (stavak 3.). S uplatom poreznog obveznika u kojoj je naznačena vrsta obveze koja se plaća porezno tijelo postupit će na način propisan u stavcima 1. do 3. ovoga članka ukoliko postoje ranije nepodmirene obveze (stavak 4.).

12. Prema nalazu stalnog sudskog vještaka za financije i računovodstvo Dajane Hart, mag. oec. univ. spec. oec. od 15. veljače 2019., proizlazi da je na zahtjev tužitelja izvršeno vještačenje u odnosu na obračunate zatezne kamate Ministarstva financija, Porezne uprave. Iz nalaza proizlazi da tužitelj svojim Zahtjevom od 27. svibnja 2021. nije tražio otpis zateznih kamata, već ispravak pogrešnog knjiženja, temeljem kojeg je i postavio zahtjev za povrat neosnovano obračunatih zateznih kamata. Pregledom porezno-knjigovodstvene kartice dostavljene iz Porezne uprave za 2014., utvrđeno je da je postojao dug po osnovi PDV-a, te da su uplate nakon pokretanja postupka predstečajne nagodbe, bile točno na vrijeme po mjesecima kako su i iskazane mjesečne obveze za uplatu PDV-a, ali knjiženja tih uplata da su provedena na način da su sve uplate proknjižene na zatvaranje zateznih kamata, a ne na iskazane mjesečne obveze PDV-a, iako je u tijeku bio predstečajni postupak. Stoga je ovlašteni sudski vještak zaključio kako te uplate nisu smjele biti proknjižene na zatvaranje zateznih kamata. U nalazu se također navodi da je Ministarstvo financija, Porezna uprava, nakon donošenja rješenja o obustavi postupka predstečajne nagodbe, imala pravo obračunati kamate, ali samo na glavni dug PDV-a od dana pokretanja predstečajne nagodbe pa do novog otvaranja postupka predstečajne nagodbe, jer da su novonastale obveze u tijeku predstečajne nagodbe uredno podmirivane u skladu sa Zakonom o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi. Nakon uvida u svu priloženu dokumentaciju, posebno u karticu iz Porezne uprave, donesen je zaključak da se ne nalazi niti jedna točka po kojoj bi državni proračun Republike Hrvatske bio oštećen, te da su sve obveze podmirene od strane tužitelja koji da i dalje podmiruje svoje obveze iz predstečajne nagodbe.

13. Tuženiku je nalaz vještaka dostavljen uz tužbu, ali se isti nije očitovao, niti je to učinio na održanoj raspravi, a iz kojeg nalaza nedvojbeno proizlazi da je Porezno tijelo u tijeku predstečajne nagodbe, uplate na ime PDV-a knjižilo na zatvaranje zateznih kamata, umjesto na plaćanje PDV-a. Predmetni nalaz vještaka je sačinjen u skladu s pravilima struke i u cijelosti je obrazložen, pa je po mišljenju ovoga Suda mogao poslužiti ovome za donošenje zakonite odluke u ovom upravnom sporu.

14. Nakon svega navedenoga ovaj Sud smatra da je postupanje poreznog tijela bilo protivno zakonskim odredbama iz članka 69. i 80. Zakona, kojim odredbama je izričito propisana zabrana plaćanja starih obveza jer u razdoblju trajanja predstečajne nagodbe, dužnik ne smije plaćati obveze koje su nastale i dospjele prije otvaranja postupka, osim za specifične izuzetke (npr. plaće, alimentacija, i sl.). Porezna uprava je knjižila uplate po osnovi PDV-a za zatvaranje zateznih kamata, što je protupravno, jer su te uplate trebale ići na nove PDV obveze, nastale nakon otvaranja postupka. Također je Zakonom propisano da od dana otvaranja predstečajne nagodbe do pravomoćnosti rješenja o njenom odobravanju, kamate ne teku.

15. Porezno tijelo tvrdi da je, temeljem članka 114. OPZ-a, ispravno knjižilo uplate najprije na kamate, a zatim na glavnicu, jer da je to propisani zakonski redoslijed naplate kada postoji nepodmireni dug. To pravilo vrijedi općenito, ali nije apsolutno, obzirom da se u konkretnom slučaju preklapa sa Zakonom o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi, koji se u ovom slučaju primjenjuje kao lex specialis, dakle ima prednost u odnosu na opća pravila OPZ-a. Stoga, za vrijeme predstečajne nagodbe, OPZ-ovo pravilo o redoslijedu naplate ne može nadjačati zabranu plaćanja starih obveza i zastoja kamata. Dakle, Zakonom o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi ima prednost u situacijama koje se odnose na predstečajne postupke, kamate nisu smjele teći, pa ih nije trebalo niti naplaćivati, a uplate su bile namijenjene tekućim obvezama, a ne starim dugovima.

16. Slijedom obrazloženog, Sud utvrđuje da je osporavanim rješenjima tuženika i prvostupanjskog tijela povrijeđen zakon na štetu tužitelja te je stoga, temeljem odredbe članka 117. stavak 1. ZUS-a valjalo odlučiti kao u točki I. izreke, te s obzirom na prirodu stvari, predmet vraćen prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.

17. U ponovnom postupku nakon ove presude potrebno je, imajući u vidu sve naprijed navedeno, donijeti novu odluku sukladno odredbi članka 151. stavak 2. ZUS- a, najkasnije u roku od 60 dana od dostave ove presude, pridržavajući se pritom pravnog shvaćanja i primjedbi ovog Suda iznesenih u ovoj presudi, te pravilno odlučiti o zahtjevu tužitelja za ispravkom pogrešnog knjiženja, o čemu ovisi i odlučivanje o zahtjevu za povratom neosnovano obračunatih zateznih kamata.

U Rijeci 26. svibnja 2025.

Sutkinja

Danica Vučinić, dipl. iur.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude žalba nije dopuštena.

DNA:

- tužitelju Piper d. o. o., sa sjedištem u Ičićima, 1. maja 2

- tuženiku Ministarstvu financija, Samostalnom sektoru za drugostupanjski upravni postupak, Zagreb, Katančićeva 5