REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Avenija Dubrovnik 6

Poslovni broj: Us I-2058/2024-5

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Zagrebu, po sucu toga suda Anti Drezgi te Ankici Zorić, zapisničarki, u upravnom sporu tužitelja NČH, vlasnice Obiteljskog doma za starije i nemoćne "HRASTJE", [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa opunomoćenica Andrea Grugan Šagud, odvjetnica u Svetom Ivanu Zelini, Trg Ante Starčevića 12a, protiv tuženika Državnog inspektorata, Područnog ureda Zagreb, Ispostave u Bjelovaru, Bjelovar, Ivana Gundulića 1/II, OIB: 33706439962, radi suzbijanja neprijavljenog rada, 27. svibnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev za poništavanje rješenja Državnog inspektorata, Područnog ureda Zagreb, Ispostave u Bjelovaru, KLASA: UP/I-116-02/24-01/191, URBROJ: 443-02-05-14-24-1 od 21. ožujka 2024.

II. Odbija se tužiteljev zahtjev za naknadu troškova upravnog spora.

Obrazloženje

1. Osporavanim rješenjem tuženika, KLASA: UP/I-116-02/24-01/191, URBROJ: 443-02-05-14-24-1 od 21. ožujka 2024., odlučeno je: „1. Nalaže se poslodavcu Obiteljski dom Hrastje, OIB: [osobni identifikacijski broj], predstavnik NČH, [adresa] (dalje u tekstu: poslodavac), da Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje za radnicu NČ, rođ. **.**.1965. godine, OIB: [osobni identifikacijski broj], s prebivalištem u [adresa], podnese prijavu na obvezno mirovinsko osiguranje, na puno radno vrijeme, počevši od dana 14. ožujka 2024. godine, koji je zapisnikom KLASA: 116-02/24-01/1170, URBROJ: 443- 02-05-14-24-1, od 14. ožujka 2024. godine utvrđen kao početak njezinog rada za poslodavca. 2. Nalaže se poslodavcu da uplati iznos od 2.650,00 EUR za neprijavljenu radnicu iz točke 1. ovog rješenja u korist Državnog proračuna Republike Hrvatske na broj računa IBAN [broj bankovnog računa], s pozivom na broj: HR64 7129-50709-75610-00191. 3. Utvrđuje se da je radnica NČ, rođ. **.**.1965. godine, OIB: [osobni identifikacijski broj], s prebivalištem u [adresa], prijavljena na obvezno mirovinsko osiguranje kod poslodavca NČH, na puno radno vrijeme, te se točka 1. ovog rješenja neće izvršiti. 4. Poslodavac je nalog iz točke 2. ovog rješenja dužan izvršiti u roku od tri dana od dana dostave rješenja tj do dana 26. ožujka 2024. godine. 5. Ukoliko poslodavac u roku iz točke 4. ovog rješenja ne izvrši nalog iz točke 2. ovog rješenja, provest će se ovrha radi naplate novčanog iznosa od 2.650,00 EUR.“

2. Tužitelj u tužbi u bitnom navodi da je rješenje kontradiktorno samo sebi s obzirom da je u izreci nalaže da se radnika prijavi sa 14. ožujka 2024., dok se u obrazloženju navodi kako je radnik prijavljen od 17. svibnja 2023. Smatra da je povrijeđeno načelo zakonitosti. Navodi da rješenje ne sadrži obrazloženje o odlučnim činjenicama. Ističe da je iz pobijanog Rješenja razvidno da je tužitelj u tijeku inspekcijskog nadzora otklonio utvrđene nepravilnosti, a što je i tuženik sam naveo u točki 3. pobijanog rješenja, tako i u obrazloženju rješenja, ali da navedeno tuženik nije uzeo u obzir prilikom donošenja istog te je, iako je članak 70. stavak 3. Zakona o državnom inspektoratu propisano da inspektor neće donositi rješenje ako su utvrđene nepravilnosti otklonjene tijekom inspekcijskog nadzora. Ukazuje na povredu članka 7. Zakona o suzbijanju neprijavljenog rada jer da u Zapisniku nije navedeno razdoblje neprijavljenog rada, što je zakonski uvjet. Navodi se da radnica 14. ožujka 2024. nije započela s radom, već je bila na informativnom razgovoru. Dogovor o radu i prijava na HZMO uslijedili su isti dan nakon nadzora. Tužitelj traži poništenje rješenja i naknadu troškova postupka.

3. Tuženik u odgovoru na tužbu u bitnom osporava tvrdnje tužitelja o nepravilnoj primjeni zakona i navodi da je inspektorica rada prilikom nadzora 14. ožujka 2024. zatekla radnicu u radu bez ugovora i bez prijave na mirovinsko i zdravstveno osiguranje, da je rad započet u 08:00 sati, a prijava na osiguranje podnesena tek u 13:00 sati, čime su povrijeđene odredbe članka 112. stavka 1. podstavka 2. Zakona o mirovinskom osiguranju. Tuženik ističe da se rad radnice smatra neprijavljenim prema članku 3. i 7. Zakona o suzbijanju neprijavljenog rada jer nije postojala pravovaljana prijava prije početka rada. Navodi tužitelja o primjeni članka 70. stavka 3. Zakona o Državnom inspektoratu tuženik smatra neutemeljenim jer se primjenjuje Zakon o suzbijanju neprijavljenog rada kao lex specialis, koji propisuje obvezu izdavanja naloga i uplate novčanog iznosa i kad je prijava naknadno izvršena. Zaključno, tuženik smatra da je rješenje zakonito doneseno, a izreka u kojoj je navedeno da se točka 1. neće izvršiti (zbog naknadne prijave) ne utječe na zakonitost samog rješenja.

4. Ocjenjujući zakonitost osporavanog rješenja Sud je pregledao sudski spis i spis tuženika te je 27. svibnja 2025. održao usmenu i javnu raspravu u prisutnosti opunomoćenice tužitelja i službene osobe tuženika.

4.1. Sud je odbio dokazne prijedloge za saslušanje tužiteljice i svjedoka (radnice NČ). Tužitelj predlaže saslušanje sebe i radnice kako bi se dokazalo da radnica nije počela raditi prije nego što je za nju podnesena prijava na obvezno mirovinsko osiguranje. Međutim, iz sadržaja upravnog spisa, točnije iz Zapisnika o obavljenom inspekcijskom nadzoru, KLASA: 116-02/24-01/1170, URBROJ: 443-02-05-14-24-1 od 14. ožujka 2024., koji je tužitelj potpisao bez primjedbi, jasno proizlazi da je radnica zatečena u obavljanju poslova u 10:15 sati, što je i sama potvrdila u svojoj izjavi danoj inspektoru, a navedeni podatak dodatno potvrđuje i izjava samog tužitelja dana u nadzoru. Slijedom navedenog, sud zaključuje da su činjenice koje se žele dokazati saslušanjem tužiteljice i radnice već nedvojbeno utvrđene drugim dokazima koji su zakoniti i vjerodostojni, te stoga nema potrebe za ponovnim izvođenjem tih dokaza.

5. Tužbeni zahtjev nije osnovan.

6. U postupku koji je prethodio donošenju osporavanog rješenja utvrđeno je:

- da je dana 14. ožujka 2024., tijekom inspekcijskog nadzora u poslovnom prostoru Obiteljskog doma Hrastje, zatečena radnica NČ u obavljanju poslova njegovateljice, a nije bila prijavljena na obvezno mirovinsko osiguranje prije početka rada;

- da je radnica započela s radom 14. ožujka 2024. godine u 08:00 sati, što je utvrđeno na temelju njezinog iskaza i izjave odgovorne osobe poslodavca;

- da je poslodavac naknadno podnio prijavu za osiguranje radnice sa datumom stjecanja svojstva osiguranika 17. svibnja 2023. (ispravno 14. ožujka 2024.).

7. Tuženik je utvrdio povredu članka 3. stavka 2. točke 1. Zakona o suzbijanju neprijavljenog rada (Narodne novine, broj 151/22.) jer je radnica radila bez prethodne prijave na obvezno mirovinsko osiguranje. Tuženik je na temelju članka 7. stavka 2. Zakona, naložio podnijetu prijavu na mirovinsko osiguranje i uplatiti iznos od 2.650,00 EUR za utvrđeni slučaj neprijavljenog rada.

8. Tužitelj ukazuje na navodnu proturječnost između izreke i obrazloženja osporavanog rješenja. Međutim, sve okolnosti upućuju na to da se radi o očitoj omašci u pisanju obrazloženja osporavanog rješenja, koje se može svako doba ispraviti, a ne o stvarnoj pravnoj proturječnosti koja bi utjecala na zakonitost rješenja. Naime, datum 17. svibnja 2023. ne proizlazi iz spisa predmeta niti tužitelj ima dokaze o prijavi radnice iz 2023. Iz svih okolnosti, osobito Zapisnika o inspekcijskom nadzoru od 21. ožujka 2024., proizlazi da je radnica prijavljena 14. ožujka 2024. tek nakon početka rada. Dakle, radi se očitom propustu u pisanju, koji ne dovodi do proturječnosti u pravnom smislu. Očita pogreška u pisanju u obrazloženju ne dovodi do nezakonitosti rješenja, ako je iz izreke i ostatka obrazloženja jasno što je odlučeno i zašto.

9. Suprotno tvrdnjama tužitelja, obrazloženje osporavanog rješenja sadrži razloge o odlučnim činjenicama.

10. Slijedom navedenog, osporavano rješenje nema nedostatke u vidu proturječnosti izreke i obrazloženja te u vidu da ne sadržavanja razloga o odlučnim činjenicama, iz čega proizlazi da je tuženik vodio računa o pravilima postupka, odnosno da nisu povrijeđene odredbe članka 98. Zakona o općem upravnom postupku (Narodne novine, broj 47/09. i 110/21.).

11. Činjenično stanje je utvrđeno neposrednim opažanjem, izjavama i dokumentacijom – jasno potvrđuje neprijavljeni rad. U konkretnom slučaju je radnica NČ počela s radom 14. ožujka 2024. u 08:00 sati, a prijava za obvezno mirovinsko osiguranje podnesena je tek iza 13:00 sati istog dana. Inspektorica je osobno zatekla radnicu u obavljanju poslova njegovateljice. Izjave radnice i tužitelja u inspekcijskom nadzoru potvrđuju početak rada prije prijave.

12. Prema odredbi članka 3. stavka 2. točke 1. i 2. Zakona o suzbijanju neprijavljenog rada, neprijavljeni rad u užem smislu je rad koji s obzirom na narav i vrstu rada i ovlasti poslodavca ima obilježje radnog odnosa, a nije zakonito ugovoren ili nema valjanu pravnu osnovu odnosno za koji nije uspostavljena odgovarajuća prijava na obvezna osiguranja u skladu s posebnim propisima te u smislu ovoga Zakona obuhvaća sljedeće pojavne oblike: 1. obavljanje rada bez prijave na obvezno mirovinsko osiguranje prije početka rada, s prvim danom početka rada odnosno na odgovarajuće radno vrijeme ili 2. obavljanje rada bez sklopljenog ugovora o radu u pisanom obliku ili bez pisane potvrde o sklopljenom ugovoru o radu.

12.1. Prema odredbi članka 7. stavka 1. Zakona o suzbijanju neprijavljenog rada, u provedbi inspekcijskog nadzora nadležni inspektor će, ako utvrdi da je za poslodavca radnik obavljao neprijavljeni rad, o navedenome u zapisnik unijeti podatke o radniku, razdoblju u kojem je radnik obavljao neprijavljeni rad u skladu s člankom 6. ovoga Zakona i opis poslova koje je radnik obavljao.

12.2. Prema odredbi članka 7. stavka 2. Zakona o suzbijanju neprijavljenog rada, nadležni inspektor će u roku od osam dana od dana utvrđenja postojanja neprijavljenog rada iz članka 3. stavka 2. točke 1. ovoga Zakona rješenjem naložiti poslodavcu podnošenje prijave na obvezno mirovinsko osiguranje počevši od dana koji je zapisnikom utvrđen kao početak rada radnika odnosno koji je u skladu s člankom 6. ovoga Zakona pretpostavljeni dan početka rada i uplatu iznosa od 2650,00 eura za svakog neprijavljenog radnika u korist državnog proračuna Republike Hrvatske, sukladno naputku o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za financiranje drugih javnih potreba.

12.3. Prema odredbi članka 112. stavka 1. podstavka 2. Zakona o mirovinskom osiguranju, podatke za vođenje matične evidencije obveznici dostavljaju u sljedećim rokovima: podatke o početku osiguranja, za osiguranike iz članka 9. stavka 1. točaka 1. - 7. ovoga Zakona - najranije osam dana prije početka rada, a najkasnije prije početka rada.

13. Dakle, Zakon o mirovinskom osiguranju propisuje da se prijava mora podnijeti najkasnije prije početka rada. Prijava iza 13:00 sati, nakon početka rada, predstavlja povredu članka 112. Zakona o mirovinskom osiguranju.

14. Inspektor je zakonito primijenio materijalno pravo na temelju članka 7. Zakona o suzbijanju neprijavljenog rada jer neprijavljeni rad postoji i ako je prijava obavljena isti dan, ali nakon početka rada, a iznos od 2.650 eura propisan je kao obvezna upravna mjera (kogentna norma).

15. Odredba članka 70. stavka 3. Zakona o Državnom inspektoratu nije mjerodavna jer se primjenjuje lex specialis – Zakon o suzbijanju neprijavljenog rada.

16. Slijedom navedenog, ovaj Sud je utvrdio da je osporavano rješenje zakonito.

17. S obzirom na sve naprijed navedeno odlučeno je kao u točki I. izreke ove presude primjenom odredbe članka 116. stavak 1. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine, broj 36/24., dalje ZUS).

18. O troškovima upravnog spora, Sud je odlučio na temelju odredbe članka 147. stavka 1. ZUS-a, prema kojoj stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora, ako zakonom nije drukčije propisano. Kako tužitelj nije uspio u ovom upravnom sporu, nema zakonskog osnova udovoljiti njegovom zahtjevu za nadoknadu troškova upravnog spora. Stoga je Sud odlučio kao u točki II. izreke.

U Zagrebu, 27. svibnja 2025.

Sudac:

Ante Drezga

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda u roku od 15 dana od dana dostave presude.

DNA:

1. Odvjetnica Andrea Grugan Šagud, odvjetnica u Svetom Ivanu Zelini, Trg Ante Starčevića 12a

2. Državni inspektorat, Ispostava Bjelovar, [adresa] Bjelovar, I. Gundulića 1/II

3. U spis