Republika Hrvatska

Županijski sud u Velikoj Gorici

Ulica Hrvatske bratske zajednice 1

Poslovni broj Gž Ob-5/2024-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Velikoj Gorici, sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca, Ankice Jakovina predsjednice vijeća, Vitomira Boića suca izvjestitelja i Zinke Bulka člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice GŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnici Marini Burić, odvjetnici iz Osijeka, Vukovarska 6, protiv 1. tuženika KŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 2. tužene ŠŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje zastupani po punomoćniku Radomiru Borotiću, odvjetniku u Viroviticu, radi utvrđenja bračne stečevine, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Virovitici poslovni broj P Ob-26/2022-66 od 30. listopada 2023., u sjednici vijeća održanoj 27. svibnja 2025.,

r i j e š i o  j e

I. Ukida se presuda Općinskog suda u Virovitici poslovni broj P Ob-26/2022-66 od 30. listopada 2023. te se predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

II. O troškovima žalbenog postupka odlučit će se u konačnoj odluci.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja presuđeno je:

''I. Usvaja se u cijelosti tužbeni zahtjev tužiteljice koji glasi:

1. "Nekretnina upisana kod zemljišnoknjižnog odjela Općinskog suda u Virovitici, zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], kč. br. [katastarska čestica], u naravi kuća [adresa], gospodarska zgrada [adresa], dvor [adresa] i voćnjak [adresa], ukupne površine 316 m2, predstavlja bračnu stečevinu tužiteljice GŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj] u 23/100 dijela, što su tuženici dužni priznati, te tuženik KŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], trpjeti upis prava vlasništva tužiteljice temeljem ove presude.

2. Osobni automobil marke Opel Astra GL 1.2, broj šasije: [broj šasije], reg. oznake [registarska oznaka] predstavlja bračnu stečevinu tužiteljice GŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj] u ½ dijela."

II. Nalaže se tuženicima da tužiteljici nadoknade prouzročene troškove postupka u iznosu 12.992,74 eura /97.893,80 kuna1, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana presuđenja 30. listopada 2023. pa do isplate, u visini stope koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 postotna poena, u roku od 15 dana.''

2. Protiv navedene presude žale se tuženi zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. Sud je nepotpuno i pogrešno utvrdio činjenično stanje, te pogrešno primijenio materijalno pravo, a načinio je bitne povrede odredaba parničnog postupka i to iz članka 354. stavka 2. t. 11. i članka 356. Zakona o parničnom postupku. Sud je na temelju nepravilnog i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja izveo pogrešne zaključke, te svoju odluku nije valjano niti obrazložio. Tuženi/žalitelji su djeca tužiteljice, GŠ i sada pok. CŠ. GŠ i NŠ su se razveli presudom Općinskog suda u Virovitici, poslovni broj: P Ob-7/2020-7 od 26. veljače 2020., tako da su u ostavinskom postupku kao jedini nasljednici iza NŠ pozvani njegova djeca u ovom postupku tuženi. Tuženi su kao zakonski nasljednici bili primorani preuzeti predmet utvrđenja bračne stečevine, te su se odmah protivili tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti i istakli prigovor promašene pasivne legitimacije. Tuženi KŠ i ŠŠ nisu nasljednici iza pok. CŠ, jer su se u ostavinskom postupku, kao zakonski nasljednici odrekli nasljedstva iza pok. CŠ, a to iz razloga što je pok. NŠ za vrijeme svog života zaključio Ugovor o dosmrtnom uzdržavanju sa ZŠ. Činom odricanja od prava na nasljedstvo tuženi se ne mogu smatrati nasljednicima ni po kojoj osnovi, a NŠ je raspolagao sa svojom imovinom sukladno naznačenom Ugovoru, te na taj način svoje nasljednike ostavio bez ikakve imovine. Tuženi KŠ kupio je predmetnu nekretninu od ZŠ Ugovorom o kupoprodaji nekretnina od 08. ožujka 2021. i postao vlasnikom nekretnine u cijelosti. Nekretnina je kupljena pravnim poslom koji nije direktno povezan sa pravnim prednikom CŠ. Eventualne obveze po osnovu bračne stečevine koje bi NŠ imao prema svojoj bivšoj supruzi GŠ, ne mogu snositi tuženi iz razloga što su se odrekli prava na nasljedstvo. Tuženi su se poslužili svojim pravom na odricanje od nasljedstva. Načelo „odricanje od nasljedstva“ predstavlja osnovu da su tuženi isticali prigovor promašene pasivne legitimacija, a što sud nije niti razmatrao niti uvažavao. Ukazuje se na nejasnoću u obrazloženju presude kada sud navodi da su se tuženici odrekli nasljedstva i nedvojbeno je da se od istih ne može tražiti isplata po osnovi bilo kakovih dugovanja ostavitelja, jer su se odrekli nasljedstva, pa stoga ništa nisu niti naslijedili, ali se od tuženika može zahtijevati utvrđenje bračne stečevine, donošenje deklaratorne odluke i to za utužene nekretnine i utuženi osobni automobil, pri čemu je 1. tuženik KŠ, kao upisani vlasnik nekretnina, dužan trpjeti upis suvlasništva u zemljišnim knjigama na nekretninama koje predstavljaju bračnu stečevinu. Tuženi se protive i presuđenom trošku, jer isti nije presuđen sukladno Tarifi o nagradi i naknadi troškova za rad odvjetnika. Predlaže se ukinuti pobijanu presudu u cijelosti, odnosno odbiti tužbeni zahtjev tužiteljice u cijelosti i dosuditi pored parničnih troškova i troškove žalbe ili podredno predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

3. Žalba je osnovana.

4. Ispitujući pobijanu presudu suda prvog stupnja kao i postupak koji je prethodio donošenju iste, ovaj drugostupanjski sud utvrđuje da se pobijana presuda ne može ispitati, jer je izreka presude nerazumljiva, proturječi sama sebi ili razlozima presude, te presuda nema razloga o odlučnim činjenicama, čime je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – dalje: ZPP) na koju u žalbi ukazuju tuženi.

5. U obrazloženju pobijane presude, prvostupanjski sud je između ostalog, naveo:

- da je predmet spora da li utužene nekretnine predstavljaju bračnu stečevinu tužiteljice i sada pokojnog bivšeg supruga NŠ u 1/3 dijela, te vozilo marke "Opel Astra" u ½ dijela

- da je tuženik NŠ tijekom postupka preminuo, te je sud na prijedlog tužiteljice pozvao tuženikove zakonske nasljednike, sina KŠ i kćerku ŠŠ da preuzmu postupak iza pokojnog oca

- da su to isti i učinili te izjavili da se u cijelosti protive tužbi i tužbenom zahtjevu, istaknuvši prigovor promašene pasivne legitimacije jer nisu nasljednici iza pokojnog NŠ

- da su naveli da su se u ostavinskom postupku, koji je vođen kod javnog bilježnika Brigite Anđal – Mlinarić posl. br. O-1200/2020 odrekli nasljedstva iza pok. NŠ i to iz razloga što je pokojni NŠ zaključio Ugovor o dosmrtnom uzdržavanju sa ZŠ koja ga je dosmrtno uzdržavala do smrti, a koji Ugovor je ovjeren kod suda pod posl. br. R2-355/2020-3 od 9. listopada 2020.

- da je nesporno da su tuženici, zakonski nasljednici, iza pokojnog tuženika NŠ i da su se tuženici odrekli nasljedstva iza istog

- da je nesporna činjenica da je NŠ sklopio Ugovor o dosmrtnom uzdržavanju sa davateljicom uzdržavanja ZŠ kojim su obuhvaćene nekretnine koje su predmet raspravljanja, kao i osobno vozilo marke "Opel Astra" registarske oznake [registarska oznaka]

- da je javni bilježnik donio rješenje 9. veljače 2021. kojim je riješeno da se ostavinska rasprava iza pok. NŠ neće provoditi

- da je ZŠ **.**.2021. sklopila Ugovor o kupoprodaji nekretnina koje su predmet raspravljanja u ovoj parnici i to sa 1. tuženikom KŠ, kao kupcem, koji je u zemljišnim knjigama uknjižen kao vlasnik

- da je sud prigovor promašene legitimacije ocijenio neosnovanim

- da su tuženici zakonski nasljednici iza pokojnog NŠ i nedvojbeno je da se od istih ne može tražiti isplata po osnovi bilo kakovih dugovanja ostavitelja, jer su se odrekli nasljedstva, pa stoga ništa nisu niti naslijedili

- da se od tuženika može zahtijevati utvrđenje bračne stečevine, donošenje deklaratorne odluke i to za utužene nekretnine i utuženi osobni automobil

- da je 1. tuženik KŠ, kao upisani vlasnik predmetnih nekretnina, dužan trpjeti upis suvlasništva u zemljišnim knjigama na nekretninama koje predstavljaju bračnu stečevinu

- da tužiteljica ima pravni interes da se u konkretnom slučaju utvrdi da utužene nekretnine i utužena pokretnina predstavlja bračnu stečevinu i to prema osobi koja je u zemljišnim knjigama upisana kao vlasnik nekretnina, u konkretnom slučaju 1. tuženik KŠ i to u omjeru u kojem je utvrđen udio u bračnoj stečevini

- da su tužiteljica GŠ i NŠ sklopili brak 1978. koji je razveden 26. listopada 2020. presudom Općinskog suda u Virovitici posl. br. P Ob-7/2020

- da je bračna zajednica prestala u 10-tom mjesecu 2019.

- da je u vrijeme podnošenja tužbe NŠ bio upisan u zemljišnim knjigama kao vlasnik predmetnih nekretnina, a sada je kao vlasnik upisan 1. tuženik KŠ

- da je za vrijeme trajanja braka kupljen i osobni automobil marke "Opel Astra" registarske oznake [registarska oznaka], proizveden 2007. koji se vodi kao vlasništvo NŠ.

6. Prvostupanjski sud obrazlaže svoju presudu navodeći da je zaključio da su sporne nekretnine, kao i osobno vozilo marke "Opel Astra" registarske oznake [registarska oznaka], bračna stečevina tužiteljice i sada pokojnog supruga CŠ. Na temelju utvrđenih činjenica, prvostupanjski sud je ocijenio da predmetne nekretnine predstavljaju bračnu stečevinu tužiteljice i pokojnog NŠ, i to u jednakim dijelovima, tako da vrijednosni udio tužiteljice od 14.551,61 eura (polovica od 29.103,23 eura koja predstavlja vrijednosni udio oba bračna druga), odgovara omjeru od 23,43% udjela tužiteljice u vrijednosti sadašnjih nekretnina, odnosno 23/100 dijela suvlasništva. Što se tiče osobnog automobila marke "Opel Astra", sud je zaključio da i to vozilo predstavlja bračnu stečevinu tužiteljice i bivšeg supruga i to u ½ dijela.

7. U pravu su tuženi kada u žalbi navode da je počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka, te da presuda ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati. Sud nije dao jasne razloge za svoju odluku kada navodi da su se tuženici odrekli nasljedstva i nedvojbeno je da se od istih ne može tražiti isplata po osnovi bilo kakovih dugovanja ostavitelja, jer su se odrekli nasljedstva, pa stoga ništa nisu naslijedili. Od tuženika se može zahtijevati utvrđenje bračne stečevine, donošenje deklaratorne odluke za utužene nekretnine i utuženi osobni automobil, pri čemu je 1. tuženik KŠ, dužan trpjeti upis suvlasništva u zemljišnim knjigama na nekretninama koje predstavljaju bračnu stečevinu. Potpuno je nejasno na temelju čega prvostupanjski sud donosi svoju presudu. Temeljem čl. 139. st. 2. Zakona o nasljeđivanju ("Narodne novine", broj 48/03, 163/03, 35/05, 127/13, 33/15 i 14/19) nasljednik koji se odrekao nasljedstva ne odgovara za ostaviteljeve dugove. U času smrti ostavitelja nasljednik stječe nasljedno pravo i na njega po sili zakona prelazi ostavina umrle osobe, a u istom času nasljednik stječe i ostala prava i obveze vezane uz njegovo svojstvo nasljednika. Nasljednik trajno ostaje nasljednikom, osim ako se valjano ne odrekne svoga nasljednog prava (odricanje od nasljedstva). Ovo odricanje vrijedi i za potomke onoga koji se odrekao, ako nije izričito izjavio da se odriče samo u svoje ime. Za nasljednika koji se odrekao u svoje ime smatra se kao da nikad nije bio nasljednik, no o tome prvostupanjski sud ne daje nikakve razloge.

8. Zbog svega navedenog, razlozi o odlučnim činjenicama ostali su nejasni i proturječni te se pobijana presuda zbog toga ne može ispitati, pa je temeljem odredbe čl. 369. st. 1. ZPP istu valjalo ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

9. U ponovljenom postupku sud prvog stupnja će otkloniti bitne povrede odredaba parničnog postupka na koje je ukazano ovim rješenjem odnosno dati jasne razloge o ukazanim bitnim činjenicama.

10. S obzirom da je ukinuta presuda i predmet vraćen na ponovno suđenje, ostavljeno je da se o troškovima cjelokupnog postupka, uključivo i u povodu pravnih lijekova odluči u konačnoj odluci, a kako je to riješeno pod točkom II. izreke ovog rješenja, temeljem čl. 166. st. 3. ZPP.

U Velikoj Gorici 27. svibnja 2025.

Predsjednica vijeća

Ankica Jakovina