Pn – 36/2024

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U ŠIBENIKU

Stalna služba u Kninu

Dr. Franje Tuđmana 6

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Šibeniku, Stalna služba u Kninu, OIB: 29399232217, po sutkinji ovog suda Ani Kević Brakus, u parničnom postupku tužiteljice OA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Krešimiru Škarica, odvjetniku u OD Krešimir Škarica i partneri, Petrova 120/I, Zagreb, protiv tuženika ad/1 Euroherc osiguranje d.d., Ulica grada Vukovara 282, Zagreb, OIB: 22694857747, zastupanog po odvjetnicima iz OD Grgić i partneri iz Zagreb, Pisarnica Zadar I, Obala kneza Branimira 5 i ad/2 Generali osiguranje d.d., Ulica grada Vukovara 284, OIB: 10840749604, zastupanog po punomoćnici NA dipl. iur., radi naknade štete, nakon glavne i javne rasprave održane dana 17. travnja 2025. godine u prisutnosti punomoćnika tužiteljice i punomoćnika tuženika, na ročištu za objavu odluke dana 27. svibnja 2025. godine, bez prisutnosti stranaka,

p r e s u d i o  j e

1. Nalaže se tuženiku EUROHERC OSIGURANJE d.d., Ulica grada Vukovara 282, 10000 Zagreb, OIB: 22694857747 da tužiteljici OA, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], plati s osnove neimovinske štete radi povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje iznos od 2.601,27 eur-a te s osnove imovinske štete radi potrebe tuđe pomoći i njege iznos od 268,10 eur-a, sve zajedno s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od 23.2.2022. do isplate, po stopi koja se do 31.12.2022. određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1.1.2023. po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana, dok se tužbeni zahtjev za isplatu neimovinske štete radi povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje iznad dosuđenih 2.601,70 eur-a do zatraženih 63.706,91 eur-a te zahtjev za isplatu zakonskih zateznih kamata na iznos veći od dosuđenih 2.601,27 eur-a od dana 4.8.2016. do dana 22.2.2022. odbijaju kao neosnovani.

2. Nalaže se tužiteljici da tuženiku nadoknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 18.948,17 EUR-a zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana donošenja prvostupanjske presude pa do isprate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena i sve to u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi i tijekom postupka ističe da je dana 5. listopada 2015. godine oko 14,00 sati u Splitu, prolazila obilježeni pješački prijelaz u ulici Matice hrvatske ispred učeničkog doma u kojem je boravila za vrijeme svog školovanja kada ju je usred neprilagođene brzine udarilo vozilo marke Golf reg. oznake [registarska oznaka] kojim je upravljao PA i koje je bilo osigurano kod Euroherc osiguranje d.d. policom broj [broj police], uslijed kojeg udara je bila odbačena i udarila licem i glavom u prednji lijevi dio haube gradskog autobusa u vlasništvu poduzeća Promet Split reg. oznake [registarska oznaka] kojim je upravljao ŠA, autobus da je bio osiguran kod Generali osiguranje d.d. po polici broj [broj police]. U predmetnoj prometnoj nezgodi da je zadobila teške tjelesne i po život opasne ozljede, te da je na Zavodu za dječju kirurgiju liječena od 05. listopada do 13. studenoga 2015. godine nakon čega je nastavila liječenje i rehabilitaciju u Specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju Biokovka do 15. prosinca 2015. godine i to u pratnji svoje majke. S obzirom da po mišljenju liječnika daljnje liječenje u Hrvatskoj nije bilo moguće da je ista nastavila liječenje u inozemstvu odnosno u Specijaliziranoj oftalmološkoj klinici " O" u [adresa] gdje je ukupno odlazila tijekom 2016. godine tri puta, a da je operirana u ožujku 2017. godine. U tužbi zahtijeva naknadu štete od ukupno 188.000,00 kuna kao i isplatu doživotne mjesečne rente u visini od 1.500,00 kuna počevši od 5. listopada 2015. godine pa do kraja njenog života. Nakon obavljenog vještačenja po vještacima medicinske struke tužiteljica u podnesku od 22. veljače 2022. godine zahtijeva naknadu neimovinske štete u ukupnom iznosu od 553,00 kuna, te imovinske štete radi tuđe pomoći i njege u iznosu od 2.020,00 kuna, a taj iznos je podneskom od 7. studenoga 2023. godine preračunala u eure.

2. Tuženik je u odgovoru na tužbu i tijekom postupka istaknuo da u trenutku podnošenja tužbe liječenje tužiteljice s obzirom na njene navode u tužbi još nije bilo završeno, te da je tužba preuranjena, predložio je sudu da istu odbaci. Ne osporava da je vozilo reg. oznake [registarska oznaka] marke Golf kojim je upravljao PA u trenutku nastanka prometne nezgode bilo osigurano kod Euroherc osiguranja, međutim ističe da navodi tužiteljice da je prelazila kolnik preko pješačkog prijelaza nemaju uporište u materijalnim dokazima priloženim u spisu, već da je tužiteljica pretrčavala cestu dijagonalno preko četverokrake prometnice iznad pješačkog prijelaza, te da su se tom cestom kretala vozila iz jednog i iz drugog smjera i da je takvim svojim protupravnim ponašanjem bitno pridonijela nastanku štete. Podneskom od 21. studenoga 2019. godine (l.s. 201-202) u cilju ekonomičnosti postupka ovaj tuženik je izjavio da čini nespornom visinu štete od ukupno 185.000,00 kuna, a što se tiče iznosa naknade štete koji je tužiteljica zatražila podneskom od 22. veljače 2022. godine istaknuo je da je tužiteljica u tužbi zahtijevala isplatu iznosa od ukupno 188.000,00 kuna, a u podnesku od 22. veljače 2022. godine zahtijeva isplatu iznosa od ukupno 555.020,00 kuna što predstavlja preinaku tužbenog zahtjeva kojoj se on protivi iz razloga što provedeno medicinsko vještačenje nije nova činjenica koja opravdava preinačavanje tužbenog zahtjeva, niti da predstavlja okolnost iz čl. 190. st. 2. ZPP-a. Nadalje, da niti promjena kriterija Vrhovnog suda nije opravdan razlog za preinaku tužbenog zahtjeva jer niti kriteriji nisu nove činjenice nastale u ovom parničnom postupku niti su zakonski odnosno podzakonski propisi koji bi obvezivali stranke i predstavljali razloga za opravdanost preinake tužbenog zahtjeva. Osporava i tijek zakonske zatezne kamate u odnosu na dio tužbenog zahtjeva za koji je izvršeno povećanje iz razloga što zakonska zatezna kamata ne može teći prije nego što je takav zahtjev podnesen sudu. Istaknuo je i prigovor zastare potraživanja u odnosu na preinačeni dio tužbenog zahtjeva. Također ističe da je tužiteljica u tom podnesku izvršila djelomično povlačenje tužbe u iznosu od 3.000,00 kuna koji se odnosi na naknadu imovinske štete po osnovi uništene odjeće, mobitela, školske torbe i knjiga, kojem povlačenju se tuženik ne protivi.

3. U ovoj pravnoj stvari već je bila donesena presuda broj Pn-56/2017 dana 19. prosinca 2023.g. koja je djelomično potvrđena presudom Županijskog suda u Velikoj Gorici beoj Gž-267/2024 dana 11. lipnja 2024.g. i to u dijelu u kojem je u odnosu na tuženika Generali osiguranje d.d., Bani 110, Zagreb, OIB: 10840749604, u odnosu na kojeg je tužbeni zahtjev u cijelosti odbijen kao neosnovan te rješenjem kojim je dopuštena preinaka tužbe, a u ostalom dijelu predmet je vraćen na ponovni postupak.

4. Tužiteljica je podneskom od dana 25. srpnja 2024.g. (l.s. 460) uredila tužbeni zahtjev navodeći da je tuženik dana 8. veljače 2024. izvršio isplatu nespornog dijela naknade neimovinske štete radi povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje u iznosu od 9.821,53EUR-a pa je početni iznos 73.528,44 eur umanjila za iznos od 9.821,53 eur-a te potražuje preostali iznos od 63.706.91 eur-a s osnova neimovinske štete radi povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje te iznos od 268,10 eur-a s osnova imovinske štete, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 4.8.2016.g. pa do isplate a tužba je podnesena 12.6.2017.g.

5. U dokaznom postupku sud je izveo dokaze uvidom u: rodni list tužiteljice, zapisnik o očevidu PU Splitsko-dalmatinske, Postaja prometne policije Split broj: 511- 12-36-KU-75/15 od 15. studenoga 2015. godine, otpusno pismo Kliničkog bolničkog centra Split, liječničku dokumentaciju tužiteljice, izveden je dokaz medicinskim vještačenjem po stalnim sudskim vještacima Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, izveden je dokaz kombiniranim prometno-medicinskim vještačenjem po vještacima prometne struke Marinu Žunić i medicinske struke EA, kao svjedok saslušan je PA, izveden je dokaz usmenim saslušanjem vještaka Marina Žunića, pročitana je dopuna nalaza i mišljenja medicinskih vještaka Sveučilišta u Zagrebu.

6. Tužbeni zahtjev djelomično je osnovan.

7. Predmet spora u ovoj pravnoj stvari je zahtjev tužiteljice da joj tuženici tuženik isplati s osnova naknade neimovinske štete radi povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje novčani iznos od 63.706,91 Eur-a te s osnova naknade imovinske štete radi potrebe tuđe pomoći i njege iznos od 268,10 Eur-a.

8. Između tužiteljice i tuženika nesporna je visina tužbenog zahtjeva po osnovi naknade imovinske i neimovinske štete do iznosa od 185.000,00 kuna, nesporna je osnova tužbenog zahtjeva ali je sporna visina tužbenog zahtjeva.

9. Dužnost iznošenja činjeničnih tvrdnji i predlaganja dokaza nije obveza stranke prema parničnom protivniku, a ni prema sudu, već specifična obveza prema samoj sebi. Navođenjem relevantnih činjenica i prilaganjem efikasnih dokaza stranka ostvaruje povoljnije izglede za svoj uspjeh u parnici. Svaka stranka treba dokazati istinitost tvrdnje o postojanju činjenice koja je za nju povoljna.

11. Temeljem navoda stranaka i provedenog dokaznog postupka te ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno u smislu odredbe čl. 8. ZPP-a sud je utvrdio slijedeće činjenično stanje i zaključio kako u nastavku slijedi.

9. Na okolnost dinamike nastanka prometne nezgode izveden je dokaz kombiniranim prometno-sudskomedicinskim vještačenjem po vještaku prometne struke Marinu Žunić i po vještaku medicinske struke EA, uz uviđaj na mjestu štetnog događaja na kojem je izveden dokaz saslušanjem svjedoka GA.

10. Svjedok PA u svom iskazu ističe da se je kritične prigode kretao ulicom Matice hrvatske lijevim prometnim trakom južne kolničke trake od smjera zapada prema istoku brzinom ispod 50 km/h. Vrijeme kretanja da je bilo oko 12,30 ili 13,00 sati, a vrijeme da je bilo kišovito. Kada se je približio pješačkom prijelazu da je vidio da na istom nije bilo pješaka, te da je 2 ili 3 metra prije pješačkog prijelaza uočio osobu koja se s ruksakom kreće iz položaja na ušću prilaznog kolnika preko ulice Matice hrvatske u smjeru sjevera i to trčećim korakom. Odmah da je poduzeo radnju kočenja ali da se nije uspio zaustaviti, te da je prednjim lijevim dijelom vozila marke Golf udario u pješakinju nakon čega je došlo do njenog pada i otklizavanja na leđima preko suprotne kolničke trake i udarca u prednji lijevi dio autobusa koji se kretao ulicom Matice hrvatske sjevernim kolničkim trakom, desnom prometnom trakom od smjera istoka u smjeru zapada i to na udaljenosti od 4 do 5 metara od pješačkog prijelaza. Nakon toga da je zaustavio svoje vozilo i da je potrčao u pomoć pješakinji koja je ležala na kolniku, noge da su joj bile ispod autobusa kod prometnog znaka ispred zebre na udaljenosti nekih cca 2 metra od pješačkog prijelaza. Nije mu poznato da li je autobus prilikom udarca gurao pješakinju prema naprijed jer to nije vidio. Kolnik da je bio mokar i klizav jer je padala kiša. U kaznenom postupku da je pravomoćno osuđen zbog počinjenja kaznenog djela izazivanja prometne nesreće.

11. Sudski vještaci Marino Žunić i EA u svom nalazu i mišljenju od 28. ožujka 2022. godine istaknuli su da se je dana 5. listopada 2015. godine oko 14,05 sati u Splitu, na kolniku u ulici Matice hrvatske dogodila prometna nezgoda na način da je PA upravljao osobnim vozilom marke VW Golf reg. oznake [registarska oznaka] te da se kretao južnim kolničkim trakom lijevom prometnom trakom ulice Matice hrvatske od smjera zapada u smjeru istoka, te da je osobnim vozilom udario u pješakinju OA koja je pretrčavala kolnik od smjera juga u smjeru sjevera izvan obilježenog pješačkog prijelaza, a na koji je istupila iz zaustavljenog vozila na raskrižju iz ušća ulice Ruđera Boškovića uslijed čega je ista pala na tlo i udarila u autobus marke Mercedes. Brzina kretanja vozila VW Golf u trenutku sraza s pješakinjom da je iznosila oko 48,52 km/h. Mjesto sraza vozila VW Golf i pješakinje da se nalazi izvan obilježenog pješačkog prijelaza na južnoj kolničkoj traci na udaljenosti 21,2 metra od početne točke mjerenja u smjeru istoka i na 7 metara od sjevernog ruba kolnika, a mjesto sraza da je udaljeno 3,4 metra od istočnog ruba obilježenog pješačkog prijelaza. Prvo da je došlo do primarnog kontakta između prednjeg lijevog dijela vozila marke Golf s lijevom stranom tijela pješakinje kojom prigodom je ista zadobila teške tjelesne ozljede organa, tjelesne šupljine i prijelom kostiju zdjeličnog obruča.

11.1.Nakon toga da je pješakinja odbačena na sjevernu kolničku traku gdje je tijelom udarila o asfalt i licem u prednji lijevi dio autobusa marke Mercedes koji se je kretao sjevernom kolničkom – desnom prometnom trakom ulice Matice hrvatske u smjeru istoka u smjeru zapada, te da je tada tužiteljica zadobila teške tjelesne ozljede glave (krvarenje ispod tvrde moždane opne, prijelom kostiju lica i razdor očne jabučice). Mjesto sraza pješakinje i autobusa da se nalazi na sjevernoj kolničkoj – desnoj prometnoj traci na udaljenosti 22,8 metara od početne točke mjerenja u smjeru istoka i na 2,8 metara od sjevernog ruba kolnika izvan obilježenog pješačkog prijelaza. Pješakinja da je prelazila kolnik pretrčavanjem srednjom brzinom od oko 9,4 km/h i da je od trenutka njenog istupa na južnu kolničku traku do položaja u srazu s vozilom marke Golf prešla put od oko 5,6 metra te da je vremenski boravila na kolniku oko 2,1 sekundu. U trenutku istupa pješakinje na kolnik vozilo marke Golf da se nalazilo na lijevoj prometnoj traci južnog kolničkog traka ispred mjesta sraza na udaljenosti od oko 28,2 metara, a vozilo marke Mercedes u nastupu kritične situacije da se je kretalo brzinom od oko 40,96 km/h, te da je vozač autobusa reagirao na kočnicu i da se autobus u trenutku sraza s pješakinjom kretao brzinom od oko 8 km/h. Vozačima vozila marke Golf i Mercedes da je bila lakša mogućnost uočavanja pješakinje jer su isti mogli pratiti situaciju ravno ispred sebe, a pješakinja da bi uočila nailazeće vozilo marke Golf da je trebala okrenuti glavu lijevo i pratiti položaj nailazećih vozila VW Golf i autobusa Mercedes. U trenutku istupa pješakinje na južnu kolničku traku ulice Matice hrvatske, oko 2 sekunde prije sraza vozila marke Golf sa pješakinjom vozač vozila VW Golf da je imao tehničku mogućnost reagirati na kočnicu i kočenjem zaustaviti svoje vozilo do mjesta naleta na pješakinju ako se je kretao 39 Pn-56/2017 6 brzinom od oko 49,39 km/h. Pješakinja da je mogla vidjeti nailazak vozila VW Golf s lijeve strane i zaustaviti svoje kretanje, te na takav način izbjeći sraz s vozilom. Od trenutka istupa pješakinje na južnu kolničku traku do položaja u srazu s vozilom marke Golf pješakinja da je prešla put oko 2 metra, te da je vremenski boravila na lijevoj prometnoj traci južne kolničke trake oko 0,77 sekundi. Cijeneći vrijeme reagiranja na kočnicu od 1 sekunde vozač vozila VW Golf da nije imao tehničke mogućnosti s reagiranjem na kočnicu i kočenjem izbjeći nalet na pješakinju u trenutku kada se ista nalazila na središnjoj isprekidanoj liniji južnog kolničkog traka tj. u trenutku kada je istupila na lijevu prometnu traku južnog kolničkog traka.

11.2. Iz medicinske dokumentacije da proizlazi da je OA u prometnoj nezgodi zadobila oguljotine kože, trupa i desne natkoljenice, razderno-gnječnu ranu ispod lijevog oka, prijelom gornje i donje čeljusti, tvrdog nepca, lijevo gornjočeljusnog sinusa, jagodične kosti lijevo, kostiju lijeve očne duplje, krvarenje unutar tvrde moždanice, razdor lijeve očne jabučice i slezene, prsnuće mokraćnog mjehura, prijelom kostiju zdjelice, prijelom poprečnog nastava 5-og slabinskog kralješka, sve praćeno s pojavom zraka u lijevom prsištu i razvojem krvarećeg i traumatskog šoka, te da sve te ozljede u svom zbroju predstavljaju tešku i po život opasnu ozljedu. Oguljotine kože i trupa i desne natkoljenice, te prijelomi zdjelice i poprečnog nastavka 5-og slabinskog kralješka, kao i razdor mokraćnog mjehura i razdor slezene, uz pojavu zraka u lijevom prsištu da su nastale kao primarne ozljede u prvom srazu osobnog vozila i tijela oštećenice. Sve ostale navedene ozljede (ozljede glave) da su nastale u drugom srazu tužiteljice sa autobusom.

12. Vještak Marino Žunić saslušan je na okolnosti istaknutih prigovora na njegov nalaz i mišljenje od strane tužiteljice i tuženika, te je u svom iskazu istaknuo da je pisani nalaz i mišljenje izradio na osnovu raspoložive dokumentacije o prometnoj nezgodi koja se nalazi u sudskom spisu, a pogotovo na temelju zapisnika o očevidu koji je sastavljen neposredno nakon prometne nesreće od strane službenika Postaje prometne policije Split u kojem zapisniku su evidentirani zatečeni položaji vozila sudionika prometne nezgode i tragovi na njima, sa fotodokumentacijom i skicom mjesta događaja, tahografskim listićem iz autobusa, iskazima sudionika prometne nezgode i na temelju liječničke dokumentacije o ozljedama tužiteljice. U zapisniku o očevidu da je evidentirano da se ispred mjesta nastanka prometne nezgode nalazi prometni znak sa ograničenjem brzine od 50 km/h. Nakon izlaska na mjesto događaja da je uočio da se u njegovoj blizini nalazi i prometni znak "opasnost djeca na cesti", te prometni znak obavijesti "obilježeni pješački prijelaz", a iza raskrižja sa kolnikom N [adresa] da se nalazi prometni znak "dvostruki zavoj ili više uzastopnih zavoja" od kojih je prvi u desno.

12.1. Brzinu pretrčavanja pješakinje preko kolnika da je utvrdio iz opisa činjeničnog stanja nastanka prometne nezgode i njene dinamike, te u skladu sa stručnom literaturom vještačenja u cestovnom prometu, prema spolu i dobi pješakinje. Nakon kontakta tijela pješakinje s vozilom marke Golf da je ista odbačena oko 5,2 metara u smjeru sjeveroistoka gdje je tijelom udarila o asfalt, a licem u prednji lijevi dio autobusa marke Mercedes koji se kretao sjevernom kolničkom trakom desnom prometnom trakom ulice Matice hrvatske od smjera zapada u smjeru istoka. Prema prometnoj situaciji u trenutku istupa pješakinje na južnu kolničku traku ulice Matice hrvatske oko 2 sekunde prije sraza sa vozilom marke Golf da je vozač vozila VW Golf u raspoloživih oko 28,2 metra imao tehničku mogućnost reagiranjem na kočnicu i kočenjem zaustaviti svoje vozilo do mjesta naleta na pješakinju ako se kretao brzinom od oko 49,39 km/h. Međutim da isti nije reagirao na kočnicu 2 sekunde prije sraza u trenutku istupa pješakinje na južnu kolničku traku, nego 1 sekundu prije sraza na udaljenosti od 13,5 metara pri brzini od 48 km/h, te da nije imao tehničkih mogućnosti izbjeći nalet na pješakinju. U trenutku kada je reagirao na kočnicu oko 1 sekundu prije sraza sa pješakinjom u raspoloživim oko 13,5 metara da je vozač vozila VW Golf imao tehničku mogućnost reagiranjem na kočnicu i kočenjem zaustaviti svoje vozilo prije naleta na pješakinju da se je kretao brzinom od oko 29,34 km/h. Obzirom da na mjestu događaja nisu zatečeni tragovi kočenja niti zanošenja vozila VW Golf prije sraza sa pješakinjom da je brzina od 48,52 km/h brzina kojom se kretalo vozilo VW Golf u trenutku nastupa kritične situacije kada je vozač reagirao na kočnicu. Kolnik na mjestu događaja da se proteže u pravcu, te da je mogućnost uočavanja sudionika neposredno prije prometne nezgode bila preko 100 metara kako za pješakinju tako i za vozača vozila VW Golf. Pješakinja da se je 1 sekundu prije sraza odnosno u trenutku kada je vozač vozila VW Golf reagirao na kočnicu nalazila u blizini središnje isprekidane linije koja dijeli južnu kolničku traku. Tužiteljica da je imala tehničku mogućnost uočiti vozilo VW Golf i zaustaviti se i na takav način izbjeći sraz sa vozilom VW Golf.

13. Nalaz i mišljenje vještaka Marina Žunić i EA ovaj sud prihvaća kao stručne i objektivne te izrađene u skladu sa pravilima prometno-tehničke i sudsko- medicinske struke na temelju dokumentacije koja je priložena u sudski spis te je na istima temeljio ovu presudu.

14. Na okolnost da li je i kada završeno liječenje tužiteljice zbog posljedica zadobivenih u prometnoj nezgodi koja se dogodila dana 5. listopada 2015. te visini i trajanju pretrpljenih fizičkih bolova, straha, smanjenja životne aktivnosti, naruženosti, te potrebe za tuđom pomoći i njegom, izveden je dokaz vještačenjem po Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Odbor za sudbena mišljenja Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u svom fakultetskom mišljenju od dana 11. ožujka 2023. godine koji je izrađen na temelju analize medicinske dokumentacije sadržane u spisu i osobnog pregleda tužiteljice ističe da je tužiteljica u štetnom događaju od 5. listopada 2015. godine zadobila krvotočni urušaj, prijelome gornje i donje čeljusti, tvrdog nepca, lijeve jagodične kosti, lijeve očne šupljine, oštećenje lijevog oka, razderotinu slezene, puknuće mokraćnog mjehura, prijelom gornje i donje grane obje stidne kosti, prijelom križne kosti desno, prijelom poprečnog nastavka V-og slabinskog kralješka, krvarenje ispod tvrde moždane ovojnice, razderotinu lica i ogrebotine trbuha i desne natkoljenice. Predmetni štetni događaj na tužiteljicu da je ostavio i psihičke posljedice koje su se u neposrednom periodu poslije nesreće razvile u emocionalne posljedice zadobivene u osjetljivoj životnoj dobi i dijagnostički da pripadaju stresu vezanom uz akutnu reakciju na stres i poremećaj prilagodbe, a kasnije reakciju na teški stres u okviru ličnosti. Kod pregleda kod tužiteljice da je prisutna negativna slika o sebi, anksiozne smetnje u vidu pobuđenosti, napetosti, zaokupljenosti problemima i depresivne smetnje (osjećaj bespomoćnosti, beznađa, smetnje koncentracije i pomanjkanje energije).

14.1. Kod iste da je zaostala poststresogena tjeskoba, potištenost, poremećaj na razini percepcije i samopouzdanja, psihogeni kognitivni deksit uz oscilacije raspoloženja, te sklonost socijalnom povlačenju, a sve to da je povezano s predmetnim štetnim događajem. Liječenje tužiteljice da je završeno, odnosno njeno stanje da je stabilizirano nakon 3. kolovoza 2016. godine. Zbog ozljeda zadobivenih u predmetnoj nezgodi da je trpjela bolove jakog intenziteta 5 dana, srednjeg 15 dana, te slabijeg 75 dana. Primarni strah da je bio intenzivan i da je trajao i koliko i samo odvijanje štetnog događaja. Sekundarni strah jakog stupnja da je trajao 5 dana, a srednje jakog stupnja 6 tjedana. Zbog zadobivenih ozljeda kod tužiteljice da je došlo do ukupnog smanjenja životne aktivnosti od 65%, a u periodu od 13. studenoga do 27. studenoga 2015. godine da je tužiteljici bila potrebna tuđa nestručna pomoć u trajanju od 14 dana po 4 sata dnevno, a nakon provedene rehabilitacije da joj je takva pomoć bila potrebna 45 dana po 1 sat dnevno. Ožiljci u području lica, donjeg dijela trbuha i desne natkoljenice da predstavljaju naruženje srednjeg stupnja. Na lijevom oku da se kod tužiteljice nalazi proteza preko atrofične očne jabučice koja ne prati pokrete desnog oka, što je jasno uočljivo na socijalnoj udaljenosti. Na licu tužiteljice da je vidljiv ožiljak kao i na donjem dijelu trbuha kada ne nosi odjeću, te u području desne natkoljenice.

15. Očitujući se na prigovor tuženika na njihov nalaz i mišljenje Odbor za sudbena mišljenja Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u dopuni nalaza i mišljenja od 13. srpnja 2023. godine istaknuo je da nastavak liječenja tužiteljice u Republici Hrvatskoj kao i samo liječenje u Rusiji nije imalo za cilj oporavak vida na lijevom oku tužiteljice što je osnova vještačenja trajnih posljedica u ovom predmetu, jer je već 18. studenoga 2015. godine utvrđeno da je to oko slijepo. Takvo stanje da je utvrđeno i na pregledu za potrebe vještačenja od 19. siječnja 2021. godine kada je konstatirano da se na licu tužiteljice nalazi atrofični lijevi bulgus sa protezom – što ne prati pokrete desnog oka pa da je prigovor tuženika vezano za završetak liječenja tužiteljice neosnovan. Što se tiče prigovora da je ocjena smanjenja životne aktivnosti od ukupno 65% previsoko određena vještaci smatraju da ni takav prigovor tuženika nije osnovan iz razloga što kod načina objedinjavanja postotka smanjenja životne aktivnosti koje predlaže tuženik nisu navedene psihičke posljedice, a da su iste vještaci uzeli u obzir kod izrade nalaza i mišljenja. Također da je neosnovan prigovor tuženika vezano za pretrpljeni strah koji su isti vještaci utvrdili uzimajući u obzir težinu ozljeđivanja, postojeće prijelome, operacijske zahvate, te dugotrajnost bolničkog liječenja. Zbog svega navedenog da vještaci kao i Odbor za sudbena mišljenja u cijelosti ostaju kod svog nalaza i mišljenja od 11. ožujka 2023. godine.

16. Nalaze i mišljenja vještaka Odbora za sudbena mišljenja Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu ovaj sud u cijelosti prihvaća kao stručan i objektivan, te izrađen u skladu sa pravilima medicinske struke na temelju medicinske dokumentacije priložene u sudski spis i osobnog pregleda tužiteljice, te su vještaci koji su bili članovi navedenog Odbora dali točnu procjenu završetka liječenja tužiteljice nakon 3. kolovoza 2016. godine te trajanje i intenzitet pretrpljenih fizičkih boli, straha, smanjenja životne aktivnosti, naruženosti i potrebe za tuđom pomoći i njegom tužiteljice.

17. Na temelju ovako provedenog dokaznog postupka ocjenjujući svaki dokaz zasebno i sve dokaze zajedno u smislu odredbe čl. 8. Zakona o parničnom postupku (''Narodne novine'' br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 43/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, dalje: ZPP) ovaj sud je utvrdio slijedeće:

- da je tužiteljica dana 5. listopada 2015. godine ozlijeđena kao pješak na kolniku u ulici Matice hrvatske u Splitu na način da je prelazila kolnik izvan obilježenog pješačkog prijelaza kada je istu udario osobnim vozilom marke VW Golf reg. oznake [registarska oznaka] osiguranik tuženika ad/1 PA, te da je mjesto sraza između osobnog vozila i pješakinje bilo udaljeno 3,4 metra od istočnog ruba obilježenog pješačkog prijelaza, te da je uslijed udara pješakinja pala na tlo i udarila u autobus marke Mercedes kojim je upravljao osiguranik Generali osiguranja (u odnosu na kojeg je već donesena presuda koja postala pravomoćna)

- da se u trenutku istupa pješakinje na kolnik vozilo marke Golf nalazilo na lijevoj prometnoj traci južnog kolničkog traka ispred mjesta sraza na udaljenosti od oko 28,2 metara, te da se kretalo brzinom od oko 48,52 km/h, a vozilo marke Mercedes u nastupu kritične situacije da se je kretalo brzinom od oko 40,96 km/h, te da je vozač autobusa reagirao na kočnicu i da se autobus u trenutku sraza s pješakinjom kretao brzinom od oko 8 km/h,

- da je brzina kretanja vozila VW Golf u trenutku sraza s pješakinjom iznosila oko 48,52 km/h, jer na mjestu događaja nisu zatečeni tragovi kočenja niti zanošenja vozila, a ograničenje brzine da je iznosilo 50 km/h, - da je osiguranik tuženika ad/1 mogao vidjeti pješakinju u trenutku istupa iste na južnu kolničku traku ulice Matice hrvatske, oko 2 sekunde prije sraza vozila marke Golf, obzirom da je riječ o ravnom i pregledanom dijelu ceste te da je imao tehničku mogućnost reagirati na kočnicu i kočenjem zaustaviti svoje vozilo do mjesta naleta na pješakinju ako se je kretao brzinom od oko 49,39 km/h, međutim da isti to nije učinio, - da je tužiteljica u štetnom događaju zadobila brojne tjelesne, po život opasne ozljede.

18. Odredbom čl. 38. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (u daljnjem tekstu ZOSPC), propisano je da je vozač dužan obratiti pažnju na pješake koji se nalaze na kolniku ili stupaju na kolnik (st.1.). Kad prilazi obilježenom pješačkom prijelazu vozač mora upravljati vozilom s osobitim oprezom i voziti takvom brzinom da u slučaju potrebe može pravodobno zaustaviti vozilo ispred pješačkog prijelaza (st.2.). Na dijelu ceste kojom se kreću djeca, osobe sa invaliditetom, starije i nemoćne osobe i gdje su postavljeni prometni znakovi o sudjelovanju tih osoba u prometu, vozač je dužan voziti s osobitim oprezom, takvom brzinom da vozilo može pravodobno zaustaviti u slučaju potrebe.

18.1. Odredbom čl. 51. st. 1. ZOSPC-a propisano je da je vozač dužan brzinu kretanja vozila prilagoditi osobinama i stanju ceste, odnosno druge površine kojom se kreće, te vidljivosti, preglednosti, atmosferskim prilikama, stanju vozila i tereta, kao i gustoći prometa tako da vozilo može pravodobno zaustaviti pred svakom zaprekom koju u konkretnim uvjetima može predvidjeti, odnosno da može pravodobno postupiti prema prometnom pravilu ili znaku.

18.2. Odredbom čl. 124. ZOSPC-a propisano je da se pješak ne smije kretati ni zadržavati na kolniku. Pješak je dužan preko kolnika i biciklističke staze prelaziti pažljivo ili najkraćim putem, nakon što se prije stupanja na kolnik uvjeri da to može učiniti na siguran način. Na cesti koja ima obilježene pješačke prijelaze ili posebno izrađene prijelaze, odnosno prolaze za pješake, pješak je dužan radi prelaženja ceste kretati se tim prijelazima, odnosno prolazima ako oni nisu od njega udaljeni više od 50 metara u naselju, odnosno 100 metara izvan naselja (čl. 129. st. 1. i 2. ZOSPC-a).

19. Budući da je tužiteljica stradala kao pješak na kolniku od udarca vozila u kretanju šteta je nastala u vezi motornog vozila u pokretu, dakle od opasne stvari, pa se smatra da postoji zakonska predmnijeva iz čl. 1063. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 87/15, daljnje: ZOO) da šteta potječe od opasne stvari i da za istu tuženik odgovara temeljem odredbe čl. 1064. ZOO-a.

19.1. Odredbom čl. 1067. st. 3. ZOO-a propisano je da se vlasnik oslobađa odgovornosti djelomično ako je oštećenik djelomično pridonio nastanku štete.

20. Na temelju navedenih utvrđenja ovaj sud smatra da je tužiteljica neoprezno pretrčavala kolnik 3,4 metra od obilježenog pješačkog prijelaza zbog čega njena suodgovornost za nastanak štetnog događaja iznosi 30%. S druge strane osiguranik tuženika ad/1 je prilikom upravljanja vozilom morao biti krajnje oprezan tako da je brzinu kretanja vozila morao prilagoditi stanju i uvjetima na cesti tako da se može pravodobno zaustaviti pred svakom zaprekom, a pogotovo što se je približavao obilježenom pješačkom prijelazu, te što je uz cestu postojao i prometni znak "opasnost djeca na cesti", međutim isti brzinu kretanja vozila nije prilagodio stanju i uvjetima na cesti, niti je poduzeo radnju kočenja iako je za to imao tehničke mogućnosti, te je na takav način mogao izbjeći nastanak prometne nezgode. Obzirom da isti to nije učinio njegov doprinos nastanku štetnog događaja iznosi 70%.

20.1. Osiguranik ranijeg tuženika ad/2 (Generali osiguranje) - vozač autobusa marke Mercedes je prema nalazu i mišljenju vještaka prometne struke odmah u trenutku nastanka kritične situacije poduzeo radnju kočenja tako da je brzinu kretanja vozila marke Mercedes sa 40,96 km/h smanjio na 8 km/h u trenutku sraza sa pješakinjom, te je na takav način spriječio nastanak još većih štetnih posljedica za tužiteljicu.

21. Što se tiče od tuženika istaknutog prigovora zastare potraživanja tužiteljice po preinačenom tužbenom zahtjevu za istaći je da je odredbom čl. 230. st. 1. i 2. ZOO- a propisano da tražbina naknade štete zastarijeva za 3 godine od kada je oštećenik doznao za štetu i za osobu koja je štetu učinila. Tužba je podnesena 12.6.2017.g. a potom je preinačena na način da je povećan zahtjev za isplatom naknade neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje na iznos od 63.706,91 eura 553.000,00 kuna (l.s. 257- 259) koji tužbeni zahtjev je tužiteljica uredila podneskom od 7. studenoga 2023. godine na iznos na 73.528,44 Eur (l.s. 379-381) a preinaka tužbe istoj je dopuštena jer nakon završetka liječenja Vrhovni sud donio nove orijentacijske kriterije od 5. ožujka i 15. lipnja 2020. godine kojim su za 50% povećani kriteriji koji su vrijedili u vrijeme podnošenja tužbe radi čega nije nastupila zastara potraživanja tužiteljice po preinačenom tužbenom zahtjevu kako to smatra tuženik. Dana 22. veljače 2022. tužbeni zahtjev je konačno preciziran.

22. Stoga, imajući u vidu naprijed utvrđene okolnosti glede jačine i trajanja posljedica povrede prava osobnosti na ime pretrpljenih fizičkih bolova i straha, te duševnih bolova zbog smanjenja životne aktivnosti i naruženosti ovaj sud je rukovodeći se orijentacijskim kriterijima Vrhovnog suda RH od 5. ožujka i 15. lipnja 2020. godine utvrdio da pravična novčana naknada za povredu prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje tužiteljice iznosi ukupno 11.372,76 eur-a iz razloga kako slijedi: a) za fizičke bolove jakog intenziteta 5 dana po 550,00 kuna, srednjeg intenziteta 15 dana po 330,00kuna, slabijeg intenziteta 75 dana po 105,00kuna, sveukupno 2.070,48 eur-a,

b) za strah primarni 1 dan po 555,00kuna, sekundarni 5 dana po 330,00kuna, srednje jaki 6 tjedana (42 dana) po 105,00kuna, ukupno 877,30 eur-a

c) za smanjenje životnih aktivnosti koje iznosi 65% iznos od 67.500,00kuna (8.958,79 eur-a),

d) za naruženost srednjeg stupnja 44.000,00kuna (5.839,80 eur-a), e) za tuđu njegu i pomoć sud inače dosuđuje 4,00EUR-a po satu a obzirom da je tužiteljici trebala tuđa njega i pomoć 14 dana po 4 sata te 45 dana po 1 sat (101 sat ukupno) to je ukupno 404,00 eur-a.

23. Uzimajući obzirom da je doprinos tužiteljice nastanku prometne nezgode ovaj sud utvrdio u iznosu od 30% dosuđene iznose pod točkom 22. (a+b+c+d=17.746,86 eur-a) valjalo je umanjiti za 30% koliko iznosi doprinos tužiteljice nastanku prometne nezgode tako da je tužiteljici s osnova naknade neimovinske štete valjalo dosuditi novčani iznos od 12.422,89 eur-a a potom taj iznos umanjiti za nesporno isplaćeni iznos od 9.821.53 eur (tako navodi tužiteljica), a s osnova naknade imovinske štete za tuđu pomoć i njegu također iznos umanjiti za 30% te tužiteljici dosuditi iznos od 286,10 eur-a koliko je i zatražila. Međutim kako je tužiteljica podneskom od 22.2.2022.g. umanjila tužbeni zahtjev navodeći da joj je tuženik dobrovoljno isplatio iznos od 9.821,53 eur-a to je dosuđeni iznos za povredu prava osobnosti na duševno i tjelesno zdravlje od izračunatih 12.422,80 eura-a valjalo umanjiti za isplaćenih 9.821,53 eur-a pa je tužiteljici na ime naknade štete za povredu prava osobnosti na duševno i tjelesno zdravlje dosuđeno 2.601,27 eur a za tuđu pomoć i njegu iznos od 286,10 eura-a dok je u preostalom dijelu tužbeni zahtjev za naknadom neimovinske štete za povredu prava osobnosti valjalo odbiti kao neosnovan radi čega je odlučeno kao pod točkom I. izreke presude.

23. Prema odredbi čl. 1100. ZOO-a u slučaju povrede prava osobnosti sud će, ako nađe da težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema. Pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade sud će voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive s njezinom naravi i društvenom svrhom. 24. Na dosuđeni iznos naknade neimovinske štete tužiteljici pripada pravo na zateznu kamatu od dana podnošenja tužbe obzirom da je već u tom trenutku liječenje tužiteljice bilo završeno pa je tuženiku ad/1 bio poznat opseg i visina štete.

25. Tužiteljici je dosuđena na navedene iznose i zakonska zatezna kamata od 23.2.2022. godine (kada je konačno preciziran-preinačen tužbeni zahtjev) pa je zahtjev za isplatu zakonske zatezne kamate od dana 4.8.2016.g. do 22.2.2022.g. valjalo odbiti kao neosnovan i odlučiti kao po točkom I. izreke presude.

25.1.Tuženik je dužan platiti tužiteljici kamate na preinačeni dio tužbenog zahtjeva od trenutka kad je isti postavljen (23.2.2022.g.) jer on ne može biti u zakašnjenju u odnosu na razdoblje prije nego je uopće postavljen preinačeni dio tužbenog zahtjeva (Vrhovni sud RH Rev-1133/2021-2 od 14. prosinca 2021.g.) 26. Odluka o zakonskoj zateznoj kamati temelji se i na odredbi čl. 29. ZOO-a.

27. Tužiteljica je u ovom postupku uspjela u odnosu na visinu sa 4,51% dok je tuženik uspio sa 95,49%.

27.1. Odluka o naknadi troškova parničnog postupka temelji se na odredbi čl. 154. st. 2. i čl. 155. st. 1. ZPP-a te je tuženiku opravdanim valjalo priznati trošak zastupanja po kvalificiranom punomoćniku iz reda odvjetnika i to za sastav odgovora na tužbu, 3 obrazložena podneska (23.2.2018., 26.11.2021.) po 500 bodova, podnesak od 4.10.2018. i 31.1.2022. po 50 bodova svaki, pristup na ročišta 3.9.2018., 15.10.2018. svako po 500 bodova (dok je vps bio 36.896,00eur-a), zatim zastupanje na ročištima 1.3.2022., 8.9.2022,., 17.4.2025., obrazloženi podnesak 25.2.2022., sve po 646 bodova, podnesak od 9.1.2023. 50 bodova, sastav žalbe 125 bodova, sastav odgovora na žalbu 550 bodova (dok je vps bio 85.608,00 eur-a), podnesak od 9.1.2023. u visini 50 bodova, ročište 8.11.2023. 646 boda (dok je vps bio 85.608 eur- a) te zastupanje na ročištu dana 17.4.2025.g. u visini 646 bodova, obrazloženi podnesak od 26.5.2022. u visini 645 bodova (dok je vps bio 67,024,00 eur-a), uz vrijednost boda 2,00 eur-a, sveukupno 14.400,00 eur-a, uvećano za pripadajući PDV od 25% (3.600,00 eur-a) iznosi 18.000,00 eur-a.

27.2. Kad se tomu pridoda trošak prometnog vještačenja u iznosu od 663,61eur, kombiniranog vještačenja 102,57eur-a, trošak sudske pristojbe na prvostupanjsku presudu u iznosu od 127,41 eur te trošak pristojbe na odgovor na tužbu u iznosu od 54,58eur-a (ukupno 948,17eur-a), dakle, sveukupno je tuženiku obistinjen trošak postupka u iznosu od 18.948,17 eur-a.

27.3. Obzirom da je tuženik u ovom postupku uspio sa 95,49% istom je u potpunosti priznat trošak jer je tužiteljica uspjela u neznatno malom dijelu tužbenog zahtjeva radi čega je odlučeno kao pod točkom II. izreke presude.

U Kninu, 27. svibnja 2025. godine

SUTKINJA

Ana Kević Brakus

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana računajući od objave iste. Žalba se podnosi ovom sudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivne stranke, a o žalbi odlučuje županijski sud iz čl. 4. st. 4. Zakona o područjima i sjedištima sudova (''Narodne novine'' 128/14 i 67/18) i čl. 51. st. 2. Pravilnika o radu u sustavu eSpisa (''Narodne novine'' 35/15).

DN-a: sukladno zapisniku o objavi