Republika Hrvatska

Općinski sud u Rijeci

Žrtava fašizma 7

Poslovni broj Ovr-782/2025-3

51000 Rijeka

(veza posl.br. Psp-29/2025)

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Općinski sud u Rijeci, po sucu Robertu Mihelju, kao sucu pojedincu, pravnoj stvari tužitelja - predlagatelja osiguranja FL, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], (dalje u tekstu: predlagatelj osiguranja), zastupanog po punomoćnicima – odvjetnicima iz Odvjetničkog društva Vukić i partneri d.o.o., Ulica Nikole Tesle 9, Rijeka, protiv tužene - protivnice osiguranja SL, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], (dalje u tekstu: protivnica osiguranja), radi osiguranja nenovčane tražbine izdavanjem privremene mjere, izvan ročišta, 27. svibnja 2025.,

r i j e š i o  j e

Odbija se zahtjev za određivanje privremene mjere sadržan u prijedlogu radi osiguranja od 15. svibnja 2025., predlagatelja osiguranja, koji glasi:

« radi osiguranja nenovčane tražbine tužitelja – vlastite imovine koja se nalazi u kući - nekretnini koja u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Rijeci, Zemljišnoknjižni odjel Rijeka, dolazi označena kao:

- k. č. br. [katastarska čestica], u naravi Kuća k.b. 22 A i dvorište na adresi [adresa] površine 602 m[2] , Dvorište površine 480 m , Kuća, [adresa] površine 122 m , upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], k.o. 999906, Hosti,

a na temelju odredbe članka 344. u svezi s odredbom članka 346. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj: 112/2012, 25/2013, 93/2014, 55/2016, 73/2017, 131/2020, 114/2022, 6/2024), određuje se:

privremena mjera

I. Nalaže se tuženoj/protivnici osiguranja SL, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] da tužitelju/predlagatelju osiguranja FL, Tići 22A, Rijeka, OIB: [osobni identifikacijski broj], omogući ulazak u kuću – nekretninu koja u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Rijeci, Zemljišnoknjižni odjel Rijeka, dolazi označena kao:

(veza posl.br. Psp-29/2025)

- k. č. br. [katastarska čestica], u naravi Kuća k.b. 22 A i dvorište na adresi [adresa] površine 602 m[2] , Dvorište površine 480 m , Kuća, [adresa] površine 122 m , upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], k.o. 999906, Hosti, na način da tužitelju/predlagatelju osiguranja preda novi ključ od ulaznih vrata, u roku od 24 sata od dana donošenja rješenja o određivanju privremene mjere.

II. Ova privremena mjera ostaje na snazi do pravomoćnog okončanja ovog parničnog postupka ili dok sud ne ocijeni da su se stekli uvjeti za ukidanje privremene mjere.

III. Žalba izjavljena protiv ovog rješenja ne odgađa njegovu ovrhu. «

Obrazloženje

1. Predlagatelj osiguranja je u istom podnesku od 15. svibnja 2025. ovom sudu podnio tužbu zbog smetanja posjeda i prijedlog za osiguranje nenovčane tražbine izdavanjem privremene mjere. U prijedlogu za osiguranje (činjenični dio podneska) poziva se na iznijeto u točki 3. tužbe. Dakle, navodi da je 13. svibnja 2025. otišao na adresu predmetne nekretnine kako bi kćer odveo u školu, da je pokušao ući u kuću, tj. otključati ulazna vrata, no da nije mogao ući budući je protivnica osiguranja, samoinicijativno te bez bilo kakve dozvole ili njegova odobrenja, promijenila bravu na ulaznim vratima. Tvrdi da je zamolio protivnicu osiguranja da mu preda primjerak ključa od nove brave, no ista da je navedeno odbila učiniti, da je takvim postupanjem tužena, bez ikakvog zakonskog ovlaštenja, izvršila smetanje njegovog posljednjeg mirnog suposjeda predmetne nekretnine koja u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Rijeci, Zemljišnoknjižni odjel Rijeka, dolazi označena kao k. č. br. [katastarska čestica] u naravi Kuća k.b. 22 A i dvorište na adresi [adresa] površine 602 m[2] , Dvorište površine 480 m[2] , Kuća, Tići, [adresa] površine 122 m , upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], k.o. 999906, Hosti (dalje u tekstu: Predmetna nekretnina / nekretnina / stan). Nadalje, predlagatelj osiguranja tvrdi da ga tužena o promjeni brave od ulaznih vrata predmetnog stana nije obavijestila, da se u predmetnoj nekretnini i dalje nalaze njegove osobne stvari kojima on ne može pristupiti te ih uzeti zbog nemogućnosti ulaska u kuću. Citira članak 346. stavak 1. Ovršnog zakona. Smatra da je učinio vjerojatnim postojanje svoje tražbine, kao i vjerojatnost te opasnost da bi bez određivanja predmetne mjere protivnica osiguranja znatno otežala ostvarenje tražbine, obzirom da je ista promijenila postojeće stanje stvari kada je promijenila bravu na ulaznim vratima kuće koja u njegovom suposjedu, a da mu pritom nije predala primjerak novog ključa. Predlaže donošenje privremene mjere sa sadržajem navedenim u izreci ovog rješenja.

2. Izvršen je uvid u jedinu ispravu koju je predlagatelj osiguranja dostavio, a to je izvadak iz zemljišne knjige za predmetnu nekretninu upisanu u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

3. Zahtjev za određivanje privremene mjere nije osnovan.

(veza posl.br. Psp-29/2025)

4. Uvidom u sadržaj izvatka iz zemljišne knjige za predmetnu nekretninu slijedi zaključak da je predlagatelj osiguranja uknjižen kao njezin jedini vlasnik.

5. Iz stanja spisa slijedi da je privremena mjera predložena istovremeno s pokretanjem parničnog postupka.

6. Člankom 341. stavkom 2. Ovršnog Zakona (“Narodne novine” broj112/12, 25/13, 93/14, 55/16 i 73/17, 131/20, 114/22 i 6/24 – nadalje: OZ) propisano je da u prijedlogu za određivanje privremene mjere predlagatelj osiguranja mora istaknuti zahtjev u kojemu će, između ostalog, točno označiti tražbinu čije osiguranje traži. U prijedlogu se moraju navesti činjenice na kojima se temelji zahtjev za određivanje privremene mjere te predložiti dokazi kojima se ti navodi potkrepljuju. Predlagatelj osiguranja dužan je te dokaze, po mogućnosti, priložiti uz prijedlog.

7. Vezano uz potonje navedeno, predlagatelj osiguranja u podnesku od 15. svibnja 2025. nije istaknuo da mu je potreban neki rok kako bi dostavio određene dokaze koji bi se odnosili na postavljeni prijedlog za osiguranje, pa da se stoga odmah ne pristupi odlučivanju o zahtjevu koji se odnosi na mjeru osiguranja. Naprotiv, predlagatelj osiguranja posebnim podneskom požuruje sud u postupanju.

8. Također, bitno je naglasiti da kada se privremena mjera predlaže tijekom parnice, tada se ona može odnositi isključivo na osiguranje one tražbine koja je predmet sudskog postupka (isto i Županijski sudu u Varaždinu, Gž-170/10 od 10. svibnja 2010. Zbirka XII., 2. dio). Osim toga, ako prijedlog za osiguranje nema neki formalni nedostatak, već u njemu nisu navedeni dokazi iz kojih proizlazi vjerojatnost ostvarenja pretpostavki normiranih člankom 346. OZ-a, tada sud nije ovlašten (niti dužan) pozivati predlagatelja osiguranja na ispravak ili dopunu podneska, već treba odlučiti o osnovanosti ili neosnovanosti prijedloga za osiguranje, odnosno preciznije, o osnovanosti u prijedlogu sadržanog zahtjeva za donošenje mjere osiguranja (u tom smislu i Visoki trgovački sud, Pž-3059/04 od 7. srpnja 2004. Zbirka X.)

9. U komparaciji predmetnog zahtjeva za izdavanje privremene mjere i tužbenog zahtjeva iz tužbe, sud je utvrdio da se tužbeni zahtjev odnosi na nenovčanu tražbinu predlagatelja koja je u vezi isključivo i samo sa suposjedom nekretnine (ne traži se utvrđenje da je smetan i posjed ikakvih pokretnina). S druge strane u zahtjevu za donošenje privremene mjere navodi se kao nenovčana tražbina, citirano: « vlastita imovine koja se nalazi u kući – nekretnini «. Citirana sintagma, u kontekstu nenovčane tražbine koju treba zaštiti odnosi se, prema tako napisanom sadržaju, samo na pokretnine. Dakle, adhezijski postupak osiguranja odnosi se na osiguranje nenovčane tražbine predlagatelja koja je u svezi s pokretninama (u činjeničnom dijelu prijedloga predlagatelj tvrdi da se u nekretnini nalaze njegove osobne stvari, a to mogu biti isključivo pokretnine), dok se nenovčana tražbina u tužbi tiče isključivo nekretnine (i posjeda odnosno suposjeda u vezi s tom stvari). Prema tome, postoji distinkcija između one nenovčane tražbine koja je (veza posl.br. Psp-29/2025)

predmet postupka osiguranja u odnosu na onu nenovčanu tražbinu koja je predmet parnice.

10. Nadalje, sud smatra da je predlagatelj osiguranja učinio vjerojatnim da je kao vlasnik predmetne nekretnine (koja činjenica slijedi iz javne isprave u spisu), ujedno suposjednik iste, kako to tvrdi. Stoga nije bilo potrebno saslušavati, prethodno donošenju odluke o prijedlogu za osiguranja, predložene svjedokinje ŠL. Međutim, irelevantno od toga, time što se zahtjev za osiguranje ne odnosi na točno onu nenovčanu tražbinu koja je navedena u tužbenom zahtjevu, odlučeno je sadržajem dispozitiva. Nužno je ukazati da u pravnom poretku Republike Hrvatske postoje različiti oblici nenovčanih tražbina, koja se u pojedinom postupku osiguranja mora nužno precizno označiti, a to znači opisati (u zahtjevu) što je točno njezin sadržaj, odnosno opseg. Ukoliko je nenovčana tražbina usmjerena na zaštitu pokretnina, a parnica je već pokrenuta, tada se mora raditi o istoj nenovčanoj tražbini obzirom na objekt zaštite (ostvarenja prava).

11. Osim navedenog, zahtjev za osiguranje je odbijen i iz razloga što predlagatelj osiguranja nije makar nabrojao (konkretizirao) svoje osobne stvari za koje tvrdi da se nalaze u stanu i kojima ne može pristupiti. Iz činjeničnog dijela tužbe i prijedloga za osiguranje, slijedi da tužitelj za tvrdnje o promijeni brave na ulaznim vratima stana nije naveo nikakve dokaze. U svezi isticanja da je zamolio protivnicu osiguranja da mu preda primjerak ključa od nove brave, ali da je ona navedeno odbila učiniti, predlagatelj nije pojasnio je li s protivnicom samo usmeno razgovarao, ili ju je to zamolio sms-om, mail-om, nekom drugom aplikacijom s mobitela (pa da postoji pisani trag o tome koji bi bio dostavljen sudu), te je li mu protivnica eksplicitno, verbalno odbila predati ključ ili uopće nije odgovorila. Uz to, predlagatelj osiguranja nije dostavio u smislu dokaza, niti eventualno kakvu drugu ispravu, primjerice Uvjerenje / Potvrda o izlasku policijskih službenika na lice mjesta na intervenciju (potvrda o činjenicama), iz koje javne isprave je uobičajeno u postupcima smetanja posjeda i osiguranja, kada se pledira da je došlo do promjene brave / cilindra (i neposjedovanja novog ključa), utvrditi relevantne činjenice prilikom odlučivanja o zahtjevima stranaka koje su inicirale pokretanje tih hitnih postupka.

12. Dakle, svoje tvrdnje o načinu smetanja i činjenici da je upravo protivnica osiguranja smetala njegov suposjed predmetne nekretnine, odnosno posjed osobnih stvari (pokretnina), predlagatelj osiguranja ničim ne pokrjepljuje odnosno u tom smislu ne dostavlja nikakve dokaze (u prvom redu isprave) iz sadržaja kojih bi sud imao osnove za izvođenje zaključka, s dostatnim (u postupku osiguranja) nižim stupnjem konkluzije o njihovom postojanju. Navedene tvrdnje predlagatelja osiguranja ovom sudu nisu (opće)poznate, niti se radi o činjenicama čije se postojanje presumira, pa da ih po tim osnovama ne bi bilo potrebe utvrditi u postupku osiguranja (izvođenjem predloženih / dostavljenih dokaza), jasno, do spoznajne razine vjerojatnosti.

13. Slijedom svega navedenog riješeno je sadržajem dispozitiva. (veza posl.br. Psp-29/2025)

14. Završno, naglašava se da predmetnim rješenjem ni na koji način nije prejudicirana odluka o postavljenom tužbenom zahtjevu (meritumu spora), o kojem će parnični sud odlučiti nakon na glavnoj raspravi cjelokupno provedenog dokaznog postupka, odnosno svih dokaza koje će stranke tek dostaviti, odnosno koje će istaknuti, do zaključenja prethodnog postupka.

U Rijeci 27. svibnja 2025.

Sudac:

Robert Mihelj

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku od osam (8) dana računajući od prvog idućeg dana od dana dostave istog. Žalba se podnosi ovom sudu. O žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

Dostaviti:

- predlagatelju osiguranja – po pun., e.komunikacijom

- protivnici osiguranja – e.poštom