Republika Hrvatska
Općinski sud u Đakovu
Stalna služba u Našicama
Našice, Trg dr. F. Tuđmana 14.
Poslovni broj: Ovr-483/2025-7
R E P U B L I K A H R V A T S K A
Z A K L J U Č A K
Općinski sud u Đakovu, Stalna služba u Našicama, po sutkinji Anici Wolf, a na prijedlog višeg sudskog savjetnika Eve Nekić, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja Telemach Hrvatska d.o.o. Zagreb, Ulica Josipa Marohnića 1., OIB: 70133616033, zastupan po punomoćniku Hrvoju Sučiću, odvjetniku iz Zagreba, protiv ovršenika UM, ranije U iz [adresa]., OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Dijani Matoković, odvjetnici iz Našica, radi odlučivanja o žalbi ovršenika nakon proteka roka , dana 27. svibnja 2025. godine
z a k l j u č i o j e
I Nalaže se ovršeniku UM iz [adresa]., OIB: [osobni identifikacijski broj] , da u roku od 15 dana od dostave ovog zaključka pokrene parnicu radi proglašenja nedopuštenom izvansudske ovrhe na novčanim sredstvima ovršenika podnesene FINI, a određene na temelju rješenja o ovrsi javnog bilježnika Davida Crnova iz Đakova, poslovni broj: Ovrv-1197/2015 od 21. prosinca 2015. godine, s obzirom na žalbene razloge iz čl. 50. st. 1. t. 7, 9 i 11 Ovršnog zakona. II O troškovima žalbenog postupka sud će odlučiti naknadno posebnim rješenjem.
Obrazloženje
1. Punomoćnik ovršenika podnio je 30. travnja 2025. sudu žalbu nakon proteka roka, protiv rješenja o ovrsi javnog bilježnika Davida Crnova iz Đakova, poslovni broj: Ovrv-1197/2015 od 21. prosinca 2015. godine temeljem čl. 284 Ovršnog zakona. U žalbi je naveo da je ovrhovoditelj dana 28. ožujka 2025. protiv ovršenika FINI podnio zahtjev na naplatu temeljem ovršne isprave rješenja o ovrsi javnog bilježnika Davida Crnova iz Đakova, poslovni broj: Ovrv-1197/2015 od 21. prosinca 2015. Ovršenik podnosi žalbu nakon proteka roka i to zbog razloga iz čl. 50 st. 1 toč. 7 Ovršnog zakona odnosno jer ovrhovoditelj nije ovlašten na temelju istog rješenja protiv ovršenika tražiti ovrhu. Ovršenik taj razlog nije mogao istaknuti već u roku za prigovor protiv tog rješenja jer mu isto nikada ranije nije dostavljeno niti je znao za postojanje istog. U žalbi navodi da je javni bilježnik donio predmetno rješenje o ovrsi 21. prosinca 2015. i izdao potvrdu pravomoćnosti i ovršnosti s danom 3. ožujka 2016. Naglašava da javni bilježnik nije poštovao zakonske odredbe o osobnoj dostavi jer ovršenik nikada nije zaprimio predmetno rješenje o ovrsi, niti je znao za postojanje istog, za ovršni postupak je saznao tek 28. ožujka 2025. kada je putem mobilnog bankarstva vidio informaciju o zapljeni novčanih sredstava sa svog računa. Kako ovršenik nije zaprimio predmetno rješenje za zaključiti je da nisu bili ispunjeni zakonom propisani uvjeti za izdavanje potvrde pravomoćnosti i ovršnosti na rješenje o ovrsi. Ovršenik predlaže naslovnom sudu da sukladno odredbama Ovršnog zakona ukine potvrdu pravomoćnosti i ovršnosti na rješenje o ovrsi. Do dana 28. ožujka 2025. ovršenik nije imao saznanja o ranije pokušanoj naplati pred Financijskom agencijom. Da je o tome imao saznanja već bi u ranijem postupku koristio pravna sredstva koja su mu bila na raspolaganju. Ovršenik osporava potraživanje ovrhovoditelja kako u pogledu osnove tako i u pogledu visine. Osporava da bi u utuženom razdoblju postojao ugovorni odnos s ovrhovoditeljem iz kojeg bi proizilazilo predmetno potraživanje ovrhovoditelja i prema ovrhovoditelju nema nikakvih nepodmirenih obveza. Istaknuo je prigovor zastare predmetnog potraživanja. Predložio je da sud prihvati njegovu žalbu, ukine provedene radnje i obustavi ovrhu, te naloži ovrhovoditelju da naknadi troškove postupka (sastav žalbe 100,00 eur i trošak sudske pristojbe prema odluci suda), zajedno sa zateznom kamatom od dana presuđenja do isplate.
2. Prijedlog ovršenika od 30. travnja 2025. sud je dostavio na očitovanje punomoćniku ovrhovoditelja koji se podneskom od 26. svibnja 2025. očitovao, te naveo da navodi ovršenika nisu točni jer je javni bilježnik donio rješenje o ovrsi 21. prosinca 2015. koje je postalo pravomoćno 3. ožujka 2016., da je javni bilježnik tijelo javnog povjerenja koji je sukladno zakonu izvršio dostavu predmetnog rješenja o ovrsi ovršeniku i nema razloga dovoditi u pitanje zakonitost i pravilnost iskazane pravomoćnosti i ovršnosti. Naveo je kako ovršenik uz žalbu nije priložio niti jedan dokaz tvrdnji kako dostava javnobilježničkog rješenja o ovrsi nije uredno izvršena, a na istom je teret dokazivanja, već isključivo koristi protek vremena i činjenicu da je javnobilježnički spis protekom vremena uništen, sve kako bi izbjegao naplatu predmetnog potraživanja. U odgovoru je naveo da je predmetno rješenje o ovrsi prvi puta dostavljeno na provedbu FINI dana 8. ožujka 2016., što je vidljivo iz prijamnog pečata FINE u gornjem desnom kutu rješenja o ovrsi čiju je presliku u spis dostavio ovršenik. Rješenje je bilo navedeno u redoslijed naplate sve do ispunjenja zakonskih uvjeta propisanih u čl. 12 st. 1 Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima. Dakle, predmetno rješenje je isknjiženo protekom roka od tri godine od dana dostave rješenja na provedbu FINI iz Očevidnika u mjesecu ožujku 2019. Stoga je životno neuvjerljiva tvrdnja ovršenika kako mu je blokada računa po predmetnoj osnovi u razdoblju od tri godine mogla ostati nepoznata. U odnosu na prigovor zastare ovrhovoditelj je istaknuo kako j rok zastare za tražbine utvrđene pravomoćnim i ovršnim rješenjem o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave iznosi 10 godina od dana pravomoćnosti rješenja. Ovrhovoditelj je u odgovoru naveo kako je od dana donošenja rješenja o ovrsi ovrhovoditelj samo promijenio naziv kroz tvrtku društva iz Tele2 d.o.o. u Telemach Hrvatska d.o.o. Predložio je da sud žalbu ovršenika odbije kao neosnovanu, te naknadi trošak sastava podneska u iznosu od 125,00 eur s PDV-om i trošak sudske pristojbe po odluci suda, sve sa zateznom kamatom od dana presuđenja do isplate.
3. Odredbom čl. 284 st. 5 Ovršnog zakona (NN 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22, 6/24, dalje OZ) propisano je da tijekom izvansudske ovrhe ovršenik može nadležnom sudu protiv rješenja o ovrsi podnijeti žalbu nakon proteka roka, zatražiti od toga suda da odgodi ovrhu, odnosno pred njime poduzimati druge radnje na koje bi inače bio ovlašten tijekom sudske ovrhe. U konkretnom slučaju ovršenik je sudu podnio žalbu nakon proteka roka u kojoj je istaknuo žalbene razloge iz čl. 50 st. 1 toč. 7, 9 i 11 OZ.
4. Kako je ovrhovoditelj osporio navode ovršenika, a sud smatra da žalbene razloge (čl. 50. st. 1 toč. 7., 9. i 11. OZ) da ovrhovoditelj nije ovlašten tražiti ovrhu protiv ovršenika, da je tražbina prestala odnosno da je nastupila zastara tražbine o kojoj je odlučeno u ovršnoj ispravi nije mogao istaknuti u roku za žalbu protiv rješenja o ovrsi jer su isti nastupili kasnije, sud je ovršenika zaključkom uputio da u roku od 15 dana od dana dostave istog pokrene parnicu, radi proglašenja nedopuštenom izvansudske ovrhe na novčanim sredstvima ovršenika određene na temelju rješenja o ovrsi javnog bilježnika Davida Crnova iz Đakova, poslovni broj: Ovrv-1197/2015 od 21. prosinca 2015. Radi izloženog sud je temeljem čl. 52 st. 3, a u svezi s odredbom čl. 53 st. 1 OZ riješio kao u izreci po točkom I. Ukoliko ovršenik uspije u parničnom postupku sa zahtjevom da se proglasi nedopuštena izvansudska ovrha tada neće biti potrebno ukidanje potvrde pravomoćnosti i ovršnosti na rješenje o ovrsi javnog bilježnika.
5. U žalbi od 30. travnja 2025. punomoćnik ovršenika zatražio je naknadu troška postupka, sastava žalbe u ukupnom iznosu od 100,00 eur i troška sudske pristojbe. Sud će odluku o trošku donijeti nakon pravomoćnog okončanja parničnog postupka na koji je ovršenik upućen, ovisno o uspjehu u sporu, zbog čega je riješeno kao u izreci zaključka pod točkom II.
Našice, 27. svibnja 2025. godine
Viši sudski savjetnik:
Eva Nekić
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ovog zaključka nije dopušten pravni lijek.
DNA:
1. Punomoćnik ovrhovoditelja
2. Punomoćnik ovršenika
