REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U PAZINU

Franjevačke stube 2, Pazin

Poslovni broj P-727/2024-21

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Pazinu po sutkinji Mihaeli Kaligari Hek, u pravnoj stvari u kojoj sudjeluju tužiteljica TP, OIB [osobni identifikacijski broj], Lupoglav, Lupoglav 17 D, koju zastupaju punomoćnici iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Bojan Zustović, Marina Matanović i Zoran Sloković, odvjetnici u Pazinu, Franine i Jurine 7, i tuženici 1. MP, [adresa], nepoznatog boravišta, 2. LP pok. ZP, [adresa], nepoznatog boravišta, i 3. NP, [adresa], nepoznatog boravišta, sve tuženike zastupa privremeni zastupnik Dean Velenderić, odvjetnik u Pazinu, Ulica 25. rujna 4, radi utvrđenja prava vlasništva, nakon održanog pripremnog ročišta i glavne rasprave zaključene 26. svibnja 2025. u prisutnosti tužiteljice i njezinog punomoćnika HP, **.**.2025.

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da je tužiteljica stekla pravo vlasništva nekretnine oznake k. č. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], pa je 1. tuženik MP, dužan trpjeti da se na temelju ove presude, a po njezinoj pravomoćnosti, u zemljišnim knjigama na toj nekretnini izvrši uknjižba prava vlasništva u korist tužiteljice u cijelosti.

II. Utvrđuje se da je tužiteljica stekla pravo vlasništva nekretnina oznake k. č. [katastarska čestica], sve upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], pa je 2. tuženik LP pok. ZP, dužan trpjeti da se na temelju ove presude, a po njezinoj pravomoćnosti, u zemljišnim knjigama na tim nekretninama izvrši uknjižba prava vlasništva u korist tužiteljice u cijelosti.

III. Utvrđuje se da je tužiteljica stekla pravo vlasništva nekretnine oznake k. č. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], pa je 2. tuženik LP pok. ZP dužan trpjeti da se na temelju ove presude, a po njezinoj pravomoćnosti, u zemljišnim knjigama na toj nekretnini izvrši prijenos njegovog suvlasničkog udjela odnosno uknjižba prava vlasništva u korist tužiteljice u cijelosti.

IV. Utvrđuje se da je tužiteljica stekla pravo vlasništva nekretnina oznake k. č. [katastarska čestica], obje upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], pa je 3. tuženica NP r. LP, [adresa], dužna trpjeti da se na temelju ove presude, a po njezinoj pravomoćnosti, u zemljišnim knjigama na tim nekretninama izvrši uknjižba prava vlasništva u korist tužiteljice u cijelosti.

V. Nalaže se tužiteljici da privremenom zastupniku tuženika Deanu Velenderiću, odvjetniku u Pazinu, isplati troškove postupka u iznosu 200,00 eura (dvjesto eura) u roku 15 (petnaest) dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica je 12. srpnja 2024. podnijela tužbu (str. 1–2) protiv tuženika radi utvrđenja prava vlasništva na k. č. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina], pa da su tuženici dužni trpjeti da se izvrši uknjižba prava vlasništva u korist tužiteljice. U obrazloženju tužbe je u bitnome navela da su predmetne nekretnine bile izvanknjižno vlasništvo pok. FP, koju su po smrti 1986. naslijedili pok. ZP (suprug) i kćeri pok. ŠP i TP. Po smrti Josipa Šegona 1992., sporazumom nasljednica TP i pok. ŠP, sve navedene nekretnine pripale u vlasništvo TP, u cijelosti. Sve predmetne nekretnine da su oduvijek smatrane vlasništvom pravnih prednika tužiteljice i nalazile se u njihovom samostalnom i poštenom posjedu od kada pamte najstariji mještani. Nekretnine da u naravi predstavljaju poljoprivredno i šumsko zemljište koje je obitelj tužiteljice koristila i održavala u skladu s njegovom namjenom za uzgoj poljoprivrednih kultura, kao pašnjake, odnosno sjenokoše i za sječu drva. Nitko da nikada nije smetao pravne prednike tužiteljice ili samu tužiteljicu u vršenju vlasničkih i posjedničkih ovlaštenja na predmetnim nekretninama, te su isti sve nekretnine držali svojim vlasništvom. Dakle, tužiteljica da je nasljeđivanjem, diobom i dosjelošću, stekla predmetne nekretnine te se smatra njihovom vlasnicom u cijelosti. Iz svega navedenog da proizlazi da tužiteljica ima pravni interes za podnošenje tužbe na utvrđenje jer je ona stvarna vlasnica predmetnih nekretnina koje u zemljišnim knjigama pogrešno dolaze upisane kao (su)vlasništvo tuženika.

2. Tuženici, koje je u postupku zastupao privremeni zastupnik Dean Velenderić (rješenje posl. br. P-727/2024-5 od 19. kolovoza 2024., str. 32–34), u odgovoru na tužbu od 16. rujna 2024. (str. 37–38), opreza radi usprotivili su se tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti, ne i izvođenju dokaznih prijedloga predloženih po tužiteljici.

3. Na temelju rezultata cjelokupnog dokaznog postupka, i to ocjene pročitanih i razgledanih isprava u spisu (izvadaka iz zemljišne knjige, str. 3–6, izvoda iz katastarskog plana, str. 7–12, 85–90, prijepisa posjedovnih listova, str. 13–18, 91–93, ugovora o diobi od 10. svibnja 2024., str. 19–24, uklopa DOF-a i DKP-a s označenim pozicijama, str. 73–84), te izvedenih dokaza uviđajem uz sudjelovanje mr. sc. ĐP, dipl. ing. geod., stalnog sudskog vještaka mjernične struke i procjenitelja nekretnina, iz LIMISTER j. d. o. o. Rovinj, radi identifikacije utužene nekretnine, i saslušanjem svjedoka EP i OP te tužiteljice (str. 63–67), a u skladu s čl. 8. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ br. 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/2008., 96/2008. – Odluka USRH, 123/2008., 57/2011., 148/2011. – pročišćeni tekst, 25/2013., 89/2014. – Odluka USRH, 70/2019., 80/2022., 144/2022. i 155/2023.; dalje: ZPP), sud je odlučio da je tužbeni zahtjev osnovan.

4. Predmet ovog spora predstavlja zahtjev tužiteljice za utvrđenje prava vlasništva na nekretninama oznake k. č. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina], putem nasljeđivanja odnosno dosjelosti.

5. U postupku je utvrđeno da su kao zemljišnoknjižni suvlasnici predmetnih nekretnina upisani tuženici, i to na k. č. [katastarska čestica] iz zk. ul. [broj ZK uloška] u k. o. [katastarska općina] – MP, u cijelosti; na k. č. [katastarska čestica] iz zk. ul. [broj ZK uloška] u k. o. [katastarska općina] – TPI, u cijelosti; na k. č. [katastarska čestica] iz zk. ul. [broj ZK uloška] u k. o. [katastarska općina] – tužiteljica u 4/8 dijela i TPI u 4/8 dijela; te na k. č. [katastarska čestica] iz zk. ul. [broj ZK uloška] u k. o. [katastarska općina] – NP, u cijelosti.

6. Nekretnine na k. č. [katastarska čestica] u katastarskom operatu dolaze upisane u posjedovni list broj 273 za k. o. [katastarska općina], a kao posjednice navedene su tužiteljica i njezina pok. sestra ŠP. Nekretnina k. č. [katastarska čestica] u katastarskom operatu dolazi upisana u posjedovni list broj 794 za k. o. [katastarska općina], a kao posjednica navedene je pok. sestra tužiteljice ŠP. Nekretnine k. č. [katastarska čestica] u katastarskom operatu dolaze upisane u posjedovni list broj 793 za k. o. [katastarska općina], a kao posjednica navedena je tužiteljica.

7. Identifikaciju nekretnina u postupku je izvršio mr. sc. ĐP, dipl. ing. geodezije, kao mjernični vještak, čiji je nalaz sud, uzimajući u obzir i to da stranke nisu imale primjedbi, pozitivno ocijenio. Vještak je uspoređujući stanje u naravi s katastarskim planovima i ortofoto snimcima za k. o. [katastarska općina] identificirao i na uklopu DOF I DKP prikazao predmetne nekretnine (pozicijama). Utvrdio je da su u posjedovnom listu broj 793, upisane su k. č. [katastarska čestica] livada površine 4963 m2, koja je označena na uklopu DOF i DKP na poziciji 2b; k. č. [katastarska čestica] pašnjak površine 2956 m2 označena je na poziciji 1a; k. č. [katastarska čestica], livada površine 1989 m2, koja je označena na poziciji 1d. Nadalje, u posjedovnom listu broj 273 upisane su k. č. [katastarska čestica], livada površine 453 m2, koja je označena na uklopu DOF i DKP oznakom 2b, k. č. [katastarska čestica] livada površine 1054 m2 koja je označena na poziciji 1b; k. č. [katastarska čestica] šuma površine 1759 m2, na poziciji 2a; k. č. [katastarska čestica] pašnjak površine 2841 m2, na poziciji 2a; k. č. [katastarska čestica] pašnjak površine 450 m2 na poziciji 2a; te k. č. [katastarska čestica] šuma površine 1964 m2, na poziciji 2a. U posjedovnom listu broj 794 upisana je k. č. [katastarska čestica] pašnjak površine 852 m2, prikazana na poziciji 1c uklopa DOF-a i DKP-a.

8. U stvarnom posjedu predmetnih nekretnina danas je tužiteljica, prije nje u posjedu je bio njezin otac ZP koji je umro 1992. (rođen 1921.), a prije njega tužiteljičina majka, Josipova supruga, FP rođena TPI (rođena 1922.) koja je umrla 1986. Tužiteljica je s obitelji predmetne nekretnine koristila kao poljoprivredno i šumsko zemljište odnosno za uzgoj poljoprivrednih kultura, kao pašnjake, za sjenokošu i za sječu drva. Po smrti Josipa Šegona 1992, sporazumom njegovih nasljednica, tužiteljice i njezine sestre sada pokojne ŠP, sve predmetne nekretnine pripale u vlasništvo TP, u cijelosti. Navedeno je utvrđeno na temelju u potpunosti suglasnih i iz tog razloga pozitivno ocijenjenih iskaza saslušanih svjedoka, oba rodom vezani za Sveti Petar u Šumi, čiji su iskazi bili i u suglasju s iskazom tužiteljice. Svima su bili poznati nazivi predmetnih nekretnina („Trsine“, „Teža“, „Kamenjak“, „Berešćak“, „Frlanovica“, „Pod Veliki Brig“), i to EP jer u blizini predmetnih ima nekretnina u vlasništvu i posjedu svoje obitelji, a OP jer ih je on koristio zajedno s tužiteljicom još kao dijete, u vremenima kada se zemlja obrađivala, kada su ljudi držali domaće životinje i kada su si svi članovi proširene obitelji pomagali. Osim toga, posljednji svjedok redovito obilazi područje gdje se predmetne nekretnine nalaze, pa mu bilo poznato i prije identifikacije što one predstavljaju u naravi danas, a to su većinom šume, što je potvrdila i tužiteljica.

9. U ovom postupku nije dokazano da tužiteljica i njezini pravni prednici kroz cijelo vrijeme posjedovanja, i to najmanje od 1986., nisu znali ili da su s obzirom na okolnosti imali dovoljno razloga posumnjati da im ne pripada pravo na posjed predmetnih nekretnina. Sud je to zaključio budući da je iz iskaza saslušanih svjedoka jasno da im nitko nije smetao posjed niti bilo što tražio za predmetne nekretnine, pa ni upisani zemljišnoknjižni vlasnici. Dodatno uporište tom zaključku daje i činjenica da su posjednice predmetnih nekretnina tužiteljica i njezina sestra, a opće je poznato da je katastarsko stanje prvenstveno zbog poreznih nameta, održavalo stvarno stanje.

9. 1. U postupku nije dokazano ni da su tužiteljica i njezini prednici u posjed ušli silom, prijevarom ili zlouporabom povjerenja. Niti jedan od saslušanih svjedoka nikada nije čuo da bi prednicima tužiteljice odnosno tužiteljici netko osporavao pravo na posjed. Štoviše, saslušani nikada nisu vidjeli tuženike na prijeporu, a zapravo ni ne znaju tko su oni. Kroz cijeli svoj životni vijek jedino su prednike tužiteljice vidjeli na predmetnim nekretninama, da ih koriste i obrađuju, i njih su držali kao njihove vlasnike. Tužiteljica i prednici su vršili samostalan i neprekidan posjed te su se u pogledu predmetnih nekretnina ponašali kao vlasnici, a tužiteljica to čini i danas.

10. Jedan od načina stjecanja prava vlasništva predstavlja i pravni institut dosjelosti. Dosjelost je stjecanje prava vlasništva neke stvari njezinim neprekidnim samostalnim posjedovanjem kroz zakonom određeno vrijeme. Time se višegodišnjem posjedovnom stanju priznaje vlasničkopravni učinak čime se uklanja razlika između faktičnog i pravnog.

10. 1. Sukladno odredbi čl. 159. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ br. 91/1996., 68/1998.,137/1999., 22/2000., 73/2000., 114/2001., 79/2006., 141/2006., 146/2008., 38/2009., 153/2009., 143/2012., 152/2014., 81/2015.

– pročišćeni tekst i 94/2017. – ispravak pročišćenog teksta; dalje: ZV) dosjelošću se stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari. Samostalni posjednik čiji je posjed nekretnine zakonit, istinit i pošten stječe je dosjelošću protekom deset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja, a samostalni posjednik nekretnine kojem je posjed barem pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom dvadeset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja. Samostalni posjed postoji ako posjednik izvršavajući svoju faktičnu vlast ne izvršava ničiju tuđu vlast, a posjed nema onaj tko prividno posjeduje ali ne izvršava nikakvu svoju vlast glede tuđe stvari.

10. 2. Odredba čl. 160. st. 1. i 2. ZV-a određuje da vrijeme potrebno za dosjelost počinje teći onoga dana kad je posjednik stupio u samostalni posjed stvari i završava istekom posljednjeg dana vremena potrebnog za dosjelost, a u vrijeme potrebno za dosjelost uračunava se i vrijeme za koje su prednici sadašnjeg posjednika neprekidno posjedovali kao zakoniti, pošteni i istiniti samostalni posjednici odnosno kao pošteni samostalni posjednici. Pretpostavka stjecanja prava vlasništva dosjelošću je barem pošten posjed. Posjed je pošten ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je obzirom na okolnosti imao razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed (čl. 18. st. 3. ZV-a). Zakoniti posjed postoji ako posjednik ima valjani pravni temelj tog posjedovanja, dakle, objektivno valjani titulus ili naslov stjecanja.

11. Tužiteljica je u nesmetanom samostalnom posjedu predmetnih nekretnina najmanje od 1992., a putem prednika unazad najmanje od 1986. Budući da je taj posjed najmanje pošten, predmetne nekretnine stekla je u vlasništvo (i) dosjelošću.

12. Slijedom iznijetog, sud je utvrdio da je tužiteljica stekla pravo vlasništva nekretnina k. č. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina], pa da su tuženici dužni trpjeti da se na temelju ove presude, a po njezinoj pravomoćnosti, na tim nekretninama izvrši uknjižba prava vlasništva u korist tužiteljice u cijelosti, sve kao u t. I. i IV. izreke presude.

13. Privremeni zastupnik tuženika je potraživao trošak sastava odgovora na tužbu, odnosno 100 bodova, ukupno 200,00 eura.

13. 1. Zahtjev za naknadu troškova privremenog zastupnika je osnovan. Privremeni zastupnik postavljen iz redova odvjetnika ima pravo na naknadu prouzročenih troškova na ime zastupanja tuženika prema Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika. Takav pravni stav zauzeo je i Vrhovni sud Republike Hrvatske u odluci posl. br. Rev-169/2021 od 11. siječnja 2023. U skladu s Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ br. 138/2023.) i čl. 155. ZPP-a, uzimajući u obzir vrijednost predmeta spora, privremenom zastupniku pripada naknada za zastupanje u zatraženom iznosu od 200,00 eura.

13. 2. Slijedom toga, odlučeno je kao u t. V. izreke presude.

U Pazinu 27. svibnja 2025.

Sutkinja

Mihaela Kaligari Hek

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU

Protiv ove presude dopuštena je žalba nadležnom županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda u roku 15 (petnaest) dana od dostave presude.

DNA:

– tužiteljica po punomoćniku, uz rješenje o sudskoj pristojbi za presudu

– tuženici po privremenom zastupniku

– Ministarstvo financija – Porezna uprava, Područni ured, Ispostava Pazin, Družbe Sv. Ćirila i Metoda 10, po pravomoćnosti.