Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    

    Republika Hrvatska

    Županijski sud u Splitu

    Split,Gundulićeva29a

    Poslovni broj: Kž-93/2023-5

    U I M E R E P U B L I K E H R VA T S K E

    P R E S U D A

    Županijski sud u Splitu u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Nevena Cambja, kao predsjednika vijeća, Marie Majić i Damira Romca, kao članova vijeća, uz sudjelovanje sudske više savjetnice Ive Mihanović, kao zapisničarke u kaznenom predmetu protiv optužene ŽI, zbog kaznenog djela iz članka 139. stavka 2. u svezi sa stavkom 1. Kaznenog zakona ("Narodne novine" br. 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19 i 84/21– dalje u tekstu: KZ/11), odlučujući o žalbama optuženice i oštećene žrtve LI podnesenima protiv presude Općinskog suda u Varaždinu poslovnog broja K-78/2022-22 od 31. listopada 2022., u sjednici održanoj 27. svibnja 2025.

    p r e s u d i o  j e

    I. Djelomično se prihvaća žalba optužene ŽI, preinačuje se prvostupanjska presuda u odluci o kazni na način da se optuženica, za kazneno djelo prijetnje iz članka 139. stavka 2. u svezi sa stavkom 1. KZ/11 zbog kojeg je prvostupanjskom presudom proglašena krivom, na temelju članka 139. stavka 2. KZ/11 osuđuje na kaznu zatvora u trajanju od 6 (šest) mjeseci, nakon čega joj se na temelju članka 56. KZ/11 izriče uvjetna osuda tako da se kazna zatvora na koju je osuđena neće izvršiti, ako u vremenu provjeravanja u trajanju od 1 (jedne) godine ne počini novo kazneno djelo.

    II. Prihvaća se žalba oštećene žrtve LI, preinačuje se prvostupanjska presuda u odluci o troškovima postupka na način da je na temelju članka 148. stavka 1. u svezi s člankom 145. stavcima 1. i 2. točkama 6. i 7. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ br. 152/08, 76/09, 80/11, 91/12 - odluka Ustavnog suda broj 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17 i 126/19, 80/22 i 36/24– dalje u tekstu: ZKP/08) optužena ŽI, u roku od 15 (petnaest) dana od pravomoćnosti presude, dužna naknaditi troškove postupka u iznosu paušala od 800,00 Eur-a, kao i nužne izdatke oštećene žrtve LI te nagradu i nužne izdatke njezinog opunomoćenika Tomislava Kovača, odvjetnika u Varaždinu, a o kojima će prvostupanjski sud donijeti posebno rješenje.

    III. U preostalom dijelu žalba optužene ŽI odbija se kao neosnovana te se u pobijanom, a nepreinačenom dijelu potvrđuje prvostupanjska presuda.

    Obrazloženje

    1. Pobijanom presudom Općinski sud u Varaždinu optuženu ŽI proglasio je krivom zbog počinjenja kaznenog djela prijetnje iz članka 139. stavka 2. u svezi sa stavkom 1. KZ/11 te ju je na temelju odredbe članka 139. stavka 2. KZ/11 osudio na kaznu zatvora u trajanju od 7 (sedam) mjeseci. Nakon toga na temelju članka 56. KZ/11 izrečena joj je uvjetna osuda na način da se kazna zatvora na koju je optuženica osuđena neće izvršiti, ako u roku od 2 (dvije) godine (pri čemu je propušteno navesti kako rok provjeravanja počinje teći od pravomoćnosti presude) ne počini novo kazneno djelo.

    1.1. Na temelju članka 148. stavka 1. u svezi s člankom 145. stavkom 2. točkom 6. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ br. 152/08, 76/09, 80/11, 91/12 - odluka Ustavnog suda broj 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17 i 126/19, 80/22 i 36/24– dalje u tekstu: ZKP/08-22) optužena ŽI dužna naknaditi troškove postupka u iznosu paušala od 800,00 Eur-a/106,18 kuna u roku od 15 dana.

    2. Protiv navedene presude žalbu je podnijela optužena ŽI po braniteljici Lidiji Hrg odvjetnici iz Odvjetničkog društva Korušić, Hrg i Vukalović j.t.d. sa sjedištem u Varaždinu, zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i povrede kaznenog zakona s prijedlogom da se prvostupanjska presuda preinači na način ju se oslobodi optužbe ili da se presuda ukine i predmet uputi prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

    2.1. Također je i oštećena žrtva LI podnijela žalbu protiv prvostupanjske presude zbog odluke o troškovima postupka s prijedlogom da se ista preinači u skladu s žalbenim navodima.

    3. Odgovori na žalbe nisu podneseni.

    4. Prije održavanja sjednice vijeća, u suglasju s člankom 474. stavkom 1. ZKP/08- 22 spis je dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Splitu, koje ga je potom vratilo nakon obavljenog razmatranja ovome sudu na daljnje postupanje.

    5. Žalba optužene ŽI je djelomično osnovana, dok je žalba oštećene žrtve LI osnovana.

    6. Optužena ŽI pobija presudu zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 1. točke 11. ZKP/08-22 jer da je izreka presude proturječna sama sebi i svojim razlozima, ali žalbeni navodi kojima pokušava obrazložiti na koji način je prvostupanjski sud počinio tu bitnu povredu odredaba kaznenog postupka, sadržajno se odnose na žalbenu osnovu pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, u okviru koje će se i ocijeniti.

    6.1. No, ispitujući prvostupanjsku presudu u povodu istaknutih žalbenih navoda ovaj sud je utvrdio kako je izreka prvostupanjske presude jasna i neproturječna, u suglasju je sa svojim razlozima, prvostupanjski sud je dao jasne i neproturječne razloge o svim odlučnim činjenicama te o odlučnim činjenicama ne postoji znatno proturječje između onoga što se navodi o sadržaju tih isprava i iskaza danih u postupku i samih tih isprava i iskaza pa se prvostupanjska presuda može ispitati. Stoga neutemeljeno optuženica pobija prvostupanjsku presudu zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 1. točke 11. ZKP/08-22.

    7. Pobijajući pravilnost činjeničnog stanja utvrđenog po prvostupanjskom sudu optuženica u žalbi iznosi analizu provedenih dokaza, koja je sasvim suprotna analizi dokaza u pobijanoj presudi i zaključuje kako nije dokazano da bi počinila kazneno djelo za koje se tereti, a sve u cilju izbjegavanja krivnje u ovom postupku. Tako se u žalbi optuženice navodi kako je prvostupanjski sud neutemeljeno prihvatio iskaz oštećene žrtve LI budući da nitko od ispitanih svjedoka ne potvrđuje njezine navode kojima tereti optuženicu, da sud pogrešno „indirektnim svjedocima NI i MI ….. neograničeno vjeruje“, a samo selektivno prihvaća iskaze svjedoka HI, DI i RI.

    7.1. Suprotno ovim žalbenim navodima prvostupanjski sud pravilno je utvrdio sve odlučne činjenice za koje je dao detaljne, uvjerljive i logički obrazložene razloge, a budući da imaju potporu u stanju spisa, to ih je prihvatio i ovaj sud.

    7.2. Tako je sasvim ispravno prvostupanjski sud ocijenio iskaz oštećene žrtve LI kao vjerodostojan jer je o svim bitnim i odlučnim okolnostima iskazivala dosljedno, budući da je ispitivana u više navrata, i to vrlo uvjerljivo, detaljno opisujući kako je inkriminirane prigode tekao razgovor između nje i optuženice, u kojem joj je na kraju optuženica zaprijetila kako je „sada u stanju nekoga ispikati“, pri čemu je prema njoj podigla obje ruke u zrak sa stisnutim šakam. Kako se to sve događalo u kuhinji ugostiteljskog objekta, koji je u vlasništvu supruga optuženice, u kojoj su se nalazili noževi, preplašila se i otišla u garderobu po stvari nakon čega je pozvala supruga da dođe po nju. Suprug žrtve NI i njezin sin MI doista nisu bili prisutni inkriminiranom događaju, ali im je žrtva prepričala što se dogodilo i to upravo na istovjetan način kako je to opisala u svojim iskazima tijekom postupka.

    7.3. Svjedokinja HI je opisala kako je vidjela da optuženica i žrtva razgovaraju, ali kako je morala posluživati goste tako nije čula o čemu su njih dvije razgovarale. Svjedokinja RI je iskazivala općenito o poslovanju obrta supruga optuženice u kojem je radila zajedno sa žrtvom i HI, a o samom sukobu između optuženice i oštećene žrtve iskazala je ono što je vidjela i čula, a kako je bila prezaposlena čula je samo kako je optuženica kazala žrtvi LI „nećeš ti dobiti otkaz“, nakon što je oštećena žrtva njoj rekla da će dati otkaz, nakon čega je LI napustila kuhinju. Ovaj dio iskaza navedene svjedokinje odgovara opisu događaja kojeg je dala upravo žrtva u odnosu na onaj dio koji je prethodio prijetnjama optuženice. To što svjedokinje HI i RI nisu čule prijetnje koje je optuženica izrekla žrtvi LI je logično jer su tad obje bile zaokupljene svojim poslom.

    7.4. Zbog toga navodi žalbe optuženice o tome kako su iskazi svjedoka NI i MI upitni u svojoj vjerodostojnosti te što je prvostupanjski sud prihvatio samo pojedine dijelove iskaza svjedokinja HI i RI, što da bi sve ukazivalo na pogrešno utvrđeno činjenično stanje, nisu doveli u pitanje pravilnost zaključaka prvostupanjskog suda u pogledu okolnosti odlučnih za pravilno utvrđenje činjeničnog stanja. Sasvim ispravno je prvostupanjski sud prihvatio one dijelove iskaza svjedokinja HI i RI u onom dijelu u kojem su podudarni s iskazom oštećene žrtve, a ta okolnost govori upravo kako je oštećena žrtva doista iskreno iskazala što se događalo inkriminirane prigode. Stoga je prvostupanjski sud pravilno zaključio kako je optuženica postupila na način pobliže opisan u činjeničnom opisu kaznenog djela u izreci prvostupanjske presude, čime je ostvarila sva zakonska obilježja kaznenog djela prijetnje iz članka 139. stavka 2. u svezi sa stavkom 1. KZ/11.

    8. Na žalbenu osnovu povrede kaznenog zakona optuženica nadovezuje žalbenu osnovu pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja pa se žalbeni navodi u tom dijelu isprepliću. Optuženica smatra kako je prvostupanjski sud pogriješio kada je proglasio krivom jer njezina prijetnja nije bila ozbiljna niti je bila upućena oštećenoj žrtvi LI. Međutim, ovakvi navodi nisu prihvatljivi jer s obzirom na okolnosti u kojima se zbio sporni događaj, način i mjesto gdje su prijetnje izrečene, kao i njihov sadržaj, upućuju na zaključak kako su prijetnje bile upućene žrtvi, a objektivno su doista bile pogodne da kod drugoga izazovu strah i bojazan za život. Na pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje prvostupanjski sud utemeljeno je primijenio kazneni zakon kada je optuženicu proglasio krivom zbog kaznenog djela prijetnje iz članka 139. stavka 2. u svezi sa stavkom 1. KZ/11.

    9. Optuženica nije podnijela žalbu zbog odluke o kazni, ali kako je člankom 478. ZKP/08 propisano da žalba zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i povrede kaznenog zakona podnesena u korist optuženika u sebi sadrži i žalbu zbog odluke o kazni, tako je ovaj sud ispitao pobijanu presudu kao da takva žalba optuženice postoji.

    9.1. Po ocjeni ovog suda prilikom odluke o kazni ispravno su vrednovani stupanj krivnje optuženice kojim je počinila kazneno djelo, dakle s izravnom namjerom, jačina ugrožavanja i stupanj povrede zaštićenog dobra. Međutim, kao olakotne okolnosti na odgovarajući način nije prvostupanjski sud cijenio dosadašnju neosuđivanost optuženice, njezino zdravstveno stanje budući da boluje od artritisa pa ih je podcijenio, dok je značajno precijenio otegotnu okolnost što je optuženica kazneno djelo prijetnje počinila prema žrtvi, zaposlenici obrta u vlasništvu njezinog supruga. Tim okolnostima je primjereno osuditi optuženicu na kaznu zatvora u trajanju od šest mjeseci, slijedom čega je kazna iz pobijane presude, u trajanju od sedam mjeseci, ipak strože odmjerena. Pravilno je prvostupanjski sud zaključio kako se svrha kažnjavanja propisana člankom 41. KZ/11 u potpunosti može ostvariti izricanjem uvjetne osude, ali rok provjeravanja od dvije godine nije primjeren značaju olakotnih okolnosti u odnosu na samo jednu otegotnu. U tom smislu preinačena je prvostupanjska presuda i u odluci o duljini trajanja roka provjeravanja uvjetne osude jer kako optuženica niti prije, a niti nakon počinjenja kaznenog djela se nije javljala kao počiniteljica drugih kaznenih djela, tako ovaj sud zaključuje kako je počinjeno kazneno djelo samo eksces u njezinom ponašanju, a ne uobičajeni obrazac postupanja. S obzirom na izneseno za očekivati je da se optuženica ubuduće neće javljati kao počiniteljica novog kaznenog djela i da će se isto tako ovakvom osudom jačati povjerenje građana u pravni poredak utemeljen na vladavini prava, utjecati i na sve druge da ne čine kaznena djela kroz jačanje svijesti o pogibeljnosti činjenja kaznenih djela i o pravednosti kažnjavanja.

    10. U pravu je oštećena žrtva LI kada pobija presudu zbog odluke o troškovima postupka, ističući kako je prvostupanjski sud propustio obvezati optuženicu da naknadi i one troškove koje su nastale na njezinoj strani. Kako je optuženica prvostupanjskom presudom proglašena krivom, prema članku 148. stavku 1. ZKP/08 dužna je naknaditi i troškove postupka iz članka 145. stavka 1. i 2. točke 7. ZKP/08, a ne samo troškove paušala, kako ju je obvezao prvostupanjski sud. Zbog toga je bilo nužno prihvatiti žalbu oštećene žrtve i u tom dijelu preinačiti presudu na način da će o tim troškovima odlučiti prvostupanjski sud posebnim rješenjem.

    11. Ujedno je prvostupanjski sud, u povodu žalbi optužene ŽI i oštećene žrtve LI, ispitao pobijanu presudu i po službenoj dužnosti u smislu članka 476. stavka 1. točaka 1. i 2. ZKP/08, ali nije utvrdio da bi prvostupanjski sud počinio neku povreda zakona propisanih tim odredbama.

    12. Sukladno obrazloženom odlučeno je kao u izreci u suglasju s člankom 486. stavkom 1. i 482. ZKP/08.

    Split, 27. svibnja 2025.

    Predsjednik vijeća

    Neven Cambj

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.