REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara

Poslovni broj: Pr-1484/2022-41

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu po sucu toga suda Ivani Starčević, kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužitelja IG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Marijanu Ruždjaku, odvjetniku iz Odvjetničkog društva Ruždjak i partneri d.o.o. iz Zagreba, protiv tuženika ZAGREBAČKI HOLDING d.o.o. Zagreb, Ulica grada Vukovara 41, OIB: 85584865987, zastupanog po punomoćniku Denisu Bajsu, odvjetniku iz Odvjetničkog društva Mihočević & Bajs iz Zagreba, radi nedopuštenosti otkaza, nakon glavne i javne rasprave zaključene dana 11. travnja 2025.g. u prisutnosti tužitelja osobno, punomoćnika tužitelja te punomoćnika tuženika, dana 27. svibnja 2025.g.

p r e s u d i o  j e

I Utvrđuje se da je Odluka tuženika ZAGREBAČKI HOLDING d.o.o. Zagreb, Ulica grada Vukovara 41, OIB: 85584865987, od 26. svibnja 2022.g. nedopuštena te da radni odnos tužitelja kod tuženika nije prestao pa se nalaže tuženiku da tužitelja vrati na rad, radi obavljanja poslova za koje je sklopio Ugovor o radu za radno mjesto "Pomoćnik voditelja podružnica u Uredu Voditelja podružnice Vladimir Nazor" ili drugo ogovarajuće radno mjesto, kao i da mu tuženik naknadi parnični trošak, sve u roku od 15 dana.

II Nalaže se tuženiku da tužitelju naknadi trošak ovog parničnog postupka u iznosu od 625,00 eura, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj je kod tuženika temeljem Ugovora o radu sklopljenog s tuženikom 31. ožujka 2020. te dodatka tom ugovoru od 4. prosinca 2020. i 26. siječnja 2021. obavljao poslove Pomoćnika Voditelja podružnice u uredu Voditelja podružnice Vladimir Nazor u Zagrebu. Odlukom tuženika o poslovno uvjetovanom otkazu od 26. svibnja 2022. tužitelju je otkazan ugovor o radu zbog gospodarskih i organizacijskih razloga. Tužitelj je navedenu odluku primio 1. lipnja 2022. Protiv tog otkaza tužitelj je uložio zahtjev za zaštitu prava dana 07. lipnja 2022. na koji tuženik nije odgovorio. Otkaz ugovora o radu tužitelju je nezakonit i nedopušten i to kako u dijelu koji se odnosi na proceduru otkazivanja, tako i u odnosu na opravdani razlog. Iz osporavanog otkaza nije vidljivo koji su stvarni razlozi za otkaz. Postupak rješavanja kolektivnog viška radnika koji se navodi u otkazu provođen je više od 6 mjeseci prije donošenja Pravilnika za koje se u otkazu navodi da su doveli do prestanka potrebe za radom na pojedinim radnim mjestima. Navedeno znači da stvarni razlozi za provođenje postupka rješavanja kolektivnog viška nisu niti postojali u vrijeme njegovog provođenja.

Savjetovanje sa Sindikalnim povjerenicima u ulozi radničkog vijeća o namjeri rješavanja kolektivnog viška nije zakonito provedeno, niti su sindikalni povjerenici uopće mogli imati uvid u pravilnike koji su doneseni više mjeseci kasnije, a zbog kojih je mogla prestati potreba za radom pojedinih radnika.

Odluka o otkazu tužitelja ne sadrži obrazloženje vezano za razloge otkaza tužitelju, nego se općenito poziva na razloge navedene u postupku rješavanja kolektivnog viška. Stoga obrazloženje otkaza nema bilo kakvih odlučnih razloga o tome zbog čega je prestala potreba za radom tužitelja.

Savjetovanje o otkazu ugovora o radu tužitelju prevedeno je prije donošenja pravilnika kojima je, navodno, ukinuto radno mjesto tužitelja pa se radi o evidentnom kršenju procedure otkazivanja.

Osim što je procedure otkazivanja provedena protivno zakonu, ne postoji niti jedan opravdan razlog za otkaz ugovora o radu. Poslodavac tužitelja je Zagrebački holding d.o.o., a ne Podružnica u kojoj je tužitelj radio. Stoga i ukidanje nekih radnih mjesta u Podružnici ne znači prestanak potrebe za obavljanjem tih poslova kod tuženika. Iz opisa poslova koje je tužitelj obavljao vidljivo je da se ti poslovi i nadalje obavljaju kod tuženika Zagrebački holding d.o.o.

Zbog navedenog je netočan i neistinit navod obrazloženja otkaza da se u konkretnom slučaju ne radi o smanjivanju broja radnika na pojedinom radnom mjestu, nego da za poslovima na kojima je tužitelj radio više nema potrebe.

U skladu s navedenim, otkaz ne sadrži niti obrazloženje o tome na koji su način primijenjene odredbe o socijalnom odabiru pa je otkaz i zbog navedenog nezakonit. Slijedom navedenog predlaže da sud usvoji tužbu i tužbeni zahtjev tužitelja te naloži tuženiku plaćanje sudskih troškova .

2. Tuženik osporava tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti. Ovo iz sljedećih razloga: Tužitelj u tužbi u bitnom ističe:

- da se iz Otkaza ne vidi koji su stvarni razlozi za otkaz te da je postupak rješavanja viška radnika provođen 6 mjeseci prije donošenja pravilnika za koje se navodi da su doveli do prestanka potrebe za radom radnika;

- savjetovanje sa sindikatima nije zakonito provedeno, a posebno da je savjetovanje trebalo biti sa sindikalnim povjerenikom;

- da nije prestala potreba za obavljanjem poslova tužitelja jer isti i dalje postoje kod tuženika;

Navodi tužitelja su neosnovani.

Postupak Kolektivnog viška je bio zakonit, štoviše isti je bio poduzet i proveden sukladno najvišim standardima, i to onim koji ne propisuje zakonodavstvo, nego najbolje prakse. U tome smislu, bilo je zakonito i savjetovanje sa sindikatima. Tako je u skladu s Odlukom Uprave Društva od 30. prosinca 2021. godine, dana 30.12.2021. godine započet postupak savjetovanja Kolektivnog viška sukladno čl. 127. Zakona o radu. Postupak savjetovanja trajao je od 30. prosinca 2021. godine pa do 06. travnja 2022. godine.

Naveden postupak proveden je sa sindikatima koji djeluju u Društvu i koji su reprezentativni. Naime, na nivou tuženika nije konstituirano radničko vijeće, a sindikati nisu postupili sukladno odredbi čl. 153.st.4. Zakona o radu, te se nisu sporazumjeli o sindikalnom povjereniku, odnosno povjerenicima koji će imati prava i obveze radničkog vijeća (osim prava iz članka 164. st. 1. i st. 2. Zakona o radu).

S time u vezi, tuženik ukazuje na stajalište Vrhovnog suda RH u odluci posl.br.Revr-161/06. od 26.10.20016. godine gdje se navodi:

«Postupak utemeljenja radničkog vijeća pokreće se na prijedlog radnika, a ne na prijedlog poslodavca. Time što kod tuženika nije bilo izabrano radničko vijeće, a ni sindikalni povjerenik, radnici su sebe onemogućili u sudjelovanju pri donošenju odluka kao i u zastupanju interesa i prava kod poslodavca.»

Prema tome, prigovori tužitelja u pogledu savjetovanja s radničkim vijećem/sindikalnim povjerenicima s ovlastima radničkog vijeća su u cijelosti pravno neosnovani i promašeni.

Nadalje, tuženik je u skladu s najboljim praksama u savjetovanje želio uključiti sve socijalne partnere, a kako bi se osigurao socijalni dijalog u interesu radnika te kako bi se na taj način proširio krug reprezentiranih radnika u savjetovanju.

Postupak savjetovanja trajao je od 30. prosinca 2021. godine pa do 06. travnja 2022. godine.

Nadalje, tijekom postupka savjetovanja, kao jedina mjera koja može u potpunosti ublažiti štetne posljedice otkazivanja utvrđena je mogućnost ponude ugovora o radu u tzv. „operacijama“ i to za sva slobodna radna mjesta u Društvu (ukupno 280 mjesta).

Tijekom postupka savjetovanja razmjenjivana su pisana očitovanja te su održavani sastanci sa sindikatima, i to 20. siječnja 2022., 25. ožujka 2022. i 06. travnja 2022. godine, a sve u svrhu razmatranja i obrazlaganja svih mogućnosti i prijedloga koji bi mogli otkloniti namjeravani prestanak potrebe za radom radnika.

Tuženik se očitovao na sve prijedloge i primjedbe zaprimljene tijekom savjetovanja, te je iste cijenio, što je imalo za posljedicu da je po provedenom savjetovanju, kao konačan broj, utvrđen prestanak potrebe za radom za 414 radnika, budući je tijekom postupka savjetovanja, s uspjehom smanjena odnosno otklonjena potreba za prestankom rada 130 radnika.

Po provedenom savjetovanju, o istome je dana 08.04.2022. obaviještena nadležna služba zapošljavanja (Zavod za zapošljavanje), koja nije imala primjedbe na proveden postupak Kolektivnog viška.

Pored toga, i u pogledu pojedinačnih otkaza tuženik je također proveo pravilno i zakonito savjetovanje sa sindikatima.

Isto tako, tuženik ističe da su svi akti reorganizacije, nakon što je okončan postupak Kolektivnog viška sukladno čl.127. ZOR-a, doneseni nakon njihovog savjetovanja sa Sindikatima, te su dana 13.05.2022, objavljeni na oglasnoj ploči 17.05.2022., te su stupili na snagu 26.05.2022., dakle prije otkazivanja ugovora o radu tužitelju.

Prema tome, prigovor tužitelja da postupak savjetovanja sa sindikatom, kako u pogledu kolektivnog viška radnika tako i u pogledu pojedinačnog otkaza i akata reorganizacije, nije zakonit osim što je potpuno paušalan i načelan isti je u cijelosti i neosnovan.

Isto tako, potpuno su netočni navodi tužitelja da se u Otkazu navodi kako su pravilnici doveli do prestanka potrebe za radom tužitelja jer pravilnici nisu razlog za otkaz nego je do istoga došlo uslijed gospodarskih i organizacijskih razloga koji su obrazloženi.

Pored toga, ukazuje se kako je svrha provođenja postupka utvrđivanja Kolektivnog viška smanjiti potrebu za prestankom rada radnika, a da je poslodavac prije toga postupka napravio sistematizaciju i utvrdio broj izvršitelja i/ili unaprijed donio pravilnike to bi podrazumijevalo da je poslodavac već unaprijed odlučio i utvrdio Kolektivni višak, a bez da je proveo obvezno savjetovanje odnosno postupak po čl.127. ZOR-a. To bi bilo suprotno sudskoj praksi, pravnoj teoriji i praksi ECJ-a. Naime, navedeno bi značilo da poslodavac tj. tuženik prije i bez savjetovanja donosi akte koji rezultiraju viškom radnika!

O čemu bi se onda savjetovalo prema čl.127. ZOR-a kada je poslodavac (prethodno) o svemu odlučio i donio akte čijim stupanjem na snagu nastaje višak radnika! Upravo bio takvo postupanje bilo protivno čl. 127. ZOR-.a (i svrsi i cilju savjetovanja), koji govori o tome da bi „mogla prestati potreba za radom“ (znači nije prestala / a stupanjem na snagu akata kako to misli tužitelj bi takva potreba već prestala), odnosno savjetovanje već počinje kada poslodavac „kontemplira“ potencijalni višak, a ne kada ga realizira (donošenjem akata).

No, uostalom o navedenom je itekako sve već raspravljeno i odlučeno. Naime takav stav potvrdio je Sud Europske unije sud u svojoj seminalnoj odluci u predmetu C-188/03 - VG v ŠG (2005) te C-44/08 Akavan EK i ostali protiv Fujitsu Siemns Computes Oy (2009).

Navedeno se odnosi na obvezno tumačenje Direktive Vijeća 98/59/EZ o usklađivanju zakonodavstava zemalja EU-a u odnosu na kolektivno otkazivanje (tzv. direktiva kolektivnog viška), koja je u cijelosti implementirana u Zakon o radu RH. Naime, odluke Suda Europske unije predstavljaju službeno i pravno obvezujuće tumačenje prava EU-a i, kao takve predstavljaju izvor prava, a takvo tumačenje i stav je obvezno za sve sudove država članica.

Tako Sud Europske unije sud u gore citiranoj odluci C-188/03 u točkama 35. i 36. u obrazloženju odluke pod „Spor u glavnom postupku i prethodna pitanja“ jasno navodi:

35 Nadalje, valja primijetiti da članak 2. stavak 1. Direktive nameće obvezu poslodavcu da na vrijeme započne konzultacije s predstavnicima radnika u slučaju kada „razmišlja o kolektivnom otpuštanju”.

36 Slučaj u kojem poslodavac 'razmišlja' o kolektivnom otpuštanju i izradio je 'projekt' u tu svrhu odgovara situaciji u kojoj još nije donesena nikakva odluka.

Te je to sažeo u odluci:

1. Članci 2. do 4. Direktive Vijeća 98/59/EZ od 20. srpnja 1998. o usklađivanju zakona država članica koji se odnose na kolektivna otpuštanja moraju se tumačiti tako da se događaj koji predstavlja otpuštanje sastoji od izjave poslodavca o njegovoj namjeri otkazati ugovor o radu.

2. Poslodavac ima pravo provesti kolektivna otpuštanja nakon završetka postupka savjetovanja predviđenog u članku 2. Direktive 98/59 i nakon obavijesti o predviđenim kolektivnim otpuštanjima kako je predviđeno u člancima 3. i 4.

Nadalje, Sud Europske unije sud u gore citiranoj odluci C-44/08 istu obrazlaže: 38 U tom pogledu treba podsjetiti da, kao što je jasno iz teksta članaka 2. stavka 1. i 3. stavka 1. Direktive 98/59, obveze savjetovanja i obavješćivanja nametnute poslodavcu nastaju prije nego što odluka poslodavca o raskidu ugovora o radu (vidi, u tom smislu, predmet C‑188/03 Junk [2005.] ECR I-885, stavke 36. i 37.). U tom slučaju još uvijek postoji mogućnost da se kolektivni višak izbjegne ili barem smanji, odnosno ublaže posljedice.

39 Prema članku 2. stavku 1. Direktive 98/59, poslodavac ima obvezu pravodobno započeti konzultacije s predstavnicima radnika ako „razmišlja o kolektivnom otpuštanju”. Kao što je naveo nezavisni odvjetnik u točkama 48. i 49. svog mišljenja, iz usporedbe različitih jezičnih verzija te odredbe jasno je da je zakonodavac Zajednice predvidio da će predmetna obveza održavanja savjetovanja proizaći u vezi s postojanjem namjere od strane poslodavca da izvrši kolektivni otkaz.

40 Upućivanja u člancima 3. i 4. Direktive 98/59 na „predviđena” kolektivna otpuštanja potvrđuju da je postojanje takve namjere čimbenik koji pokreće obveze utvrđene tom Direktivom, posebno člankom 2.

41 Slijedi da se smatra da obveza održavanja konzultacija utvrđena u članku 2. Direktive 98/59 nastaje kada poslodavac razmišlja o kolektivnom otpuštanju ili izrađuje plan kolektivnog otpuštanja (vidi, u tom smislu, predmet 284/83 Dansk Metalarbejderforbund i Specialarbejderforbundet i Danmark [1985] ECR 553, paragraf 17).

Drugo pitanje obrazlaže:

50 Svojim drugim pitanjem sud koji je uputio zahtjev u biti pita je li obveza poslodavca da započne konzultacije o planiranom kolektivnom otpuštanju ovisi o tome je li poslodavac već u mogućnosti dostaviti predstavnicima radnika sve informacije koje se traže u Članak 2. stavak 3. točka (b) Direktive 98/59.

51 Tekst te odredbe jasno navodi da navedene informacije poslodavac mora dostaviti „na vrijeme tijekom konzultacija” kako bi „predstavnicima radnika omogućio da daju konstruktivne prijedloge”.

52 Iz te odredbe proizlazi da se ti podaci mogu dati tijekom konzultacija, a ne nužno u trenutku njihova početka.

55 Odgovor koji treba dati na drugo postavljeno pitanje jest da to da li je nastala obveza za poslodavca da započne konzultacije o planiranim kolektivnim otkazima ne ovisi o tome je poslodavac već u mogućnosti dostaviti predstavnicima radnika sve potrebne informacije u članku 2. stavku 3. točki (b) Direktive 98/59.

U slijedi navedenog obrazloženja, odluka Suda Europske glasi:

1. Članak 2. stavak 1. Direktive Vijeća 98/59/EZ od 20. srpnja 1998. o usklađivanju zakona država članica u vezi s kolektivnim otkazivanjem mora se tumačiti na način da usvajanje, unutar grupe poduzeća, strateških odluke ili promjene u aktivnostima koje poslodavca prisiljavaju na razmatranje ili planiranje kolektivnih otkaza dovodi do obveze tog poslodavca da održi konzultacije s predstavnicima radnika.

2. Je li za poslodavca nastala obveza da započne konzultacije o planiranim kolektivnim otpuštanjima ne ovisi o tome je li poslodavac već u mogućnosti dostaviti predstavnicima radnika sve informacije tražene u članku 2. stavku 3. točki (b) Direktive 98/59.

Iz navedenog nedvojbeno slijedi da savjetovanje Kolektivnog viška radnika mora započeti odmah čim poslodavac „razmatra“/kontemplira odluku, a ne tek onda kada je na bazi tog razmatranja povukao „konkretne poteze“ tj. donio akte kojima se realizira i nastaje višak (posljedica). Suprotno bi značilo zaobilaženje svrhe i cilja Direktive, i onemogućilo bi svrhu savjetovanja jer su posljedice nastupile pa se ne bi imalo što za savjetovati.

Uostalom, i hrvatska pravna teorija je u tome smislu jasna i nesporna - (IGR, VGR, JG i dr.; Detaljni komentar Zakona o radu, Radno pravo, str.882) gdje se navodi:

“Poslodavac je ovdje dužan predstavnike radnika uključiti u proces donošenja odluka, tako da im priopći relevantne podatke, upozna ih sa svojim namjerama, razmišljanjima i argumentima, ali sve to treba biti dok su to još zaista samo namjere, a ne već potpuno formirane odluke. Stoga savjetovanje treba provesti u vrijeme kada je još zaista moguće da radničko vijeće utječe u procesu formiranja i donošenja odluke poslodavca. Na primjer, ako poslodavac namjerava izvršiti reorganizaciju, postupak savjetovanja s radničkim vijećem trebao bi provoditi paralelno dok i poslodavac još gradi svoje ideje i razgrađuje novu organizacijsku strukturu, tako da radničko vijeće i on mogu voditi konstruktivni dijalog, razmjenjivati primjedbe i prijedloge, argumentirati, te tako zaista sudjelovati u kreiranju odluka poslodavca.”

Razlozi Kolektivnog viška radnika su gospodarske i organizacijske prirode, i u velikom dijelu su međuovisni, jer gospodarski razlozi, osim što sami po sebi uvjetuju smanjenje broja troškova te broja izvršitelja, uvjetuju i nužnosti uvođenja bolje i učinkovitije organizacije koja je procesno i troškovno efikasnija.

U konkretnom slučaju, tužitelj je obavljao poslove radnog mjesta «Pomoćnik voditelja podružnice» u organizacijskoj jedinici Ured voditelja podružnice u Podružnici Vladimir Nazor.

Pravilnikom o izmjenama pravilnika kojima su sistematizirana radna mjesta za koja su koeficijenti složenosti poslova utvrđeni posebnom odlukom u Zagrebačkom holdingu d.o.o. od 13.05.2022., Pravilnikom o izmjenama Pravilnika o organizaciji Zagrebačkog holdinga d.o.o. od 13.05.2022. i Pravilnikom o organizaciji korporativnih servisa Zagrebačkog holdinga d.o.o. od 13.05.2022. provedena je organizacijska promjena na način da je ukinuta organizacijska jedinica u kojoj je tužitelj radio te je u istoj u cijelosti ukinuto i obavljanje tih poslova, kao i radno mjesto tužitelja. Ovo sve iz razloga jer za tim radnim mjesto i tim poslovima koje je obavljao tužitelj nema potrebe. Prema tome, niti postoji potreba za poslovima koje je tužitelj radio kod tuženika niti se ovdje radi o smanjivanju broja izvršitelja na tome radnom mjestu. Radi navedenog, i ovaj prigovor tužitelja nije osnovan.

Svim radnicima iz postupka Kolektivnog viška, pa tako i tužitelju, tuženik je omogućio zapošljavanje za poslove u tzv. „operacijama“. Naime, tuženik je imao mogućnost ponuditi radnicima koji su višak 280 takvih radnih mjesta.

Radnicima koji su višak, a nisu iskazali interes za rad na tim radnim mjestima, tuženik je bio prisiljen otkazati ugovor o radu. Naime, drugih slobodnih radnih mjesta u tuženiku nema, pa stoga također nije niti moguće osposobiti radnike za neke druge poslove odnosno radna mjesta, kada istih nema.

Tuženik je dana 23.3.2022. godine tužitelju ponudio navedeni Popis slobodnih radnih mjesta, ali ga isti nije uopće želio preuzeti niti razmotriti.

Prema tome, nije osnovan niti ovaj prigovor tužitelja.

Radi svega naprijed navedenog, tuženik predlaže da sud odbije tužbu i tužbeni zahtjev tužitelja, uz naknadu parničnog troška tuženiku.

3. Sud je izvršio uvid u Ugovor o radu tužitelja, Dodatak Ugovoru o radu, Dodatak II Ugovoru o radu, Odluku o poslovno uvjetovanom Otkazu Ugovora o radu, Zahtjev za Zaštitu prava radnika, Potvrdu o vrsti poslova koje je radnik obavljao, Zapisnik o primopredaji kadrovskih poslova u Podružnici „Vladimir Nazor“, Zapisnik o primopredaji pravnih poslova u Podružnici „Vladimir Nazor“, sudsku praksu, tablicu zaposlenika sa visokom stručnom spremom, Kolektivni Ugovor za radnike u trgovačkom društvu Zagrebački holding d.o.o, saslušao svjedoke EG, OG, ZG, RG, LG, TG

ŠGR, KG, i tužitelja

4. Među strankama je nesporno da je tužitelj kod tuženika temeljem ugovora o radu od 31.03.2020.g. obavljao poslove Voditelja podružnice u Uredu Voditelja Podružnice Vladimir Nazor u Zagrebu, te da je Odlukom tuženika klasa i broj gornji od 26. lipnja 2022.g otkazan Ugovor o radu, te da je podnio pravovremeno Zahtjev za zaštitu prava na koji tuženik nije odgovorio.

5. Među strankama je sporno da li je odluka tuženika zakonita i dopuštena.

6. Na temelju ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, primjenom odredbe čl. 8 Zakona o parničnom postupku (NN br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07- Odluka USRH, 84/08, 96/08 - Odluka USRH, 123/08, 57/11, 148/11.- pročišćeni tekst i 25/13. u daljnjem tekstu: ZPP), sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev u cijelosti neosnovan.

7. Uvidom u dokumentaciju koja prileži odgovoru na tužbu tuženika utvrđeno je:

- Dopisom od 29.12.2021. g tuženik se obratio svim sindikatima vezano za donošenje odluke o kolektivnom višku radnika. Razlog je negativni utjecaj na poslovanje i financijski položaj uzrokovan povišenjem troškova rada, izvršavanja obveza po izdanim vrijednosnim papirima i negativnom trendu poslovanja.

Prijedlog tuženika jest centralizirana organizacija i smanjenje broja radnika.

- Ukidanje nepotrebnih organizacijskih jedinica u kojima se obavljaju poslovi korporativnih funkcija.

-Dopisom od 29.12.2021. obrazložena su radna mjesta na kojima se zbog centralizacije i ukidanja nepotrebnih organizacijskih jedinica, kao i hijerarhijskih razina pojavio višak radnika.

-Dopisom od 29.12.2021. precizirani su vremenski okvir i mjere poduzete radi zbrinjavanja viška radnika te iznos i obračun otpremnina sa točnim popisom radnika i i poslova koje obavljaju.

- Dopisom od 29.12.2021. dostavljen je nacrt Pravilnika i organizacijskih shema.

8. ŠGR u svome iskazu pojasnila je operativni dio vezan za savjetovanja sa sindikatima i ispunjenja mjerila za utvrđenje viška radnika. Tužitelju je otkazan ugovor o radu za radno mjesto pomoćnika voditelja podružnice iz poslovno uvjetovanih razloga kao posljedica kolektivnog viška radnika. Razlozi kolektivnog viška su organizacijske i gospodarske prirode. Pojavila se potreba smanjenja troškova poslovanja, tome je prethodila Pandemija COVID 19 i zagrebački potres, a nakon toga je trebalo uslijediti refinanciranje obveznice. Prilikom utvrđivanja kolektivnog viška radnika dogovoreno je da će se određene korporativne funkcije centralizirati, na način da se obavljaju na jednom mjestu za društvo u cjelini, a neke organizacijske cjeline u podružnicama npr. Ured voditelja podružnice su u cijelosti ukinute s obzirom da je kolega bio pomoćnik voditelja podružnice koji poslovi su bili smješteni u ured voditelja podružnice i njegovo radno mjesto i organizacijska jedinica su od poslodavca utvrđeni viškom. Bodovanje je rađeno za one radnike koji su obavljali poslove korporativnih funkcija koji su se centralizirali, no kod suvišnih org. jedinica nije rađeno bodovanje, izvršitelji na tim radnim mjestima nisu uspoređivani sa radnicima korporativnih funkcija. Radi se o jednom poslodavcu i nije se radilo o prijenosu ugovora, a zbog centralizacije funkcija koje su se obavljale na 13 različitih mjesta, a koje se nakon centralizacije obavljaju na jednom mjestu u društvu kao cjelini, za svaku od tih funkcija utvrđeno je da je potreban manji broj izvršitelja nego što je bilo radnika. Utvrđeno je da je za obavljanje dosadašnjih poslova koji su se obavljali na više lokacija centralizacijom nije potreban toliki broj izvršitelja pa je on smanjen. Izvršitelji koji su ostali, ostali su oni s najvećim brojem bodova, a bodovani su u skladu sa zakonom o utvrđivanju kriterijima. Kod pregovora sa sindikatima kolektivni višak radnika utvrđen je isključivo na administrativnim, a ne i na operativnim poslovima, tako da se radnicima za koje je razvidno da će biti utvrđeni kolektivnim viškom nudilo obavljanje operativnih poslova. Radnici su mogli iskazati interes za koji od tih poslova, nakon čega bi se proveo selekcijski postupak i nakon čega bi se s tim radnicima sklopio ugovor o radu, takvih radnika je bilo 60. U svojstvu voditelja podružnice tužitelj je bio zadužen za pravne poslove, za poslove ljudskih resursa, opće poslove, zaštita podataka i marketing i prodaju. U podružnici uz tužitelja nije bio zaposlen ni jedan drugi dipl. pravnik. Tužitelj je bio uvršten u tkz. suvišne org. jedinice s obzirom da je obavljao poslove unutar ureda voditelja podružnice. Tužitelj nije bodovan vezano za poslove ljudskih resursa, pravne službe opće poslove, zaštita podataka i marketing i prodaju vezano za poslove koji se obavljaju u centraliziranoj upravi. Savjetovanje je trajalo od 30.12.2021. do 8.4.2022., a akti su stupili na snagu 26.5.2022. a donijeti su početkom svibnja 2022. U toj grupaciji suvišnih org. jedinica bili su uvršteni radnici čije org. jedinice za koje su imali sklopljene ugovore o radu su bile ocjenjene kao suvišne odnosno ukidaju se npr. uredi voditelja podružnica, služba za marketing neke podružnice i savjetnička radna mjesta, radno mjesto koordinatora poslova, projekata i sl. Nije znala da li su bodovani radnici prema kriteriju poslova koje su obavljali i stručne spreme a koji su radili u podružnicama i uredima utvrđenim kao suvišnima. Poslovi koje je tužitelj radio više se ne obavljaju, u podružnici ne postoji radno mjesto pomoćnika voditelja podružnice, a skupine poslova koje je tužitelj radio su centralizirani poslovi ljudskih resursa, a ti se poslovi sad obavljaju za društvo u cjelini i centralnoj upravi. Provedeni su postupci savjetovanja sa sindikatom vezano za zbrinjavanje radnika i kolektivni višak i donošenjem pravilnika i pojedinačne odluke. Svi prigovori sindikata prilikom savjetovanja su usvojeni. Rezultat pregovora je smanjen broj viška radnika za 130 radnika. Tužitelju je ponuđen popis slobodnih radnih mjesta koji je on odbio . Popis slobodnih radnih mjesta bio je operativne prirode i nije bio niti je trebao biti adekvatan stručnoj spremi tužitelja.

9. Uvidom u dokumentaciju koja prileži spisu sud je utvrdio kako je tuženik dopisima od 04.ožujkka, 21. ožujka 2022. i 8.4.2022.g. tuženik dao očitovanja i pojašnjenja sindikata, kao što je u svom iskazu navela svjedokinja ŠGR.

10. Prema navodima tuženika i navodima svjedoka bit kolektivnog viška radnika i razlog za isti bila je isključivo potreba za centralizacijom poslova. Rezultat je bio smanjenje broja radnika. Vezano za stav sindikata glede 12 podružnica od kojih je svaka imala svoju pravnu službu, financije, računovodstvo, nabavu, ljudske resurse iskazivala je KG predsjednica sindikata Čistoća Zagreb.

11. KG, iskazala je da je u vrijeme otkaza tužitelju bila predsjednica sindikata Čistoća Zagreb. Naime, radilo se o poslovno uvjetovanom ugovoru o radu, postojao je program zbrinjavanja viška radnika i sindikat je bio upoznat sa tim programom. Tuženik je postupio u svim rokovima te se obratio sindikatu vezano za mišljenje. Ne sjeća se da li je za tužitelja trebala suglasnost. Svi reprezentativni sindikati u trenutku utvrđivanje kolektivnog viška radnika u Zg holdingu dali su negativno mišljenje. U konačnici misli da je otpušteno 480 ljudi. Ne sjeća se pojedinosti vezano za tužitelja osobno. U 2020 i 2021 i 2022. kod tuženika nije postojalo RV. Nije postojao ni sporazum sindikata o sindikalnim povjerenicima s pravima i obvezama I. Tuženik je proveo savjetovanje sa svim reprezentativnim sindikatima. Tuženik je proveo savjetovanje prije otkazivanje radnicima. Proveo je savjetovanje prije donošenja akata u svibnju 2022. Proveo je savjetovanje u toku cijelog postupka utvrđivanja kolektivnog viška. Sindikat je zaprimo dopise 03.05.2022. i 08.04.2022. godine. Poznato joj je HZZZ nije imao prigovore na kolektivni višak radnika. Sjeća se da se tuženik obratio sa programom zbrinjavanja kolektivnog viška u prosincu 2021. Tada su dobili koncept teksta gdje su ispisani razlozi za utvrđenje kolektivnog viška radnika, ali nisu dobili tada popis radnika kojima se namjeravao otkazati ugovor o radu te popis radnih mjesta. Nova organizacija i sistematizacija, radnih mjesta donesena je 2023. godine. KU za Zagrebački holding zaključen je 2019. 2023. i 2024. Poslodavac je bio u obvezi u roku od 90 dana donijeti prilog, odnosno dodatak vezano za KU iz 2019. koji je sadržavao opis radnih mjesta, koeficijente složenosti poslova i dodatke na otežane uvjete rada poslodavac nije donio. Ne sjeća se da li je tužitelj stavljen u usporedbu s drugim radnicima holdinga. Nije upoznata sa unutrašnjom organizacijom i sistematizacijom podružnice Vladimir Nazor. U svom članstvu osobno je kontaktirala radnike kojima je poslodavac namjeravao otkazati ugovor o radu. One koji nisu bili članovi sindikata nije kontaktirala. Vezano za okolnost da nije bila upoznata sa sistematizacijom rada u podružnici V. Nazor, niti je kontaktirala radnika kojem se otkazuje, već je poštivala stav svih reprezentativnih sindikata, a to je negativan stav vezano za kolektivno otpuštanje.

12. Suprotno tvrdnji tuženika, i nevezano na okolnost kako se svjedok HG učestalo oglušivao na pozive suda, a temeljem pravila o teretu dokazivanja sud je odbio tvrdnju kako su sindikati pozdravljali činjenicu da se smanji administrativno osoblje kojega je bilo previše.

13. Uvidom u dokumentaciju u spisu sud je utvrdio kako je postupak savjetovanja sa sindikalnim partnerima u vezi viška radnika formalno pravno počeo 30.12.2021. kada je poslodavac svim sindikatima uputio namjeru otpuštanja radnika na administrativnim poslovima. Taj postupak trajao je od 20.12.2021.g. pa sve do 08.04.2022.g. Rezultat savjetovanja jest da od 544 radnika, navedenih kao višak otkaz dobiva 414 radnika. Savjetovanje je okončano 8.4.2022.kada je poslodavac dostavio konačno očitovanje. Sud je utvrdio da je komunikacija između uprave i sindikata tekla redovno. Naime, nedvojbeno je utvrđeno iz dopisa kako su sindikati štitili operativno osoblje i to kućne majstore, čistačice i čuvare. Za ostalo administrativno osoblje tuženik predviđa slobodna radna mjesta u operacijama.

14. Hrvatski zavod za zapošljavanje obavješten je o savjetovanju dana 08.04.2022. i isti dopisom od 9.05.2022. obavještava tuženu kako nije utvrđena pravna osnova za odgodu provođenja otkazivanja radnicima uvrštenim u kolektivni višak temeljem čl. 128. st. 2. ZR-a.

15. Uvidom u spis predmeta utvrđeno je kako je nakon toga dana 13.05.2022. g. poslodavac donio odluku o izmjenama odluke o radnim mjestima s koeficijentima složenosti poslova izvan grupa složenosti poslova iz kolektivnog ugovora te Pravilnik o izmjenama Pravilnika kojima su sistematizirana radna mjesta za koja su koeficijenti složenosti poslova utvrđeni posebnom odlukom kod tuženika, Pravilnik o izmjenama Pravilnika o organizaciji tuženika, Pravilnik o organizaciji korporativnih servisa, a koji nacrti su dostavljeni sindikatima 29.04.2022.g. Tim Pravilnikom utvrđeno je kako je izbrisano radno mjesto Ureda voditelja podružnice Vladimir Nazor. Slijedom navedenog tuženik je proveo savjetovanje vezano za otkazivanje ugovora o radu tužitelju za to radno mjesto. Tužitelj i svi njegovi pomoćnici utvrđeni su u kolektivni višak jer je prestala potreba za obavljanje njihovih poslova. Kako je svjedok ŠGR

1 0

CG navela, tužitelju je ponuđen posao u operativnim poslovima, ali isti ih nije prihvatio.

16. Svjedokinja EG, iskazala je kako je zaposlenik tuženika kao Voditelj podružnice PG. Poznaje tužitelja. Poznato joj je da je tužitelj utvrđen kao kolektivni višak. Zajedno sa predstavnicima službe za ljudske resurse tužitelju je kao tehnološkom višku ponuđena mogućnost drugoga radnog mjesta, a koje je tužitelj odbio. Potpisala je službenu bilješku od 23.3.2022.g. temeljem koje je GG odbio preuzeti popis slobodnih radnih mjesta u operacija. Na mjestu voditelja podružnice je od 7.02.2022. Radila je za tužitelja, kolega je kao pravnik obavljao poslove centralizacije korporativnih servisa, raspisivao natječaje, obilazio lokacije na službenim putovanjima, izrađivao prezentaciju ID portfelja. Intenzivno su radili 2,5 mjeseca i u tom razdoblju svjedok je pokušavao prikupiti maksimalno informacija vezano za njegov posao. Konkretno je sve pravne i konzultantske poslove, sastavljao je ugovore o zakupu, pregledavao ponude, ne sjeća se da je komunicirao sa odvjetnicima koji su zastupali na sudu za vrijeme njene suradnje sa tužiteljem. Nije vodio računan o kadrovima, ne sjeća se da li je imao vjerodajnice. Poslove koje je radio tužitelj više ne postoje u podružnici, a oni poslovi koje je tužitelj radio raspoređeni su u imovinsko pravne servise (različite korporativne servise). U podružnici nema više niti jednog posla koje je obavljao tužitelj. Sadržajno poslovi koje je tužitelj obavljao više ne postoje kod tuženika. Ponuđeni poslovi nisu odgovarali radnom iskustvu i stručnoj spremi tužitelja, a koji su nuđeni u okviru podružnice Vladimir Nazor. Na razgovor vezano za ponudu novih radnih mjesta, pozvane su sve kolege utvrđene kolektivnim viškom. Malo više od 10 ljudi dobilo je otkaz u podružnici.

17. Svjedok OG iskazao je da je zaposlenik tuženika na radnom mjestu direktora sektora za pravne poslove. Poznaje tužitelja. Tužitelj je vodio pravnu službu podružnice Vladimir Nazora. Cijela ta pravna služba je ukinuta. Naime, reorganizacijom ukinute su sve pravne službe po svim podružnicama tuženika. Cilj je bio oformiti jednu jedinstvenu pravnu službu za sve za Zagrebački holding pa tako i za sve podružnice. Određen je broj pravnika koji će biti potreban u toj jedinstvenoj pravnoj službi i primijenjene kriterij bodovanja prema godinama staža, godinama života i broj uzdržavanih osoba. Ne zna koliko je tužitelj radio godina u Zagrebačkom holdingu. Služba ljudskih resursa provodila je bodovanje, s tim neka radna mjesta nisu uopće bodovala već su radnici automatski dobivali otkaze. Sektor za pravne poslove sada obavlja poslove koje je radio tužitelj kada je bio voditelj pravne službe podružnice Vladimir Nazora. Nema saznanja da je tužitelj bio bodovan. Nema saznanja da li su svi pravnici tužitelja bodovani. Postupak je bio tajan i radili su službenici iz ljudskih resursa. On osobno je bodovan. Ne zna da li su poslovi ponuđeni tužitelju bili sukladno njegovoj stručnoj spremi i njegovom radnom iskustvu. Ne zna da li su svi pomoćnici ili koordinatori projekata dobili otkaze. Vezano za djelatnike Podružnice upravljanja nekretninama ne zna da li su bodovani, ali služba i dalje postoj. AG je i dalje zaposlenik Zagrebačkog holdinga. Tužitelj je vjerojatno bio pomoćnik voditelja podružnice, a ne zna koji je imao ugovor. Pomoćnici voditelja podružnice obavljaju sve poslove ne samo pravne.

18. Sukladno odredbi čl. 115. st. 2. u vezi čl. 1. toč. 1. Zakona o radu (NN 93/14, 110/17, 98/19, 151/22, 47/23, 64/23, u daljnjem tekstu: ZR), propisano je kako je poslodavac prilikom odlučivanja o poslovno uvjetovanom otkazu dužan voditi računa o trajanju radnog odnosa, starosti i obvezama uzdržavanja koje terete radnika. Svjedok

1 1

OG nema saznanja da je tužitelj bodovan, niti mu je poznato da su svi pravnici tužitelja bodovani. Postupak je bio tajan. Svjedok EG radila je intenzivno s tužiteljem 2,5 mjeseca, prikupljajući informacije o njegovom poslu. Ove okolnosti sud je ocijenio kako su provedene navedenom članku ZR. Bodovanje i odlučivanje o pojedinačnim otkazima bilo je ne transparentno. Iskaz svjedoka EG upućuje na okolnost kako je netko morao preuzeti poslove koje je do tada obavljao tužitelj.

19. Slijedom navedenog, neovisno o tome kako je nedvojbeno utvrđeno da je savjetovanje sa sindikatima od strane tuženika zakonito provedeno, sud je dužan utvrditi okolnosti da li je prestala potreba za radom tužitelja na radnim mjestima koje je do tada obavljao. Kako bi se specificirali poslovi tužitelja i utvrdilo o kakvim poslovima se radi te ujedno utvrdilo postoji li i dalje potreba za obavljanje tih poslova izvršen je uvid u zapisnik od 6.6.2022.g. kojim je obavljena primopredaje. Tužitelj je predao sva poslovanja koja je obavljao kao voditelj pravnih kadrovskih i općih poslova, pomoćnik voditelja podružnice i opunomoćenika zagrebačkog holdinga d..o.o. u Uredu voditelja podružnice Vladimir Nazor. Saslušani su na tu okolnost i svjedoci DG , ĐG i sam tužitelj.

20. ZG iskazala je da je radila sa tužiteljem u istoj podružnici. Prije navedenog otkaza tužitelj je obavljao sve pravne poslove u podružnici gdje je voditelj pravne službe kadrovskih i općih poslova. Podružnica je imala puno nekretnina i oko 130 zaposlenih. Angažirani su na pranim poslovima utuženja kupaca-odvjetnici kao vanjski suradnici, ali je tužitelj njima pripremao sve materijale koji se sastoje od otvorenih stavaka, ponekad podneske, sastavljao ugovore za najam, te prikupljao podatke manje za eventualni otkaz, no odluku je donosila centralna služba. Tužitelj je radio vezano uz sezonske radnike. Sastavljao je Ugovore o djelu. Pravna služba izgledala je tako da je radio jedan pravnik, zadnjih godina tužitelj i jedan referent. Tužitelj je bio i pravnik i voditelj pravne i kadrovske službe. Danas su neutralni i korporativni poslovi prebačeni na korporativne servise u centrali, na pravnika u centrali. Podružnicu je karakteriziralo veliki broj nekretnina. Dok je radio tužitelj očistio se veliki broj nekretnina. U podružnici su bili dosjei radnika i tužitelj je vodi računa o tim podacima. Tužitelj je sačinjavao odluke o isplati materijalnih prava radnika. Radio je odluke o radnom vremenu, posebno za sezonske radnike i udaljene lokacije. Odlučivao je o radno pravnim statusima. U suradnji sa računovodstvom sačinjavao je uputu vezano za radno vrijeme i radna prava s drugim financijskim službenicima. Misli da je tužitelj bio V.D. voditelj podružnice i za to je imao Ugovor o radu. U jednoj fazi je imao Ugovor o radu za pomoćnika voditelja podružnice, ali to je bilo u jednoj prethodnoj fazi. I kada je bio pomoćnik i kada je bio VD voditelj nije bilo potrebe zapošljavati drugog pravnika. Nema više pomoćnika voditelja podružnice.

21. ĐG iskazao je da je bio zaposlenik tuženika do rujna 2022. godine. Radio je sa tužiteljem od 11. mjeseca 2021. do veljače 2022. godine bio je VD voditelja podružnice. Surađivali su na poslovima vezanim uz radno-pravne statuse zaposlenika i imovinsko-pravne odnose. Surađivali su za poslove organizaciji pripreme karantene za vrijeme COVIDA-19. Nakon odlaska tužitelja u pravnim poslovima imali su pomoć kolegice iz centralne direkcije. Najveći i odgovorni poslovi bili su organizacija rada koje je pokrivala cijelu godinu i zapošljavanje sezonskih kadrova. Radila se priprema dokumentacije o početku i završetku radova objekata na moru. Ne zna gdje su sada prebačeni ti poslovi. Posljednji ugovor tužitelj je imao za pomoćnika voditelja

1 2

podružnice. Poslovi pomoćnika su njemu nepoznati obzirom na definiciju o sistematizaciji, ali zna da je tužitelj s njim radio te poslove.

22. Tužitelj GG iskazao je da je od travnja 2018. zaposlen kod tuženika u Podružnici Vladimir Nazora na radnom mjestu Voditelj pravnih općih i kadrovskih poslova, na kojem je preuzeo obvezu obavljanja svih pravnih poslova (pisanja podnesaka, općih akata, odluka, zastupanja na sudu, pokretanja ovršnih postupaka, kontrolu rada kadrovske službe, pisanja svih odluka vezanih za radno- pravne statuse s obzirom da i kadrovska nije imala pravnika te kontrola rada svih djelatnika zaposlenih na općim poslovima (tehnička služba, zaštita na radu i administracija). 13. siječnja 2020.g. Odlukom uprave Holdinga posebnom punomoći preuzeo je vođenje cijele podružnice s obzirom da je tadašnji voditelj podružnice imenovan državnim tajnikom i raskinuo radni odnos. Vođenje podružnice obavlja je paralelno sa poslovima svoga radnog mjesta sve do 11.11.2021.g. kada ga je smijenila usmeno nova uprava Holdinga. U navedenom razdoblju 2020. bili su mobilizirani te je bio zadužen za organiziranje karantene u Hotelu Tomislav Dom na Sljemenu te smještaju stradalih u potresu u Hostelu Arena na Remetinečkom gaju. Radi se o poslovnim jedinicama podružnici u upravljanju podružnice V. Nazor. Vezano za njegov radno pravni status potrebno je naglasiti da je uprava društva u travnju 2020. sklopila s njim ugovor o radu za radno mjesto pomoćnika voditelja, a ujedno sklopila Aneks ugovora u kojem je definirano njego pravo na plaću voditelja podružnice. Naglašava da faktički obavlja poslove tri radna mjesta voditelja podružnice, pomoćnika i voditelja pravnih poslova. U vrijeme provođenja zbrinjavanja kolektivnog viša 2022 imao je sklopljen ugovor o radu za radno mjesto pomoćnik voditelja podružnice, a koje je sklopljeno u travnju 2020.g. Osim njega i gosp. MG nije bilo drugih pomoćnika voditelja podružnice. U vrijeme ugovora i tijekom trajanja ugovora za pomoćnika voditelja podružnice poslove rukovoditelja općih kadrovskih i pravnih poslova obavlja tužitelj osobno. Faktički cijelo vrijeme obavlja te poslove do otkaza. Nema druge osobe sa pravnom strukom zaposlene na pravnim poslovima, bila je žena na porodiljnom koja je otišla iz firme tuženika.

23. Sukladno odredbi čl. 153. Kolektivnog ugovora savjetovanje sa sindikatom podrazumijeva dostavu odgovarajućih podataka važnih za donošenje odluke. Premda tuženik tvrdi kako u situaciji kada se ukida poslovna jedinica nije potrebno odlučivati vezano za usporedne radnike, trajanje radnog odnosa, starost i obveze uzdržavanja, a kako e to propisano kod svih poslovno uvjetovanih otkaza ugovora o radu, sud je nedvojbenim utvrdio kako sindikatima nisu dostavljeni niti kriteriji, niti pospi usporednih radnika, niti su uzeti u obzir dodatni kriteriji vezani uz branitelje i smrtno stradale učesnike Domovinskog rata. Sindikatima je vezano uz funkcionalnu grupu poslova- suvišne organizacijske jedinice dostavljen popis radnika uvrštenih u program zbrinjavanja viška radnika, bez da su isti uspoređeni, a vezano za radni vijek, stupanj stručne spreme i socijalni status sa bilo kojim drugim usporednim radnikom kod tuženika. Naprotiv vezano za opis poslova sud je utvrdio kako prema iskazima ispitanih svjedoka pravni poslovi koje je tužitelj obavljao egzistiraju i dalje, ali ih obavljaju pravnici Centrale jedinice. Sindikatima nije dostavljena usporedba pravnika iz Centralne jedinice i korporativnih servisa sa pravnicima koji su identične poslove obavljali u ukinutim podružnicama.

24. Sud je utvrdio kako je tužena prilikom savjetovanja sa sindikatima propustila provesti bodovanje sukladno odredbi čl. 115. st. 2. Zakona o radu. Naime, kod

1 3

transfera poslova prilikom centralizacije poslovanja prema stavu ovog suda poslodavac je dužan voditi brigu vezano za prva radnika, njihov status, stupanj obrazovanja, godine rada i rezultate u poslovanju. U ovom slučaju tuženik to nije proveo. Radno-pravni status ne smije biti podložan indirektnoj diskriminaciji , a vezano za okolnost da li radiš u centralnoj službi ili si zaposlenik podružnice. Kriteriji moraju biti jednaki za sve djelatnike. Time se ne zadire u poslovnu politiku i razloge zbog kojih je provedena centralizacija u poslovanju.

25. Slijedom navedenog sud je odluku tuženika utvrdio nezakonitom i nedopuštenom i odlučio kao u izreci ove presude.

26. Odluka o parničnom trošku temelji se na čl. 154 st. 1 ZPP-a i na čl. 30 st. 2 Ovršnog zakona.

27. Tužitelju je priznat trošak zastupanja po punomoćniku, i to jednokratna nagrada u iznosu od 250 bodova, što pomnoženo sa vrijednošću 1 boda u iznosu od 2,00 eura iznosi 500,00 eura te uvećano za 25 % PDV-a , sveukupno iznosi 625,00 eura.

U Zagrebu, 27. svibnja 2025.

Sudac:

Ivana Starčević

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u pisanom obliku putem ovog suda u pet (5) istovjetnih primjeraka u roku od osam (8) dana od dana primitka prijepisa presude . O žalbi odlučuje nadležni drugostupanjski sud .

DNA

1. pun. tužiteljice

2. pun. tuženika