Republika Hrvatska

Županijski sud u Velikoj Gorici

Ulica Hrvatske bratske zajednice 1

Poslovni broj Gž Ob-98/2024-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Velikoj Gorici, sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca, Ankice Jakovina predsjednice vijeća, Vitomira Boića suca izvjestitelja i Zinke Bulka člana vijeća, u parničnom postupku tužitelja ĆK iz [adresa], sada na adresi u [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Stipici Akrapu, odvjetniku u Zagrebu, protiv 1. tuženika ĐK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 2. tuženika FK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje zastupani po punomoćniku Zoranu Galiću, odvjetniku u Zagrebu, radi utvrđenja i diobe bračne stečevine, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Velikoj Gorici Stalna služba u Ivanić-Gradu poslovi broj P Ob-116/2021-40 od 23. kolovoza 2024., u sjednici vijeća održanoj 27. svibnja 2025.,

r i j e š i o  j e

I. Ukida se presuda Općinskog suda u Velikoj Gorici Stalna služba u Ivanić-Gradu poslovi broj P Ob-116/2021-40 od 23. kolovoza 2024. u točkama I. i III. izreke te se predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

II. O troškovima žalbenog postupka odlučit će se u konačnoj odluci.

III. Određuje se da se postupak provede pred drugim sucem pojedincem.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja presuđeno je:

''I. Utvrđuje se da je tužitelj ĆK iz [adresa], sada na adresi u [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] građenjem i po osnovi bračne na nekretnini upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina]-Grad vlasništvo u cijelosti pok. IK kčbr. [katastarska čestica] oranica površine 1974m2 ovlašten potraživati uloženo u visini novčane vrijednosti u iznosu od 38.900,EUR (trideseset osam tisuća devetsto eura) što su I. tuženik ĐK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i II. tuženik FK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] dužni priznati i trpjeti upis potraživanja na navedenim nekretninama u zemljišnim knjigama na ime tužitelja ĆK iz [adresa], sada na adresi u [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], temeljem ove presude; sve u roku od 15 dana.

II. Odbija se tužitelj s preostralim tužbenim zahtjevom preko dosuđenog u toč. I.; kao neosnovanim.

III. Svaka stranka snosi svoj trošak ovog parničnog postupka.''

2. Protiv presude žale se tuženici pobijajući presudu u točkama I. i III. izreke u cijelosti.

Sud je počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz st. 1. čl. 354. ZPP-a, jer nije primijenio odnosno nepravilno je primijenio odredbe istog Zakona, a to je u postupku utjecalo na donošenje zakonite i pravilne presude. Sud u odluci uopće nije naveo nikakve valjane razloge temeljem kojih je usvojio zahtjev tužitelja u pobijanim točkama, pa presuda nema uopće razloga o odlučnim činjenicama, odnosno razlozi koji su u njoj navedeni su nejasni, slijedom čega je počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku. Odlučne činjenice sud je nedovoljno i nepotpuno utvrdio, pa se posljedično ne može ispitati ni pravilnost materijalnog prava. Tužitelj je tijekom postupka, nakon zaključenja prethodnog postupka, na raspravi 2. srpnja 2024. preinačio prvotnopostavljeni tužbeni zahtjev, a koji je postavljen kao stvarnopravni zahtjev, na obveznopravni zahtjev, kojim traži da mu se prizna da je građenjem stekao pravo na vraćanje visine novčane vrijednosti većoj od ½ dijela. Tuženici su se preinaci protivili obzirom da je ista učinjena nakon zaključenja prethodnog postupka te istaknuli prigovor zastare. Sud je naveo da se ne radi o preinaci već o preciziranju prvotnopostavljenog tužbenog zahtjeva, što je po mišljenju tuženih pogrešno. Tužitelj je postavio stvarnopravni zahtjev, kojim traži da mu se utvrdi da je građenjem stekao suvlasništvo na obje nekretnine, a na što prema pravilima ZV-a nema pravo. Tužitelj je preinačio tužbeni zahtjev, a ne specificirao prvotnopostavljeni tužbeni zahtjev, tako da traži da se utvrdi da je građenjem stekao suvlasništvo obje nekretnine, u visini novčane vrijednosti od 38.900,00 eur što predstavlja 2/3 uložene vrijednosti, a čemu su se tuženici protivili. Tuženici ističu da u vrijeme, za koje je sud utvrdio da je izgrađena tzv. „nova kuća“ tužitelj i pok. IK nisu bili u braku, niti u izvanbračnoj zajednici, a što proizlazi i iz iskaza tužitelja ĆK, koji je naveo da se od 2005. preselio u [adresa], a da je do tada ponekad dolazio, te da su se 2007. on i pok. IK vjenčali. O prigovoru zastare sud se nije očitovao. Sud navodi da je na temelju nalaza i mišljenja građevinskog vještaka utvrdio da je tužitelj ovlašten potraživati novčanu vrijednost u iznosu od 38.900,00 eur. Vještak je utvrdio vrijednost nekretnina kč. br. [katastarska čestica] u ukupnom iznosu od 58.400,00 eur, a što bi da je tužbeni zahtjev osnovan, iznosilo u ½ iznos od 29.200,00 eur, no sud dosuđuje tužitelju zatraženi iznos. Sud gubi iz vida odlučnu činjenicu, a to je da se nalaz i mišljenje građevinskog vještaka odnosi i na kčbr. [katastarska čestica] i na kčbr. [katastarska čestica]. Utvrđena vrijednost u iznosu od 58.400,00 eur obuhvaća obje čestice, a ne samo 791/2 odnosno tzv. „novu“ kuću, no to sud nije uzeo u obzir. Obzirom na neosnovanu odluku suda o usvajanju tužbenog zahtjeva, nezakonita je odluka i o trošku parničnog postupka. Predlaže se usvojiti žalbu, preinačiti presudu na način da se odbije tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti uz naknadu troškova postupka tuženicima, podredno ukinuti presudu u pobijanom dijelu i vratiti predmet prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje, uz naknadu troškova žalbenog postupka tuženicima.

3. U odgovoru na žalbu tužitelj predlaže odbiti žalbu tuženika i potvrditi prvostupanjsku presudu.

4. Žalba je osnovana.

5. Ispitujući pobijanu presudu suda prvog stupnja kao i postupak koji je prethodio donošenju iste, ovaj drugostupanjski sud utvrđuje da se pobijana presuda ne može ispitati, jer je izreka presude nerazumljiva, proturječi sama sebi ili razlozima presude, te presuda nema razloga o odlučnim činjenicama, čime je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – dalje: ZPP) na koju u žalbi ukazuju tuženi.

5.1. Naime izreka pobijane presude u bitnome glasi: “Utvrđuje se da je tužitelj ĆK građenjem i po osnovi bračne na nekretnini upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina]-Grad vlasništvo u cijelosti pok. IK kčbr. [katastarska čestica] oranica površine 1974m2 ovlašten potraživati uloženo u visini novčane vrijednosti u iznosu od 38.900,EUR (trideseset osam tisuća devetsto eura) što su 1. tuženik ĐK i 2. tuženik FK dužni priznati i trpjeti upis potraživanja na navedenim nekretninama u zemljišnim knjigama na ime tužitelja ĆK, temeljem ove presude; sve u roku od 15 dana“. Utvrđena nejasnoća i nepreciznost izreke presude ukazuju da se pobijana presuda ne može ispitati, jer je izreka presude nerazumljiva, nije jasno što je tužitelj stekao, što traži, a što mu se dosuđuje.

6. U obrazloženju pobijane presude, prvostupanjski sud je između ostalog, naveo:

- da tužitelj traži da se donese presuda da je građenjem stekao suvlasništvo obje kčbr. u 2/4 dijela, te da se naloži tuženicima priznanje da ova imovina predstavlja bračnu stečevinu tužitelja

- da je tužitelj na raspravi 2. srpnja 2024. precizirao prvotno postavljeni tužbeni zahtjev na način što je naveo da spomenuti precizira na način da u petitu tužbenog zahtjeva od 8. listopada 2021. potražuje iznos u visini novčane vrijednosti od 38.900,00 EUR što predstavlja 2/3 uložene vrijednosti, te da odustaje od zahtjeva da mu se prizna suvlasništvo na nekretninama većoj od jedne polovine dijela

- da je iz presude broj P-54/2022 od 16. lipnja 2023. utvrđeno da je prestao brak između ĆK i pok. IK prije njezine smrti te da ĆK nije nasljednik iza ostaviteljice

- da je iz nalaza i mišljenja građevinskog vještaka SK utvrđeno da je tržišna vrijednost nekretnina na dan 18. 4. 2024. 58.400,00 EUR

- da su pok. IK i tužitelj zaključili brak 14. veljače 2007., da je zajednica života prestala krajem 2020., a da je presudom utvrđeno da je brak između navedenih prestao prije smrti pok. IK (bez utvrđenja točnog datuma), a umrla je 12. siječnja 2021.

- da je tzv. stara obiteljska kuća izgrađena na kčbr. [katastarska čestica] koja je bila u suvlasništvu pok. IK u 2/4 dijela bila izgrađena davno, za vrijeme dok su u braku bili pok. IK i prvi suprug ČK

- da je bivši suprug ČK kčbr. [katastarska čestica] darovao IK 2002.

- da zemljište ispod tzv. nove i naknadno izgrađene kuće predstavlja posebnu imovinu pok. IK

- da tužitelj nije zakonski nasljednik u ostavinskom postupku iza pok. IK te da su zakonski nasljednici ĐK i FK

- da je postojao brak od početka 2007. do početka siječnja 2021.

- da je na kčbr. [katastarska čestica], na zemljištu darovanom pok. IK od strane ČK, izgrađena tzv. nova kuća, odnosno novi objekat koji je završen 2007.

- da je utvrđeno da je tzv. nova kuća, tj. objekat koji je izgrađen na zemljištu koje predstavlja posebnu imovinu pok. IK, kčbr. [katastarska čestica] građen od 2003. te je završen tijekom 2007.

- da je sud utvrdio da je tužitelj od polovine 2003. do zaključenja braka 14. veljače 2007. uložio novac u gradnju objekta i to najmanje 23.778,00 EUR (novac koji je dobio od prodaje pola stana u [adresa] i kredit)

- da su na nekretnini kčbr. [katastarska čestica] za navedeni iznos ostvarena prava iz čl. 152. u vezi čl.156. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima

- da je tužitelj pravilno postavio tužbeni zahtjev u dijelu kojim je tražio da mu se prizna da je građenjem stekao pravo na vraćanje visine novčane vrijednosti većoj od ½ dijela, a koji iznos je precizirao i točno nominalno odredio na zapisniku od 2. srpnja 2024. gdje je precizirao da traži novčani iznos od 38.900,00 EUR.

7. Prvostupanjski sud obrazlaže svoju presudu navodeći da u odnosu na tužbu, dopunu tužbe i preciziranje, kao i na odgovore tuženika, nalazi utvrđenim da je prvotnopostavljeni tužbeni zahtjev od 8. listopada 2021. djelomično osnovan, tj. utvrđuje se da je ĆK građenjem i temeljem bračne stečevine stekao na nekretnini, tj. novoizgrađenoj kući na zemljištu kčbr. [katastarska čestica] istaknuti obveznopravni zahtjev u visini uložene novčane vrijednosti. Vještak je navedeno procijenio na iznos 58.400,00 EUR, pa da se radi o iznosu od 29.200,00 EUR. Preciziranjem tužbenog zahtjeva na zapisniku od 2. srpnja 2024. tužitelj nije preinačio tužbu, jer je obveznopravni zahtjev, u neutvrđenom iznosu postavio u prvotnom tužbenom zahtjevu i to u skladu s odredbama iz čl. 156. ZV. Temeljem obveznopravnog zahtjeva tužitelja opravdano je zatražio isplatu koju sud cijeni na iznos od 23.778,00 EUR, a koji iznos je uložio temeljem čl. 156. ZV građenjem na tuđem zemljištu i za koji iznos se ne može steći vlasništvo nekretnine, ali tužitelj ima pravo na naknadu onoga što je uložio u nekretninu prema pravilima ZOO. Prvostupanjski je sud našao utvrđenim, da je tržišna vrijednost novoizgrađenog objekta, tj. izgrađene kuće na kčbr. [katastarska čestica] u iznosu od 58.400,00 EUR. Prvostupanjski sud utvrđuje da bračnu stečevinu tužitelja i pok. IK predstavlja iznos od 34.222,00 EUR, pa utvrđuje da temeljem bračne stečevine tužitelju pripada ½ utvrđenog iznosa, tj. 17.111,00 EUR. Zbog svega navedenog presuđuje da bi tužitelj imao pravo, te da mu pripada zbroj iznosa za kojega je utvrđeno da ga je uložio građenjem na tuđem zemljištu te ½ temeljem bračne stečevine, odnosno isplatu iznosa od 38.900,00 EUR.

8. U pravu su tuženi, kada u žalbi navode da je počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka, te da presuda ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati. Sud nije dao jasne razloge za svoju odluku, a ukazuje se da utvrđena nejasnoća i nepreciznost izreke presude dovodi do toga da se pobijana presuda ne može ispitati, jer je izreka presude nerazumljiva, nije jasno navedeno što je tužitelj stekao, što traži, a što mu se u konačnici dosuđuje.

9. Zbog svega navedenog, razlozi o odlučnim činjenicama ostali su nejasni i proturječni te se pobijana presuda zbog toga ne može ispitati, pa je temeljem odredbe čl. 369. st. 1. ZPP istu valjalo ukinuti u pobijanim točkama I. i III. izreke i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

10. U ponovljenom postupku sud prvog stupnja će otkloniti bitne povrede odredaba parničnog postupka na koje je ukazano ovim rješenjem odnosno dati jasne razloge o ukazanim bitnim činjenicama, te odgovoriti na ostale žalbene navode tuženika.

11. S obzirom da je ukinuta presuda i predmet vraćen na ponovno suđenje, ostavljeno je da se o troškovima cjelokupnog postupka, uključivo i u povodu pravnih lijekova odluči u konačnoj odluci, a kako je to riješeno pod točkom II. izreke ovog rješenja, temeljem čl. 166. st. 3. ZPP.

12. U nepobijanom dijelu (točka II. izreke), presuda prvostupanjskog suda ostaje neizmijenjena (čl. 365. st. 1. ZPP).

13. Odluka iz toč. III. izreke ovog rješenja temelji se na čl. 371. ZPP.

U Velikoj Gorici 27. svibnja 2025.

Predsjednica vijeća

Ankica Jakovina