REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U PAZINU

Franjevačke stube 2

52000 Pazin

Poslovni broj: 1 P-900/2022-24

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Pazinu, po sucu Luki Zeniću, u pravnoj stvari tužitelja LČ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupanog po punomoćniku Mariju Manojloviću, odvjetniku u Bujama-Buie, Trg Josipa Broza Tita 9, protiv tuženice [adresa], OIB: 40892183385 sa sjedištem u [adresa], zastupane po punomoćnici Vanesi Zandel Lončarić, odvjetnici u Odvjetničkom društvu Čohilj i partneri d.o.o. sa sjedištem u [adresa], radi utvrđenja prava vlasništva, nakon održane glavne i javne rasprave, zaključene 15. svibnja 2025., u prisutnosti tužitelja s punomoćnikom te punomoćnice tuženice, 26. svibnja 2025. objavio je i

p r e s u d i o  j e

I Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

"1. Utvrđuje se da je tužitelj vlasnik dijela k. č. br. [katastarska čestica] upisane u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] označeno na skici mjerničkog vještaka žutom bojom što je tužena dužna priznati i trpjeti da se tužitelj nakon izrade elaborata cijepanja k. č. br. [katastarska čestica] kojeg se tužitelj ovlašćuje naručiti i formiranja nove parcele u skladu sa skicom mjerničkog vještaka koja čini sastavni dio presude, upiše kao vlasnik novoformirane parcele u zemljišne knjige na temelju ove presude.

2. Tužena je dužna tužitelju naknaditi trošak postupka u roku od 15 dana".

II Nalaže se tužitelju JČ da tuženici Općini Motovun naknadi parnični trošak u visini od 750,00 EUR u roku od 15 dana.

III Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu parničnog troška, kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Tužitelj je ovom sudu 13. prosinca 2022. podnio tužbu radi utvrđenja prava vlasništva na temelju redovne i izvanredne dosjelosti i to dijela kč. br. [katastarska čestica], upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u vlasništvu tuženice. Tvrdi da je više od 20 godina u zakonitom, istinitom i poštenom posjedu dijela predmetne nekretnine koja je na skici mjernika od 1. kolovoza 2022. označeno žutom bojom. Navodi da je u posjed uveden prilikom kupnje kč. br. [katastarska čestica] i susjednih kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] koje sve čine jednu cjelinu, zbog čega je bio uvjeren da i sporni dio kč. br. [katastarska čestica] zapravo dio kč. br. [katastarska čestica].

2. U odgovoru na tužbu od 10. siječnja 2023. tuženica se usprotivila tužbi i postavljenom tužbenom zahtjevu te predložila odbijanje istog kao neosnovanog. Tvrdi da tužitelj paušalno navodi da je u posjedu dijela predmetne nekretnine, ne navodeći kako istu koristi, tko ga je uveo u posjed i kada. Navodi kako predmetna nekretnina ima površinu od 1659 m2, pa smatra da je vrlo teško povjerovati da je netko mislio da je kupio i tu nekretninu odnosno njezin dio, a da za taj dio odnosno nekretninu ne bi platio osjetnu razliku kupoprodajne cijene. Tužitelj ne navodi ni kako je došao do saznanja da nekretnina koja je predmet postupka ne bi bila njegova, a i zašto bi tu nekretninu smatrao svojom kada je suvlasnik susjedne nekretnine u samo neznatnom dijelu. Ujedno ističe kako tužiteljev posjed nije zakonit i istinit budući da u tom smjeru nije dostavio nikakav dokaz, pa njegov posjed može eventualno biti pošten te mu je sukladno članku 159. stavak 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12., 152/14., dalje u tekstu: ZV). U situaciji kada je Općina upisana kao vlasnik nekretnine, potrebno dvostruko vrijeme za stjecanje prava vlasništva dosjelošću, odnosno bilo bi mu potrebno 40 godina posjedovanja nekretnine kao pošteni posjednik, a čak ni sam tužitelj ne tvrdi da nekretninu posjeduje 40 godina. Dakle, već iz tužbe proizlazi kako na strani tužitelja nisu ispunjene pretpostavke predviđene Zakonom za stjecanje prava vlasništva. Predlaže odbacivanje tužbe, podredno odbijanje tužbenog zahtjeva uz naknadu parničnog troška.

3. Tužbeni zahtjev nije osnovan.

4. Predmetom ovog postupka je zahtjev tužitelja na utvrđenje prava vlasništva na dijelu kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i to onog dijela koji je označen žutom bojom na geodetskoj snimci geometrics d.o.o. od 1. kolovoza 2022.

5. Radi razjašnjenja, a za ovaj postupak odlučnih okolnosti te radi pravilnog i potpunog utvrđenja činjeničnog stanja sud je tijekom postupka pročitao cjelokupnu dokumentaciju koja prileži spisu predmeta i to: geodetski snimak od 1. kolovoza 2022. (list spisa 4), izvadak iz zemljišne knjige broj 611 k. o. [katastarska općina] (list spisa 5-6), povijesni izvadak iz zemljišne knjige broj: 622 k. o. [katastarska općina] (list spisa 7-12), izvod iz posjedovnog lista Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Pula- Pola, Odjela za katastar nekretnina Pazin od 27. prosinca 2022. (list spisa 18). proveo dokaz uviđajem na licu mjesta, saslušao tužitelja u svojstvu parnične stranke te svjedoke AČ i ŽČ.

6. Člankom 18. stavak 1. ZV propisano je da je posjed zakonit ako posjednik ima valjani pravni temelj toga posjedovanja (pravo na posjed). Posjed je istinit ako nije pribavljen ni silom, ni potajno ili prijevarom, ni zlouporabom povjerenja. Posjed koji je pribavljen silom, potajno ili prijevarom, ili zlouporabom povjerenja, postaje miran kad osobi od koje je tako pribavljen prestane njezino pravo da štiti svoj posjed koji joj je tako oduzet (stavak 2.). Posjed je pošten ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed, ali poštenje prestaje čim posjednik sazna da mu pravo na taj posjed ne pripada (stavak 3.). Posjed se smatra poštenim, osim ako se dokaže suprotno (stavak 5.).

7. Člankom 159. stavak 1. ZV propisano je da se dosjelošću stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari. Samostalni posjednik čiji je posjed pokretne stvari zakonit, istinit i pošten, stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom tri godine, a takav posjednik nekretnine protekom deset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja (stavak 2.). Samostalni posjednik pokretne stvari kojemu je posjed barem pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom deset godina, a takav posjednik nekretnine protekom dvadeset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja (stavak 3.). Samostalni posjednik stvari u vlasništvu Republike Hrvatske, županija i jedinica lokalne samouprave i jedinica područne (regionalne) samouprave i s njima izjednačenih pravnih osoba, kao i stvari u vlasništvu crkve ili drugih pravnih osoba koje ne traže za sebe dobitak nego služe za dobrotvorne ili druge općekorisne svrhe, steći će dosjelošću vlasništvo tih stvari tek pošto je njegov zakonit, istinit i pošten, ili barem pošten, samostalni posjed neprekidno trajao dvostruko vrijeme od onoga iz stavaka 2. i 3. ovoga članka (stavak 4.).

8. Člankom 160. stavak 1. ZV propisano je da vrijeme potrebno za dosjelost počinje teći onoga dana kad je posjednik stupio u samostalni posjed stvari, a završava se istekom posljednjega dana vremena potrebnoga za dosjelost.

9. Za stjecanje vlasništva nekretnine, neovisno o pravilima koja su mjerodavna u svakom konkretnom slučaju, moraju biti kumulativno ispunjene opće i posebne pretpostavke. Opće pretpostavke su sposobnost nekretnine da se na njoj stekne pravo vlasništva, sposobnost stjecatelja da stekne pravo vlasništva (svaki pravni subjekt u granicama opća pravna sposobnost) i pravni temelj za to da stjecatelj na konkretnoj nekretnini stekne pravo vlasništva, a posebne kad je u pitanju stjecanje vlasništva dosjelošću (redovne ili izvanredne), posjed nekretnine koji ima zakonom određen sadržaj i kakvoću, i da kao takav neprekidno traje zakonom određeno vrijeme.

10. Tužitelj u bitnome navodi da je u posjed predmetnog dijela kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] uveden prilikom kupnje kč. br. [katastarska čestica] i susjednih kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], zbog čega je bio uvjeren da je kupio i sporni dio. Tvrdi da je više od 20 godina u posjedu predmetnog djela i da ga u tom periodu nitko nije smetao.

11. Suprotno navodima tužitelja, tuženica navodi da tužitelj nije dostavio nikakvu ispravu iz koje bi bilo vidljivo da je više od 20 godina u posjedu dijela predmetne nekretnine, niti je naveo tko i kada je uveden u posjed. Budući da predmetna nekretnina ima površinu od 1659 m2, smatra da je teško povjerovati da je tužitelj kupio i dio predmetne nekretnine, a da ne bi platio osjetnu razliku kupoprodajne cijene. Kako je tuženika upisana kao vlasnica predmetne kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], stava je da je tužitelju potrebno vrijeme od 40 godina za stjecanjem prava vlasništva izvanrednom dosjelošću, a tužitelj ni ne tvrdi da u tom razdoblju posjeduje sporni dio nekretnine.

12. Uvidom u izvadak iz zemljišne knjige broj: 611 k. o. [katastarska općina] slijedi da je između ostalog upisana predmetna kč. br. [katastarska čestica], u naravi pašnjak, površine 1659 m2 u vlasništvu tuženice.

13. Prema podacima posjedovnog lista Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Pula-Pola, Odjela za katastar nekretnina Pazin slijedi da je posjednikom predmetne nekretnine upisana tuženica.

14. Iz nalaza i mišljenje vještaka Sonje Mikulić danog na uviđaju od 16. svibnja 2025. slijedi da je kč. br. [katastarska čestica] upisana u posjedovnom listu 236 na ime Općine Motovun. Tužitelj je na terenu pokazao dio kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a ne cijelu k. č. U predmetu se nalazi geodetski snimak izrađen od strane GEOMETRICS d. o. o. od 1. kolovoza 2022. pod imenom geodetski snimak s preklopom DKP-a. Na istoj snimci koja obuhvaća šire područje ucrtan je upravo predmetni dio koji je tužitelj pokazao kao predmet današnjeg očevida. Na istom snimku je topografskim ključem označeni znakovi za žičanu ogradu s kamenim temeljima. Geometar je širafurom označio predmetni dio k. č. te iskazao površinu od 585 m2. U napomeni dolje na dnu lista, a i po mom mišljenju, točna površina može se iskazati samo izradom geodetskog elaborata. Danas na istom predmetnom dijelu k. č. nalazi se djetelina i trava na najzapadnijem dijelu čestice metalna konstrukcija koja je ostatak nekadašnje radionice, a pod je betoniran. I danas je na terenu žičana ograda, a dio koji je iza žičane ograde prema sjeveru danas je u naravi šuma. Pristup na predmetni dio je preko k. č. [katastarska čestica] te dolje prema cesti uz kuću tužitelja s adresom Tomci 37, Brkač. Geodetski snimak na današnji datum nije potrebno ponovno izrađivati jer stanje koje je geometar 1. kolovoza 2022. snimio, odgovara stanju i na današnji datum.

15. Po ocjeni ovog suda, a na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka sukladno članku 8. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 2/07. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/08, 96/08 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 123/08. – ispravljene, 57/11., 148/11. – pročišćeni tekst 25/13., 89/14. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske 70/19., 80/22., 114/22.; dalje u tekstu: ZPP) ovaj sud nalazi da tužbeni zahtjev tužitelja nije osnovan.

16. Naime, iz iskaza tužitelja utvrđeno je da je travnju 2000. zaključio ugovor o kupoprodaji suvlasničkih dijelova kč. br. [katastarska čestica], kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] od FČ, GČ i RČ, da predmet tog ugovora nije bio sporni dio kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Međutim, kada ga je IČ uvela u posjed predmeta kupoprodaje, pokazala mu je i sporni dio. Bio je uvjeren da je i to predmet kupoprodaje jer čini okućnicu kuće na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Inače, da je 2003. ili 2004. zaključio je ugovor o najmu cijele kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] za sadnju začinskog bilja te je prije kupoprodaje provjeravao stanje i da je obišao cijelo imanje. Po saznanju da je tuženica oglasila na prodaju kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], da je provjerio granice kupljenih nekretnina i da je utvrdio da drži u posjedu i onaj dio nekretnine koji je na geodetskoj snimci označen žutom bojom. Inače, da sporni dio kosi i koristi za potrebe svoje profesije.

17. Svjedok TČ je iskazao da je tužitelj u posjedu spornog dijela oko 20 godina, da taj dio kosi i čisto. Nije mu poznata kupoprodaja iz 2000., niti kako je tužitelj stekao sporni dio stekao.

18. Svjedok AČ je navela da raniji vlasnik predmetne kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] bio CČ, da je tužitelj sporni dio kupio od UČ, GČ i RČ, odnosno pravnih sljednika CČ prije 15 godina. Kupoprodajni ugovor nikada nije vidjela, niti pročitala, a smatra da je tužitelj kupio sporni dio jer je bio ograđen.

19. Saslušanim svjedocima i to AČ i ČČ poznato je da je tužitelj u posjedu spornog dijela 20-15 godina, a koji dio koristi tako da čisti i kosi. Svjedok AČ je navela da je tužitelj sporni dio kupio od UČ, GČ i RČ, odnosno pravnih sljednika pok. CČ za kojeg tvrdi da je bio raniji vlasnik, dok svjedoku ČČ nije poznato kako je tužitelj sporni dio stekao, niti ima bilo kakvih saznanja o kupoprodajnom ugovoru iz 2000.

20. Dakle, ti svjedoci potvrđuju navod tužitelja da je u posjedu spornog dijela nekretnine 20 godina. Iskaze tih svjedoka sud je prihvatio kao logične i objektivne u dijelu u kojem su iskazivali od kada je tužitelj u posjedu i na koji način ga korist. Međutim, dio iskaza u kojem je svjedok AČ navela da je predmet kupoprodaje bio sporni dio jer da je bio ograđen, ovaj sud nije prihvatio jer ista nije bila sudionik kupoprodajnog ugovora niti ga je pročitala, niti je u tom dijelu navela da ima bilo kakvih neposrednih saznanja od stranaka kupoprodaje iz 2000.

21. Po stavu ovog suda, tužitelju nije moglo ostati nepoznato da od FČ, GČ i RČ nije kupio sporni dio jer je u svom iskazu naveo da je u ugovoru točno naznačen predmet kupoprodaje, a to su suvlasnički dijelovi kč. br. [katastarska čestica], kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], pa prodavateljica FČ ga nije mogla uvesti u posjed predmeta kupoprodaje jer dioba između suvlasnika nije izvršena. Sam tužitelj je u iskazu naveo da mu je poznato da su kao suvlasnici na tim nekretninama upisani članovi obitelji L. U situaciji kada je provjeravao katastarske i zemljišnoknjižne podatke, prije kupoprodaje mu nije moglo ostati nepoznato tko je vlasnik i posjednik kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], da to nisu prodavateljice, već upravo tuženica posebno kod činjenice, a kako to sam navodi u iskazu, da je 2003. ili 2004. zaključio ugovor o najmu za cijelu kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], što znači da su mu trebali biti poznati elementi ugovora o najmu, a to su predmet ugovora i cijena. Kada se spominje predmet ugovora o najmu, osnovni element je površina na temelju koje se određuje visina najamnine. Osim toga, u situaciji kada je od prodavateljica kupio suvlasničke udjele, ostaje nejasno na koji način je kao kupac stupio u posjed predmeta kupoprodaje i u koji dio nekretnine su ga prodavateljice uvele u posjed kao suvlasnice jer iz priloženog povijesnog izvatka iz zemljišne knjige jasno slijedi da je tužitelj kao kupac upisan kao suvlasnik za 6/36 dijela zajedno s ostalim suvlasnicima. Na terenu nije pokazao dijelove kupljenih nekretnina u odnosu na koje je navodno uveden u posjed, pa se nameće zaključak da predaja nekretnina, pa tako i spornog dijela, fizički nije izvršena. Tužitelj je možda bio u posjedu spornog dijela nekretnina, ali ne na temelju ugovora o kupoprodaji iz 2000. kojeg je zaključio s nevlasnikom, već na temelju ugovora o najmu iz 2003. ili 2004. Prema tome, u posjedu spornog dijela nije bio kao osoba koja vjeruje da posjeduje nekretnine kao svoju, već kao osoba koja zna da je u posjedu nekretnine čiji je vlasnik treća osoba.

22. Redovitom i izvanrednom dosjelošću tužitelj nije stekao vlasništvo spornog dijela. Za redovitu dosjelost potrebno je da je posjed zakonit, istinit i pošten te rok od 20 godina budući da predmetna nekretnina u vlasništvu tuženice kao jedinice lokalne samouprave. U konkretnom slučaju tužitelj nema u smislu članka 18. stavak 1. ZV valjani pravni osnov čime bi njegov posjed bio zakonit, ovo iz razloga jer je nesporno utvrđeno da dio kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nije bio predmet ugovora o kupoprodaji iz travnja 2000., već ugovora o najmu u cijelosti. Imajući u vidu tvrdnje tužitelja o načinu stjecanja prava vlasništva valja primijetiti da isti nije dostavio kao dokaz ugovor iz travnja 2000. iz kojeg bi bilo vidljivo da je doista izvršena kupoprodaja između tužitelja i prodavatelja upravo spornog dijela nekretnine. Nadalje, tuženica je u smislu članka 18. stavak 5. ZV osporila presumpciju poštenja tužitelja jer je, od trenutka kada je zaključio ugovor o kupoprodaji iz 2000. i kada je stupio u posjed, imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed, čime nisu ispunjene pretpostavke za stjecanje prava vlasništva redovitom dosjelošću, odnosno da tim ugovorom nije ujedno kupio i sporni dio. Naime, tužitelj je u svom iskazu naveo da je 2003. ili 2004. u najam uzeo kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], pa očito tužitelju nije moglo ostati nepoznato tko je vlasnik cijele kč. br. [katastarska čestica], kao i spornog dijela te čestice.

23. Također, tužitelj niti izvanrednom dosjelošću nije stekao vlasništvo spornog dijela jer njegov posjed nije pošten, niti je do dana podnošenja tužbe (2022.) protekao rok od 40 godina u smislu članka 159. stavak 4. i članka 160. stavak 1. ZV.

24. Suviše toga, napominje da je sud vezan činjenicama koje je tužitelj iznio u tužbu i do zaključenja glavne rasprave, a isti se nije pozivao na da se u vrijeme potrebno za dosjelost treba uračunati i vrijeme za koje su prednici sadašnjega posjednika neprekidno posjedovali kao zakoniti, pošteni i istiniti samostalni posjednici, odnosno kao pošteni samostalni posjednici.

25. Prema tome, ovaj sud ocjenjuje kako nisu ispunjenje pretpostavke za stjecanje prava vlasništvo ni redovitom ni izvanrednom dosjelošću, zbog čega je valjalo odbiti tužbeni zahtjev tužitelja i odlučiti kao u točki I izreke ove presude.

26. Odluka o troškovima temelji se na članku 154. stavak 1. ZPP u svezi članka 155. stavak 1. ZPP te odredaba Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj: 138/23.; dalje u tekstu: OT).

26.1. Člankom 154. stavak 1. ZPP propisano je da stranka koja u cijelosti izgubi parnicu dužna je protivnoj stranci i njezinu umješaču naknaditi troškove izazvane vođenjem postupka. Umješač na strani stranke koja je izgubila parnicu dužan je naknaditi troškove koje je uzrokovao svojim radnjama.

26.2. Budući da je tužitelj u cijelosti izgubio u ovom postupku, u obvezi je tuženici naknaditi sve troškove koji su joj bili potrebni za vođenje parnice.

26.3. Tuženica koja je zastupana po punomoćnici iz reda odvjetnika, a imajući u vidu vrijednost predmeta spora od 1.327,23 EUR, priznat joj je trošak i to za sastav odgovora na tužbu od 10. siječnja 2023. u visini od 100 bodova (Tbr. 7/1. OT), pristupa na ročište 20. studenog 2023. u visini od 100 bodova (Tbr. 9/1. OT) te pristupa na uviđaj od 15. svibnja 2025. u visini od 100 bodova (Tbr. 9/1. OT), odnosno 300 bodova, a što pomnoženo s vrijednošću jednog boda od 2,00 EUR (Tbr. 54. OT) iznosi 600,00 EUR. Istoj je priznat trošak PDV od 25 % (Tbr. 46. OT) koji iznosi 150,00 EUR, odnosno ukupan parnični trošak u visini od 750,00 EUR (točka II izreke).

26.4. Tužitelju nije priznat zatraženi trošak postupka jer nije uspio u postupku (točka III izreke).

27. Slijedom navedenog, valjalo je odlučiti kao u izreci ove presude.

U Pazinu, 26. svibnja 2025.

Sudac:

Luka Zenić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana, a koji rok se računa od dana održavanja ročišta na kojem se presuda objavljuje, ako je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu bez obzira na to što nije na isto pristupila, odnosno od dana primitka prijepisa presude, ako stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje.

Žalba se podnosi pisano u 3 (tri) istovjetna primjerka (osim ako se podnosi elektroničkom komunikacijom), putem ovog suda, a o žalbi odlučuje nadležni Županijski sud.

DNA:

1. Tužitelju po pun. – uz sudsku pristojbu na presudu

2. Tuženici po pun.