K-877/2020-33

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Gudnulićeva 27

S P L I T

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, po sucu pojedincu Vuki Adžiću Kataliniću, uz sudjelovanje zapisničarke Ane Čerkez, u kaznenom postupku protiv okrivljenog RC, zbog kaznenog djela iz čl. 222. st. 3. i dr. Kaznenog zakona (Narodne novine br. 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18. i 126/19., dalje: KZ/11), u povodu optužnice Općinskog državnog odvjetništva u Splitu br. KO-DO-4547/20 od 28. kolovoza 2020., nakon javno provedene rasprave 22. svibnja 2025., u pristunosti okrivljenika, njegovog branitelja Pere Tolića i zamjenika ODO-a u Splitu BC, **.**.2025. objavio je i

p r e s u d i o

a)

Na temelju čl. 544. st. 1. Zakona o kaznenom postupku (Narodne novine broj 152/08., 76/09., 80/11., 121/11. - pročišćeni tekst, 91/12. - Odluka Ustavnog suda RH, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 80/22. i 36/24. dalje: ZKP/08), stavlja se izvan snage kazneni nalog izdan presudom Općinskog suda u Splitu br. K-877/2020 od 22. siječnja 2021. u odnosu na okrivljenog RC.

b)

OKRIVLJENI: RC, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin R i B rođene J, rođen **.**.1975. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanin RH, sa završenom srednjom stručnom spremom, po zvanju vozač, stolar, skelar, zaposlen u trg. društvu Crivac skele d.o.o., sa sjedištem u [adresa], s mjesečnom neto plaćom od oko 1.000,00 €, bez drugih primanja, vlasnik zemljišta u mjestu Broćanac i osobnog vozila Škoda Octavia 2004. godište, oženjen, otac dvoje djece, drugi se kazneni postupak protiv njega ne vodi, neosuđivan,

k r i v  j e

I. što je dana 14. ožujka 2020., oko 00,10 sati, u Vranjicu, Krešimirova 37, na gradilištu u krugu prostora u vlasništvu trgovačkog društva INA d.d. Zagreb, kao odgovorna osoba trgovačkog društva Crivac skele d.o.o. Solin - voditelj radova na gradilištu i skeler koji je izvodio modificiranu tipsku skelu s nadodanom platformom skele, postupio suprotno zahtjevima iz odredbi t. 6.1., 6.2., 6.3. Skele i ljestve DODATKA V, DIO B Odjeljak II Pravilnika o zaštiti na radu na privremenim gradilištima (Narodne novine br. 48/18), suprotno odredbi čl. 5. t. 4. Prilog II t. 4. Zahtjeva pri uporabi radne opreme (Narodne novine br. 18/17), suprotno odredbi čl. 4. t. 4., čl. 6. Pravilnika o zaštiti na radu pri uporabi radne opreme (Narodne novine br. 18/17) i suprotno čl. 41. t. 3. Zakona o zaštiti na radu (Narodne novine br. 71/14,118/14, 94/18 i 96/18), na način da je prilikom izvođenja skele na gradilištu djelomično koristio metalne podnice koje nije učvrstio i osigurao od pomicanja tijekom uobičajenog korištenja skele, niti je izvršio nadzor njene izvedenosti prije stavljanja u uporabu, svjestan da takvim propustima može ugroziti sigurnost radnika, ali je do nesreće ipak došlo, jer je radnik JC za vrijeme rada na tako izvedenoj skeli obavljajući posao pjeskarenja unutrašnjih stjenki spremnika za gorivo oznake R16 propao kroz otvor između postavljenih podnica koje nisu bile učvršćene na platformi skele - radnom podu stropne etaže skele i pao na pod s visine od 11 m, uslijed čega je zadobio cerebralne kontuzije desno okcipitalno te jednu visoko parijetalno lijevo, multifragmentarni prijelom frontalne i nosne kosti, multifragmentarni prijelom krova oba maksilarna sinusa, spiralni prijelom dijafize lijevog femura, stražnje iščašenje lijevog lakta s prijelomom glavice radijusa, prijelom kuboidne i kuneiformne kosti lijevog stopala sa subluksacijom kalkaneusa, koje ozljede su teške naravi,

dakle, iz nehaja, pri provođenju stručnog nadzora nad građenjem i izvođenju pojedinih radova građenja, postupajući protivno propisima izazvao opasnost za život i tijelo ljudi, a kaznenim djelom je prouzročena teška tjelesna ozljeda jedne osobe,

II. čime je počinio kazneno djelo protiv opće sigurnosti – teško kazneno djelo protiv opće sigurnosti – opisano i kažnjivo po čl. 222. st. 3., u vezi s čl. 221. st. 1. i 2. KZ/11.

III. Stoga se, na temelju čl. 222. st. 3. KZ/11, okrivljeni RC

o s u đ u j e

na kaznu zatvora u trajanju od 10 (deset) mjeseci.

IV. Potom se, na temelju čl. 56. KZ/11, okrivljeniku izriče

UVJETNA OSUDA

s tim da se kazna zatvora u trajanju od deset mjeseci na koju je osuđen neće izvršiti ako on u roku od 3 (tri) godine po pravomoćnosti ove presude ne počini koje novo kazneno djelo.

V. Na temelju čl. 148. st. 1., u vezi s čl. 145. st. 2. t. 1. i 6. ZKP/08, okrivljenik je dužan snositi troškove kaznenog postupka u ukupnom iznosu od 1148,50 € (tisuću sto četrdeset osam eura i pedeset centi), od čega iznos od 6794,00 kn ili 901,71 €[1] predstavlja trošak vještačenja iz domene zaštite na radu, iznos od 28,66 € trošak davanja usmenog nalaza i mišljenja po istom vještaku, iznos od 118,13 € trošak izrade pisanog nalaza i mišljenja po vještaku za sudsku medicinu dok iznos od 100,00 € predstavlja sudski paušal.

Obrazloženje

1. Općinsko državno odvjetništvo u Splitu podiglo je 31. kolovoza 2020. optužnicu br. KO-DO-4547/20. protiv okrivljenog RC, zbog kaznenog djela iz čl. 222. st 3. i dr. KZ/11.

2. Sukladno prijedlogu iz navedenog optužnog akta presudom br. K-877/2020 od 22. siječnja 2021. izdan je kazneni nalog kojim je imenovani okrivljenik proglašen krivim zbog počinjenja predmetnog kaznenog djela. Protiv te odluke je on putem branitelja izjavio prigovor, pa je spis dostavljen optužnom vijeću, koje je predmetnu optužnicu potvrdilo rješenjem br. Kov-126/2021 od 14. veljače 2022.

3. Na raspravi od 22. svibnja 2025., koja je zbog proteka zakonskog roka od tri mjeseca počela iznova, zastupnik optužbe izmjenio je činjenični opisa optužnice na način da se u 20. retku iza riječi "zadobio" pa sve do 24. retka do riječi "kostiju lica" navedene riječi brišu te umjesto njih trebaju stajati riječi: "cerebralne kontuzije desno okcipitalno te jednu visoko parijetano lijevo, multifragmentarni prijelom frontalne i nosne kosti, multifragmentarni prijelom krova oba maksilarna sinusa, spiralni prijelom dijafize lijevog femura, stražnje iščašenje lijevog lakta s prijelomom glavice radijusa, prijelom kuboidne i kuneifromne kosti lijevog stopala sa subluksakcijom kalkaneusa".

3.1. Prilikom očitovanja o izmijenjenom optužom aktu na raspravi od 22. svibnja 2025., okrivljenik je izjavio da se ne smatra krivim za kazneno djelo koje mu se stavlja na teret te da će svoju obranu iznijeti na kraju dokaznog postupka.

3.2. U daljnjem tijeku postupka pročitani su iskazi svjedoka ČC (listovi 438-439) i AC (listovi 449-450) te usmeni nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka Jerka Novakovića (listovi 410-411), budući da su oni ispitani pred istim sucem.

3.3. Suglasnošću stranka (list 443) pročitani su iskaz svjedoka – oštećenog JC (listovi 357-358), kao i sudskomedicinski nalaz i mišljenje izrađen po stalnom sudskom vještaku Šimunu Anđelinoviću (listovi 460-461).

3.4. U dokazne svrhe pročitani su i pregledani zapisnik o inspekcijskom nadzoru Državnog inspektorata, Područnog ureda Split, Službe za nadzor zaštite na radu broj Klasa: UP/I-116-02/20-45/4 od 24. ožujka 2020.g. (list 3 do 6), zapisnik Državnog inspektorata, broj Klasa: UP/I-116-02/20-45/4 od 24. ožujka 2020.g. (list 7), zapisnik o inspekcijskom nadzoru Državnog inspektorata, Područnog ureda Split, Službe za nadzor zaštite na radu broj Klasa: UP/I-116-02/20-45/4 od 14. ožujka 2020.g. (list 8 do 10), fotografije očevida (list 11 do 16), kontrolni list skele od 12. ožujka 2020.g., (list 17 do 18), potvrda o osposobljenosti za ovlaštenika za poslove zaštite na radu AC od 20. rujna 2018.g. (list 19), zapisnik o osposobljenosti za ovlaštenika za obavljanje poslova zaštite na radu od 13. rujna 2018.g. (list 20), ugovor o radu između poslodavca Ivamont d.o.o. i radnika AC od 12. veljače 2018.g. (list 21), medicinska dokumentacija za oštećenog JC (list 27), zapisnik o očevidu Policijske uprave splitsko- dalmatinske, Sektora kriminalističke policije, Službe za očevide i kriminalističku tehniku broj 511-12-10-88-188/20 od 14. ožujka 2020.g. zajedno sa kriminalističko-tehničkim izvješćem i skicom mjesta događaja (list 28 do 33), izvješće Kliničkog bolničkog centra Split, Klinike za kirurgiju o zadobivenim ozljedama oštećenika JC od 25. svibnja 2020.g. (list 39), procjena rizika za radu Ivamont d.o.o. od strane Energo-zaštita d.o.o. (list 41 do 174), ugovor o poslovno-tehničkoj suradnji broj 001-2020-BM između Ivamont d.o.o. i Crivac-skele d.o.o. od 5. ožujka 2020.g. (list 175), projekt konstrukcije skele izvršitelja V.2. Inžinjering j.d.o.o. naručitelju Crivac-skele d.o.o. (list 176 do 210), plan izvođenja radova Ivamont d.o.o.o. za investitora INA d.d. (list 211 do 234), zapisnik o pregledu i ispitivanju radne opreme Energozavod-zaštita d.o.o. za naručitelja Ivamont d.o.o. (list 235 do 239), izjava o sukladnosti Agram d.o.o. od 14. travnja 2016.g. (list 244), uvjerenje o sukladnosti za uvoznu opremu Eurostandard od 14. travnja 2011.g. (list 245), obavijest o zaduženju osobne zaštitne opreme Ivamont d.o.o. (list 248), potvrda o osposobljenosti za rad na siguran način AC od 19. ožujka 2018.g. (list 249) uvjerenje o osposobljenosti za provedbu preventivnih mjera zaštite od požara, gašenje požara i spašavanje ljudi i imovine ugrožene požarom AC od 19. ožujka 2018.g. (list 250), svjedodžba o zdravstvenoj sposobnosti radnika AC od 3. prosinca 2019.g. (list 253), svjedodžba o osposobljenosti za pružanje prve pomoći AC od 2. studenog 2016.g. (list 254), zapisnik o osposobljenosti radnika za rad na siguran način radnika AC od 12. ožujka 2018.g. (list 255 do 256), dozvola za boravak i rad Policijske uprave zagrebačke, Policjske postaje Ivanić-Grad strancu JC (list 264), zapisnik o osposobljenosti radnika za rad na siguran način radnika JC od 14. ožujka 2019.g. (list 265 do 266), uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti radnika JC od 9. ožujka 2020.g. (list 271), potvrda o osposobljenosti za rad na siguran način JC od 14. ožujka 2019.g. (list 272), uvjerenje o osposobljenosti za provedbu preventivnih mjera zaštite od požara, gašenje požara i spašavanje ljudi i imovine ugrožene požarom JC od 11. ožujka 2019.g. (list 274), uvjerenje o zaduženju osobne zaštitne opreme poslodavca Ivamont d.o.o. radniku JC od 8. ožujka 2020.g. (list 275), okvirni ugovor o poslovno- tehničkoj suradnji između INA d.d. i STSI d.o.o. (list 278 do 291), ZZSO obrazac Crivac- skele d.o.o. sa zahtjevom za uvođenje podizvoditelja (list 293 do 295), registar radnika Crivac-skele d.o.o. (list 298), HS-dokumentacija Crivac-skele d.o.o. (list 299 do 349) i dopis trgovačkog društva INA d.d. od 12. siječnja 2024. (list 425)

3.5. Na kraju dokaznog postupka pročitani su izvaci iz kaznene i prekršajne evidencije za okrivljenika (listovi 402-404) te je potom on ispitan.

4. Nakon tako provedenog postupka te ocjene svakog dokaza pojedinačno i u vezi s ostalim dokazima, utvrđeno da je okrivljeni RC počinio teško kazneno djelo protiv opće sigurnosti opisano i kažnjivo po čl. 222. st. 3., u vezi s čl. 221. st. 1. i 2. KZ/11 na način opisan pod dijelom b) izreke.

5. Naime, navedeno kazneno djelo čini onaj tko pri projektiranju, provođenju stručnog nadzora nad građenjem, građenju ili izvođenju pojedinih radova ili uklanjanju građevine, postupajući protivno propisima ili opće priznatim pravilima struke, iz nehaja izazove opasnost za život ili tijelo ljudi ili za imovinu većeg opsega, a time je prouzročena teška tjelesna ozljeda neke osobe ili imovinska šteta velikih razmjera.

6. Tijekom postupka nije bilo sporno da je okrivljenik, kao odgovorna osoba trgovačkog društva Crivac skele d.o.o. [adresa], na dan 14. ožujka 2020., u Vranjicu, Krešimirova 37, na gradilištu u krugu prostora u vlasništvu trgovačkog društva INA d.d. Zagreb, bio angažiran kao voditelj radova na gradilištu i skeler koji je izvodio modificiranu tipsku skelu s nadodanom platformom skele, s tim da je prilikom izvođenja skele na gradilištu djelomično koristio metalne podnice, te je istog dana oko 00,10 sati došlo do nesreće, na način da je radnik JC za vrijeme rada na tako izvedenoj skeli obavljajući posao pjeskarenja unutrašnjih stjenki spremnika za gorivo oznake R16 propao kroz otvor između postavljenih podnica i pao na pod s visine od 11 m, uslijed čega je zadobio cerebralne kontuzije desno okcipitalno te jednu visoko parijetalno lijevo, multifragmentarni prijelom frontalne i nosne kosti, multifragmentarni prijelom krova oba maksilarna sinusa, spiralni prijelom dijafize lijevog femura, stražnje iščašenje lijevog lakta s prijelomom glavice radijusa, prijelom kuboidne i kuneiformne kosti lijevog stopala sa subluksacijom kalkaneusa, koje ozljede su teške naravi.

6.1. Ovakva utvrđena proizlaze kako iz obrane okrivljenika tako i iz drugih izvedenih te prije pobrojanih dokaza (odlomci 3.2. do 3.4.).

6.2. S druge strane, sporno je bilo je li okrivljenik spomenute metalne podnice učvrstio i osigurao od pomicanja tijekom uobičajenog korištenja skele, je li izvršio nadzor njene izvedenosti prije stavljanja u uporabu, odnosno je li skela bila propisno postavljena te koji je uzrok pada oštećenika kroz otvor između postavljenih podnica.

7. Naime, okrivljeni RC u svojoj obrani (listovi 451-453 i 469) navodi da je u konkretnom slučaju za postavljanje skela na ovom gradilištu trg. društva INA bila angažirana firma Crivac skele, čija je on odgovorna osoba, iako ta firma nije u njegovom vlasništvu. Njegova funkcija je bila voditelj postavljanja skela na ovom gradilištu.

7.1. Dakle on je montirao ovu skelu, naravno uz sudjelovanje radnika trg. društva Crivac kojima je on bio voditelj. Ova skela je postavljena na pravilan način savjesno i uz poštivanje pravila struke te pravila zaštite na radu. Okrivljenik je tu skelu pregledao zajedno sa svjedokom AC, koji mu je i davao upute kako ta skela treba biti postavljena, o čemu je on svjedočio. Prilikom tog obavljenog pregleda skele nisu utvrdili bilo kavke nepravinosti.

7.2. Inače što se tiče zaštite na radu svaki dan su svi oni koji su obavljali radove prolazili kontrolu u kancelarijama Ine, kao i na ulazu u Terminal Vranjic, gdje se provjeravalo imaju li potrebnu opremu, pojaseve, kacige i sl. Međutim posebno postavljenog koordinatora zaštite na radu od strane INE nije bilo. Dakle, nakon utvrđenja da je skela pravilno postavljena djelatnici firme Ivamont su preuzeli skelu i započeli s radovima.

7.3. Smatra da vještečenje koje je provedeno nije valjano iz razloga što je utemeljeno na projektu skele koji je tek naknadno napravljen, nakon ove radne nesreće, a zaključci vještaka se upravo vezuju uz taj projekt. Dakle u konkretnom slučaju ovaj projekt skele nitko nije tražio, a radilo se o tipskoj skeli. Problem je zapravo bio u toj jednoj podnici koja se odvojila, znači nije riječ o situaciji da bi se više podnica odvojilo. Da se skela uruši tada bi se moglo govoriti o nekvalitetno postavljenoj skeli.

7.4. Pretpostavka okrivljenika, s obzirom na to kako se događaj odvio, jest da su neki od radnika pomicali ovu podnicu, a bila bi riječ o djelatnicima firme Ivamont, koji su obavljali pjeskarenje i koji su radili u vrlo teškim uvjetima te na kraju dana nakon obavljenog pjeskarenja treba oko 2 do 3 tone pijeska maknuti s platforme. Čisto sumnja da su oni to nosili u kantama, uvjeren je da su oni taj pijesak bacali odozgo lopatama i metlama. AC je to tako tražio od okrivljenika da skela bude napravljena na način da se omogući takvo bacanje pijeska. Prema tome pretpostavlja da je radi lakšeg bacanja pijeska netko to podnicu pomaknuo.

7.5. Napominje da su podnice bile pričvršćene na način da su bile uglavljene – s jedne do druge strane su bile poredane i nabivene. Znači podnice nisu bile spojene vijcima. Ovo je bila tipska skela, improvizirani tip skele koji se izrađuje od željeza i drva na način da se formiraju nosači od drvenih greda te se onda prazni prostori između tih greda popunjavaju željeznim podnicama koje se odozgo naslone i uglave, ne mogu se "zavidavati". Širina željeznih podnica je bila 33 cm, one su rupičaste tako da kroz njih pijesak može odlaziti. Podnice se nisu mogle pomicati bez da ih netko silom ne izbaci iz mjesta gdje su uglavljene prema gore. Točno govori kako je bilo, nema razloga bilo što kriti niti izmišljati. Skela je postavljena na način dogovoren između okrivljenika i AC, a nije bilo nikog da kontrolira smije li se to tako.

7.6. Kad se na gradilištu utvrdi da skela ima bilo kakav nedostatak o tome okrivljenika obaviještava šef gradilišta i potom okrivljenik odmah svoje ljude bez obzira na to gdje se nalaze šalje da to poprave. Nakon postavljanja skele djelatnici firme Crivac uključujući i okrivljenika više se na gradilištu nisu pojavljivali.

7.7. Kada mu je predočen iskaz oštećenika vezano za to da je potonji zakoračio na dasku postavljenu na skeli koja se naglo pomakla iz svog ležišta uslijed čega je nastala praznina na skeli kroz koju je pao, okrivljenik odgovara da on ne može reći iz kojeg bi razloga došlo do pomicanja daske, onako kako je bila postavljena nije smjelo doći do toga. Okrivljenik navodi da je on bio odgovoran da se skela izradi sukladno pravilima struke. Dalje, odgovorna osoba za to da se skela preda u ispravnom stanju prije uporabe izvođaču jest koordinator zaštite na radu, dakle upravo to je stručna osoba koja treba preuzeti skelu i reći je li ispravna.

7.8. Ovako izrađena skela na način na koji je opisao ne može reći je li izrađena sukladno pravilnicima. No u kontrolnim listovima postoji predviđeno da se podnice smiju preklapati odnosno raditi preklopi na način kako je to u konkretnom slučaju bilo napravljeno. Budući da se radilo o spremniku okrulog oblika nužno je bilo raditi određene improvizacije jer se u protivnom skela ne bi mogla takvom spremniku prilagoditi. Ovi kontrolni listovi koje je spomenuo su zapravo obrasci primopredaje skele od strane njih kao firme koja ju je postavila prema izvođaču radova koji će koristiti skelu.

8. S druge strane, oštećeni JC, ispitan 29. srpnja 2020. pred policijskim istražiteljem Policijske postaje Ivanić-Grad (listovi 357-358), navodi da je on državljanin sam BIH, s adresom stanovanja u [adresa], dok se u RH nalazi na privremenom radu kao djelatnik tvrtke IVAMONT d.o.o, a boravi na adresi [adresa]. Već 18 mjeseci radi poslove pjeskarenja.

8.1. U ožujku 2020. nalazio se na terenskom radu u [adresa] gdje je tvrtka IVAMONT d.o.o. koje je direktor ĐC bila angažirana od tvrtke INA d.d. za obavljanje radova pjeskarenja i bojanja spremnika odnosno antikorozivne zaštite. Dana 13/14. ožujka 2020. radili su noćnu smjenu u vremenu od 18.00 – 02.00 sati u krugu tvrtke INA d.d. Vranjičko Blato u [adresa]. Oko ponoći se nalazio u unutrašnjosti praznog spremnika goriva, gdje se kretao po postavljenoj skeli, na najvišoj etaži skele i vršio je pjeskarenje stropa tog spremnika. Skela je bila postavljena po cijeloj površini etaže na visini od oko 11 metara, nosači skele su bili limeni sa popunjenim drvenim daskama po kojima su oni hodali ali su se daske pomicale dok se po njima hodalo, odnosno nisu bile fiksno pričvršćene za limene nosače skele.

8.2. Osim oštečenika je u istom spremniku na najvišoj razini bio samo još jedan radnik DC, koji je isto tako obavljalo pjeskarenje stropa, dok su drugi radnici bili na nižim razinama skele, a poslovođa u toj smjeni je bio AC. Napominje da je u spremniku za vrijeme pjeskarenja velika prašina pa se radnici međusobno teško i vide osim po svjetlu na vrhu dizne pjeskarskog stroja. Oštećenik je na sebi imao zaštitnu kacigu sa staklenim vizirom i ceradom koja je povezana s gumenim crijevom radi dovoda svježeg zraka te radno odijelo, rukavice i radne cipele. Inače pjeskarenje vrše 45 minuta dovodnim crijevom pod tlakom od 12 bara, nakon čega sijedi pauza izvan spremnika, pa tako ponavljaju radove u ciklusima.

8.3. U jednom trenutku, dok se oštećenik kretao po skeli, oko ponoći, nakon što je već 20-ak minuta pjeskario, zakoračio je na dasku postavljenu na skeli koja se naglo pomakla iz svog ležišta, nastala je praznina u skeli, zbog čega je on pao sa skele zajedno s tom daskom i opremom na dno limenog spremnika, s visine oko 11 m, gdje je ostao ležati na boku dok ga nisu pronašli kolege i pozvali hitnu pomoć koja ga je odvezla u bolnicu Firule u Splitu. Razlog njegovog pada je taj što daska koja se pomakla nije bila fiksno zakačena za skelu nego je bila pomična. Tom prilikom prije pada nije mu pozlilo, niti je toga dana konzumirao alkohol ili druga psihoaktivna sredstva.

8.4. Pri tom padu je zadobio ozljede u vidu prijeloma kosti lubanje, gornje čeljusti i nosne kosti, potres mozga, iščašenje lakta i gležnja desno, prijelom palčane kosti podlaktice lijeve ruke i prijelom bedrene kosti, a koje je liječnik okvalificirao kao teške tjelesne ozljede te se zbog posljedica tog pada još nalazi na liječenju i bolovanju. Zaboravio je naziv firme koja je postavila skelu u navedenom spremniku, a nije mu poznato je li netko tog dana izvršio kontrolu ispravnosti te skele. Za kazneni progon protiv RC nije zainteresiran i ne želi postaviti imovinsko pravni zahtjev.

9. Svjedok AC (listovi 449-450) navodi da nije bio prisutan u trenutku kad se dogodila ova radna nezgoda. Toga dana radio je dnevnu smjenu. Inače njegova funkcija je poslovođa u firmi Ivamont, Ivanić-Grad. Ta se firma u osnovi bavi izvođenjem antikorozivnih radova. Kritičnog dana svjedok je rasporedio svoje ljude na obavljanje poslova. Radilo se o radovima na terminalu [adresa]. Radi se o terminalu INE i ta firma ima svoje ljude koji brinu za sigurnost, oni pregeldavjau gradilište i daju zeleno svjetlo njima koji izvode radove mogu li ući na gradilište.

9.1. Predmetne skele koje su bile na gradilištu svjedok nije postavljao, to je radila firma Crivac, ne zna točno tko od djelatnika te firme. Nije niti kontrolirao ili provjeravao tu skelu, samo je Vladi rekao što im odgovara, a to je da skela bude od oplate spremnika udaljena oko 20 cm te da od plafona bude udaljena 2 m. Dakle svjedok u konkretnom slučaju nije bio osoba ovlaštena za donošenje bilo kakve odluke vezano za sigurnost na radu.

9.2. Svjedok je jedino u konkretnom slučaju zajedno s RC pogledao skelu kako bi provjerio je li od oplate udaljena spomenutih 20 cm. Nikakvu ovlast svjedok u ovoj situaciji nije imao vezano za kontrolu ispravnosti postavljene skele, već je spomenuo da su djelatnici INE bili ti koji pregledavaju sve što je vezano za sigurnost na radu i tek uz njihovo odobrenje oni koji izvode radove mogu stupiti na gradilište i započeti s obavljanjem radova. Drugim riječima on na gradilište ne smije ući, niti bilo tko od djelatnika firme u kojoj je radio bez izričitog odobrenja djelatnika INE koja je u konkretnom slučaju bila investitor.

10. Svjedok ČC (listovi 438-439) navodi da je tada bio zaposlen u državnom inspektoratu, Službi zaštite na radu. U tom svojstvu je obavio očevid u suradnji s policijskim službenicima. Očevid je obavljen odmah nakon radne nesreće koja se zbila koliko se sjeća tijekom noći, a svjedok je na teren izašao u 11 ujutro, s tim da je dojava bila u 7,09 sati.

10.1. Na licu mjesta je utvrdio da je došlo do ozljeđivanja radnika JC iz firme "Ivamont", koji je propao niz skelu s visine od 11 m, a sve iz razloga što je skela bila neispravna, točnije podni dio skele bio je na jednom mjestu pomičan, što nije smjelo biti. Utvrđeno je postojanje odgovornosti sukladno čl. 41. Zakona o zaštiti na radu, kao i podzakonskim propisima, Pravilnika o zaštiti na radu pri uporabi radne opreme i Pravilnika o zaštiti na radu na privremenim gradilištima u dijelu koji se odnosi na radni pod skele. Sukladno ovim propisima odgovoran bi bio poslodavac i montažer skele, budući da su oni bili dužni skrbiti o tome da su sredstva za rad u ispravnom stanju i to bi se trebalo kontrolirati na svakodnevnoj bazi. Ovo se osobito odnosi na poslodavca koji preko svoje ovlaštene osobe treba kontinuirano voditi računa. Ta ovlaštena osoba je različita od montažera skele.

10.2. U konkretnom slučaju poslodavac je bio firma Ivamont. Ne može se sjetiti koliko dugo su se radovi obavljali na ovoj lokaciji prije nego što je došao obaviti očevid, odnosno je li to eventualno bio prvi dan obavljanja radova, svjedok je u konkretnom slučaju sastavio zapisnik o očevidu pa na njega upućuje. Na pitanje što poslodavac treba učiniti kad se uoči nepravilnost u konkretnom slučaju skele, odgovara da on treba zabraniti rad s takvom skelom, s tim da ima mogućnost eventualno zvati montažera skele da sanira nedostatak, ili ako nije zadovoljan s njegovim radom da angažira eventualno nekog drugog. Ovaj ozlijeđeni radnik obavljao je poslove pjeskarenja unutrašnjosti spremnika. Nema saznanja o pijesku i njegovom odlaganju, to nije bilo u fokusu pri obavljanju očevida. Ne sjeća je li u konkretnom slučaju bila izvršena primopredaja skele, također u tom pravcu upućuje na zapisnik o očevidu.

10.3. Ispravnost radne opreme svakako je odgovornost poslodavca, on se te svoje obveze ne može osloboditi, može se eventualno angažirati glavnog inženjera gradilišta, ali njega angažira investitor, no i u tom slučaju postoji suodgovornost poslodavca i ovog inženjera. Za pitanje ispravnosti skele stručan je montažer skele, on je u tom smislu stručniji od poslodavca. Nije mu poznato tko je bio voditelj radova na gradilištu.

11. Iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka za strojarstvo, zaštitu na radu i zaštitu od požara Jerka Novakovića (listovi 320-348 i 410-411) u bitnom proizlazi da je radnik JC zajedno s DC neposredno prije pada radio na pjeskarenju "plafona" rezervoara stojeći na platformi skele na kojoj se u trenutku metalni dio poda platforme skele razmakao i tako stvorio otvor kroz koji je za pretpostaviti zajedno sa razmaknutim metalnim dijelom podnice pao u dubina na pod rezervoara. Iz fotodokumentacije s očevida vidljivo je da su na podu i metalna podnica tipske skele i radna oprema ozlijeđenog radnika str. 11 do 16 spisa. Oba radnika su neposredno prije nesreće obavljali poslove pjeskarenja sa platforme skele čije metalne podnice nisu bile učvršćene i osigurane od razmicanja tijekom uobičajene uporabe skele što je utvrđeno očevidom. Obzirom na očevidom utvrđenu veću količinu pijeska na podu platforme skele za pretpostaviti je da je zbog neučvršćivanja metalnih podnica platforme skele došlo do pomicanja podanica a time i do otvora u platformi skele kroz koji je ozlijeđeni radnik propao u dubinu zajedno s metalnom podnicom. To je u suprotnosti sa zahtjevima:

- t. 6. Skele i ljestve pod t. 6.1., 6.2., 6.3. Dodatka V, Dio B Odjeljak II Pravilnika o zaštiti na radu na privremenim gradilištima (NN 48/18) kojim se traži da podovi radne skele moraju biti sastavljeni tako da se njihovi dijelovi ne mogu pomaknuti tijekom uobičajene uporabe (što u konkretnom slučaju nije postignuto);

- čl. 41. t. 3. Zakona o zaštiti na radu (NN 71/14, 118/14, 94/18, 96/18) jer nije osigurano da skela kao sredstvo rada u uporabi bude u svakom trenutku sigurna i u ispravnom stanju tako da u vrijeme rada ne ugrožava radnike koji se njime koriste.

11.1. Vještak dalje navodi da ne postoji obveza nadzora na rad radnika JC obzirom da je osposobljen za rad na siguran način za poslove pjeskarenja koje je i obavljao u momentu pada. Radna skela je trebala biti sigurna za rad i onemogućiti pad radnika ispravnim postavljanjem i učvršćenjem podnica radne platforme na način da spriječi mogućnost pomicanja podnica tijekom uobičajenog korištenja skele.

11.2. Nadzor nad ispravnosti skele u fazi nakon izrade a prije uporabe odgovoran je izvođač skele u ovom slučaju Crivac skele d.o.o. sa odgovornom osobom RC sukladno zahtjevu:

-čl. 4. t. 4. i čl. 6. Pravilnika o zaštiti na radu pri uporabi radne opreme (NN br. 18/17)

-t. 6. skele i ljestve, pod t. 6. 1. 6.2. 6.3. Dodatka V, DIO B Odjeljak II Pravilnika o zaštiti na radu na privremenim gradilištima;

- čl. 1. st. 2. Ugovora o poslovno tehničkoj suradnji br. 01-2020 –BM sa Ivamont d.o.o. (list 175), te

-Odluke o imenovanju RC kao voditelja radova gradilišta i kao skelara prema Procjeni rizika za radno mjesto skelara.

Nadzor podrazumijeva utvrđivanje sukladnosti izvedene skele s navedenim zahtjevima i obzirom na modificiranu izvedbu tipske skele s nadodanom radnom platformom trebalo je utvrditi izvedenost skele sukladno projektu i planu izvođenja radova za predmetno gradilište od ovlaštene stručne osobe prije stavljanja u uporabu. U ovom projektu i planu definira se učvršćenje podnica skele.

11.3. Vještak zaključuje da je do ozljede radnika došlo uslijed pada radnika propadanjem kroz otvor između postavljenih podnica koje nisu bile učvršćene na platformi skele – radni pod stropne etaže skele.

Izvedena skela s platformom na kojoj nisu učvršćene podnice radnog poda i osigurane od pomicanja tijekom uobičajene uporabe u suprotnosti je sa zahtjevima iz t. 6.1. 6.2. 6.3. skele i ljestve Dodatka V, DIO B Odjeljak II Pravilnika o zaštiti na radu na privremenim gradilištima, zatim iz čl. 5. t. 3. Priloga II t. 4. Zahtjeva pri uporabi radne opreme za povremeni rad na visini pod t. 4.3.4. Pravilnika o zaštiti na radu pri uporabi radne opreme, dalje iz čl. 4. t. 4., čl. 6. Pravilnika o zaštiti na radu pri uporabi radne opreme te iz čl. 41. t. 3. Zakona o zaštiti na radu.

Odgovorna osoba je RC kao odgovorna osoba izvođača Crivac skele d.o.o. temeljem čl. 1. st. 2. Ugovora o poslovno tehničkoj suradnji br. 001-2020 BM sklopljenog sa Ivamont d.o.o., Odluke o imenovanju kao voditelja radova na gradilištu i kao skelara, koji je i izvodio predmetnu skelu, a za koju je očevidom utvrđeno djelomično korištenje metalnih podnica koje nisu bile učvršćene i osigurane od pomicanja.

11.4. Na raspravi vještak pojašnjava da su u konkretnom slučaju obavljani poslovi pjeskarenja. Kad su oni započeli vještak točno ne zna jer nije bio na očevidu. Pri vještačenju se koristio zapisnikom o očevidu kojeg je obavio inspektorat, kao što se koristio i ostalim podacima iz spisa.

11.4.1. Radnik koji obavlja poslove pjeskarenja mora imati zaštitnu opremu, zaštitna sredstva, crijevo, cjevovode i stroj za pjeskarenje. Nema propisanog posebnog načina postavljanja crijeva odnosno cjevovoda u odnosu na skelu. Ne može odgovoriti mogu li crijeva odnosno cjevovodi biti provučeni kroz skelu, ali ističe da to mora biti učinjeno u skladu s pravilima struke i propisima kojima se definira ispravnost skele. Riječ je o propisima zaštite na radu za skelu. Vještak je te propise precizno naveo i citirao u vještvu po pojedinim člancima. Navedeni su u nalazu i mišljenju i zaključku.

11.4.2. Kada mu se predočavaju fotografije koje se nalaze na listovima od 11-16 spisa onda odgovara da je na jednoj od tih fotografija vidljiva rupa kroz koju je oštećenik pao. Na tim fotografija su vidljive cijevi koje su provučene za pjeskarenje, s tim da su te cijevi pale zajedno s oštećenim radnikom kao i s metalnom podnicom koja je zatvarala tu rupu. Naime, taj metalni odnosno limeni dio skele nije bio na propisani način učvršćen. Gazišta uvijek moraju biti fiksno učvršćena a u konkretnom slučaju su projektom bile predviđene samo drvene podnice koje su trebale fiksirane čavlima, a ne metalne podnice. Time je promijenjena funkcija skele. Uzročna posljedična veza s padom radnika je bila upravo u toj metalnoj podnici koja nije bila učvršćena. Ostale metalne podnice uopće nisu bile pričvršćene nego oslonjene, tako proizlazi iz spisa i izjave osobe koja je radila skelu.

11.4.3. Ne zna odgovoriti jesu li ove cijevi za pjeskarenje bile provučene od poda pa sve do mjesta gdje je radnik obavljao svoje poslove, jer nije bio na očevidu, samo može ponoviti da su te cijevi pale zajedno s radnikom. Dakle ne zna na koji način su te cijevi bile provučene. Nije mu poznato je li na gradilištu postojao koordinator zaštite na radu. Inače napominje da po zakonu prethodno spomenuti koordinator nije potreban na privremenim gradilištima ako na njima postoji smo jedan izvođač, jer nema što koordinirati. Upitan tko na ovakvim gradilištima prima odnosno preuzima skelu kada postoji jedno trg. društvo koje postavlja skelu a drugo koje izvodi radove, odgovara da u konkretnom slučaju nije bilo neke posebne radnje primanja odnosno preuzimanja skele, već je to bilo definirano između izvođača i korisnika skele ugovorom koji je dostavio u okviru svog nalaza i mišljenja na stranicama 15-16.

11.4.4. Tako je u čl. 1. st. 2. navedenog ugovora definirano da se ugovorne stranke obvezuju provoditi propisane mjere zaštite na radu i da će materijal za izvedbu radova odgovarati kakvoći određene tehničkom dokumentacijom a materijal i oprema imati odgovarajuće ateste. Također iz čl. 5. istog ugovora vidljivo je da je skela bila dana u najam. Ovdje napominje da je vidljivo kako ovom slučaju nije poštivan čl. 1. st. 2. jer materijal za izvedbu radova nije bio u skladu s tehničkom dokumentacijom i nisu bili pribavljeni odgovarajući atesti. Upitan je li izvođač smio započeti s izvođenjem radova ako je vidio da skela nije u skladu s tehničkim projektom, a što bi bilo vidljivo golim okom zbog materijala od kojih je izrađena skela, ne može na takav način hipotetski odgovoriti, odnosno može reći općenito da nijedan izvođač ne bi smio započeti s radovima ako vidi da je nešto na gradilištu neispravno. Inače, izvođač upravo i naručuje skelu od druge firme zbog toga što je ne zna sam izraditi.

11.4.5. Upitan od strane okrivljenika: "Kako to da tvrdite da je crijevo palo zajedno s radnikom ako se na fotografiji na listu 14 i dalje vide 2 crijeva na mjestu gdje je dio oplate otpao?" vještak odgovara da ovu činjenicu o padu crijeva ne tvrdi vještak već je to konstatirano u zapisniku o očevidu, on je samo to preuzeo kao činjenicu, ali ova fotografija nije u koliziji s navedenom konstatacijom iz zapisnika o očevidu jer vještak ne zna zbog čega je pao samo dio crijeva a ne cijelo crijevo. Dopušta mogućnost da je prije pada ova podnica kao sastavni dio skele bila pomicana, iako to ne zna. Međutim da je ona bila propisno učvršćena ne bi se mogla tako micati i onda bi bio odgovoran onaj tko bi je otkačio. Postoji tehnički razlog zbog kojeg bi bilo prikladnije skelu u slučaju kad je predviđena za obavljanje pjeskarenja izraditi od metala a ne od drva, međutim podnica u svakom slučaju bila drvena ili metalna mora biti učvršćena te mora biti u skladu sa projektom skele, što ovdje nije bio slučaj.

12. Iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka Šimuna Anđelinovića proizlazi da je oštećeni JC zadobio cerebralne kontuzije desno okcipitalno te jednu visoko parijetalno lijevo, multifragmentarni prijelom frontalne i nosne kosti, multifragmentarni prijelom krova oba maksilarna sinus, spiralni prijelom dijafize lijevog femura, stražnje iščašenje lijevog lakta s prijelomom glavice radijusa, prijelom kuboidne i kuneiformne kosti lijevog stopala sa subluksacijom kalkaneusa. Te su ozljede nastale kao posljedica udarca tupotvrdim sredstvom, u konkretnom slučaju forsiranim padom, te pojedinačno i u svom zbroju predstavljaju običnu tešku tjelesnu ozljedu.

13. Razmatrajući takve sadržaje izvedenih dokaza, sud prihvaća nalaz i mišljenje vještaka za zaštitu na radu Jerka Novakovića, jer je ono detaljno, logično i argumetriano te u osnovi potkrijepljeno iskazom oštećenog JC (osim što potonji navodi da su nosači skele bili popunjeni drvenim podnicama, ali da su podnice bile metalne navode ne samo imenovani vještak nego i sam okrivljenik, a to je vidljivo i iz priloženih fotografija mjesta događaja – listovi 12 do 14), kao i iskazom svjedoka – djelatnika državnog inspektorata koji je obavio očevid ČC.

13.1. Na taj način je utvrđeno da je do propadanja oštećenika kroz skelu i njegovog ozljeđivanja došlo zbog toga što se metalna podnica pomakla pod njegovim nogama, a razlog tome je činjenica da podnica nije bila učvršćena, iako je po pravilima struke (odlomak 11.) morala biti, i to bez obzira o kojoj vrsti skele se radi.

13.2. Odgovornost za nepravilno postavljanje skele snosi okrivljenik, jer je upravo firma Crivac skele d.o.o. [adresa], čiji je on bio odgovorna osoba - voditelj radova na gradilištu i skeler, bila u konkretnom slučaju angažirana za postavljanje skele od strane trgovačkog društva Ivamont d.o.o. Ivanić-Grad (ugovor: list 175). Dakle, upravo zbog toga što potonje društvo nema zaposlenike adekvatno educirane za postavljanja skele, ono je angažiralo firmu koja je stručna za takvu djelatnost, čija je odgovorna i rukovodeća osoba okrivljenik. Osim toga, i sam okrivljenik u svojoj obrani između ostalog navodi da je upravo on bio odgovoran za to da se skela izradi po pravilima struke (odlomak 7.7.), da je on montirao ovu skelu uz sudjelovanje zaposlenika trgovačkog društva u kojem je radio, kao i da je skelu po dovršetku montaže pregledao.

13.3. Okrivljenik se u osnovi brani da su po njegovoj pretpostavci radnici koji su izvodili pjeskarenje pomicali podnice radi lakšeg uklanjanja pijeska, da je zajedno s njim pregled vršio i davao mu upute za montažu skele poslovođa firme Ivamont d.o.o. Ivanić- Grad AC i da je vještačenje provedeno na temelju projekta skele koji bi bio naknadno izrađen. U tom kontkestu treba istaknuti da oštećenik niti bilo drugi od svjedoka ne spominje da su radnici pomicali podnice, tako se očito radi o pokušaju okrivljenika da se ekskulpira, ali sve da ih radnici i jesu pomicali, do nesereće ne bi došlo da su podnice bile propisno postavljene, odnosno da su bile učvršećene na način da se uopće ne mogu pomicati. Dalje, svjedok AC ne potvrđuje da je davao upute okrivljenika i vršio kontrolu montirane skele na način kako to okrivljenik navodi, već samo vezano za udaljenost skele od spreminka i stropa, dakle ni ovi navodi okrivljenika nisu u cijelosti točni. Također se napominje da vještak, iako uzima u obzir izrađeni projekt skele, svoje zaključke o nepravilnom načinu postavljanja skele utemeljuje na pravilima struke te na pravnoj regulativi koja se tiče ove domene (odlomci 11. i 11.2.).

13.4. Slijedom toga sud ne prihvaća obranu okrivljenika, jer je neuvjerljiva, suprotna prihvaćenim dokazima (odlomak 13.) te evidentno usmjerena na njegovo otklanjanje krivnje od sebe.

13.5. Time je okrivljenik postupio protivno blanketnim normama, i to odredbama t. 6.1., 6.2., 6.3. Skele i ljestve DODATKA V, DIO B Odjeljak II Pravilnika o zaštiti na radu na privremenim gradilištima, zatim čl. 5. t. 4. Prilog II t. 4. Zahtjeva pri uporabi radne opreme za povremeni rad na visini pod t. 4. 3. 4. Pravilnika o zaštiti na radu pri uporabi radne opreme, dalje čl. 4. t. 4., čl. 6. Pravilnika o zaštiti na radu pri uporabi radne opreme te čl. 41. t. 3. Zakona o zaštiti na radu. Sadržaj ovih propisa citiran je u okviru elaboriranog nalaza i mišljenja vještaka (odlomci 11. i 11.2.), a u osnovi se svodi na to da da podovi radne skele moraju biti sastavljeni tako da se njihovi dijelovi ne mogu pomaknuti tijekom uobičajene uporabe, da skela kao sredstvo rada u uporabi treba biti u svakom trenutku sigurna i u ispravnom stanju tako da u vrijeme rada ne ugrožava radnike koji se njime koriste i da je za nadzor nad ispravnosti skele u fazi nakon izrade a prije uporabe odgovoran izvođač skele.

13.6. Vezano za subjetkivni odnos okrivljenika prema počinjenom kaznenom djelu, utvrđeno je da je on postupao sa svjesnim nehajem, jer kada je on, kao odgovorna osoba

- voditelj radova na gradilištu i skeler, prilikom izvođenja skele djelomično koristio metalne podnice koje nije učvrstio i osigurao od pomicanja tijekom uobičajenog korištenja skele, niti je izvršio nadzor njene izvedenosti prije stavljanja u uporabu, bio je svjestan da takvim propustima može ugroziti sigurnost radnika, ali je olako držao da do toga neće doći, no do nesreće je došlo, jer je oštećenik propao kroz otvor između postavljenih podnica i pao sa skele te se teško tjelesno ozlijedio. U odnosu na spomenutu posljedicu, postupanje okrivljenika također treba pripisati njihovom nehaju.

13.7. Dakle, okrivljenik je u konkretnom slučaju iz nehaja, pri provođenju stručnog nadzora nad građenjem i izvođenju pojedinih radova građenja, postupajući protivno propisima izazvao opasnost za život i tijelo ljudi, a kaznenim djelom je prouzročena teška tjelesna ozljeda jedne osobe, čime je ostvario bitna obilježja teškog kaznenog djela protiv opće sigurnosti iz čl. 222. st. 3., u vezi s čl. 221. st. 1. i 2. KZ/11 (odlomak 5.).

14. Ubrojivost okrivljenika tijekom postupka nije bila dovedena u pitanje, pa sud smatra kako je on u vrijeme počinjenja kaznenog djela bio ubrojiv.

15. Stoga je okrivljeni RC kriv zbog počinjenja inkrimniranog kaznenog djela opisanog u dijelu b) izreke.

16. Na okrivljenika je primijenjen KZ/11, kao materijalni zakon koji je važio u vrijeme počinjenja kaznenog djela, s tim da naknadne izmjene i dopune tog propisa nisu za njega blaže pa ih nije trebalo primjenjivati.

17. Prilikom odlučivanja o izboru, vrsti i mjeri kaznenopravne sankcije, sud je u olakotnom smislu okrivljeniku cijenio protek vremema od pet godina od inkrimniranog događaja, oštećenikovu nezainteresiranost za njegov kazneni progon te okrivljenikovu dosadašnju kaznenu i prekršajnu neosuđivanost. S druge strane, sud je okrivljeniku u otegotnom smislu cijenio brojnost ozljeda koje je zadobio oštećenik.

17.1. Uzimajući u obzir sve gore navedene okolnosti, stupanj krivnje, kao i visinu propisane kazne za počinjeno kazneno djelo (kazna zatvora od 6 mjeseci do 5 godina), sud smatra kako se svrha kažnjavanja u odnosu okrivljenika može postići i bez izvršenja kazne. Stoga je, na temelju čl. 222. st. 3. KZ/11, okrivljenik osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 10 mjeseci, a potom mu je, na temelju čl. 56. KZ/11, izrečena uvjetna osuda, s tim da se navedena kazna zatvora neće izvršiti ako on u roku od 3 godine po pravomoćnosti ove presude ne počini koje novo kazneno djelo.

17.2. Naime, sud smatra kako će navedena kaznena sankcija utjecati prije svega na okrivljenika da ubuduće više ne čini kaznena djela te na sve građane da poštuju pravni sustav i da nitko ne počini kazneno djelo.

18. Na temelju čl. 544. st. 1. ZKP/08, kazneni nalog spomenut u odlomku 2. obrazloženja stavljen je izvan snage, o čemu je odlučeno pod dijelom a) izreke ove presude.

19. Konačno, kako je okrivljenik proglašen krivim, a ima primanja i imovine, sud ga je, na temelju čl. 148. st. 1., u vezi s čl. 145. st. 2. t. 1. i 6. ZKP/08, obvezao snositi troškove kaznenog postupka u iznosu od 1148,50 €. Od toga iznos od 6794,00 kn ili 901,71 € predstavlja trošak vještačenja iz domene zaštite na radu, iznos od 28,66 € trošak davanja usmenog nalaza i mišljenja po istom vještaku, iznos od 118,13 € trošak izrade pisanog nalaza i mišljenja po vještaku za sudsku medicinu, dok iznos od 100,00 € predstavlja sudski paušal, koji je određen uzevši u obzir trajanje i složenost sudskog postupka te broj poduzetih radnji. Okrivljeniku će po pravomoćnosti ove presude posebnim podneskom biti dostavljene instrukcije za plaćanje navedenog troška.

20. Slijedom svega iznijetog, odlučeno je kao u izreci.

Split, 26. svibnja 2025.

S U D A C

Vuko Adžić Katalinić

POUKA O PRAVU NA ŽALBU: Protiv ove presude stranke mogu izjaviti žalbu u roku od 15 dana od primitka pisane presude. Žalba se podnosi putem ovog suda u četiri primjerka, a o njoj odlučuje nadležni županijski sud.

DNA:

- ODO-u u Splitu,

- okrivljeniku,

- branitelju Peri Toliću,

- oštećenom MC (adresa: list 357 - po pravomoćnosti),

- u spis.