Poslovni broj: Ovr-612/2025-6

Republika Hrvatska

Općinski sud Vinkovcima

Trg bana Josipa Šokčevića 17

32100 Vinkovci

OIB: 77561654785

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Vinkovcima, po sutkinji Mariji Pavlović, kao sucu pojedincu, na temelju prijedloga sudskog savjetnika Karla Eržića, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja B2 KAPITAL d.o.o., Radnička cesta 41, Zagreb, OIB: 57509775367, zastupanog po punomoćnici Tatjani Ostović, odvjetnici u Odvjetničkom društvu Ostović & Rakušić d.o.o., protiv ovršenika DČ, Ulica 22. lipnja 9, Mirkovci, OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Igoru Plavšiću, odvjetniku u Vinkovcima, odlučujući o prijedlogu radi proglašenja pljenidbe i prijenosa u postupku izravne naplate nedopuštenim, 26. svibnja 2025.,

r i j e š i o  j e

I. Odbacuje se prijedlog ovršenika za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim u postupku izravne naplate kao nepravovremen.

II. Nalaže se ovršeniku da ovrhovoditelju naknadi trošak ovršnog postupka u iznosu od 250,00 EUR (slovima: dvjesto pedeset eura i nula centi) u roku od 8 (osam) dana.

Obrazloženje

1. Ovršenik je putem punomoćnika odvjetnika 29. travnja 2025. podnio prijedlog za odgodu prijenosa zaplijenjenih novčanih sredstava i prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim. U prijedlogu navodi da je zahtjev za izravnu naplatu ovrhovoditelj podnio 6. prosinca 2024. na temelju Izjave o zapljeni plaće računa ovjerenog po javnom bilježniku Fedoru Paunoviću, posl. br. OV- 4874/08 od 7. lipnja 2008., a kojom je ovršenik dao suglasnost da se istom može zaplijeniti plaća ovršenika u korist Hrvatske poštanske banke d.d. te da se po njemu ne može postupiti jer je nastupila zastara prava potraživanja samim time što sadašnji ovrhovoditelj B2 Kapital d.o.o. zahtijeva da se prijenos novčanih sredstava izvrši na temelju izjave o prijenosu zadužnica od 30. listopada 2017. ovjerene po javnom bilježniku Darja Bošnjak, posl. br. OV-13364717. Nadalje navodi da je 6. prosinca 2024. u 12,25 sati Financijska agencija (dalje: Agencija) zaprimila zahtjev za naplatu novčane tražbine na temelju zadužnice AČ, OV-4874/2009 od 7. svibnja 2008. te se ovršeniku plijeni plaća. Također, ovršenik na temelju članka 284. Ovršnog zakona u svezi članka 209. i 214. istog, a u svezi Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima podnosi prijedlog sudu radi odgode prijenosa sa računa ovršenika, te predlaže donošenje rješenja kojim će se pljenidba proglasiti nedopuštenom, te da se o istom žurno obavijestiti Agenciju. Nadalje, ovršenik ne spori postojanje Izjave o zapljeni računa ovjerenog po javnom bilježniku Fedoru Paunoviću, posl. br. OV-4874/08 od 7. lipnja 2008., no ističe da se radi o potraživanju za koje je nastupila zastara, kako u odnosu na glavnicu tako i u odnosu na kamate. Ističe da se na tražbinu iz Izjave o zapljeni računa ovjerenog po javnom bilježniku Fedoru Paunoviću, posl. br. OV-4874/08 od 7. lipnja 2008. primjenjuje zastarni rok od 5 godina, sukladno članka 233. Zakona o obveznim odnosima jer iz priložene Izjave/zadužnice posl. br. OV-4874/08 proizlazi kako je isti suglasan da se novčana sredstva doznače Hrvatskoj poštanskoj banci d.d. Također navodi da s jedne strane zadužnica ima učinak pravomoćnog rješenja o ovrsi, a s druge strane s obzirom na to da se potpis na zadužnici do donošenja novog Ovršnog zakona samo ovjeravao time nije imala svojstvo javnobilježničkog akta te da se na tražbinu iz zadužnice koja je privatna isprava i na kojoj je potpis dužnika samo ovjeren kod javnog bilježnika (zadužnice sastavljene prije 1. siječnja 2011.) i koja nije potvrđena od javnog bilježnika odnosno solemnizirana primjenjuje opći zastarni rok od 5 godina. Ističe da je ovrhovoditelj zahtjev za izravnu naplatu podnio po proteku roka od 16 godina te da je stoga protekao zakonski rok u kojem je mogao zahtijevati ostvarenje svoje tražbine. Slijedom navedenog predlaže ovome sudu da ga uputi na pokretanje parnice radi proglašenja pljenidbe i prijenosa nedopuštenim. Nadalje, s obzirom da je prisilna naplata na novčanim sredstvima ovršenika u znatnom iznosu te s obzirom da bi prijenos zaplijenjenog iznosa ovršenik bio prinuđen ostvarivati posebnim sudskim postupkom koji praktički ne može niti započeti niti se nazirati njegov kraj s obzirom na opterećenost sudova i dostupnost istih to ovršeniku prijeti nastup teško popravljive štete odnosno nepopravljive štete koja ugrožava život i životnu egzistenciju ovršenika i njegove obitelji s četvero maloljetne djece. Navodi da je već ustegnuto 10.655,92 EUR te da je pitanje hoće li ovršenik po dovršetku pravomoćnog okončanog parničnog postupka moći uopće naplatiti od ovrhovoditelja s obzirom na stečaj. Slijedom navedenog ovršenik predlaže sudu donošenje rješenja o odgodi prijenosa zaplijenjenih novčanih sredstava.

2. Sud je dopisom od 30. travnja 2025. pozvao ovrhovoditelja radi davanja očitovanja na prijedlog ovršenika za proglašenjem pljenidbe i prijenosa nedopuštenim u postupku izravne naplate (prijedlog ovršenika za odgodu prijenosa zaplijenjenih novčanih sredstava sud je već ranije, 30. travnja 2025. odbio kao neosnovan).

2.1. Ovrhovoditelj je 5. svibnja 2025. zaprimio predmetni dopis suda te se na isti očitovao 12. svibnja 2025.

2.2. U svom očitovanju ovrhovoditelj u bitnom navodi da je ovršenik prekludiran za podnošenje navedenog prijedloga. Zahtjev za izravnu naplatu ovrhovoditelj je podnio 6. prosinca 2024. dok je predmetni prijedlog ovršenika podnesen 28. travnja 2025. odnosno više od četiri mjeseca od primitka obavijesti Agencije. Navodi da se u konkretnom slučaju navedeni prijedlog ovršenika ima smatrati žalbom, a podnesen je izvan roka od osam dana propisanog čl. 11. st. 3. Ovršnog zakona pa je isti potrebno odbaciti kao nepravovremen, a s tim u vezi poziva se i na relevantnu sudsku praksu. Također, sve da se navedeni prijedlog ovršenika tretira kao prijedlog nakon proteka u smislu odredbe čl. 53. st. 1. OZ-a, ovršenik je bio obvezan obrazložiti zbog čega isti nije mogao istaknuti u roku za žalbu. Međutim, ovršenik u predmetnom slučaju ne daje niti jedan (opravdani) razlog iz citirane odredbe, a sam prijedlog se temelji na razlozima koje je ovršenik mogao istaknuti u prije podnesenom prijedlogu, zbog čega je potrebno postupiti po odredbi čl. 53. st. 4. OZ-a i odbaciti prijedlog. Nadalje, ukoliko se prijedlog ovršenika ne odbaci, ovrhovoditelj ističe da su navodi ovršenika u prijedlogu za odgodu ovrhe i proglašenje ovrhe nedopuštenom u cijelosti paušalni, izjavljeni bez ikakve pravne osnove i usmjereni isključivo k nepotrebnom odugovlačenju postupka, s intencijom izbjegavanja obveza. Ističe da je isticanje prigovora zastare u cijelosti neosnovano. Slijedom navedenog ovrhovoditelj predlaže sudu da odbaci prijedlog ovršenika, a podredno odbije kao neosnovan uz naknadu troškova postupka.

3. Prijedlog ovršenika za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim u postupku izravne naplate je nepravovremen.

4. Naime, člankom 210. stavkom 1. Ovršnog zakona (Narodne novine, broj 112/2012, 25/2013, 93/2014, 55/2016, 73/2017, 131/2020, 114/2022, 6/2024, dalje: OZ) određeno je da nakon što primi obavijest o tome da je protiv njega zatražena izravna naplata tražbine na temelju isprave iz članka 209. stavka 1. ovoga Zakona, prema odredbi članka 209. stavka 5. ovog Zakona ili nakon što na drugi način sazna za to da je zatražena takva naplata protiv njega, ovršenik može predložiti sudu da donese rješenje kojim će naložiti Agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava odnosno rješenje kojim će pljenidba i prijenos proglasiti nedopuštenim.

4.1. Stavkom 2. istog članka propisano je da se na prijedlog za odgodu prijenosa iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o odgodi ovrhe, a na prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o žalbi protiv rješenja o ovrsi (članci 50. i 53.).

4.2. Člankom 53. stavkom 1. OZ-a određeno je da ovršenik može zbog razloga iz članka 50. stavka 1. točke 7. i točaka 9. do 11. ovoga Zakona podnijeti žalbu protiv rješenja o ovrsi i nakon njegove pravomoćnosti ako taj razlog nije mogao iz opravdanih razloga istaknuti već u roku za žalbu protiv toga rješenja.

4.3. Člankom 53. stavkom 3. OZ-a propisano je da je ovršenik dužan u žalbi iz stavka 1. ovoga članka istaknuti sve razloge iz stavka 1. ovoga članka koje može istaknuti u vrijeme njezina podnošenja i dokaze kojima potkrepljuje svoje navode. Ovršenik je dužan uz žalbu priložiti isprave na koje se poziva u žalbi.

4.4. Nadalje, člankom 53. stavkom 4. OZ-a određeno je da ako ovršenik ne postupi sukladno stavku 3. ovoga članka ili ako se žalba temelji na razlozima koje je ovršenik mogao istaknuti u prije podnesenoj žalbi, sud će odbaciti žalbu.

4.5. Člankom 11. stavkom 3. žalba se izjavljuje u roku od osam dana od dostave prvostupanjskoga rješenja, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.

4.6. Slijedom navedenog, proizlazi da je institut žalbe nakon proteka roka po svojoj biti vezan za rok i to rok od osam dana koji se odnosi na redovnu žalbu.

5. Sud ističe da se ovršenik u prijedlogu za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim u postupku izravne naplate pozvao na zastaru predmetne tražbine, a iz kojeg razloga je moguće izjaviti žalbu nakon proteka roka (članak 53. stavak 1. OZ- a). Međutim ovršenik u konkretnom slučaju ni na koji način ne dokazuje opravdan razlog zašto prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim nije mogao istaknuo već u redovnom žalbenom roku od osam dana od zaprimanja obavijesti o tome da je protiv njega zatražena izravna naplata tražbine, a što je bio dužan učiniti (tako i Županijski sud u Varaždinu u odluci posl. br. Gž Ovr-65/2019-2 od 5. ožujka 2019.).

5.1. Dozvoljena pravna sredstva iz članka 210. OZ-a koja se odnose na postupak izravne naplate pred Agencijom dosljedno prate uređenje standardnih pravnih lijekova u ovršenom postupku koji se odnose na žalbu i žalbu nakon proteka roka (tako i Ustavni sud Republike Hrvatske u odluci posl. br. U-III-879/2020 od 16. lipnja 2021. u vezi odluke Općinskog suda u Osijeku posl. br. Ovr-97/2016-5 od 22. veljače 2016.)

6. Ovrhovoditelj je postavio zahtjev za naknadu troškova ovog ovršnog postupka u iznosu od 200,00 EUR za odgovor na prijedlog i za PDV u iznosu od 50,00 EUR.

6.1. Osnovan je zahtjev ovrhovoditelja za naknadu troška u iznosu od 100 bodova za sastav odgovora na prijedlog sukladno Tbr. 11. t. 1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine, broj 138/23, dalje u tekstu: Tarifa) u vezi s Tbr. 7. t. 1. Tarife. Vrijednost boda iznosi 2,00 eura na temelju Tbr. 54. Tarife. Slijedom navedenog ovrhovoditelju za odgovor na prijedlog pripada 200,00 EUR (100 bodova množeno s 2,00 EUR). Osnovan je i zahtjev ovrhovoditelja za trošak PDV-a od 25 % na navedeni iznos na temelju Tbr. 46. Tarife, odnosno 50,00 EUR.

6.2. Stoga ovrhovoditelju pripada ukupno 250,00 EUR na ime troškova postupka.

7. Slijedom svega iznesenog odlučeno je kao u izreci ovoga rješenja.

Vinkovci, 26. svibnja 2025.

Sutkinja

Marija Pavlović

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ovoga rješenja stranka ima pravo žalbe u roku od 8 (osam) dana od dana prijema ovjerenog prijepisa istog. Žalba se podnosi ovome sudu pisanim putem u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku, a o istoj odlučuje drugostupanjski sud.

DNA:

1. Ovrhovoditelju po punomoćnici Tatjani Ostović, odvjetnici u Odvjetničkom društvu Ostović & Rakušić d.o.o.

2. Ovršeniku po punomoćniku Igoru Plavšiću, odvjetniku u Vinkovcima