REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U ZAGREBU
Zagreb, Av. Dubrovnik 8
Poslovni broj: Pp-12378/2023
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski prekršajni sud u Zagrebu, po sucu Jadranki Parać Šaka, uz sudjelovanje Radojke Balen kao zapisničara, u prekršajnom predmetu protiv I okrivljene pravne osobe ZAGREBNB d.o.o. i II okrivljene odgovorne osobe ĐČ, zbog djela prekršaja iz odredbe čl. 229. st. 1. toč. 3. i st. 2. Zakona o radu (Narodne novine 93/14., 127/17., 98/18., 151/22.,), čl. 172. st. 2. toč. 5. i st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine 157/13., 151/14., 33/15., 93/15., 120/16., 18/18., 62/18., 115/18., 102/19., 84/21.,119/22.), čl. 150. st. 1. i st. 3. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (Narodne novine 80/13., 137/13., 98/19.), čl. 229. st. 1. toč. 26. i st. 2. Zakona o radu, čl. 127. st. 1. i 2. Zakona o državnom inspektoratu (Narodne novine 115/18., 117/21.), čl. 229. st. 1. toč. 34. i st. 2. Zakona o radu te čl. 10. st. 1. toč. a. i st. 2. Zakona o minimalnoj plaći (Narodne novine 118/18., 120/21.), u povodu optužnog prijedloga Državnog inspektorata, Područni ured Zagreb, Ispostava u Bjelovaru, Klasa: 116-02/23-01/966, Urbroj: 443-02-05-14-23-13. od 6. srpnja 2023., i dopune optužnog prijedloga od 9. listopada 2023., nakon provedenog žurnog postupka, dana 26. svibnja 2025.,
p r e s u d i o j e
II okrivljena odgovorna osoba ĐČ, rođen **.**.1976., OIB: [osobni identifikacijski broj], s prebivalištem u [adresa], nositelj putne isprave Republike Poljske, serijski broj: EK 0082217, privremeno boravi u [adresa], u [adresa],
k r i v a j e
I što 17. ožujka 2023. prije 23,00 sata u Zagrebu, radniku BČ, koji je radio u Bustan baru, [adresa], na poslovima vratara, na ulaznim vratima prostorija navedenog objekta, koji objekt je poslovao u sastavu pravne osobe ZAGREBNB d.o.o., sa sjedištem u [adresa], nije prije početka rada, izdao potvrdu o sklopljenom Ugovoru o radu, budući da isti nije sklopljen u pisanom obliku, već je CČ radio na poslovima vratara od 17. ožujka 2023. u 23,00 sata, do 18. ožujka 2023. do 03,00 sati, temeljem Ugovora o djelu, koji je sklopio s poslodavcem (17. ožujak 2023.), radniku ZČ, koji je radio u Bustan baru, u [adresa], na poslovima vratara, na ulaznim vratima prostorija navedenog objekta, koji objekt je poslovao u sastavu pravne osobe ZAGREBNB d.o.o., sa sjedištem u [adresa], nije prije početka rada, 17. ožujka 2023., prije 23,00 sata, izdao potvrdu o sklopljenom Ugovoru o radu, budući da isti nije sklopljen u pisanom obliku, već je CČ radio na poslovima vratara od 17. ožujka 2023. u 23,00 sata, do 18. ožujka 2023. do 03,00 sati, temeljem Ugovora o djelu, koji je sklopio s poslodavcem (17. ožujak 2023.),
dakle, kao odgovorna osoba pravne osobe u slučaju kad Ugovor o radu nije sklopljen u pisanom obliku, prije početka rada nije izdala radniku pisanu potvrdu o sklopljenom Ugovoru o radu,
čime je počinila prekršajno djelo iz čl. 14. st. 3. Zakona o radu,
kažnjiv po čl. 229. st. 1. toč. 3. i st. 2. istog Zakona,
II što 17. ožujka 2023 u Zagrebu, radnika BČ koji je radio u Bustan baru, u [adresa], na poslovima vratara, na ulaznim vratima prostorija navedenog objekta, koji objekt je poslovao u sastavu pravne osobe ZAGREBNB d.o.o., sa sjedištem u [adresa], počev od 17. ožujka 2023. od 23,00 sata, temeljem Ugovora o radu, nije prijavila najkasnije 8 (osam) dana prije početka rada, odnosno najkasnije prije početka rada 17. ožujka 2023. Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, Područna služba Zagreb, radnika AČ koji je radio u Bustan baru, u [adresa], na poslovima vratara, na ulaznim vratima prostorija navedenog objekta, koji objekt je poslovao u sastavu pravne osobe ZAGREBNB d.o.o., sa sjedištem u [adresa], počev od 17. ožujka 2023. od 23,00 sata, temeljem Ugovora o radu, nije prijavila najkasnije 8 (osam) dana prije početka rada, odnosno najkasnije prije početka rada 17. ožujka 2023. Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, Područna služba Zagreb,
dakle, kao odgovorna osoba pravne osobe, odnosno obveznik doprinosa nije prijavila osiguranje nadležnom tijelu,
čime je počinila prekršaj iz čl. 112. st. 1. toč. 2. Zakona o mirovinskom osiguranju,
kažnjiv po čl. 172. st. 2. toč. 5. i st. 3. istog Zakona,
III što do 28. ožujka 2023. kao posljednji dan roka od 8 (osam) dana, računajući od 17. ožujka 2023. kao dan početka statusa osigurane osobe radnika BČ koji je radio u Bustan baru, u [adresa], na poslovima vratara, na ulaznim vratima prostorija navedenog objekta, koji objekt je poslovao u sastavu pravne osobe ZAGREBNB d.o.o., sa sjedištem u [adresa], počev od 17. ožujka 2023. od 23,00 sata, temeljem Ugovora o radu, nije prijavila nadležnim tijelima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Područna služba Zagreb, radnika AČ koji je radio u Bustan baru, u [adresa], na poslovima vratara, na ulaznim vratima prostorija navedenog objekta, koji objekt je poslovao u sastavu pravne osobe ZAGREBNB d.o.o., sa sjedištem u [adresa], počev od 17. ožujka 2023. od 23,00 sata, temeljem Ugovora o radu nije prijavila nadležnim tijelima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Područna služba Zagreb,
dakle, kao odgovorna osoba pravne osobe, obveznik doprinosa nije podnijela prijavu obveznog zdravstvenog osiguranja nadležnom tijelu,
čime je počinila prekršaj iz čl. 120. st. 3. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju,
kažnjiv po čl. 150. st. 1. i st. 3. istog Zakona,
IV što je radnica PČ u kalendarskoj 2022. godini, radila u Bustan baru u [adresa], koji objekt je poslovao u sastavu pravne osobe ZAGREBNB d.o.o., sa sjedištem u [adresa], na poslovima voditeljice i konobarice, na temelju Ugovora o radu na neodređeno vrijeme od 21. siječnja 2022. do 5. lipnja 2023., s rasporedom tjednog radnog vremena od 21. siječnja 2022. godine, od ponedjeljka do subote, prva smjena od 9,00 do 17,00 sati, druga smjena od ponedjeljka do subote od 17,00 do 01,00 sati, odnosno duže od 180 sati godišnje prekovremeno u kalendarskoj 2022. godini, budući da je na opisani način radila prekovremeno 370 sati,
dakle, kao odgovorna osoba pravne osobe, zahtijevala od radnice da radi dulje od 180 (stoosamdeset) sati godišnje prekovremeno,
čime je počinila prekršaj iz čl. 65. st. 4. Zakona o radu,
kažnjivo po čl. 229. st. 1. toč. 26. i st. 2. istog Zakona,
V što 28. ožujka 2023. u 10,00 sati na adresu Državnog inspektorata u Zagrebu, Pavla Šubića 29, Zagreb, nije dostavila radno pravnu dokumentaciju i to izvadak iz sudskog registra tvrtke, obavijest o razvrstavanju prema NKD-u, evidenciju o radnicima, evidenciju o radnom vremenu radnika za prosinac 2022. i siječanj 2023., pojedinačne obračune plaća radnika za prosinac 2022. i siječanj 2023., poslovni broj tvrtke ZAGREBBNB d.o.o. Bjelovar, bankovne izvatke za prosinac 2022. i siječanj 2023., kao dokaz da je radnicima isplaćena plaća i uplaćeni doprinosi za navedene mjesece, Ugovore o radu i prijave na mirovinsko i zdravstveno osiguranje radnika i direktora društva, za radnika TČ Ugovor o radu, prijave i odjave s tijela mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, dokaz da je navedenom radniku isplaćena plaća za prosinac 2022. i dostavljen obračun neisplaćene plaće za prosinac 2022., a što im je bilo naloženo zapisnikom o inspekcijskom nadzoru od 2. ožujka 2023. sačinjenom u Bustan [adresa],
dakle, kao odgovorna osoba pravne osobe, na pisano traženje inspektora nije izvršila dostavu tražene dokumentacije,
čime je počinila prekršaj iz čl. 64. Zakona o državnom inspektoratu, kažnjivo po čl. 127. st. 1. i st. 2. istog Zakona,
VI što 15. siječnja 2023. u Zagrebu, radniku IČ, koji je radio u Bustan baru, u [adresa], koji objekt je poslovao u sastavu pravne osobe ZAGREBNB d.o.o., sa sjedištem u [adresa], od 2. prosinca 2022. do 31. prosinca 2022., temeljem Ugovora o radu na neodređeno vrijeme, nisu isplatili minimalnu plaću u bruto iznosu 4.687,50 kuna, tj. 600,00 eura, za mjesec prosinac 2022., a što su bili obvezni učiniti,
dakle, kao odgovorna osoba pravne osobe, nije isplatila minimalnu plaću, čime je počinila prekršaj iz čl. 3. st. 1. Zakona o minimalnoj plaći, kažnjivo po čl. 10. st. 1. toč. a i st. 2. istog Zakona,
pa joj se na temelju cit. propisa,
utvrđuje
za djelo pod toč. I izreke novčana kazna u iznosu od 920,00 eura (devetstodvadeset eura),
za djelo pod toč. II izreke novčana kazna u iznosu od 130,00 eura (stotrideset eura), za djelo pod toč. III izreke novčana kazna u iznosu od 1.100,00 eura (tisućusto eura), za djelo pod toč. IV izreke novčana kazna u iznosu od 920,00 eura (devetstodvadeset eura),
za djelo pod toč. V izreke novčana kazna u iznosu od 390,00 eura (tristodevedeset eura)
za djelo pod toč. VI izreke novčana kazna u iznosu od 920,00 eura (devetstodvadeset erua)
Temeljem članka 39. st. 1. Prekršajnog zakona, okrivljenom se izriče ukupna novčana kazna u iznosu od 4.380,00 eura (četiritisućetristoosamdeset eura)
VII Temeljem članka 33. stavak 11. Prekršajnog zakona II okrivljenica je obvezna platiti novčanu kaznu u roku od 90 dana po pravomoćnosti ove presude. Temeljem članka 152. stavak 3. i članka 183. stavak 2. Prekršajnog zakona, u svezi članka 48. Zakona o izmjenama i dopunama Prekršajnog zakona (NN 39/13.), sud upozorava II okrivljenicu da ako u roku koji joj je određen za plaćanje novčane kazne, uplati dvije trećine izrečene novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna plaćena u cijelosti.
VIII Temeljem članka 139. stavak 3. u vezi s člankom 138. stavak 2. i 3. Prekršajnog zakona, II okrivljena odgovorna osoba je obvezna platiti troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 40,00 eura (četrdeset eura), u roku od 90 dana od pravomoćnosti ove presude, a u protivnom troškovi će biti naplaćeni prisilno, temeljem članka 152. stavak 4. i stavak 11. Prekršajnog zakona.
Temeljem članka 182. točka 1. Prekršajnog zakona, II okrivljena odgovorna osoba ĐČ
oslobađa se optužbe
IX da ne bi 31. siječnja 2023. radniku TČ koji bi radio u Bustan baru, u [adresa], koji objekt je poslovao u sastavu pravne osobe ZAGREBNB d.o.o., sa sjedištem u [adresa], od 2. prosinca 2022. do 31. prosinca 2022., temeljem Ugovora o radu na neodređeno vrijeme dostavili obračun dugovane neisplaćene plaće, što bi bili dužni učiniti,
dakle, da kao odgovorna osoba pravne osobe ne bi radniku dostavili obračun dugovane a neisplaćene plaće,
pa da bi time počinila prekršaj iz čl. 65. st. 4. Zakona o radu,
kažnjiv po čl. 229. st. 1. toč. 47. i st. 2. istog Zakona,
X Na temelju čl. 155. st. 1. Prekršajnog zakona u prekršajnom postupku protiv I okrivljene pravne osobe ZAGREBNB d.o.o., OIB: 48473242716, MBS: [matični broj subjekta], sa sjedištem u [adresa],
riješio je
prekršajni postupak zbog djela prekršaja opisanih u izreci ove presude u odnosu na I okrivljenu pravnu osobu ZAGREBNB d.o.o., se obustavlja.
Obrazloženje
1. Državni inspektorat, Područni ured Zagreb, Ispostava u [adresa], Klasa:
116-02/23-01/966, Urbroj: 443-02-05-14-23-13. od 6. srpnja 2023., podnio je optužni prijedlog i dopunu optužnog prijedloga, protiv I i II okrivljenih, radi djela prekršaja činjenično i pravno opisanih u izreci ove presude te je predložio da se provede žurni postupak.
2. Na ročištu kod ovog suda koje je održano u odsutnosti uredno pozvanog II okrivljenika 13. lipnja 2024., ispitan je kao svjedok CČ i DČ. Ročište je održano budući da je okrivljenik pozvan putem e-oglasne ploče suda na predmetno ročište, a isti je pozvan putem e-oglasne ploče suda, jer se na prethodne pozive 8. prosinca 2023., 30. siječnja 2024., 5. ožujka 2024., nije odazvao, a pozivi su mu upućeni na adresu navedenu u optužnom prijedlogu [adresa], ali ih isti nije primio, a terenskom provjerom adrese je utvrđeno da isti stanuje na adresi u [adresa], zbog čega je ovaj sudac smatrao da je očito da isti izbjegava primitak poziva. Isto tako sud smatra da nije povrijeđeno okrivljenikovo pravo na obranu, obzirom da je okrivljenik upoznat da se protiv njega vodi postupak, putem obavijesti od 2. lipnja 2023. koja prileži spisu, kada je isti u predmetnoj obavijesti upozoren u smislu čl. 109a Prekršajnog zakona u točki 7. navedene obavijesti da je dužan obavijestiti tijelo postupka o svakoj promjeni adrese prebivališta, jer će mu se ako tako ne postupi ili ako izbjegava dostavu, sva pismena dostavljati putem oglasne ploče suda. U konkretnom slučaju ovaj sudac je smatrao da isti ima saznanja da se protiv njega vodi prekršajni postupak, obzirom na gore navedene činjenice te je smatrao da je isti svojim odabirom propustio sudjelovati u dokaznom postupku, a da je činjenično stanje pravilno utvrđeno i bez njegovog ispitivanja, kako na ovom ročištu, tako i na ročištu kada je ispitan svjedok inspektor rada GČ.
3. U tijeku dokaznog postupka sudac je saslušao svjedoka BČ, koji je iskazao da je radio kao djelatnik policije, nakon čega je umirovljen. Nakon toga poznavao je neke djelatnike Bustan bara u Zagrebu, koji se nalazi na lokaciji [adresa]. Kako je radio u policiji, poznanik ga je pitao da li bi bio voljan ponekad raditi kao vratar u predmetnom objektu. Nije se radilo o poslu gdje bi trebao raditi neki određeni period, niti kraći, niti duži, već samo pojedine dane kada je za to u objektu zbog nekog događanja postojala potreba. Tako je bilo dogovoreno da on, sada nije siguran, ali misli tog 17. ožujka 2023. radi na vratima u večernjim satima. Tada je ne zna s kim, jer uopće ne zna tko je vlasnik tog objekta, niti zna odgovornu osobu, sklopio Ugovor o djelu, jer se radilo o jednokratnoj potrebi za njegovim radom na vratima, odnosno bila je riječ o prodaji karata za tu večer, ali je zapravo došla inspekcija prije nego što je počeo raditi, oko 22,00 sata, zbog čega je došlo do nekakvih problema i on zapravo nije radio. Nakon nekog vremena je ponovno trebao raditi, ali je opet zbog nečeg došlo do sporne situacije, jer su oni očito s nekim imali neki konflikt, i on tamo zapravo nije niti radio, zbog čega nema nekih detaljnih saznanja. Svjedok je iskazao da nije imao namjeru s njima sklapati neki stalni radni odnos, niti je to bio njegov cilj, mislio je nešto honorarno zaraditi kako bi si popravio budžet. Nije bilo niti dogovora o prijavi na mirovinsko, niti zdravstveno osiguranje, on to od njih nije niti očekivao, kao što je rekao otišao je u mirovinu i nije imao namjeru sklapati radni odnos. Obzirom na navedeno, kako nije niti radio, oni njemu za to nisu niti isplaćivali neki iznos, davali isplatne liste ili tome nešto slično. Konkretno nikada za ovog poslodavca niti jedan dan nije radio po nikakvoj osnovi, niti prema njima ima ikakva potraživanja.
4. Svjedok DČ iskazao je kako se nalazio u Slavonskom Brodu te je u 10. mjesecu 2022. došao u Zagreb i tražio je posao. Posao je našao i zaposlio se u tvrtki ZAGREBBNB d.o.o., odnosno u ugostiteljskom objektu koji je radio u sastavu te tvrtke Bustan bar u Zagrebu, na adresi [adresa]. Njemu odgovorna osoba te pravne osobe nije poznata, jer je većinu stvari dogovarao s gđom. PČ, koja je radila u ovom ugostiteljskom objektu. Znači on je u Bustan baru u [adresa] počeo raditi na poslovima konobara te je radio mjesec dana, odnosno od 2. prosinca 2022. do 31. prosinca 2022. Sklopio je s njima Ugovor o radu na neodređeno vrijeme za mjesec prosinac 2022. Počeo je raditi temeljem tog Ugovora, nije bio pretjerano zadovoljan, jer nije bio dogovor da radi isključivo noćne smjene, a to se uglavnom događalo i to je bio primaran razlog zbog čega je kod njih prestao raditi. Radio je kao konobar tih mjesec dana, imao je Ugovor o radu na neodređeno, plaća mu je trebala u bruto iznosu od 4.687,50 kuna, odnosno misli da je to bilo oko 6,00 eura po satu, ali mu oni nisu isplatili plaću za taj prosinac, nije mu isplaćena niti minimalna plaća do 15. 1. 2023. što su isti bili po zakonu obvezni učiniti. Naime oni mu do danas nisu ništa isplatili na ime posla koji je obavio, a isto tako mu za taj mjesec prosinac nije dostavljen obračun dugovane neisplaćene plaće do 31. 1. 2023. niti mu je ikada dostavljen. Obratio se Državnom inspektoratu i to prvenstveno iz razloga jer je htio da mu se isplati ta plaća, jer mu je rečeno da mu plaću neće isplatiti.
5. Nadalje, sudac je u svojstvu svjedoka ispitao inspektora rada VČ koji je iskazao da je došao u nadzor poslovanja pravne osobe ZAGREBNB d.o.o. kojoj je sjedište u [adresa], na [adresa], a u čijem sastavu je poslovao Bustan bar u Zagrebu, na lokaciji [adresa]. Postojala je prijava djelatnika te pravne osobe IČ i vezano za tu prijavu je došao u nadzor. U nadzoru je zatekao radnicu PČ u Bustan baru u [adresa], koja mu je dala neke podatke o svom radnom odnosu, kada je počela raditi, kada je prijavljena i tome slično. Između ostalog navela je raspored svog radnog vremena i rekla je da radi od ponedjeljka do subote od 9,00 do 17,00 sati, a da druga smjena radi od 17,00 do 01,00 sat i tu drugu smjenu je radio TČ, a oni su se u biti izmjenjivali. Obzirom na navedeno i njezin početak rada te radno vrijeme proizlazilo je da ona radi duže od 180 sati godišnje, odnosno ona je po vlastitoj izjavi radila prekovremeno u kalendarskoj 2022. godini, iz čega je proizlazilo kada je vršio izračun da je radila 370 sati prekovremeno u 2022. godini, od 21. 1. 2022. do 31. 12. 2022., ona je to njemu iskazala na zapisnik koji je pročitala i potpisala i rekla je da će to prenijeti poslodavcu, a on je naložio da njezin poslodavac donese dokumentaciju koja mu je trebala, a oni tu dokumentaciju nikada nisu donijeli. Na upit suca u koju je dokumentaciju on izvršio uvid, svjedok je naveo da je zapisnikom naložio da mu se dostavi dokumentacija, ali on tu dokumentaciju nikada nije dobio, zbog čega nije mogao izvršiti uvid u dokumentaciju. Svjedok je nadalje iskazao da u razgovoru s IČ isti mu je iskazao što je zapisnički konstatirao da je radio od 2. 12. 2022. do 31. 12. 2022. temeljem Ugovora na neodređeno vrijeme, a da mu za taj mjesec prosinac 2022. nije isplaćena plaća, a niti mu je dostavljen obračun dugovane a neisplaćene plaće koje mu je isti kao poslodavac bio dužan isplatiti do 31. 1. 2023., odnosno do kraja sljedećeg mjeseca za mjesec za koji mu nije isplaćena plaća. Znači, oni mu nisu isplatili dugovanu plaću za prosinac 2022., niti su mu isplatili minimalnu plaću za mjesec prosinac 2022., koju su bili dužni isplatiti do 15. siječnja 2023. godine, a potom mu nisu isplatili niti obračun dugovane, a neisplaćene plaće, to mu nisu dostavili. Nadalje, svjedok je pojasnio da mu nisu na njegovo pisano traženje dostavili radno pravnu dokumentaciju što im je naložio zapisnikom 2. 3. 2023. uz prisustvo njihove voditeljice PČ koja se obvezala to dostaviti poslodavcu, što je pročitala i potpisala i rekla da će mu predati u roku 24 sata, ali oni njemu nikada nisu dostavili traženu dokumentaciju i to izvadak iz sudskog registra tvrtke, obavijest o razvrstavanju prema NKD-u evidenciju o radnicima, evidenciju o radnom vremenu radnika za prosinac 2022. i siječanj 2023. godine, pojedinačne obračune plaća radnika za prosinac 2022. i siječanj 2023. godine, poslovni broj pravne osobe, bankovne izvatke za prosinac 2022. i siječanj 2023. godine, dokaz da je radnicima isplaćena plaća i uplaćeni doprinosi za navedene mjesece te Ugovore o radu i prijave na mirovinsko i zdravstveno osiguranje radnika i direktora društva i to za radnika IČ, Ugovor o radu te prijave i odjave s HZMO-a i HZZO-a, dokaz da mu je isplaćena plaća za prosinac 2022. i dostavljen obračun za neisplaćene plaće za prosinac 2022. te pisano očitovanje poslodavca o prijavi ovog radnika. Tu dokumentaciju je poslodavac bio dužan dostaviti 28. 3. 2023. u 10,00 sati na adresu Državnog inspektorata, ali oni to na kraju nisu učinili, nisu se niti odazvali, a to je sve traženo zapisnički 2. 3. 2023. i taj primjerak zapisnika je uručen PČ. Dodao je da su u inspektoratu dobili dojavu policije da je izvršena racija u Bustan baru s 17. na 18. 3. 2023. godine i rekli su da su tu zatekli BČ, AČ na poslovima vratara, odnosno zaštitara. Oni su priložili njihove Ugovore o djelu koji su priloženi u spis za AČ (list 39- 43) na ime CČ (list 44-48). Međutim ti Ugovori o djelu nisu bili važeći iz razloga što su oni bili obavezni za poslove vratara sklopiti Ugovor o radu i prijaviti ih nadležnim tijelima mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, što oni nisu učinili, a to su bili obvezni napraviti iz razloga što je riječ o poslovima koji imaju sve elemente radnog odnosa i tu nije bitna volja djelatnika da li će se sklopiti Ugovor o radu ili Ugovor o djelu, već je tu bitno o kakvoj vrsti radnog odnosa se radi, a njihovi poslovi su imali sve elemente radnog odnosa. Oni nisu s poslodavcem sklopili Ugovor o radu, nisu prijavljeni nadležnim tijelima mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, a što su zakonski morali biti. Zbog svega navedenog on je sačinio ovu prijavu. On osobno nije nikada došao do II okrivljenika, jer je on državljanin države Izrael, a ovdje je imao boravak i niti preko policije nije uspio stupiti s njim u kontakt.
6. U tijeku postupka sudac je izvršio uvid i pročitao izvadak iz sudskog registra Trgovačkog suda u Bjelovaru te je utvrdio da je isti brisao ovaj subjekt pod nazivom ZAGREBNB d.o.o. dana 30. rujna 2024. rješenjem Tt-24/2023.
7. Sud je izvršio uvid u potvrdu Ministarstva pravosuđa, Odjela za prekršajne evidencije o prekršajnoj kažnjavanosti II okrivljenu odgovornu osobu te je evidentirano da je ista do sada pravomoćno prekršajno kažnjavana po presudama ovog suda broj:
Pp-76122/2022. pravomoćna 15. prosinca 2022. po čl. 19. st. 1. toč. 1. Zakona o zaštiti od buke, broj: Pp-9010/2023. pravomoćna 17. rujna 2024. po čl. 172. st. 3. toč. 5. Zakona o mirovinskom osiguranju te čl. 229. st. 2. toč. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju.
8. Sudac je odustao od daljnjeg provođenja dokaznog postupka ispitivanjem svjedoka AČ i PČ, budući da su isti ostali nedostupni ovom sudu, a činjenično stanje je dostatno utvrđeno upravo na temelju provedenog dokaznog postupka i utvrđene su odlučne činjenice bitne za utvrđivanje prekršajne odgovornosti II okrivljene odgovorne osobe.
9. Na temelju iskaza saslušanih svjedoka BČ, svjedoka IČ te prije svega svjedoka inspektora rada VČ, kao i uvidom u gore cit. dokumentaciju, zapisnik od 2. 3. 2023., prijavu IČ koja prileži spisu, Ugovor o radu na neodređeno vrijeme između pravne osobe ZAGREBNB d.o.o. i IČ, podnesak Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Ugovor o djelu između ZAGREBNB d.o.o. i AČ, Ugovor od djelu između ZAGREBNB d.o.o. i BČ, cijeneći sve provedene dokaze, kako pojedinačno tako i u njihovoj uzajamnoj povezanosti, ovaj sudac smatra da je na temelju provedenog dokaznog postupka nedvojbeno utvrđeno da je II okrivljena odgovorna osoba ĐČ počinio djela prekršaja koja mu se stavljaju na teret pod toč. I, II, III, IV, V i VI izreke ove presude.
10. Ovakvo činjenično stanje proizlazi iz iskaza saslušanog svjedoka GČ, koji je stručna osoba, a isto tako nepristrana službena osoba, te je ovaj sudac njegov iskaz smatrao vjerodostojnim. Svjedok se očitovao u odnosu na sve odlučne činjenice bitne za utvrđivanje prekršajne odgovornosti odgovorne osobe i svoj iskaz je dao jasno i određeno u odnosu na odlučne činjenice bitne za utvrđivanje prekršajne odgovornosti II okrivljenika. Iz njegovog iskaza nedvojbeno proizlazi da okrivljena odgovorna osoba nije s BČ i AČ, koji su radili na poslovima vratara na ulaznim vratima objekta koji je posjedovao u sastavu I okrivljene pravne osobe, sklopila Ugovor o radu u pisanom obliku, a niti su prije početka rada izdali radniku pisanu potvrdu o sklopljenom Ugovoru o radu. Ove činjenice proizlaze i iz iskaza svjedoka BČ koji je potvrdio ove navode, objašnjavajući da nije niti njegov cilj bio sklapanje Ugovora o radu s pravnom osobom i prijavljivanje nadležnim tijelima, već da je on povremeno trebao raditi na poslovima vratara. Naime, okolnost da su isti s predmetnim radnicima sklopili Ugovor o djelu, sudac je smatrao irelevantnim, odnosno okolnost da su isti sklopili Ugovore o djelu, iste ne oslobađa od prekršajne odgovornosti za ovo djelo prekršaja iz razloga što je riječ o poslovima vratara i za te poslove za koje su isti sklopili Ugovore o djelu, poslodavac je morao sklopiti Ugovor o radu, jer su njihovi poslovi imali elemente radnog odnosa i tu nije relevantna niti volja djelatnika, kakvu vrstu ugovora će sklopiti. Naime, riječ je poslovima koje je pravna osoba obavljala u okviru redovne djelatnosti objekta poslove je određena osoba morala obavljati osobno sredstvima poslodavca, prema tome riječ je o poslovima za koje nije bilo moguće sklapanja ugovora o djelu. Isti su obzirom na činjenicu da predmetni poslovi imaju obilježja radnog odnosa, bili dužni sklopiti Ugovore o radu. Obzirom na ove okolnosti II okrivljena odgovorna osoba je bila dužna navedene radnike prijaviti nadležnim tijelima zdravstvenog i mirovinskog osiguranja u propisanim rokovima, što nije učinila, a što također proizlazi i iz iskaza inspektora rada, kao i radnika BČ te materijalnih dokaza koji prileže spisu. Također je ovaj svjedok detaljno opisao na koji način je bio organiziran rad u odnosu na djelatnicu PČ, iz čega proizlazi da je ona radila prekovremeno 370 sati u kalendarskoj 2022. godini, a sudac je u tom dijelu iskaz inspektora smatrao odlučnim i uvjerljivim. Nadalje, svjedok inspektor rada se jasno očitovao i nabrojao koju je dokumentaciju odgovorna osoba propustila dostaviti na traženje inspektora, a ovaj svjedok je opisao kako je bio u kontaktu s voditeljem PČ i ona se obvezala poslodavcu predati zapisnik u kojem se navodi dokumentacija koju su isti dužni dostaviti, ali to nisu učinili. Također je sudac prihvatio iskaz svjedoka IČ u odnosu na isplatu minimalne plaće, jer je ovaj svjedok izričito naveo da mu plaća za prosinac 2022. godine nije isplaćena do 15. siječnja 2023., a što je poslodavac bio obvezan učiniti, a što je i motiviralo ovog djelatnika da se obrati Državnom inspektoratu. Ovaj svjedok je bio usredotočen upravo na neisplatu plaće pa je u odnosu na ove okolnosti njegov iskaz bio određen i jasan.
11. Stoga je sudac II okrivljenu odgovornu osobu oglasio krivom za počinjenje djela prekršaja pod toč. I, II, III, IV, V i VI izreke ove presude te joj je izrekao novčanu kaznu kao u izreci ove presude, uzevši II okrivljeniku kao otegotne okolnosti raniju prekršajnu kažnjavanost po gore cit. presudama, dok olakotnih okolnosti nije našao.
12. Temeljem članka 39. stavak 1. Prekršajnog zakona ovako utvrđene kazne sud je zbrojio i II okrivljeniku izrekao ukupnu novčanu kaznu jednaku zbroju pojedinačno utvrđenih kazni.
13. Sud je u konkretnom slučaju na II okrivljenika primijenio odredbu članka 152. stavak 3. Zakona o izmjenama i dopunama Prekršajnog zakona (NN 39/13.) na način da mu je omogućio da plaćanjem dvije trećine izrečene novčane kazne ista bude smatrana plaćenom u cijelosti.
14. Radi prekršajnog djela činjenično opisanog u toč. IX. izreke ove presude, a pravno kvalificirano kao djelo prekršaja iz čl. 229. st. 1. toč. 26. i st. 2. Zakona o radu, sudac je II okrivljenu odgovornu osobu oslobodio od optužbe. Naime, u vrijeme počinjenja djela prekršaja bio je na snazi Zakon o radu (NN 151/22). na snazi od 1. 1. 2023. te je u konkretnom slučaju trebalo primijeniti isti. Predmetnim zakonom kažnjiva odredba iz čl. 229. st. 1. toč. 46. i st. 2. Zakona o radu sankcionira prekršaj na način da je sankcioniran prekršaj poslodavca pravne osobe i odgovorne osobe ako radniku kojem je na dan dospjelosti nije isplaćena plaća, naknada plaće, otpremnina ili naknada za neiskorišteni godišnji odmor, ili ih nije isplatio u cijelosti, ne dostavi dva obračuna od kojih je jedan obračun u kojem će biti iskazan ukupan iznos plaće, naknade plaće, otpremnine ili naknade za neiskorišteni godišnji odmor, a drugi obračun u kojem će biti iskazan iznos plaće ili dijela plaće, naknade plaće, otpremnine ili naknade za neiskorišteni godišnji odmor koji je bio dužan isplatiti sa sadržajem u skladu s Pravilnikom iz čl. 93. st. 6. Zakona o radu. U datom činjeničnom opisu nema podataka o propisu iz čl. 96. st. 6. Zakona o radu, konkretno o Pravilniku iz cit. odredbe kojom ministar propisuje sadržaj obračuna isplaćene, odnosno neisplaćene ili djelomično isplaćene plaće, naknade plaće, otpremnine ili naknade za neiskorišteni godišnji odmor, radi čega propust onako kako se činjenično II okrivljeniku stavlja na teret nije prekršaj iz cit. kažnjive odredbe Zakona o radu. Sud je vezan činjeničnim opisom prekršaja i ne može ga slobodno mijenjati i dopunjavati na štetu okrivljenika pa je stoga radi ovog prekršajnog djela II okrivljenik temeljem odredbe čl. 182. st. 1. toč. 1. Prekršajnog zakona oslobodio od optužbe.
15. Na temelju odredbe čl. 155. st. 1. Prekršajnog zakona sud je donio rješenje kojim je prekršajni postupak protiv I okrivljene pravne osobe ZAGREBNB d.o.o. obustavio, jer iz dokaza pročitanih u dokaznom postupku nedvojbeno proizlazi da je I okr. pravna osoba prestala postojati, odnosno da se ista temeljem rješenja Trgovačkog suda u Bjelovaru brisana dana 30. rujna 2024. rješenjem Tt-24/2023. S obzirom da sukladno čl. 59. st. 2. Prekršajnog zakona prekršajna odgovornost pravne osobe prestaje prestankom njezinog postojanja, valjalo je odlučiti kao u izreci ove presude.
16. Temeljem u izreci citiranih propisa, kako je II okrivljena odgovorna osoba proglašena krivom to je obvezna naknaditi troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu koji je odmjeren s obzirom na složenost i duljinu trajanja postupka.
U Zagrebu, 26. svibnja 2025.
Zapisničar
Sudac
Radojka Balen v.r.
Jadranka Parać Šaka v.r.
Uputa o pravnom lijeku
Protiv ove presude ovlaštene osobe imaju pravo žalbe u roku od 8 dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi pisano Visokom prekršajnom sudu Republike Hrvatske u dva istovjetna primjerka, putem ovog suda na adresu Općinski prekršajni sud u Zagrebu, Avenija Dubrovnik 8, pozivom na broj gornji.
