REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: III Kr-71/2025-3
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Vrhovni sud Republike Hrvatske, u Vijeću sastavljenom od sudaca Damira Kosa kao predsjednika Vijeća, te dr. sc. Branka Brkića i dr. sc. Marina Mrčele, izv. prof. kao članova Vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice - specijalistice Martine Slunjski kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv osuđenika KH zbog kaznenih djela iz članka 305. stavak 2. u svezi sa člankom 51. Kaznenog zakona („Narodne novine”, broj 125/11., 144/12., 56/15., 61/15. - ispravak, 101/17., 118/18., 126/19., 84/21., 114/22., 114/23. i 36/24. - dalje: KZ/11), odlučujući o zahtjevu osuđenika za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude koju čine presuda Općinskog suda u Varaždinu poslovni broj K-419/2021-18 od 5. rujna 2024. i presuda Županijskog suda u Osijeku poslovni broj Kž-684/2024-6 od 20. veljače 2025., u sjednici održanoj 26. svibnja 2025.,
p r e s u d i o j e:
Odbija se kao neosnovan zahtjev za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude osuđenika KH.
Obrazloženje
1. Presudom Općinskog suda u Varaždinu poslovni broj K-419/2021-18 od 5. rujna 2024. optuženik KH oglašen je krivim pod točkama 1. - 5. izreke za pet kaznenih djela protiv pravosuđa - davanja lažnog iskaza, opisano i kažnjivo po članku 305. stavak 2. u svezi st. 1. KZ/11, za koja kaznena djela su mu utvrđene kazne zatvora u trajanju od po šest mjeseci pa je temeljem odredbe članka 305. stavak 1. u svezi s člankom 51. KZ/11 osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od jedanaest mjeseci, koja kazna mu je temeljem članka 55. stavak 2. u svezi stavka 1. KZ/11 zamijenjena radom za opće dobro na način da se jedan dan zatvora zamjenjuje dva sata rada.
2. Presudom Županijskog suda u Osijeku poslovni broj Kž-684/2024-6 od 20. veljače 2025. prihvaćena je žalba državnog odvjetnika te je preinačena prvostupanjska presuda u odluci o kazni na način da su optuženiku uzete kao pravilno utvrđene kazne zatvora u trajanju od po šest mjeseci za svako pojedinačno kazneno djelo iz točaka 1.
- 5. pa je temeljem odredbe članka 51. KZ/11. optuženik KH osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od jedne godine i šest mjeseci.
3. Zahtjev za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude podnio je osuđenik po branitelju Josipu Čičeku, odvjetniku u Zagrebu, „…zbog - članka 517. stavak 1. točka 3. ZKP-a - zbog povrede odredaba kaznenog postupka u žalbenom postupku koja povreda da je mogla utjecati na presudu...“.
4. Po zaprimanju zahtjeva za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude prvostupanjski sud sukladno odredbi članka 518. stavak 4. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“, broj 152/08., 76/09., 80/11., 121/11. - pročišćeni tekst, 91/12. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 130/20. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 80/22. i 36/24.
- dalje: ZKP) dostavio je zahtjev državnom odvjetniku koji se na isti očitovao podneskom broj Ksm-Do-82/2025-3 od 9. travnja 2025., a to očitovanje je dostavljeno osuđeniku i njegovom branitelju.
5. Zahtjev za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude osuđenika KH nije osnovan.
6. S pravom podnositelj primjećuje da, sukladno članku 476. stavak 1. ZKP-a, „…drugostupanjski sud ispituje presudu u onom dijelu u kojem se pobija žalbom i iz osnove iz koje se pobija, a da po službenoj dužnosti mora uvijek ispitati postoje li povrede odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavak 1. točka 1., 5., 6., 9. – 11. te iz članka 468. stavak 2. ZKP-a i dr. …“. U tom smislu podnositelj prigovara sudu drugog stupnja da je prilikom donošenja drugostupanjske presude propustio provjeriti pravilnu primjenu materijalnog prava, odnosno Kaznenog zakona, konkretno radi li se o stjecaju kaznenih dijela u smislu članka 51. KZ/11. ili o produljenom kaznenom djelu u smislu članka 52. KZ/11, uz tvrdnju da je u stvari riječ o jednom produljenom kaznenom djelu.
6.1. Međutim, podnositelj pogrešno smatra da je u konkretnom slučaju riječ o produljenom kaznenom djelu u smislu članka 52. KZ/11, odnosno jedinstvenoj cjelini u pravnom smislu, s obzirom na vrijeme, mjesto, način počinjenja i druge bitne okolnosti.
6.2. Naime, prema odredbi članka 52. st. 1. KZ/11 produljeno kazneno djelo definira se kao ono koje je počinjeno na način da počinitelj s namjerom izvrši više odvojenih radnji u prirodnom smislu, kojima se ostvaruju bića istog ili istovrsnih kaznenih djela, ako one s obzirom na njihovu prostornu i vremensku povezanost čine jedinstvenu cjelinu u pravnom smislu.
6.3. Predmetnih kaznena djela počinjena su u ABC (djela pod 2., 4., i 5.) i ABC (djela pod 1. i 3.) pa prostorna povezanost postoji s obzirom na malu udaljenost navedenih gradova, ali je izostala vremenska povezanost.
6.4. Naime, kazneno djelo iz točke 1. izreke prvostupanjske presude počinjeno je 19. veljače 2014., ono iz točke 2. 11. siječnja 2016., ono iz točke 3. 29. rujna 2016., ono iz točke 4. 21. veljače 2017., a ono iz točke 5. 8. listopada 2020. Dakle, evidentan je vremenski diskontinuitet koji je u najkraćem slučaju trajao preko četiri mjeseca, a u drugim slučajevima i dulje, u nekima više od dvije godina, pa je izostala i tzv. produljena namjera jedan od oblika tog sjedinjujućeg elementa za konstrukciju produljenog kaznenog djela. Naime, teško je zamislivo da bi podnositelj kod osnivanja trgovačkog društva iz točke 1. izreke svojom namjerom obuhvatio osnivanje trgovačkih društava iz točaka 2.-5.
7. Kako na štetu podnositelja nije došlo do povrede odredaba kaznenog postupka u žalbenom postupku, koja povreda bi mogla utjecati na presudu, niti je na štetu podnositelja povrijeđen kazneni zakon, to se zahtjev za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude osuđenika KH ukazuje se u cijelosti neosnovanim pa je na temelju odredbe članka 519. u svezi sa člankom 512. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj 152/08., 76/09., 80/11., 121/11. -pročišćeni tekst, 91/12. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 130/20. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 80/22., 36/24. i 72/25.) valjalo odlučiti kao u izreci.
Zagreb, 26. svibnja 2025.
Predsjednik Vijeća:
Damir Kos
