Poslovni broj: Ovr-1062/2025-4

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U NOVOM ZAGREBU

STALNA SLUŽBA U SAMOBORU

Obrtnička 2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

I

Z A K LJ U Č A K

Općinski sud u Novom Zagrebu, Stalna služba u Samoboru po sucu toga suda Dubravku Facku, kao sucu pojedincu, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja DOCTUS ZG d.o.o., OIB 95864863003 iz Zagreba, Belinin odvojak 4, zastupan po punomoćnici Jeleni Grbešić, odvjetnici iz Zagreba, protiv ovršenika Stambenoposlovne Zgrade Samobor d.o.o., OIB 74810390646 iz Samobora, Trg kralja Tomislava br. 13, radi ovrhe, 26. svibnja 2025.,

r i j e š i o  j e

I.Odbija se prijedlog ovršenika za povrat u prijašnje stanje te zahtjev za ukidanje klauzule pravomoćnosti i ovršnosti Rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave donesenog po javnom bilježniku Tomislavu Knezu pod poslovnim brojem Ovrv-17581/2024 od 11. listopada 2024.

II.Odbacuje se prigovor ovršenika od 08. svibnja 2025. protiv Rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave donesenog po javnom bilježniku Tomislavu Knezu pod poslovnim brojem Ovrv-17581/2024 od 11. listopada 2024., zbog razloga iz čl. 50. stavka 1. točka 1. i 2. OZ-a protiv Rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave donesenog po javnom bilježniku Tomislavu Knezu pod poslovnim brojem Ovrv-17581/2024 od 11. listopada 2024.

III. Odbija se prijedlog ovršenika radi odgode ovrhe, kao neosnovan.

z a k lj u č i o  j e

I. Upućuje se ovršenik u roku od 15 dana od dana dostave pisanog otpravka ovog zaključka pokrenuti parnicu radi proglašenja nedopuštenom ovrhe određene Rješenjem o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave donesenog po javnom bilježniku Tomislavu Knezu pod poslovnim brojem Ovrv-17581/2024 od 11. listopada 2024., zbog istaknutog žalbenog razloga jer ovrhovoditelj nije ovlašten tražiti ovrhu na temelju ovršne isprave, odnosno ovrhovoditelj nije ovlašten na temelju nje tražiti ovrhu protiv ovršenika, što čini razlog iz članka 50. stavka 1. točka 7. Ovršnog zakona (Narodne novine, broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17 i 131/20, dalje: OZ), te da dokaz o pokrenutoj parnici dostavi na naprijed označeni broj spisa.

Obrazloženje

1. Ovršenik je podnio naslovnom sudu prijedlog za povrat u prijašnje stanje, prijedlog za ukidanje klauzule pravomoćnosti i ovršnosti Rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave donesenog po javnom bilježniku Tomislavu Knezu pod poslovnim brojem Ovrv- 17581/2024 od 11. listopada 2024. prijedlog za odgodom ovrhe i prijedlog da se pljenidba i prijenos naplate novčane tražbine proglasi nedopuštenim.

2.Prijedlog ovršenika sud je razmatrao kao prijedlog za povrat u prijašnje stanje, prijedlog za ukidanje klauzule pravomoćnosti i ovršnosti Rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave donesenog po javnom bilježniku Tomislavu Knezu pod poslovnim brojem Ovrv- 17581/2024 od 11. listopada 2024., prigovor nakon proteka roka zbog razloga iz čl. 50. stavka 1. točka 7. OZ-a protiv predmetnog rješenja o ovrsi, prigovor protiv navedenog rješenja o ovrsi zbog razloga iz čl. 50. stavka 1. točka 1. i 2. OZ-a te prijedlog radi odgode ovrhe.

3.U prijedlogu od 08. svibnja 2025. ovršenik navodi da je od FINA-e primio obavijest o izravnoj naplati koju je pokrenuo ovrhovoditelj na temelju rješenja javnog bilježnika Tomislava Kneza broj Ovrv-17581/2024, o kojem ovršenik nema nikakvih saznanja te je po primitku ove obavijesti podnio prijedlog za povrat u prijašnje stanje i ukidanje klauzule pravomoćnosti i ovršnosti na navedenom rješenju o ovrsi.

4.Odredbom čl. 12. stavak 2. OZ-a propisano je da je povrat u prijašnje stanje dopušten samo zbog propuštanja roka na žalbu i prigovor.

5.Odredbom čl. 36. stavak 5. OZ-a propisano je da javni bilježnici sami daju potvrde o ovršnosti svojih isprava i odluka. U povodu pravnog lijeka ovršenika, sud koji vodi ovršni postupak ispitat će jesu li bili ispunjeni uvjeti za davanje takve potvrde uzimajući u obzir i izjave osoba koje su prema toj ispravi ovlaštene potvrditi nastupanje okolnosti o kojima ovisi stjecanje toga svojstva (članak 29. stavci 5. i 6.). Ako sud utvrdi da uvjeti za davanje javnobilježničke potvrde o ovršnosti nisu bili ispunjeni, tu će potvrdu ukinuti rješenjem u ovršnom postupku.

6.Sud je tijekom postupka pribavio spis Javnog bilježnika Tomislava Kneza poslovni broj Ovrv-1041/2024 te je uvidom u isti utvrdio da je navedeni javni bilježnik dana 11. listopada 2024. donio rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave broj Ovrv-17581/2024. Navedeno rješenje je 17. prosinca 2024. zaprimila punomoćnica ovrhovoditelja odvjetnica Jelena Grbešić, koja protiv navedenog rješenja nije u roku od 8 dana uložila prigovor. Navedno rješenje otpremljeno je ovršeniku Stambenoposlovne Zgrade Samobor d.o.o. 04. prosinca 2024. putem elektroničke komunikacije.

6a. Odredbom članka 143.c stavak 1,2,3,4. i 5. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07- Odluka USRH, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13,89/14-Odluka USRH, 70/19, 80/22, 113/22, 155/23 dalje u tekstu: ZPP) propisano je da se dostava pismena u elektroničkom obliku obavlja putem informacijskog sustava.Sud putem informacijskog sustava šalje adresatu u njegov sigurni elektronički poštanski pretinac pismeno, koje adresat mora preuzeti u roku od 15 dana od dana kad je pismeno pristiglo u njegov sigurni elektronički poštanski pretinac, inače nastupaju posljedice iz stavka 5. ovoga članka. Informacijski sustav istodobno sa slanjem pismena iz stavka 2. ovoga članka šalje adresatu na adresu elektroničke pošte i informativnu poruku u kojoj ga obavještava o dostavi pismena. U poruci se adresata upozorava na pravne posljedice iz stavka 5. ovoga članka. Adresat pismeno preuzima iz sigurnog elektroničkog poštanskog pretinca informacijskog sustava tako da dokaže svoj identitet putem Nacionalnog identifikacijskog i autentifikacijskog sustava i elektronički potvrdi primitak pismena. Smatrat će se da je dostava prema stavku 4. ovog članka obavljena istekom 15. dana od dana kada je pismeno pristiglo u sigurni elektronički poštanski pretinac, ako adresat u tom roku ne potvrdi primitak pismena. Uvidom u javnobilježnički spis sud je utvrdio da istom prileži dostavnica za ovršenika u kojoj je navedeno da isti nije u roku od 15 dana potvrdio primitak otpravka poslanog dana 04. prosinca 2024. u 11,02 sati pa se uručenje evidentira automatski na temelju čl. 143.c stavka 5. ZPP-a te je predmetno rješenje o ovrsi uručeno ovršeniku 20. prosinca 2024. Budući da ovršenik u roku od 8 dana od uručenja rješenja o ovrsi nije uložio prigovor, javni bilježnik je osnovano i zakonito utvrdio da je predmetno rješenje o ovrsi postalo pravomoćno i ovršno dana 31. prosinca 2024. Stoga je sud utvrdio da su navodi ovršenika na kojima temelji prijedlog za povrat u prijašnje stanje – da nikada nije zaprimio Rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave doneseno po javnom bilježniku Tomislavu Knezu pod poslovnim brojem Ovrv-17581/2024 od 11. listopada 2024., neosnovani jer je sud utvrdio da je dostava navedenog rješenja ovršeniku izvršena u skladu s odredbom čl. 143.c stavka 5. ZPP-a. Stoga je sud odbio prijedlog ovršenika za povrat u prijašnje stanje te zahtjev za ukidanje klauzule pravomoćnosti i ovršnosti Rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave donesenog po javnom bilježniku Tomislavu Knezu pod poslovnim brojem Ovrv-17581/2024 od 11. listopada 2024. kao neosnovane pa je odlučeno kao pod točkom I. izreke rješenja.

7. Ovršenik u prigovoru navodi da je naprijed navedenim rješenjem o ovrsi ovršeniku naloženo namiriti tražbinu u iznosu od 22.086,00 € sa zakonskim zateznim kamatama od 15. lipnja 2024., na temelju računa broj 16-DZG-1. Također je ovršeniku naloženo namiriti troškove postupka u iznosu od 718,58 €. Temeljem navedenog rješenja o ovrsi ovrhovoditelj je zatražio provedbu ovrhe na FINI, a takav zahtjev smatra nezakonitim i neutemeljenim jer nikada nije primio pravovaljano ispostavljen i ovjeren račun na temelju kojeg je ovrhovoditelj pokrenuo postupak ovrhe. Ovršenik navodi da je doista bio u poslovnom odnosu sa ovrhovoditeljem te da je do sada za izvedene radove ovrhovoditelj platio preko 100.000,00 €, a poslovna suradnja je prekinuta nakon što je ovrhovoditelj ovršeniku nanio izravnu štetu jer nije izvodio radove ugovorenom dinamikom, zbog čega je ovrhovoditelj za najam skele morao platiti veći iznos od iznosa koji bi trebao platiti izvođaču radova za izradu fasade.Nakon prigovora ovršenika glede dinamike izvođenja radova, ovrhovoditelj je napustio gradilište i nikada nije dovršio ugovoreni posao. Stoga je ovršenik morao angažirati druge izvođače i to za skelu, fasaderske radove, radove sa gips kartonom te soboslikarske radove slijedom čega je ovršenik drugim izvođačima platio iznos od oko 40.000,00 €. Stoga ovršenik drži kako je predložena ovrha nezakonita i nedopuštena pa predlaže da Sud prihvati prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa novčanih sredstava nedopuštenim jer je ispunjen žalbeni razlog iz odredbe članka 50. stavak 1. točka 1., 2. i 7. OZ-a odnosno jer ovršna isprava nije stekla svojstvo ovršnosti, niti je isprava na temelju koje je doneseno rješenje javnog bilježnika ovršna isprava (nikada nije izdan pravovaljani račun na osnovi kojeg je javni bilježnik izdao rješenje o ovrsi) te ovrhovoditelj nije ovlašten tražiti ovrhu na temelju računa koji nije izdao ovršeniku, tim više što nije niti obavio posao po ponudi.

8. Podredno, ovršenik je uložio i prijedlog za odgodu ovrhe obzirom da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu štetu zbog blokade računa i nemogućnosti redovnog financiranja svojih obveza prema izvođačima i radnicima kojima mora plaćati plaće i doprinose. Ističe da ovrhovoditelj ima premalo sredstava u osnivačkom kapitalu pa bi ovršeniku bilo vrlo teško, gotovo nemoguće povratiti sredstva s ovrhovoditeljevog računa. Nadalje, ovrhovoditelj nije ispunio preuzete obveze iz sklopljenog posla s ovršenikom, već je napustio gradilište prije obavljenog posla čime je ovršeniku prouzročio veliku materijalnu štetu jer je ovršenik bio prisiljen angažirati nove izvođače. Ovršenik ističe da nikada nije zaprimio pravovaljano ispostavljen i ovjeren račun na temelju kojeg je ovrhovoditelj pokrenuo postupak ovrhe već je ovršeniku elektroničkom poštom poslao prijedlog računa bez pečata i potpisa a kako ovrhovoditelj nije dao nikakav dokument na temelju kojeg bi se mogle utvrditi količine izvedenih radova, ovršenik nije htio priznati navedeni račun te je elektroničkom poštom ovrhovoditelju poslan povrat računa s obrazloženjem zbog čega isti nije prihvaćen. Ovršenik smatra da su time ispunjeni uvjeti iz članka 65. stavak 1. točka 1, 2, 5, 7. i 8. OZ-a, te da je na razini vjerojatnosti dokazao da se ovrha provodi na temelju nezakonite ovršne isprave te da će takvom ovrhom pretrpjeti nenadoknadivu štetu u materijalnom i pravnom smislu. Slijedom navedenog predlaže sudu da prvenstveno odgodi ovrhu do donošenja odluke o ukidanju klauzule pravomoćnosti i ovršnosti javnobilježničkog rješenja.

9. Sud je prijedloge ovršenika dostavio ovrhovoditelju na očitovanje. Ovrhovoditelj se očitovao podneskom od 22. svibnja 2025., u kojem osporava navode ovršenika u cijelosti kao neosnovane te se protivi ukidanju klauzule pravomoćnosti i ovršnosti rješenja o ovrsi. Navodi da ovršenik nije dostavio nijedan dokaz da bi došlo do povrede u dostavi rješenja o ovrsi uslijed kojeg bi bilo opravdano tražiti obustavu ovrhe. Nadalje, ovršeniku je prije pokretanja ovršnog postupka upućena opomena pred ovrhu dana 26. lipnja 2024. godine kojom je pozvan na plaćanje prethodno dostavljenog računa, a koji je ovršenik uredno zaprimio i nije osporio te se nije očitovao ni na uredno zaprimljenu opomenu pred ovrhu niti je postupio kako je traženo. Evidentno je kako su navodi izneseni u podnesku ovršenika usmjereni ka izbjegavanju vlastite obveze podmirenja svojih novčanih obveza prema ovrhovoditelju za uredno obavljene poslove pri čemu ovršenik ne dostavlja nikakve dokaze u prilog svojim tvrdnjama. Shodno navedenom, ovrhovoditelj predlaže da sud odbije podnesak ovršenika kao neosnovan i nastavi sa postupanjem po pravomoćnom i ovršnom rješenju o ovrsi.

10. Sadržajno, ovrhovoditelj je pokrenuo postupak izvansudske ovrhe kod Financijske agencije na temelju Rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave izdanog od strane javnog bilježnika Tomislava Kneza pod poslovnim brojem Ovrv-17581/2024 od 11. listopada 2024., a ovršenik je podnio prijedlog za povrat u prijašnje stanje, prigovor (žalbu) nakon proteka roka i prijedlog radi odgode ovrhe, dok se prijedlog radi proglašenja pljenidbe i prijenosa nedopuštenim ne može podnijeti u slučaju kada je ovršna isprava rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave, odnosno kada je postupak izravne naplate pokrenut kod FINA-e temeljem navedene ovršne isprave.

11. Člankom 284. stavak 5. OZ-a određeno je da tijekom izvansudske ovrhe ovršenik može nadležnom sudu (članak 287. OZ-a) protiv rješenja o ovrsi podnijeti žalbu nakon proteka roka, zatražiti od toga suda da odgodi ovrhu, odnosno pred njime poduzimati druge radnje na koje bi inače bio ovlašten tijekom sudske ovrhe.

12. Člankom 53. stavak 1. do 4. OZ-a određeno je da ovršenik može zbog razloga iz članka 50. stavka 1. točke 7. i točke 9. do 11. ovoga Zakona podnijeti žalbu protiv rješenja o ovrsi i nakon njegove pravomoćnosti ako taj razlog nije mogao iz opravdanih razloga istaknuti već u roku za žalbu protiv toga rješenja. Žalba iz stavka 1. ovoga članka može se podnijeti sve do dovršetka ovršnoga postupka. Ovršenik je dužan u žalbi iz stavka 1. ovoga članka istaknuti sve razloge iz stavka 1. ovoga članka koje može istaknuti u vrijeme njezina podnošenja. Sud će odbaciti naknadno podnesenu žalbu nakon proteka roka koja se temelji na razlozima koje je ovršenik mogao istaknuti u prije podnesenoj žalbi. Podnošenje žalbe iz stavka 1. ovoga članka ne sprječava provedbu ovrhe i ostvarenje ovrhovoditeljeve tražbine, osim ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. Uvidom u prigovor ovršenika, utvrđeno je da je isti podnesen iz razloga sadržanog u članku 50. stavka 1. točka 1, 2. i 7. OZ-a, odnosno iz razloga jer isprava na temelju koje je ono doneseno nije ovršna isprava, jer ta isprava nije stekla svojstvo ovršnosti te jer ovrhovoditelj nije ovlašten tražiti ovrhu na temelju ovršne isprave, odnosno ovrhovoditelj nije ovlašten na temelju nje tražiti ovrhu protiv ovršenika.

13. Člankom 55. stavak 1. Ovršnog zakona određeno je da ako rješenje o žalbi iz članka 53. stavka 1. ovoga Zakona (žalba nakon proteka roka) ovisi o utvrđivanju neke sporne činjenice, sud će zaključkom uputiti ovršenika da u roku od petnaest dana od dana dostave zaključka pokrene parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom, osim u slučaju iz stavka 2. ovoga članka, odnosno ako rješenje o žalbi iz stavka 1. ovoga članka ovisi o utvrđenju spornih činjenica čije postojanje ovršenik dokaže javnom ili javno ovjerovljenom ispravom, odnosno ako su one općepoznate ili se njihovo postojanje može utvrditi primjenom pravila o zakonskim predmnjevama, sud će o osnovanosti žalbe odlučiti u ovršnom postupku. Ako žalbu prihvati, postupit će u skladu s odredbom članka 54. stavka 3. ovoga Zakona, a ako je ne prihvati, uputit će ovršenika na parnicu.

14. Obzirom da rješenje o prigovoru (žalbi) nakon proteka roka ovisi o utvrđivanju sporne činjenice među strankama, odnosno da li je ovrhovoditelj ovlašten tražiti ovrhu na temelju ovršne isprave, odnosno da li je ovrhovoditelj ovlašten na temelju nje tražiti ovrhu protiv ovršenika, a ovršenik nije dokazao sporne činjenice javnom ili javno ovjerovljenom ispravom, odnosno iste nisu općepoznate a njihovo se postojanje može utvrditi primjenom pravila o zakonskim predmnjevama, valjalo je odlučiti kao u točki I. izreke ovog zaključka.

15. Ovršenik je podnio prigovor protiv Rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave donesenog po javnom bilježniku Tomislavu Knezu pod poslovnim brojem Ovrv-17581/2024 od 11. listopada 2024. i zbog razloga iz čl. 50. stavka 1. točka 1. i 2. OZ-a. Ovršenik je pobijano rješenje o ovrsi zaprimio 20. prosinca 2024. te je u roku od 8 dana mogao uložiti prigovor. Budući da posljednji dan roka pada na 28. prosinca 2024, a to je neradni dan subota, zadnji dan roka pomiče se na prvi slijedeći radni dan, a to je 30. prosinca 2024. Ovršenik je prigovor protiv predmetnog rješenja o ovrsi, zbog razloga iz čl. 50. stavka 1. točka 1. i 2. OZ-a, uložio dana 08. svibnja 2025. dakle nakon proteka roka od 8 dana. a kako je prigovor podnesen po proteku tog roka isti se ukazuje nepravovremenim te ga je valjalo temeljem čl. 358. st. 1. i 2.ZPP-a, u vezi čl. 21. st. 1. OZ-a odbaciti kao nepravovremenog. Stoga je odlučeno kao pod točkom II. izreke rješenja.

16. Ovršenik je podnio i prijedlog radi odgode ovrhe. Ovršenik predlaže sudu odgodu ovrhe do donošenja odluke o ukidanju klauzule pravomoćnosti i ovršnosti javnobilježničkog rješenja. Člankom 65. st. 1. OZ-a propisano je kako na prijedlog ovršenika sud može u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu ako su kumulativno ispunjena dva uvjeta. Prvi uvjet je da ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, dok je drugi uvjet da postoji jedan od 11 uvjeta sadržanih u članku 65. st. t. 1.-11. OZ-a.

17.Sud je utvrdio da je ovršenik ispunio uvjet iz čl. 65. st. 1. toč. 1. OZ-a jer je dao dokaze da je protiv odluke na temelju koje je određena ovrha izjavljen pravni lijek. Uvidom u prijedlog ovršenika radi odgode ovrhe, sud je utvrdio da ovršenik nije dokazao vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu štetu ili teško nadoknadivu štetu, jer uz prijedlog nije dostavio dokaze da mu je račun blokiran, da ne može uredno podmirivati svoje obveze prema izvođačima i radnicima, kao i činjenicu da bi ovrhovoditelj imao premalo sredstava iz kojih bi se mogao namiriti protuovrhom, a što je ovršenik bio dužan priložiti u dokaz svojih tvrdnji. Slijedom navedenog odlučeno je kao u točki III. izreke ovog rješenja.

U Samoboru 26. svibnja 2025.

Sudac

Dubravko Facko

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja može se izjaviti žalba u roku od 8 (osam) dana od dana dostave rješenja (čl. 11. st. 1. i 3. OZ). Žalba se podnosi ovom sudu, u 2 (dva) primjerka, a o žalbi odlučuje županijski sud.

DNA:

1. Odvjetnica Jelena Grbešić

2. Stambenoposlovne Zgrade Samobor d.o.o.

3. U spis