REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pn-35/2024-17

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu tog suda dr.sc. Ljiljani Matuško Antonić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice UV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćniku Ivanu Emer, odvjetniku iz Zagreba, protiv tuženika Sava osiguranje d.d. – Podružnica Hrvatska, Zagreb, R. Frangeša Mihanovića 9, OIB: 45237012600, zastupan po punomoćnicima Dušanki Kuharić i Dejanu Kuharić odvjetnicima iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Dušanka Kuharić i Dejan Kuharić iz Zagreba, radi naknade štete, nakon održane i zaključene glavne i javne rasprave dana 15. travnja 2025. godine u prisutnosti punomoćnika tužitelja Ivana Emera, odvjetnika i punomoćnice tuženika Dušanke Kuharić, odvjetnice, dana 26. svibnja 2025. godine

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku Sava osiguranje d.d. Ul. Roberta Frangeša Mihanovića 9, naknaditi tužiteljici UV iz [adresa], daljnji iznos s osnova neimovinske štete i imovinske štete u visini od 661,00 EUR sa zateznom kamatom tekućom od dana 26. svibnja 2023. godine do 31. prosinca 2023. godine po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2024. godine do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za svako polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi za dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku Sava osiguranje d.d. Ul. Roberta Frangeša Mihanovića 9, naknaditi tužiteljici UV iz [adresa], parnični trošak u iznosu od 1.682,72 EUR sa zateznom kamatom tekućom od 26. svibnja 2025. godine do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za svako polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi za dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi navodi da se dana 16.04.2023. dogodila prometna nezgoda Zagrebu, a koju je uzrokovao osiguranik tuženika na način da je upravljajući vozilom registarskih oznaka [registarska oznaka], koje je bilo obvezno osigurano Policom od autoodgovornosti kod tuženika, naletjelo na njezino vozilo registarskih oznaka [registarska oznaka]. Nadalje navodi da je u navedenoj nezgodi zadobila tjelesne ozljede opisane u medicinskoj dokumentaciji priloženoj u tužbi, da je trpjela intenzivne i dugotrajne boli, primarni i sekundarni strah, a nakon završenog liječenja morati će ulagati pojačane napore u životu i radu i da joj je za vrijeme liječenja bila potrebna tuđa pomoć i njega. Tužiteljica potražuje naknadu štete s osnova povrede prava osobnosti i to prava na tjelesno i duševno zdravlje te imovinsku štetu za pruženu tuđu pomoć i njegu tijekom liječenja, potražuje ukupan iznos naknade štete u visini od 3.000,00 EUR. Navodi da joj je u mirnom postupku tuženik isplatio nesporni iznos dana 07.07.2023. u visini od 1.199,99 EUR, a koji iznos smatra nedostatnom naknadom štete, te umanjujući tužbeni zahtjev za isplaćeni nesporni iznos potražuje od tuženika s osnova naknade štete daljnji iznos od 1.800,01 EUR. Tužiteljica navodi da se zahtjevom za naknadu štete u mirnom postupku obratila tuženiku, a primitak kojeg je tuženik potvrdio dopisom od dana 26.05.2023. te se upravo od toga dana potražuju zakonske zatezne kamate, a sve sukladno čl. 12. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu . Predlaže usvojiti tužbu i tužbeni zahtjev uz naknadu parničnog troška.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu priznaje nastanak štetnog događaja i pasivnu legitimaciju kao i odgovornost. Tuženik se protivi osnovu i visini postavljenog tužbenog zahtjeva jer je isplatom iznosa od 1.200,00 EUR tužiteljica obeštećena u cijelosti. Nadalje navodi da se ne protivi provođenju medicinskog vještačenja predloženog po tužiteljici, ali predlaže da se vještvo provede temeljem uvida u zdravstveni karton tužiteljice kao i FSVK iz razloga što tuženik osporava da bi kod tužiteljice u uzročnoj vezi sa štetnim događajem nastupile trajne posljedice budući da dinamika sudara nije bila takvog intenziteta da bi dovela do trajnih posljedica kod tužiteljice. Tuženik navodi da ne spori da mu se tužiteljica sa odštetnim zahtjevom obratila 26.5.2023. godine, a liječenje tužiteljice tada nije bilo okončano, stoga tužiteljica od toga datuma ne može potraživati kamatu na glavnicu budući da naknada štete danom podnošenja odštetnog zahtjeva nije dospjela. Tuženik predlaže odbiti tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti uz naknadu troška tuženiku.

3. Sud je u dokaznom postupku izvršio uvid u medicinsku dokumentaciju za tužiteljicu (list 4-6, list 11-15 spisa), zahtjev za naknadu štete od 25.05.2023. (list 7-8 spisa), dopis tuženika od 26.05.2023. (list 9 spisa), sud je proveo dokaz medicinskim vještačenjem po vještaku dr. Igoru Stipančiću.

Na temelju tako provedenog dokaznog postupka, a cijeneći dokaze svakog za sebe i u njihovoj ukupnosti, sukladno čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88105, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11 - pročišćeni tekst, 25/13, 70/19 , 80/22 i 155/23, dalje: ZPP), ovaj sud nalazi tužbeni zahtjev osnovanim. Sud je u dokaznom postupku cijenio samo dokaze koji su relevantni za odlučivanje u ovoj pravnoj stvari imajući u vidu sporan osnov i visinu štete.

4. Između stranaka sporna je daljnja visina štete preko nesporno isplaćenog iznosa u mirnom postupku tj. visina tužbenog zahtjeva, nije sporan nastanak štetnog događaja, dinamika nastanak štetnog događaja i dogovornost tuženika.

Stranke čine nespornim da su tužiteljici pružali pomoć i njegu članovi obitelji.

5. Sud je na okolnost utvrđivanja osnova i visine neimovinske štete s osnova povrede prava osobnosti na tjelesno/duševno zdravlje izvršio uvid u medicinsku dokumentaciju te je proveden dokaz medicinskim vještačenjem.

Vještak dr. Igor Stipančić u svom nalazu i mišljenju od 20.ožujka 2025. godine (list 32-33 spisa) navodi da je tužiteljica je u štetnom događaju 16.04.2023. zadobila: natučenje glave i trzajnu ozljedu vrata, a ove su joj ozljede utvrđene dan nakon štetnog događaja, te je zbog trzajne ozljede vrata provela liječenje imobilizacijom vrata i potom fizikalnom terapijom. Vještak navodi da je liječenje tužiteljice završeno, a zadnji pregled vezan za predmetnu ozljedu je načinila 27.05.2023. godine, a s fizikalnom terapijom je završila 09.06.2023. godine i da je liječenje tužiteljice dovršeno završetkom fizikalne terapije tj. dana 09.06.2023. godine. Nadalje vještak navodi da trajnih posljedica nema, a na temelju medicinske dokumentacije vezane za predmetnu nezgodu i pregleda tužiteljice vještak navodi da je u ovom događaju tužiteljica zadobila trzajnu ozljedu vrata na ranije promijenjenu i degenerativno oštećenu kralježnicu, a o tome svjedoči RTG. Vještak ističe da iz medicinske dokumentacije nema činjenica koje ukazuju na zaostale posljedice po provedenom liječenju, zbog zadobivenih ozljeda u ovom događaju smanjenja životne aktivnosti nema. Tužiteljica je trpjela bol i strah te trebala tuđu pomoć zbog privremene nesposobnosti obavljanja svakodnevnih životnih aktivnosti i to: strah tzv. primarni u trenutku ugroženosti i istovremenog tjelesnog ozljeđivanja je bio intenzivan i kratkotrajan, tzv. sekundarni strah kao posljedica tjelesne ozljede jakog intenziteta je trajao dva do tri (2-3) dana, srednjeg oko pet (5) dana i manjeg do četiri (4) tjedna. Tužiteljica je trpjela bol jakog intenziteta do tri (3) dana, srednjeg šest do sedam (6-7) dana, a manjeg još do pet (5) tjedna sveukupno. Vještak navodi da je tužiteljici bila potrebna tuđa pomoć u ukupnom trajanju od dva (2) tjedna dva (2) sata na dan zbog nošenja ovratnika i mirovanja, a potom je još trebala pomoć kroz tri (3) tjedna dva puta tjedno po tri (3) sata.

Nalaz i mišljenje vještaka sud je u cijelosti prihvatio, jer je dano na jasan i određeni način, u skladu s pravilima struke. Tužiteljica nema primjedbe na nalaz i mišljenje vještaka. Tuženik ne ističe primjedbe na nalaz i mišljenje vještaka do zaključenja glavne rasprave.

6. Tužiteljica u odnosu na visinu tužbenog zahtjeva nakon provedenog medicinskog vještačenja navodi da potražuje ukupnu visinu štete (imovinsku i neimovinsku) u iznosu od 1.861,00 EUR umanjeno za nesporni dio štete (neimovinske) u iznosu od 1.200,00 EUR, pa potražuje daljnju neimovinsku i imovinsku štetu u iznosu od 661,00 EUR sa zateznom kamatom tekućom od 26. svibnja 2023. godine do isplate. Tuženik se protivi djelomičnom povlačenju tužbe. Predlaže da sud ukoliko dopusti djelomično povlačenje visinu povučenog dijela treba uzeti u obzir kod obračuna troška. Navodi kako nije sporna cijena sata za tuđu pomoć i njegu od 3,5 EUR/sat.

7. Sud je temeljem uvida u medicinsku dokumentaciju i temeljem nalaza i mišljenja vještaka dr. Igra Stipančića koji je nalaz i mišljenje sud prihvatio u cijelosti, utvrdio osnov i visinu štete, te da je došlo do povrede prava osobnosti tužiteljice (čl. 1046. Zakona o obveznim odnosima - "Narodne novine" broj 35/05 i 41/08, 112/11, 78/15, 28/18, 126/21, 156/22, 155/23, dalje: ZOO) pa je stoga tuženik u obvezi otkloniti štetu isplatom pravične novčane naknade. Sud je na temelju članka 1100. ZOO-a odlučivao o tužbenom zahtjevu.

8. Uvidom u medicinsku dokumentaciju tužitelja i na temelju nalaza i mišljenja vještaka dr. Igora Stipančića utvrđeno je da je tužiteljica u štetnom događaju zadobila istegnuće natučenje glave i trzajnu ozljedu vrata i da je liječenje tužiteljice dovršeno odnosno zdravstveno stanje se stabiliziralo završetkom fizikalne terapije tj. dana 09.06.2023. godine. Sud je utvrdio temeljem nalaz i mišljenja vještaka da je tužiteljica trpjela bolove, trpjela je primarni i sekundarni strah jakog i srednjeg intenziteta te manjeg intenziteta. Sud bi tužiteljici dosudio s osnova neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje iznos u visini od 1.982,21 EUR, a kako je tužiteljica zahtijevala ukupan iznos u visini od 1.700,00 EUR to je sud dosudio tužiteljici iznos u visini od 1.700,00 EUR.

9. Sud je utvrdio iz nalaza i mišljenja vještaka da je tužiteljica trebala tuđu pomoć i njegu u ukupnom trajanju od dva (2) tjedna dva (2) sata na dan zbog nošenja ovratnika i mirovanja, a potom je još trebala pomoć kroz tri (3) tjedna dva puta tjedno po tri (3) sata. S obzirom na utvrđeni obim potrebne tuđe pomoći sud bi tužiteljici dosudio po ovom osnovu iznos u visini od 161,00 EUR (46 sati x 3,5 EUR=161,00 EUR). Cijeneći opseg utvrđene tuđe pomoći kao i cijenu satnice takve pomoći na slobodnom tržištu, sud je temeljem čl. 223 ZPP-a utvrdio da je cijena sata pružanja takve pomoći iznos od 3,50 EUR, a s kojom visinom cijene sata su stranke u ovom postupku suglasne.

10. Sud bi time tužiteljici dosudio naknadu štete s osnova neimovinske u ukupnom iznosu od 1.700,00 EUR i s osnova imovinske štete za pruženu tuđu pomoć i njegu u iznosu od 161,00 EUR, ukupno 1.861,00 EUR.

Tužiteljica nakon što je proveden dokaz medicinskim vještačenjem zahtijeva u ovoj pravnoj stvari ukupnu visinu štete (imovinsku i neimovinsku) u iznosu od 1.861,00 EUR umanjeno za nesporni dio štete u iznosu od 1.200,00 EUR, pa potražuje daljnju štetu imovinsku i neimovinsku u iznosu od 661,00 EUR sa zateznom kamatom kao u tužbi. Kako je tužiteljici isplaćen iznos s osnova neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno/duševno zdravlje u visini od 1.200,00 EUR (nesporno između stranaka), a sud bi tužiteljici dosudio ukupan iznos u visini od 1.861,00 EUR to je sud dosudio tužiteljici s osnova neimovinske i imovinske štete daljnji iznos u visini od 661,00 EUR sa zateznom kamatom tekućom od 26. svibnja 2023. godine do isplate, kao pod točkom I. izreke presude.

11. Sukladno čl. 1103. ZOO-a sud je dosudio tužiteljici zateznu kamatu tekuću od dana podnošenja odštetnog zahtjeva tj. 26. svibnja 2023. godine kako je to tužiteljica i zahtijevala tužbom. Odredbom čl. 1103. ZOO-a propisano da zatezna kamata teče od dana podnošenja tužbe odnosno od dana podnošenja odštetnog zahtjeva ako je isti podnesen. Sud ističe kako je i Vrhovni sud Republike Hrvatske u Zaključcima broj Su-IV-155/16 od 12. travnja 2016. godine zauzeo stajalište da zatezna kamata na neimovinsku štetu teče od dana podnošenja zahtjeva u mirnom postupku, a ako takav zahtjev nije podnesen od dana podnošenja tužbe, time da na iznos naknade neimovinske štete nastale kasnije, odnosno one koja ranije nije bila predvidiva zatezna kamata teče od podnošenja zahtjeva za isplatu te štete odnosno podnošenja tužbe.

Tuženik se protivi tijeku zatezne kamate navodeći da liječenje tužiteljice nije bilo završeno kada je podnijela zahtjev za naknadu štete u mirnom postupku. Sud je na temelju nalaza i mišljenja vještaka dr. Igora Stipančića utvrdio da je liječenje tužiteljice završeno dana 09. lipnja 2023. godine kada je provela zadnju fizikalnu terapiju. Kako je tužiteljica provodila samo fizikalnu terapiju a zadnji pregled vezano za zadobivene ozljede u štetnom događaju je obavila dana 27. svibnja 2005. godine i to pregledom kod fizijatra to je tuženik na temelju medicinske dokumentacije dostavljene u mirnom postupku mogao utvrditi visinu ukupne štete. Slijedom navedenog sud je ocijenio kao neosnovane navode tuženika u odnosu na tijek zatezne kamate na dosuđeni iznos.

12. Tuženik se protivi djelomičnom povlačenju tužbenog zahtjeva. Prema stajalištu Vrhovnog suda Republike Hrvatske svako smanjenje tužbenog zahtjeva (iako nije preinaka tužbe) djelomično je povlačenje tužbe iz članka 193. ZPP za koje je, ako je do toga došlo nakon što se tuženik upustio u raspravljanje o glavnoj stvari, (uvijek) potreban pristanak tuženika.

Sud je ocijenio kao neosnovano protivljenje tuženika povlačenju dijela tužbenog zahtjeva budući je tužiteljica specificirala tužbeni zahtjev neposredno nakon zaprimanja nalaza i mišljenja vještaka. Sud pri tome ističe kako u situaciji kada tužiteljica u vrijeme podnošenja tužbe ne raspolaže svim odlučnim činjenicama potrebnim za postavljanje konačnog tužbenog zahtjeva, kao u ovom slučaju za naknadu štete, s obzirom da je objektivno postavljanje tužbenog zahtjeva radi naknade neimovinske štete bez prethodnog vještačenja realno nemoguće, budući da je teško procijeniti visinu neimovinske štete koja bi pripadala tužiteljici, već je u pravilu potrebno provesti medicinsko vještačenje i tek je tada moguće saznati sve odlučne činjenice vezane za visinu nastale štete koju tuženik osporava, nedopuštanje usklađenja tužbenog zahtjeva koje je uslijedilo odmah nakon provedenog vještačenja nije razmjerno legitimnom cilju iz odredbe čl. 190. st. 1. ZPP-a i rezultira povredom prava na pristup sudu. To iz razloga jer je legitimni cilj zabrane preinake tužbe nakon zaključenja prethodnog postupka onemogućavanje zlouporabe procesnih prava u cilju ubrzanja parničnog postupka, a smanjenje tužbenog zahtjeva za naknadu štete odmah nakon provedenog vještačenja, koje je utemeljeno na istoj činjeničnoj i pravnoj osnovi, nije od utjecaja na dužinu trajanja postupka. Imajući vidu da je tuženik u mirnom postupku odbio naknaditi tužiteljici ukupnu štetu, te je tijekom ovog postupka osporio tužbeni zahtjev tužiteljica smanjenjem tužbenog zahtjeva nakon provedenog medicinskog vještačenja nije promijenila identitet spora niti iznosi nove činjenice. Slijedom navedenog sud je ocijenio protivljenje tuženika smanjenju tužbenog zahtjeva kao neosnovano.

Sud pri tome ističe kako je i Ustavni sud u svojoj odluci broj U-III-4474/2019 od 29. ožujka 2022. koji navodi da ograničenja ne smiju umanjiti pristup sudu na takav način ili do takve mjere da time bude narušena sama bit "prava na sud" (v., na primjer, odluku Ustavnog suda broj: U-III-215/2016 od 19. prosinca 2017.). Nadalje Ustavni sud navodi "… ograničenje neće biti spojivo s pravom na pošteno suđenje ako ne teži legitimnom cilju te ako ne postoji razuman odnos razmjernosti između upotrijebljenih sredstava i legitimnog cilja koji se nastoji ostvariti (usporedi, na primjer, predmet ESLJP-a Stanev protiv Bugarske [Vv], br. 36760/06, § 230, presuda od 17. siječnja 2012.)…" Pri tome je sud imao u vidu i odluku Europskog suda za ljudska prava u predmetu U protiv Republike Hrvatske (Zahtjev br. 14692/18) od 20. veljače 2024. u kojem je zauzeto istovjetno stajalište o pravu pristupa sudu.

13 Sud je o troškovima postupka odlučivao temeljem čl. 154. stavak 1. ZPP-a. Tužiteljici je priznat trošak sastava tužbe od 05.01.2024.g. u iznosu od 200,00 EUR (Tbr.7.točka 1. OTa), sastav podneska od 02.05.2024. u iznosu od 200,00 EUR (Tbr.8. točka 1. OT-a), pristup na ročištu dana 08.11.2024. u iznosu od 200,00 EUR (Tbr.9. točka 1. OT-a), sastav podneska 10.04.2025. u iznosu od 200,00 EUR (Tbr.8. točka 1. OT-a), pristup na ročište dana 15.04.2025.g. u iznosu od 200,00 EUR (Tbr. 9. točka 1. OT-a), ukupno 1.000,00 EUR te je priznat trošak PDV u iznosu od 250,00 EUR, ukupno 1.250,00 EUR, priznat je trošak medicinskog vještačenja u iznosu od 300,00 EUR, trošak sudska pristojba na tužbu u iznosu od 66,36 EUR i trošak sudske pristojbe na presudu u iznosu od 66,36 EUR, tako da je priznat ukupan iznos u visini od 1.682,72 EUR.

Tužiteljici nije prizna trošak odštetnog zahtjeva za iznos od 200,00 EUR jer isti nije bio nužan za vođenje parnice.

Sud je dosudio zateznu kamatu na dosuđeni trošak parničnog postupka temeljem čl. 151. stavak 3. ZPP-a.

Slijedom navedenog, odlučeno je kao u izreci.

U Zagrebu, 26. svibnja 2025.

Sudac:

dr.sc. Ljiljana Matuško Antonić

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude, nezadovoljna stranka ima pravo žalbe Županijskom sudu. Žalba se podnosi pismeno, putem ovog suda, u 4 istovjetna primjerka, u roku od 15 dana od dana primitka prijepisa ove presude.

Dna:

1. tužiteljici po punomoćniku

2. tuženiku po punomoćniku