REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pn-1524/2023-14

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu tog suda Nevenki Božinović Čupin, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja ŽF, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupan po punomoćniku Josipu Saviću, odvjetniku u Zagrebu, protiv tuženika HANZA MEDIA d.o.o., OIB: 79517545745, Zagreb, Koranska 2, zastupan po punomoćniku Vedranu Vusiću, odvjetniku iz Odvjetničkog društva Hanžeković & partneri d.o.o. u Zagrebu, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 9. travnja 2025. u prisutnosti punomoćnika tužitelja i zamjenika punomoćnika tuženika, dana 26. svibnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev koji glasi:

"I. Nalaže se tuženiku HANZA MEDIA d.o.o., OIB: 79517545745, Koranska 2, 10000 Zagreb, da tužitelju ŽF, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] isplati iznos od 2.000,00 EUR/15.069,00 kn zajedno sa zakonskim zateznim kamatama po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta, uvećano za tri postotna poena, tekućim od 01.06.2023. godine pa sve do isplate, a sve u roku 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku HANZA MEDIA d.o.o., OIB: 79517545745, Koranska 2, 10000 Zagreb da tužitelju ŽF, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], naknadi troškove postupka zajedno sa zakonskim zateznim kamatama po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta, uvećano za tri postotna poena, tekućim od donošenja prvostupanjske presude pa sve do isplate, a sve to u roku od 15 dana.".

II. Nalaže se tužitelju naknaditi tuženiku trošak parničnog postupka u iznosu od 1.250,00 eur zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 26. svibnja 2025. do isplate po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi i tijekom postupka navodi da je dana 03.05.2023. na portalu Slobodna Dalmacija, objavljen tekst potpuno neprimjerenog i senzacionalističkog Naslova " Hrvatski liječnici se šokirali nakon što je mladić došao na Hitnu. Evo što su mu našli u rektumu, imamo otpusno pismo." , da je nadalje u tekstu predmetnog članka navedeno: „...Tri malena puža „sudjelovala“ su u sado- mazo igricama jednog ljubavnog para u Zagrebu...“, „...Sve dokazuje i nalaz iz hitnog prijema KBC-a Sestre Milosrdnice koji kruži društvenim mrežama, gdje su se uputili nakon što ih nisu uspjeli izvaditi...“, „...Dežurni liječnik zasukao je rukave i pokušao ih „evakuirati“ no spašavanje puževa iz anusa mu nije uspijevalo. Pokušali su i druge tehnike poput pražnjenja crijeva...“, da se u naslovu predmetnog članka kao i u tekstu istoga koriste potpuno netočne, neprimjerene i isključivo senzacionalističke riječi poput " liječnici se šokirali, dežurni liječnik zasukao je rukave, spašavanje puževa iz anusa mu nije uspijevalo itd...", da je u tekstu samog članka objavljen u cijelosti i liječnički nalaz sa osobnim podacima dr.med. ŽF, pa uzimajući u obzir gore navedene neistinite i senzacionalističke navode koji se odnose na liječničku pomoć „liječnici se šokirali, dežurni liječnik zasukao je rukave, spašavanje puževa iz anusa nije mu uspijevalo...“ da je jasno da predmetnim člankom nije objektivno informirana javnost, već je objavom osobnih podataka tužitelja u spomenutom kontekstu dr. ŽF nanesena šteta. Nadalje navodi da su točni navodi da je osoba zatražila medicinsku pomoć u KBC Sestre Milosrdnice, no u potpunosti su netočni navodi da bi dežurni liječnik (dr. ŽF) prilikom pružanja medicinske pomoći „zasukao rukave“, „spašavao puževe iz anusa“ i sl., da se naime, medicinska pomoć koja je pružena pacijentu ne obavlja na način da liječnik „zasuče rukave“ a posebice ista pomoć nije obavljena u cilju da bi se „spasili puževi iz anusa“, pa je objavom osobnih podataka u takvom kontekstu tužitelju dr. ŽF nanesena šteta i iz razloga što su omalovažavajući i senzacionalistički navodi učinjeni dostupnim velikom broju ljudi, pa tako i u privatnom i poslovnom životu tužitelja, te su isti između ostalog doveli i do raznih neugodnih komentara, ismijavanja i sl. na račun tužitelja, a do kojih zasigurno ne bi došlo da tuženik nije objavio članak sa tako senzacionalističkim navodima i osobnim podacima tužitelja, da se nakon objavljenih dezinformacija, tužitelj ŽF pravovremeno, i to dana 01.06.2023. preporučenim pismom s povratnicom, obratio i ovdje tuženiku, nakladniku internet portala Slobodna Dalmacija, sa zahtjevom za ispravak informacije i sa zahtjevom da tuženik tužitelju nadoknadi štetu nastalu objavom predmetnih klevetničkih dezinformacija, no da tuženik istu štetu tužitelju nije nadoknadio. Slijedom svega navedenog, potražuje naknadu neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti na čast, ugled, ime, dostojanstvo, itd. koja je nastala objavom predmetnog članka od 03.05.2023. u iznosu od 2.000,00 EUR zajedno sa zakonskom zateznom kamatom sukladno čl. 1103. Zakona o obveznim odnosima od dana 01.06.2023., kao dana podnošenja odštetnog zahtjeva, pa sve do isplate, kao i da mu naknadi trošak parničnog postupka zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od presuđenja do isplate.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu navodi da tužitelj u tužbi tvrdi da mu je člankom objavljenim 03.05.2023. na portalu www.slobodnadalmacija.hr pod naslovom ”Hrvatski liječnici se šokirali nakon što je mladić došao na Hitnu. Evo što su mu našli u rektumu”, nastala šteta u vidu povrede prava osobnosti, da zbog navedenog potražuje naknadu neimovinske štete u iznosu od 2.000,00 €, ističe da u predmetnom slučaju nije ispunjena procesna pretpostavka za podnošenje tužbe propisana odredbom čl. 22. st. 2. Zakona o medijima (dalje u tekstu: ”ZM”), slijedom čega se tužba ima odbaciti kao nedopuštena, skreće pozornost na činjenicu da zahtjev za ispravak predstavlja procesnu pretpostavku za tužbu za naknadu štete, pri čemu nije dovoljno samo formalno podnijeti zahtjev za ispravak, već je potrebno podnijeti valjani zahtjev za ispravak koji udovoljava svim zakonskim pretpostavkama prema ZM-u, upravo radi toga da takav zahtjev bude podoban za postupanje, odnosno za objavu ispravka, što je prema Žu primaran način reparacije štete, da obveza navodnog oštećenika da od nakladnika, pod prijetnjom gubitka prava na tužbu, zatraži objavu ispravka prije podnošenja tužbe za naknadu štete predstavlja izraz općeg načela odštetnog prava, da oštećenik, sukladno principu zabrane zlouporabe prava, mora poduzeti sa svoje strane sve što je u njegovoj mogućnosti da se šteta smanji, odnosno ublaže posljedice štetne radnje, da tužitelj kumulativno zahtijeva ispravak, ispriku (i to i od glavne urednice i od ovdje tuženika i od urednika portala) i naknadu štete u iznosu od 7.000,00 € (od ovdje tuženika), da takav zahtjev nije sukladan ZM-u i nije podoban za objavu, pa ukoliko je tužitelj smatrao da je u predmetnom slučaju osnovano tražiti i ispravak od glavnog urednika i ispriku od nakladnika, trebao je podnijeti odvojene zahtjeve i/ili određeno i jasno naznačiti zbog kojih navoda zahtijeva objavu isprike nakladnika (jer nije moguće objaviti ispravak) odnosno koje se informacije ispravljaju (jer su netočne i/ili nepotpune). Nadalje navodi da Zakon o medijima, koji je lex specialis u tom dijelu naspram Zakona o obveznim odnosima, uopće ne predviđa postavljanje odštetnog zahtjeva prema nakladniku medija koji je objavio članak, a navedeno potvrđuje brojna sudska praksa, da je glavna urednica internetskog portala ”Slobodna Dalmacija” (dalje u tekstu: ”glavna urednica”) o razlozima odbijanja postupanja po tužiteljevim zahtjevima obavijestila tužitelja sukladno ZM-u, da je sukladno navedenom očito da tužitelj nije ispunio procesnu pretpostavku za podnošenje tužbe jer nije dostavio valjani zahtjev za ispravak odnosno kumulirao je zahtjeve za ispravak, ispriku i isplatu u novcu, slijedom čega se tužba mora odbaciti. Ukoliko sud ne odbaci tužbu zbog neispunjenja procesne pretpostavke, tuženik ističe da je tužbeni zahtjev u cijelosti neosnovan te osporava kako osnov, tako i visinu tužbenog zahtjeva, ističe da je utuženi članak objavljen 03.05.2023., a da se tužitelj tek 01.06.2023. obratio tuženiku sa ikakvim zahtjevom u pogledu utuženog članka, pa da je tužitelju doista nastala šteta, on bi se sutradan od objave članka obratio tuženiku sa ispravnim zahtjevom za objavu ispravka i/ili uklanjanjem članka, da je točno da Zakon o medijima predviđa rok od 30 dana za traženje objave ispravka, računajući od dana objave članka, no međutim u slučaju kada se tužitelj dan, dva prije isteka roka za traženje objave ispravka obrati tuženiku/glavnom uredniku sa očigledno neosnovanim zahtjevom, jasno je da tužitelju nije bio cilj sanirati navodne štetne posljedice objave, nego samo (pokušati) ispuniti procesnu pretpostavku propisanu za podnošenje tužbe radi naknade štete zbog čega moli sud da vodi računa o ovoj činjenici jer ona predstavlja postupanje tužitelja kojim je on s jedne strane praktično onemogućio tuženika da na po sebe najpovoljniji način reparira navodne štetne posljedice, a s druge strane predstavlja postupanje tužitelja kojim je sam izravno doprinio navodnoj šteti. Nadalje navodi da tužitelj nije dokazao postojanje bilo kakve štetne radnje od strane tuženika, da tuženik ničim dokazano u tužbi tvrdi da bi naslov članka bio senzacionalistički i da su sljedeće rečenice iz članka netočne, neprimjerene i isključivo senzacionalističke: „...Tri malena puža „sudjelovala“ su u sado-mazo igricama jednog ljubavnog para u Zagrebu...“, „...Sve dokazuje i nalaz iz hitnog prijema KBC-a Sestre Milosrdnice koji kruži društvenim mrežama, gdje su se uputili nakon što ih nisu uspjeli izvaditi...“, „...Dežurni liječnik zasukao je rukave i pokušao ih „evakuirati“ no spašavanje puževa iz anusa mu nije uspijevalo. Pokušali su i druge tehnike poput pražnjenja crijeva...“, da navedene rečenice i naslov članka nisu niti netočni niti senzacionalistički niti neprimjereni, da navedeno zapravo potvrđuje obrazloženje tužitelja sa druge stranice, trećeg odlomka teksta historijata tužbe budući da je u tom dijelu teksta sadržana „bit“ predmetne tužbe, a to je da je tužitelj uvrijeđen objavom citiranih rečenica, što jest njegovo pravo, ali ta uvrijeđenost nije dovoljna da bi tužitelj objektivno trpio povredu prava osobnosti, a kamo li u mjeri potrebnoj za sudsku reparaciju štete, da nije životno ni logično da bi tužitelj, kao postupajući liječnik u slučaju iz članka, trpio ikakve „neugodne komentare, ismijavanja i sl.“, skreće pozornost na notornu činjenicu da je predmetni specijalistički nalaz isti dan (misli se na dan njegove izrade) bio dostupan na svim društvenim mrežama odnosno platformama i da su svi komentari bili usmjereni na pacijenta, što potvrđuje dostavom, u trenutku pisanja odgovora na tužbu, javno dostupne komentare na originalni članak, objavljen na portalu 24sata.hr, kojeg je tuženik prenio i koji je ovdje utužen, da je iz navedenih komentara, pritom napominje da to nisu komentari na utuženi članak jer tuženik uopće nema opciju komentiranja, jasno vidljivo da niti jedan jedini komentar uopće ne spominje postupajuće liječnike, a kamo li da bi ijedan od silnih komentara bio negativno usmjeren prema ijednom liječniku. Tuženik ističe da su informacije iz utuženog članka vjerno prenesene iz članka prethodno objavljenog na portalu 24sata.hr, a što je jasno naznačeno u samom utuženom članku, i to rečenicom cit.: „Sve dokazuje i nalaz iz hitnog prijema KBC-a Sestre Milosrdnice koji kruži društvenim mrežama, gdje su se uputili nakon što ih nisu uspjeli izvaditi, pišu 24sata.“, da nije sporno da se utuženi članak razlikuje naslovom i uredničkom obradom od prenesenog članka sa portala 24sata, ali u tome nema ničeg neuobičajenog jer se radi o standardnoj, među nakladnicima prihvaćenoj, praksi prenošenja članaka odnosno vijesti među nakladnicima, da tužitelj ni na koji način nije u centru utuženog članka niti se spominje u članku već je njegovo ime bilo vidljivo u objavljenom specijalističkom nalazu, na kojem su podaci pacijenta bili zatamnjeni, da tužiteljevo ime, kao ni ime drugog uređujućeg liječnika, niti ime zdravstvene institucije u kojoj se pregled odvio, nisu morali biti zatamnjeni jer se nije radilo o objavi tužiteljevog nalaza (u smislu da bi on bio pacijent) niti njegovog (tužiteljevog) zdravstvenog kartona, niti objavi bilo kakve druge osobne informacije o tužitelju, da je uostalom tužitelj za svoj posao plaćen iz državnog proračuna (KBC-a Sestre Milosrdnice je javna zdravstvena ustanova), tužiteljevo ime i prezime ne spominju se u naslovu niti u podnaslovu, a također nije objavljena ni fotografija tužitelja, već je tužiteljevo ime (i to u službenom svojstvu) bilo navedeno na specijalističkom nalazu, a da je namjera tuženika bila kakvom je prezentira tužitelj, tuženik bi zasigurno spomenuo tužitelja (i cijeli liječnički tim) imenom i prezimenom u naslovu članka i u samom članku), da upravo iz navedenih razloga tužitelj ne može dokazati ikakvu povredu prava osobnosti. Nadalje navodi da je reparirao bilo kakve posljedice koje je tužitelj mogao imati (a koje se osporavaju) time što je dobrovoljno uklonio specijalistički nalaz iz opreme utuženog članka, da je 05.06.2023. zaprimio zahtjev JF (dr.med. koji je također u nalazu naveden imenom i prezimenom) za objavu ispravka i zahtjev za uklanjanjem fotografije specijalističkog nalaza iz članka, da je tuženik (odnosno glavna urednica portala slobodnadalmacija.hr) 06.06.2023., dakle odmah po primitku, uklonio fotografiju specijalističkog nalaza iz utuženog članka i o tome dopisom obavijestio dr.med. JF, ali i tužitelja, te isto tako posebno ukazuje da ovdje tužitelj NIJE tražio uklanjanje fotografije specijalističkog nalaza iz utuženog članka, što dodatno potvrđuje da tužitelju nije nastala nikakva šteta objavom utuženog članka nego je tužba usmjerena stjecanju nepripadne koristi. Tuženik nadalje ukazuje da je tužitelj pogrešno naznačio tijek zakonskih zateznih kamata u točki I. petita tužbenog zahtjeva, da tužitelj potražuje zakonske zatezne kamate na glavnično potraživanje od 01.06.2023. što je protivno odredbi čl. 1103. Zakona o obveznim odnosima koja kaže da obveza pravične novčane naknade dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe, osim ako je šteta nastala nakon toga, da tužitelj nije (niti je bio) ovlašten podnijeti ikakav pisani zahtjev za isplatom pravične novčane naknade prije podnošenja tužbe slijedom čega kamate na isplatu pravične novčane naknade mogu teći tek od podnošenja tužbe, a ne od 01.06.2023. Slijedom navedenog, predlaže odbaciti tužbu kao nedopuštenu, podredno odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan te obvezati tužitelja na naknadu parničnog troška tuženiku zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od presuđenja do isplate.

3. Tijekom postupka izvođenja dokaza izvršen je uvid u predmetni članak od 03.05.2023. (list 5-10 spisa), zahtjeve tužitelja od 01.06.2023. s punomoći i povratnicama (list 11-34 spisa), impresum tuženika (list 35-36 spisa), obavijest glavne urednice (list 44 spisa), javno dostupne komentare na originalni članak objavljen na portalu www.24sata.hr (list 45-51 spisa), utuženi članak objavljen na portalu 24sata.hr (list 52-53 spisa), odgovore glavne urednice portala slobodnadalmacija.hr od dana 07.06.2023. upućene punomoćnicima tužitelja i dr. BF (list 54-58 spisa), preslike poruka iz mobitela (list 61-62 spisa), saslušan je tužitelj (list 63-64 spisa), svjedok UF (list 64 spisa), KF (list 85-86 spisa) i ŽFF (list 86-87 spisa), Rješenje RH, Agencije za zaštitu osobnih podataka od 25.03.2025. (list 80-84 spisa).

4. Imajući u vidu odredbu čl. 8. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 (pročišćeni tekst), 25/13, 89/14, 70/19 i 80/22; u daljnjem tekstu: ZPP), a temeljem savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja neosnovan.

5. Predmet ovog postupka je tvrdnja tužitelja da je tuženik kao nakladnik neistinitim i senzacionalističkim navodima koji se odnose na liječničku pomoć u predmetnom članku objavljenom 03.05.2023. na portalu Slobodna Dalmacija, pod naslovom "Hrvatski liječnici se šokirali nakon što je mladić došao na Hitnu. Evo što su mu našli u rektumu, imamo otpusno pismo.", te objavom osobnih podataka tužitelja u spomenutom kontekstu, tužitelju povrijedio pravo osobnosti i to pravo na ugled, čast, dostojanstvo i ime zbog čega isti potražuje naknadu štete od tuženika, prema odredbama Zakona o medijima („Narodne novine“ broj 59/04, 84/11 i 81/13, dalje ZM) i Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23 dalje: ZOO).

6. Među strankama nije sporna objava predmetnog članka na portalu www.slobodnadalmacija.hr od 03. svibnja 2023., a kojeg je nakladnik tuženik. Sporno je da li je ispunjena procesna pretpostavka za podnošenje tužbe propisana odredbom čl. 22. st. 2. ZM-a obzirom da je tužitelj kumulativno zahtijevao ispravak, ispriku (i to i od glavne urednice i od ovdje tuženika i od urednika portala) i naknadu štete, kao i osnovanost i visina tužbenog zahtjeva.

7. Među strankama nadalje nije sporno da se tužitelj obratio tuženiku i glavnom uredniku tuženika, između ostalog, i sa zahtjevom za objavom ispravka netočne informacije.

8. Kako je tužba u predmetnoj pravnoj stvari podnesena 03. kolovoza 2023. (čl. 113. st. 2. ZPP), uz prethodno obraćanje tužitelja tuženiku u smislu odredbe čl. 22. st. 2. ZM (01. lipnja 2023.), za utvrditi je da je predmetna tužba dopuštena i pravovremena pa su prigovori tuženika u tom smislu ocijenjeni neosnovanim.

9. Odredbom čl. 22 st. 1. Zakona o medijima (Narodne novine broj 59/04, 84/11, 81/13 i 121/15; u daljnjem tekstu ZM) propisano je da se nematerijalna šteta u pravilu naknađuje objavljivanjem ispravka informacije i isprikom nakladnika, te isplatom naknade sukladno općim propisima, dok je stavkom 2. istoga članka propisano da pravo na tužbu za naknadu nematerijalne štete sukladno općim propisima obveznog prava ima osoba koja je prethodno zatražila od nakladnika objavljivanje ispravka sporne informacije odnosno isprike nakladnika kada ispravak nije moguć.

10. U odnosu na spornu osnovanost tužbenog zahtjeva sud je izvršio uvid u predmetni članak te je izveo dokaz saslušanjem tužitelja, svjedoka UF, KF i ŽFF (list 86-87 spisa).

11. Uvidom u predmetni tekst "Hrvatski liječnici se šokirali nakon što je mladić došao na Hitnu. Evo što su mu našli u rektumu, imamo otpusno pismo." objavljenim 03. svibnja 2023. sud je utvrdio da se predmetni članak bavi humorističnim prikazom neuspjelih seksualnih igara ljubavnog para iz Zagreba te medicinskog zahvata koji je nakon toga uslijedio te koji će uslijediti. U navedenom članku se ime tužitelja nigdje ne spominje niti se predmetni članak njime bavi. U navedenom članku se korištenjem hiperbole, kao stilske figure, u medicinskom postupku (zasukati rukave, evakuirati) želi naglasiti humorističnost navedenog događaja. Navedeni članak je bio opremljen specijalističkim nalazom KBC Sestre milosrdnice u kojem se medicinskom terminologijom opisuje naprijed navedeni događaj i medicinski zahvat koji je obavljen i koji treba obaviti na pacijentu na kojem je navedeno ime liječnika – mlađa služba dr. ŽF, ovdje tužitelja, i dr. JF.

12. Tužitelj u svom iskazu navodi da je predmetnu tužbu podnio zato što je nakon objave članka koji je objavljen u Slobodnoj Dalmaciji 03.05.2023. bio na kongresu te je sa puno strana dobio link na članak uz koji je bio objavljen i nalaz na kojem se nalazilo i njegovo ime, da je u predmetnom članku navedeno da je spašavatelj puževa, a što je potpuno pogrešno jer proizlazi da on spašava puževe, a ne pacijente jer se radilo o vrlo ozbiljnom stanju gdje su puževi bili sa kućicama i da je došlo do pucanja tih kućica moglo je doći do laceracije ili rupture crijeva, a što bi rezultiralo i operativnim zahvatom, da je predmetni članak bio povod da se njegovo ime veže i uz vrlo neprimjerene konotacije, a to se nastavilo sve do davanja iskaza pred sudom, da se po njegovom mišljenju to tako nije trebalo objaviti, odnosno trebalo je objaviti bez nalaza u kojem se nalazi njegovo ime i onda do svega ovoga ne bi došlo, pa on ne bi niti tužio, da ga je zasmetao i navod da su " liječnici ostali šokirani", a što nije istina obzirom se svakodnevno susreću sa ovakvim stvarima, napominje da je njegov odvjetnik zatražio od Slobodne Dalmacije da mu naknade štetu, oni su uklonili spornu sliku na kojoj se nalazi njegovo ime, a misli da to nije dovoljno, kao primjer reakcije ljudi nakon predmetne objave navodi da je došao na posao jedan kolega i izjavio da je kolega ŽF stručnjak za francusku kuhinju, a u 9.-tom mjesecu 2024. imao je vjenčanje i još uvijek se spominjao taj članak. Na poseban upit "Jeste li na radnom mjestu trpjeli nekakve posljedice ili neku degradaciju?" tužitelj odgovara da se u pogledu njegovog radnog statusa ništa nije promijenilo, on je abdominalni kirurg i to će tako ostati, ali se taj događaj spominje i dan danas na način da su studenti zainteresirani za taj primjer i kad dođu na vježbe u bolnicu pitaju hoće li im održati liječnik koji je vadio puževe.

13. Svjedok UF, tajnica i viši savjetnik Klinike za kirurgiju, u svom iskazu navodi da je za predmetni članak saznala početkom svibnja kada je izišao u Slobodnoj Dalmaciji i nakon toga su počeli dosta negativni komentari, bilo je neugodno i jako uznemiravajuće, a i njima kada su se susretali sa tim komentarima, da do dana davanja iskaza pred sudom dobijaju komentare ili neku izjavu sličnu tome, da je tužitelj bio potresen, da je navedeno utjecalo na njega kao liječnika u vidu neprimjerenih komentara, pa je tako npr. imao predavanje sa studentima, a oni su posprdno pitali je li to onaj doktor koji je zasukao rukave s puževima pa će njima držati predavanje, da joj je navedeni upit postavljen u negativnom kontekstu.

14. Svjedok KF, prijatelj tužitelja, u svom iskazu navodi da se jednog dana vozio na posao da ga je nazvao prijatelj iz Metkovića i pitao ga je li vidio članak koji je objavljen u Slobodnoj Dalmaciji na što mu je on odgovorio da nije, a on mu je poslao sliku, da je nakon toga pozvao tužitelja, a on mu se javio sav izbezumljen i pitao ga je da li je vidio navedeni članak na što mu je isti izjavio da je vidio i rekao mu da ga pusti na miru, da će se čuti drugi put, da ga par dana nakon toga nije mogao dobiti, a njega su zvali i drugi ljudi koji su znali da je dobar sa tužiteljem i pitali su ga o navedenom članku i za samoga tužitelja, da su mu slali screenshotove, koristili su za njega podrugljive nazive i on misli da mu je ovim člankom narušen ugled, kako i sam radi kao kuhar da su ga gosti u restoranu pitati za tužitelja, a i ljudi u Metkoviću kad bi prolazili znali su ga pitati doktore jesi li vadio puževe iz anusa, napominje da čime god se predmetni članak bavio tamo nije trebalo biti doktorovo ime, da su mu pitanja oko tužitelja postavljali ljudi koje on zna jer su znali da je on iz Metkovića i jer je Metković mala sredina gdje se međusobno svi poznaju, da su to bili ljudi i koji ne poznaju tužitelja jer on ne zna koga sve tužitelj zna i tko njega zna, kao primjer može navesti da se par dana nakon objave predmetnog članka tužitelj ženio u Metkoviću pa su ga ljudi znali pitati je li to onaj doktor koji je vadio puževe iz anusa, kao i je li on tako nisko spao kao doktor da vadi puževe iz anusa, da mu je tužitelj rekao da je primio na stotine poruka u kojima se pozivaju na predmetni članak, a ukoliko je primao poruke sa nepoznatog broja, a tužitelj mu je rekao da je primao i sa nepoznatog broja, po njemu se radi o provokaciji i degradiranju, da mu je tužitelj često govorio da je razočaran, da ga to smeta, da ga to boli, da čak ne zna je li funkcionalan u svakodnevnom životu, da je on članak dobio nakon što je izašao, u početku je držao konce, a kasnije je sve više mu je teško padalo, sve teže se nosio s tim.

15. Svjedok ŽFF, supruga tužitelja, u svom iskazu navodi da su ona i suprug kada je objavljen članak krenuli na kongres u Opatiju, tamo su stigli i pred večer je puknulo sve, počeli su zvoniti telefoni i stizati poruke, screenshotovi članka i tada su shvatili da je izašao članak sa imenom i prezimenom njezinog supruga, da je ujutro kad su prespavali suprug, ovdje tužitelj, otišao na kongres, a ona mu se pridružila na ručku i tada su već stizali konkretni upiti pa su im tako znali prilaziti i pitati ga zar nema puževa za ručak, došla je i jedna predstavnica farmaceutske tvrtke, koju ona osobno ne pozna i komentirala zar nema puževa i komentirali su da su oni mislili da će se oni pobrinuti za to, da je njezin muž nakon svega toga bio rastresen pa je ona vozila do Zagreba, a kada su stigli u Zagreb, suprug je otišao na policiju i to prijavio, da ona to nije toliko ozbiljno shvatila, ali obzirom da joj muž iza uha ima psorijazu vidjela je da mu se ista aktivirala, iza uha, ispod oka, na lijevom koljenu i ispod lijevog zgloba, tako da je shvatila da on to ozbiljno shvaća, da su čak i njezinom poslu komentirali navedenu situaciju i dovodili su u sumnju njegovu seksualnost te su komentirali da je trebao biti veterinar, napominje da njezinom suprugu na poslu nije bilo lako jer je jako mlad liječnik, radi se o kompetitivnoj sredini, a pri tom on nije niti iz Zagreba, pa tako u to vrijeme predavao prvu pomoć na fakultetu i jedna je majka nazvala čije je dijete dobio 4 i komentirala je je li to onaj doktor što je vadio puževe, da su isto tako imali svadbu u 9. mjesecu 2024. pa su njihovi uzvanici znali komentirati hoće li biti puževi na meniju, a njima to više nije bilo niti zanimljivo niti smiješno, shvatili su da je navedeno rečeno u duhu sprdnje, da ovakve upite nisu dobivali samo u nekom užem krugu ljudi jer radnici u njezinoj firmi nikako ne spadaju u uži krug, da se svih konkretnih situacija, a još manje izjava od riječi do riječi baš i ne može sjetiti, ali može navesti da su njoj stizale poruke od ljudi za koje je mislila da ih je odavno izbrisala i koji su komentirali da kakvog si je to našla, što će raditi s puževima, hoće li ih njoj donijeti doma i slično, na upit je li se njezin suprug nekome obratio da se ukloni navedena fotografija iz članka svjedok odgovara da se obratio policiji i svom odvjetniku.

16. Sud je cijenio vjerodostojnim dio iskaza tužitelja u kojem navodi da je predmetni članak bio povod da se njegovo ime veže uz neprimjerene konotacije i zajedljive komentare, kao i da na radnom mjestu nije trpio nikakve posljedice ili neku degradaciju, da je on abdominalni kirurg i to će tako ostati. Sud međutim nije mogao prihvatiti navode tužitelja „da je u predmetnom članku navedeno da je on spašavatelj puževa, a što je po njemu potpuno pogrešno jer proizlazi da on spašava puževe, a ne pacijente“, obzirom da iz sadržaja predmetnog članka koji stavlja naglasak na neuspjele seksualne igrice ljubavnog para iz Zagreba, takva tvrdnja nigdje ne stoji, pa navedeno, po mišljenju ovoga suda, predstavlja tužiteljevu interpretaciju i doživljaj predmetnog članka.

16.1. Iz iskaza svjedoka UF, KF i ŽFF sud je u bitnom utvrdio da je tužitelj po objavi predmetnog članka dobivao zajedljive komentare zbog kojih je bio potresen. Sud međutim nije cijenio dijelove iskaza saslušanih svjedoka u dijelu u kojem isti navode kako su se njima obraćali poznanici, studenti, radne kolege i drugi koji su njima upućivali zajedljive komentare na račun tužitelja jer isti nisu upućeni tužitelju osobno, pa ih isti nije niti mogao osobno doživjeti, a pritom pretežiti dio iskaza svjedoka se i svodi na reakcije naprijed navedenih osoba prema njima, a ne prema tužitelju.

16.2. Sud nije poklonio vjeru dijelu iskaza svjedoka KF u kojem isti navodi da ne zna je li tužitelj funkcionalan u svakodnevnom životu, da je u početku držao konce, a kasnije mu je sve više mu teško padalo, sve teže se nosio s tim, kao niti dio iskaza svjedoka ŽFF u kojem navodi da se tužitelju aktivirala psorijaza zbog objave predmetnog članka, obzirom da niti tužitelj u svom iskazu, a koji je primaran za utvrđenje povrede prava osobnosti, navedeno nigdje ne spominje niti navodi, a isto tako niti tvrdi niti dokazuje. Stoga ovaj sud smatra da su navedene izjave svjedoka, a kad se ima u vidu da su navedeni svjedoci prijatelj i supruga tužitelja, dane u svrhu što boljeg uspjeha tužitelja u predmetnom postupku.

17. Odredbom čl. 19. st. 1. ZOO-a propisano je da svaka fizička i pravna osoba ima pravo na zaštitu prava osobnosti pod pretpostavkama utvrđenim zakonom, a st. 2. istog članka da se pod pravima osobnosti u smislu ovoga zakona razumijevaju pravo na život, tjelesno i duševno zdravlje, ugled, čast, dostojanstvo, ime, privatnost osobnog i obiteljskog života, slobodu i dr. Nadalje, odredbom čl. 1100. st. 1. ZOO-a je propisano da u slučaju povrede prava osobnosti da će sud, ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema.

18. Iz navedenog nedvojbeno proizlazi da svaka povreda prava osobnosti ne predstavlja temelj za dosudu pravične novčane naknade neimovinske štete, već samo onda kada to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju. Kada je riječ o povredi prava osobnosti na ugled, čast i dostojanstvo, naknada neimovinske štete, kao oblik popravljanja štete, samo se iznimno priznaje i to kada je riječ o iznimno teškoj povredi tako da je kod povrijeđenog opravdano mogla izazvati osobito intenzivnu duševnu bol, odnosno kada se radi o iznimno jakim napadima koji prema svojoj jačini, trajanju i prilikama sredine uzrokuju jasno manifestiranu povredu časti i ugleda čovjekove osobe.

19. Tužitelj u svom iskazu navodi da je predmetni članak bio povod da se njegovo ime veže uz neprimjerene konotacije i zajedljive komentare, a što potvrđuju i saslušani svjedoci. Iz takvog iskaza tužitelja i svjedoka ne proizlazi, niti tužitelj na tako nešto posebno ukazuje da bi objavljivanjem spornog članka kod njega povreda ugleda i časti bila izuzetno teška, kako za njega tako i za njegovu obitelj, niti da je izazvala izraženu negativnu reakciju okoline prema njemu (prijekor, prijezir, poniženje) da bi to opravdano moglo izazvati osobito intenzivnu duševnu bol, a također nije niti dokazao, niti to naveo, da bi u svojoj sredini uživao ništa manje ugled i čast nego što je uživao i prije. Štoviše, tužitelj u svom iskazu navodi da na radnom mjestu nije trpio nikakve posljedice ili neku degradaciju, da je on abdominalni kirurg i to će tako ostati.

19.1. Isto tako, sud je imao u vidu i činjenicu da tužitelj niti po objavi predmetnog članka, a niti prilikom podnošenja zahtjeva za ispravak neistinite informacije, nije zatražio da se ukloni sporni specijalistički nalaz kojim je opremljen predmetni tekst i na kojem se nalazi njegovo ime, već je to tuženik učinio dobrovoljno odmah po zaprimanju takvog zahtjeva od strane drugog liječnika. Takvim je postupanjem tužitelj, prema mišljenju ovoga suda, doprinio nastanku štete, ukoliko je mu je ista i nastala, jer isti nije ništa poduzeo, a što je bio dužan, da bi spriječio nastanak štete ili je eventualno umanjio.

19.2. Sukladno navedenom, ovaj sud smatra da tužitelj nije dokazao da mu je nastala šteta koja bi opravdavala dosudu pravične novčane naknade neimovinske štete, odnosno da nije dokazao sve pretpostavke odgovornosti za štetu iz čl. 19. u svezi s čl. 1100. ZOO-a.

20. Nadalje, važno je navesti da svaka osoba ima pravo na zaštitu svojih prava osobnosti u koje spadaju čast i ugled (članak 19. stavci 1. i 2. ZOO-a), što ujedno predstavlja i Ustavom zaštićeno pravo tužitelja (odredba članaka 35. Ustava Republike Hrvatske -"Narodne novine", broj 56/91, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10 i 5/14, dalje: Ustav), dok je u isto vrijeme riječ i o konvencijskom pravu (odredba članka 8. stavka 1. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine" – Međunarodni ugovori broj 18/97, 6/99,14/2, 13/03, 9/05, 1/06, 2/10; dalje u tekstu: EKLJP).

22. Nasuprot pravu na zaštitu prava osobnosti tužitelja stoji i pravo tuženika na slobodu izražavanja koje mu jamči odredba članka 38. stavaka 1. i 2. Ustava (pravo na slobodu mišljenja i izražavanja misli) i odredba članka 10. stavka 1. EKLJP-a. Međutim, ta prava tuženika nisu bez ograničenja, već su podvrgnuta ograničenjima koja su nužna, među ostalim, i radi zaštite ugleda ili prava drugih (stavak 2. članka 10. EKLJP), a u konkretnom je slučaju ograničeno općom zabranom uzdržavanja od postupka kojim se može drugome prouzročiti šteta (članak 8. ZOO-a).

23. U predmetnom slučaju se i radi upravo o sukobu između tuženikova prava na slobodu izražavanja s jedne strane i tužiteljeva prava na zaštitu prava osobnosti na čast i ugled s druge koji je sukob potrebno razriješiti uspostavljenjem pravične ravnoteže između suprotstavljenih prava. Pri razrješenju tog sukoba potrebno je imati na umu jedno od temeljnih pravnih načela, a to je da se upotrebom jednog prava ili slobode ne smije ugroziti ili ukinuti neko drugo pravo i sloboda, nego se svako pravo i sloboda u određenoj mjeri ograničuje kako bi opstalo i ono drugo pravo ili sloboda.

24. U situaciji kada se u predmetnom tekstu na humorističan način prikazuje neuspjela seksualna igra ljubavnog para iz Zagreba te medicinski zahvat koji je nakon toga uslijedio i koji će uslijediti, a pri tom se tužiteljevo ime u navedenom tekstu nigdje ne spominje, ovaj sud smatra da je tuženik izvijestio javnost o predmetnom medicinskom zahvatu, a što je uostalom i zadaća medija, te je u svrhu vjerodostojnosti objavljene informacije uz navedeni članak priložio i specijalistički nalaz o izvedenom medicinskom zahvatu. Kako su na specijalističkom nalazu na navedena imena liječnika, bez ikakvih komentara i drugih osobnih podataka o liječnicima, ovaj sud smatra da je na navedeni način poštovano načelo razmjernosti između slobode medija i zaštite privatnosti tužitelja.

25. Slijedom svega navedenoga, a kako tužitelj nije dokazao sve pretpostavke odgovornosti za štetu iz čl. 21 st. 1 i 2 ZM-a i čl. 19. u svezi s čl. 1100. ZOO-a, valjalo je tužbeni zahtjev odbiti kao neosnovan i odlučiti kao pod točkom I. izreke ove presude.

26. Odluka o parničnom trošku tuženika temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. i čl. 155. ZPP-a. Trošak se sastoji od troškova zastupanja tuženika po punomoćniku, a odmjeren je u skladu sa troškovnikom punomoćnika tuženika, te važećom Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj: 138/23; dalje u tekstu: Tarifa) i prema vrijednosti predmeta spora (2.000,00 eur). Tuženiku je priznat trošak sastava odgovora na tužbu u iznosu od 100 bodova (Tbr. 8/1 Tarife), trošak zastupanja na ročištima 15.04.2024., 14.10.2024. i 09.04.2025. u iznosu od po 100 bodova svako (Tbr. 9/1 Tarife), trošak sastava podneska od 08.04.2025. u iznosu od 100 bodova (Tbr. 8/1 Tarife), odnosno ukupno 500 bodova, što uz vrijednost jednog boda od 2,00 eur (Tbr. 54 Tarife) daje iznos od 1.000,00 eura, te sve uvećano za iznos od 25% PDV-a (Tbr. 46 Tarife) daje iznos od 1.250,00 eur. Slijedom navedenog valjalo je odlučiti kao pod točkom II. izreke ove presude.

27. Na dosuđeni iznos parničnog troška, tuženiku je dosuđena i zatezna kamata od presuđenja do isplate u skladu s odredbom 151. st. 3. ZPP-a, po stopi propisanoj čl. 29. st. 2. i 8. ZOO-a. Slijedom navedenog odlučeno je kao pod točkom III. izreke ove presude.

U Zagrebu, 26. svibnja 2025.

Sudac:

Nevenka Božinović Čupin

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe nadležnom Županijskom sudu, koja se podnosi pisano u četiri istovjetna primjerka, putem ovoga suda. Žalba se podnosi u roku od 15 dana, a koji rok se računa:

-od dana održavanja ročišta na kojem se presuda objavljuje, ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu i uručenje presude, bez obzira da li je stranka na to ročište pristupila, odnosno

-od dana primitka prijepisa presude, ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje.

DNA:

- pun. tužitelja uz nalog za plaćanje sudske pristojbe na presudu u iznosu od 66,45 eur

- pun. tuženika