REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Gundulićeva 27

Split

Poslovni broj: P-3929/2023-21

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, po sutkinji ovog suda Sanji Bikić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja pod 1. ČH, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], i pod 2. CH, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], oboje zastupani po punomoćniku Antoniu Šalovu, odvjetniku u Trogiru, protiv tuženika pod 1. Republike Hrvatske, OIB: 52634238587, zastupane po Općinskom državnom odvjetništvu u Splitu, Građansko-upravni odjel, i pod 2. ŽH, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], radi utvrđenja prava vlasništva, nakon provedene glavne i javne rasprave zaključene 24.travnja 2025. u prisutnosti zamjenice punomoćnika tužitelja pod 1. i 2. VH, odvjetničke vježbenice kod odvjetnika Antonia Šalova, zakonske zastupnice tuženika pod 1. EH, zamjenice u Općinskom državnom odvjetništvu u Splitu, i odsutnosti uredno pozvanog tuženika pod 2., na ročištu za objavu i uručenje presude 26.svibnja 2025.,

p r e s u d i o  j e:

Prihvaća se kao osnovan tužbeni zahtjev koji glasi:

"I. Utvrđuje se spram tužene pod 1. Repubilke Hrvatske i tuženika pod 2. SH:

- da je tužiteljica ad.1. ČH vlasnik točno određenog realnog dijela nekretnine označene kao č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i to baš onog dijela koji je u Vještvu stalnog sudskog vještaka za geodeziju Ivana Barbalića, d.i.geod. br. V-127/2024, datuma izrade Split, prosinac 2024. označen slovima L-D-E-N-K- L i šafriran crvenom bojom, površine 518 m2, koje vještvo se smatra sastavnim dijelom izreke ove presude.

- da je tužitelj ad. 2. CH vlasnik točno određenog realnog dijela nekretnine označene kao č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i to baš onog dijela koji je u Vještvu stalnog sudskog vještaka za geodeziju Ivana Barbalića, d.i.geod br. V- 127/2024, datuma izrade Split, prosinac 2024. označen slovima E-F-G-H-I-P- O-N-E i šafriran plavom bojom, površine 518 m2 koje vještvo se smatra sastavnim dijelom izreke ove presude,

- da su tužitelji ad.1. ČH i ad. 2. CH vlasnici svatko za

po ½ dijela točno određenog realnog dijela nekretnine označene kao č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i to baš onog dijela koji je u Vještvu stalnog sudskog vještaka za geodeziju Ivana ĆH, d.i.geod br. V-127/2024, datuma izrade Split, prosinac 2024. označen slovima I-J-K-N-OP-I i šafriran žutom bojom, površine 34 m2 koje vještvo se smatra sastavnim dijelom izreke ove presude.

II. Dužni su tuženi trpjeti parcelaciju nekretnine označene kao č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], na način da se iz navedene nekretnine izdvoje fizički i geometrijski točno određeni realni dijelovi iste sve pobliže označeni i precizirani u točki 1. izreke ove presude, i od navedenih dijelova formiraju samostalne čestice zemlje s novom zemljišnoknjižnom oznakom, te provedbu navedene parcelacije u katastru i zemljišnoj knjizi za k.o. Marina

III. Dužni su tuženi trpjeti da se temeljem ove presude i prijavnog lista, temeljem kojeg će se provesti parcelacija č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u zemljišnim knjigama izvrši uknjižba prava vlasništva na novoformiranim česticama zemljišta koje će nastati tim prijavnim listom na ime tužitelja, sve kako je to navedeno u toč. I. izreke ove presude."

Obrazloženje

1. U tužbi zaprimljenoj kod ovog suda 12.rujna 2023. navodi se da je na nekretnini označenoj kao č. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao vlasnik uz tužitelje upisana tužena pod 1. Republika Hrvatska u određenom idealnom dijelu. U katastarskom operatu na navedenoj nekretnini upisana je tužiteljica pod 1. za 1095/3366 dijela, tužitelj pod 2. za 1095/3366 dijela, tuženik pod 2. SH za 916/3366 dijela i tužena pod 1.Republika Hrvatska za 260/3366 dijela. Iz Povijesti promjena na katastarskim česticama klasa: 930-04/23-05/53 od 15.veljače 2023. vidljivo je da je predmetna nekretnina evidentirana od osnutaka katastarskog operata 1952. , da je bila upisana u posjedovne listove br. 11, 13 i 14 sve k. o. [katastarska općina], da je u posjedovnom listu br. 11 k. o. [katastarska općina] kao posjednik bio upisan DH, kojega su prema promjeni 113/886 naslijedili Brajnov Č. DH i Brajnov LH pok. DH. U posjedovnom listu br. 13 k. o. [katastarska općina] kao posjednik bio je upisan NH, a u posjedovnom listu br. 14 k. o. [katastarska općina] kao posjednik bio je upisan PH. Dakle, iz Povijesti promjena na katastarskoj čestici vidljivo je da su na predmetnoj nekretnini upisani prednici tužitelja i njihovi srodnici. U Povijesnom zk. izvatku za č. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], navedena nekretnina upisana je u prvo zk. tijelo, te je zabilježena Agrarna prijava podnositelja LH pok. PH br. Agr-3685/31, ali je odbijeno traženje potraživača da se na navedenoj nekretnini primijeni zakon o dalmatinskom agraru iz razloga što je težački odnos prestao već 1896. kada je težak otkupio od erara vlasništvo, između ostalih, i č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Iz povijesnog zk. izvatka vidljivo je i da je na temelju Zapisnika br. 358 poduzetih za osnivanje zemljišne knjige Porezne općine Marina na teret 1, 2, 3, 4 i 5. zk. tijela uknjiženo težačko pravo u korist LH pok. PH iz [adresa], te su težačka prava 1., 2. i 3 zk tijela pod br. Z- 92/41 prenijeta na ČHV, CHV i ŽHV. Tužiteljica pod 1. stvarni je vlasnik točno određenog realnog dijela nekretnine označene kao č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i to baš onog dijela koji je na Geodetskoj skici lica mjesta izrađenoj od BH dipl.ing.ged. od prosinca 2022.g. označen slovima „A-B-C-D-E-A“ površine 518 m2, a tužitelj pod 2. CH stvarni vlasnik je točno određenog realnog dijela nekretnine označene kao č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i to baš onog dijela koji je na Geodetskoj skici lica mjesta izrađenoj od BH dipl.ing.ged. od prosinca 2022.g. označen slovima „C-

D-I-H-G-FC“ površine 518 m2, dok su tužitelji suvlasnici svatko za po ½ dijela točno određenog realnog dijela nekretnine označene kao č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i to baš onog dijela koji je na Geodetskoj skici lica mjesta izrađenoj od BH dipl.ing.ged. od prosinca 2022. označen slovima „D-E-J-H-I-D“ površine 34 m2, a vlasništvo predmetne nekretnine stekli su nasljeđivanjem od svog oca MH pok. PH, koji je pak vlasništvo nekretnine stekao nasljeđivanjem od svog oca IH pok. LH i diobom sa svojim srodnicima, tako da tužitelji predmetnu nekretninu drže u svom posjedu osobno i preko svojih prednika takoreći od pamtivijeka. U pogledu predmetne nekretnine već je vođen parnični postupak po tužbi tužitelja protiv tužene Općine Marina radi utvrđenje prava vlasništva pod posl. br. P- 40/2009 , te su tužitelji upravo temeljem navedene presude upisani u zemljišnim knjigama kao suvlasnici predmetne nekretnine. Tužitelji su postupili sukladno čl.186 ZPP-a, na koju okolnost dostavljaju dokaz, te predlažu da sud donese presudu kojom će se utvrditi da su tužitelji vlasnici svatko točno određenog realnog dijela nekretnine označene kao č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] naspram tuženika pod 1. i 2., da su tuženici dužni trpjeti parcelaciju navedene nekretnine kako bi se formirale samostalne čestice s novom zemljišnoknjižnom oznakom, kao i uknjižbu prava vlasništva na novoformiranim česticama zemljišta koje će nastati na ime tužitelja, uz obvezu da tužena pod 1. naknadi tužiteljima parnični trošak sa zateznom kamatom od presuđenja do isplate.

2. U odgovoru na tužbu, tužena pod 1. opreza radi usprotivila se tužbi i tužbenom zahtjevu, uz prijedlog da se izvedu svi predloženi dokazi, dok tuženik pod 2. ŽH nije podnio pisani odgovor na tužbu.

3. Tijekom postupka izvedeni su dokazi pregledom izvatka iz zemljišne knjige za ZU 4149 K. O. [katastarska općina] od 20. veljače 2023., izvoda iz posjedovnog lista broj 5326 K. O. [katastarska općina] od 20. veljače 2023., povijesti promjena na katastarskim česticama [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] od 15. veljače 2023., zapisnika AGR-3685/1931 od 15. studenog 1935., prijave-zahtjeva za razrješenje agrarnog odnosa po Zakonu o likvidaciji agrarnih odnosa na području ranije pokrajine Dalmacije prijavitelja LH, pok. PH, iz [adresa], odluke Sreskog suda u Trogiru broj AGR-3685/1931 od 29. studenog 1935., povijesnog izvatka za ZK uložak [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Trogiru, poslovni broj O-67/1970 od 13. listopada 1970., Sudske oporuke IH, pok. LH, sastavljene pred Općinskim sudom u Trogiru posl. broj R1-30/1970 od 5. siječnja 1970., Rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Splitu posl. br. O-2350/1996 od 9. lipnja 1998., zapisnika sastavljenog pred javnim bilježnikom Željanom Biuk iz [adresa] pod posl. br. O- 193/2020 dana 29. travnja 2020., Presude zbog ogluhe Općinskog suda u Trogiru poslovni broj P-40/2009 od 10. ožujka 2009., Zahtjeva za mirno rješenje spora od 20. veljače 2023., odgovora Općinskog državnog odvjetništva u Splitu na zahtjev za mirno rješenje spora od 10. ožujka 2023., saslušanjem svjedoka OH i ZH, uvidom u predmet Općinskog suda u Trogiru posl. br. P-40/2009, očevidom na licu mjesta uz sudjelovanje sudskog vještaka za geodeziju ĆH, te pregledom Nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka za geodeziju ĆH.

4. Tužbeni zahtjev tužitelja pod 1. i pod 2. je osnovan.

5. Predmet spora je zahtjev tužitelja pod 1. i 2. na utvrđenje da su stekli pravo vlasništva realnih dijelova nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica]. K. O. [katastarska općina], koja je prije 8.listopada 1991. bila upisana kao općenarodna imovina, a sada kao suvlasništvo tuženika pod 1. i pod 2.

6. Stjecanje prava vlasništva dosjelošću propisano je odredbama čl.159. -160. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima («Narodne novine» broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12,125/14, 81/15, 94/17, u daljnjem tekstu: ZV).

7. Odredbom čl.159. st. 1. ZV-a propisano je da se dosjelošću stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari, dok je stavkom 2. istog članka propisano da samostalni posjednik čiji je posjed pokretne stvari zakonit, istinit i pošten, stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom tri godine, a takav posjednik nekretnine protekom deset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja (redovna dosjelost).

8. Odredbom čl.159.st.3.ZV-a propisano je da samostalni posjednik pokretne stvari kojemu je posjed barem pošten stječe dosjelošću u vlasništvo protekom deset godina, a takav posjednik nekretnine protekom dvadeset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja (izvanredna dosjelost), dok je stavkom 4. istog članka propisano da će samostalni posjednik stvari u vlasništvu Republike Hrvatske, županija i jedinica lokalne samouprave i jedinica područne (regionalne) samouprave i s njima izjednačenih pravnih osoba, kao i stvari u vlasništvu crkve ili drugih pravnih osoba koje ne traže za sebe dobitak nego služe za dobrotvorne ili druge općekorisne svrhe, steći dosjelošću vlasništvo tih stvari tek pošto je njegov zakonit, istinit i pošten, ili barem pošten, samostalni posjed neprekidno trajao dvostruko vrijeme od onoga iz stavaka 2. i 3. ovoga članka, dakle za stjecanje tih nekretnina redovnom dosjelošću potrebno je 20 godina, a izvanrednom dosjelošću 40 godina posjedovanja.

9. Odredba čl.160. ZV-a propisuje da vrijeme potrebno za dosjelost počinje teći onoga dana kad je posjednik stupio u samostalni posjed stvari, a završava se istekom posljednjega dana vremena potrebnoga za dosjelost (st.1.), da se u vrijeme potrebno za dosjelost uračunava i vrijeme za koje su prednici sadašnjega posjednika neprekidno posjedovali kao zakoniti, pošteni i istiniti samostalni posjednici, odnosno kao pošteni samostalni posjednici (st.2.), kao i da nasljednik postaje poštenim posjednikom od trenutka otvaranja nasljedstva i u slučaju kad je ostavitelj bio nepošteni posjednik, ali ne ako je nasljednik to znao ili morao znati.

10. Odredbom čl.388. st.4. ZV-a propisano je da se u rok za stjecanje dosjelošću nekretnina koje su na dan 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu, kao i za stjecanje stvarnih prava na tim nekretninama dosjelošću, ne računa i vrijeme posjedovanja proteklo prije toga datuma.

11. Odredbom čl.29. Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima (Službeni list SFRJ, br.6/1980, 36/1990, Narodne novine 53/1991, 91/1996, nadalje:ZOVO), propisano je da se na stvari u društvenom vlasništvu pravo vlasništva ne može steći dosjelošću.

12.Paragrafom 1468. Austrijskog općeg građanskog zakonika ("Justiz- gesetzsammlung" br. 1/1811, nadalje:OGZ), propisano je da u onim mjestima, gdje još nema nikakvih urednih javnih knjiga, i gdje se stjecanje stvari nepokretnih ima dokazati po sudskim spisima i po inim ispravama, ili ako stvar nije uknjižena na ime onoga, koji je doista posjeduje, dosjelost se dovršava tek poslije 30 godina.

13. Pritom treba navesti i da je na Proširenoj općoj sjednici bivšeg Saveznog Vrhovnog suda FNRJ od 3. travnja 1960. zauzeto stajalište da je umjesto propisanog roka iz paragrafa 1468. OGZ-a u trajanju od 30 godina, dostatan pošteni posjed od 20 godina. Takvo stajalište zauzeo je i Vrhovni sud u odluci Rev-x 51/13-2 od 23. srpnja 2014.

14. Dosjelost je jedan od načina stjecanja prava vlasništva na temelju zakona, za čije je stjecanje u uvjetima redovne dosjelosti, potrebno da stjecatelj ostvaruje kvalificirani posjed odnosno, posjed koji je zakonit, istinit i pošten. Izvanredna dosjelost zadovoljena je ako je ispunjena pretpostavka samostalnog i poštenog posjeda, time da se i jedno i drugo pretpostavlja, pa suprotno treba dokazati onaj tko tvrdi da je nečiji posjed nesamostalan i nepošten. Pravni učinci dosjelosti nastupaju ipso iure odmah po ispunjenju zakonskih pretpostavki.

15. ZOVO je u čl. 29. izrijekom zabranjivao mogućnost stjecanja prava vlasništva dosjelošću na stvarima u društvenom vlasništvu, a taj zakon je stupio na snagu 1. rujna 1980. Isto tako nije bilo moguće stjecanje prava vlasništva dosjelošću na nekretninama u društvenom vlasništvu nakon 6. travnja 1941. Međutim, nije bilo zapreka za utvrđenje kako je pravo vlasništva dosjelošću na nekretninama koje su postale društveno vlasništvo stečeno prije 6. travnja 1941. i to primjenom odredbi OGZ-a kao pravnog pravila koji se primjenjuje na temelju čl. 2. Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. Pritom je važno napomenuti da nemogućnost stjecanja prava vlasništva dosjelošću na nekretnini u društvenom vlasništvu počinje od trenutka prelaska nekretnine u pravni status društvenog vlasništva, a ne uvijek od 6. travnja 1941.

16. Pregledom pisane dokumentacije priložene u spis, nedvojbeno je utvrđeno:

- da je predmetna nekretnina označena kao čest. zem. [katastarska čestica], oranica, upisana kao prvo zk tijelo u ZU 474 K. O. [katastarska općina],

- da je kao prvi vlasnik predmetne nekretnine upisano C. K. Državno imanje za cijelo, koje je 1930. preimenovano u Državno imanje Kraljevine Jugoslavije,

- da je navedena nekretnina na temelju upisa iz 1953. upisana kao općenarodna imovina, bez naznake kome pripada pravo upravljanja ili korištenja navedene nekretnine,

- da je na temelju zapisnika broj 358, na temelju kojeg je izvršen upis prava vlasništva navedene nekretnine kao državnog imanja, istodobno uknjiženo na teret navedene nekretnine u korist težaka LH pok. PH iz [adresa], pravo raditi i obrađivati navedenu nekretninu, ostaviti u nasljedstvo težačka prava i poboljšice,

- da je 1941. u zemljišnoj knjizi izvršen upis težačkog prava na predmetnoj nekretnini u korist IH, Jakovljeva, NH, Jakovljeva i DH, Jakovljeva, svakog za 1/3 dijela, uz istodobno brisanje sa imena LH pok. PH,

- da je pravni prednik tužitelja i težak LH pok. PH, podnio 24. lipnja 1931. Kotorskom sudu u Trogiru prijavu -zahtjev za razrješenje agrarnog odnosa po Zakonu o likvidaciji agrarnih odnosa na području ranije Pokrajine Dalmacije, između ostalog i za predmetnu nekretninu, a na temelju toga što kao težak od 1878. pa nadalje navedenu nekretninu trajno obrađuje i uživa,

- da je naprijed citirana prijava LH pok. PH odlukom broj AGR- 3685/1931 od 29. studenog 1935. odbijena iz razloga što je težački odnos prestao već 1896., kada je težak otkupio od erara vlasništvo i od kada težak drži zemlju kao slobodno i neograničeno vlasništvo,

- da su težaka LH pok. PH naslijedili sinovi IH, NH i DH,

- da je IH pok. LH preminuo **.**.1970., da njegovu ostavinu, između ostalog, čini 1/3 dijela težačkih prava na čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], te su njegovim nasljednicima proglašeni KH, TH, MH, AH i UH, s tim da je nasljednik MH naslijedio 2/12 dijela ostavine,

- da je VHV pok. PH, otac tužitelja pod 1. i 2., preminuo **.**.1996., i da su ga naslijedili GH, CH i ČH, tužitelji pod 1. i pod 2.,

- da ostavinu pok. VHV čini 2/12 dijela od 1/3 dijela težačkih prava na čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina],

- da je GH, majka tužitelja, preminula **.**.2019., a njenim nasljednicima proglašeni su tužitelji CH i ČH za po ½ dijela svaki,

- da je u zemljišnoj knjizi predmetna nekretnina čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], u naravi oranica, upisana kao vlasništvo na ime tužiteljice pod 1. ČH za 1095/3366 dijela, tužitelja pod 2. CH za 1095/3366 dijela, ŽH za 916/3366 dijela, i Republike Hrvatske za 260/3366 dijela,

- da je u posjedovnom listu broj 5326 K. O. [katastarska općina] predmetna nekretnina čest. zem. [katastarska čestica], voćnjak, 1683 m2, upisana kao posjed na ime tužiteljice pod 1. ČH za 1095/3366 dijela, tužitelja pod 2. CH za 1095/3366 dijela, ŽH za 916/3366 dijela, i Republike Hrvatske za 260/3366 dijela,

- da su tužitelji pod 1. ČH i pod 2. CH, ZH i ŽH podnijeli 21. siječnja 2009. tužbu protiv tuženika Općine Marina, radi brisanja i upisa vlasništva na nekretninama označenim kao čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina],

- da su tužbenim zahtjevom tužitelji predložili da se naloži brisanje prava vlasništva na čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] sa imena Općenarodne imovine i upis prava vlasništva na ime tužitelja za odgovarajuće suvlasničke dijelove,

- da je Presudom zbog ogluhe Općinskog suda u Splitu posl. broj P-40/2009 od 10. ožujka 2009. prihvaćen tužbeni zahtjev tužitelja, kojom je pod točkom I. izreke naloženo brisanje prava vlasništva na čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] sa imena Općenarodna imovina, i upis prava vlasništva na ime tužitelja pod 1. ČH i pod 2. CH za ½ od 1095/1683 dijela, i tužitelja pod 4. ŽH za 458/1683 dijela, koja odluka je postala pravomoćna 2. travnja 2009.

17. Sudski vještak za geodeziju ĆH nakon očevida na licu mjesta radi identifikacije realnih dijelova nekretnine č. zem. [katastarska čestica] u K. O. [katastarska općina], izradio je pisani nalaz i mišljenje u kojem navodi da predmetna nekretnina nije usklađena oblikom i površinom, i da se istoj pristupa s asfaltirane javnoprometne površine makadamskim putem uz objekt anagrafske oznake [adresa]. Čestica u naravi predstavlja zemljište pod plastenikom u sjevernom dijelu, te obradive površine u ostatku dijela čestice, a predmet spora predstavljaju tri posjeda, položena u centralnom i južnom dijelu predmetne čestice, sa sjeverne, zapadne i južne strane, omeđen betonskim zidovima i kamenim gomilama, dok istočna granice predstavlja granicu poljoprivrednih kultura. Ukupna površina posjeda iznosi 1070 m². Na Skici lica mjesta posjed tužiteljice pod 1. predstavlja lik označen točkama L-D-E-N-K-L, šrafiran crvenom bojom, površine 518 m², u naravi obrađeno zemljište. Na Skici lica mjesta posjed tužitelja pod 2. predstavlja lik označen točkama E-F-G-H-I-P-O-N-E, šrafiran crvenom bojom, površine 518 m², u naravi posjed predstavlja obrađeno zemljište. Na Skici lica mjesta zajednički posjed (put) tužitelja pod 1. i pod 2. predstavlja lik označen točkama I-J-K-N-O-P-I, šrafiran žutom bojom, površine 34 m².

18. Svjedokinja ZH u svom iskazu navodi da je u bliskom srodstvu sa tužiteljima, da su oni djeca dvojice braće, te da je u srodstvu i sa tuženikom pod 2. jer su njihovi djedovi bili braća. Svjedokinja od rođenja stanuje, s povremenim prekidima, u nekretnini koja graniči s nekretninom koja je predmet spora. Od kada zna za sebe pokazani dio nekretnine bio je u posjedu oca tužitelja MH. Tužitelji nemaju braće i sestara, oni su jedini potomci njihovog pok. oca, koji je preminuo još krajem 90-ih, te su tužitelji od tada u posjedu pokazane nekretnine. Poznato joj je da su tužitelji između sebe podijelili u pogledu posjeda nekretnine, tako da gornji dio posjeduje tužiteljica pod 1., a donji dio tužitelj pod 2., te ih nitko nije ometao u njihovom posjedu, kao ni njihovog pravnog prednika. Pok. otac tužitelja imao je samo jednog brata, i to oca svjedokinje TH i tri sestre, koji su nakon smrti svojih roditelja izvršili diobu, u skladu s kojom su u posjedu nekretnina koje su im na taj način pripale.

19. Svjedok OH u svom iskazu navodi da je srodstvu s tužiteljima, da su njihovi djedovi bili braća, da od rođenja živi uz predmet spora, a zadnjih 30 godina stanuje u kući koja se nalazi na početku puta kojim se dolazi do predmetne nekretnine, koja je posjedu tužitelja nakon smrti njihova oca MH koji je preminuo 90- ih godina. Pok. MH je od djece imao samo tužitelje, a predmetnu nekretninu je stekao nasljedstvom od svog oca, te pretpostavlja da je njemu diobom s bratom TH pripala predmetna nekretnina. Svjedoku je poznato da su tužitelji podijelili posjedovanje nekretnine na način kako je to tužitelj pod 2. pokazao na licu mjesta, te nitko od strane srodnika ili trećih osoba nije polagao svoja prava na predmetnu nekretninu.

20. Analizom svih izvedenih dokaza, kao i iskaza saslušanih svjedoka, čije iskaze sud u cijelosti prihvaća kao istinite i sukladne ostalim izvedenim dokazima, nedvojbeno je utvrđeno da je pravni prednik tužitelja LH pok.PH u zemljišnoj knjizi od njenog osnivanja 1897. upisan kao nositelj težačkog prava na predmetnoj nekretnini oznake čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], čime je stekao kvalificirani posjed navedene nekretnine na način da navedenu nekretninu ima pravo obrađivati. Predmetna čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] od tada je pa sve do danas u posjedu pravnih prednika tužitelja, a sada tužitelja, i to na način da je posjed pok. LH prešao na njegova tri sina PH, ĆH i DH za po 1/3 dijela, zatim je pok. IH pok.LH naslijedio EHV pok.PH (otac tužitelja pod 1. i 2.) za 2/12 dijela. Tužitelji i njihova majka GH naslijedili su pok. FH pok.PH, a nakon smrti GH, istu su naslijedili tužitelji na jednake dijelove. Iz iskaza saslušanih svjedoka utvrđeno je da je između prednika tužitelja izvršena interna dioba nekretnina, tako da su točno određeni realni dijelovi nekretnine čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] pripali u posjed ocu tužitelja, a nakon njegove smrti tužiteljima, s tim da su tužitelji između sebe podijeli posjed dijela navedene nekretnine, kao je pobliže označeno u nalazu i mišljenju sudskog vještaka za geodeziju ĆH.

21. U odnosu na kvalitetu posjeda pravnog prednika tužitelja i samih tužitelja treba navesti da je zakonit onaj posjed koji ima valjani pravni temelj posjedovanja, a to može biti samo posjednikovo subjektivno pravo koje ga ovlašćuje da posjeduje i koje mu daje pravo na posjed (ovlast posjedovanja, pravo posjedovanja). Prednik tužitelja pok.LH bio je u zakonitom posjedu predmetne nekretnine i prije 1897., jer je njegov pravni temelj posjedovanja bilo težačko pravo koje je dobio od tadašnje države i koje je u njegovu korist i u korist njegovih sinova upisano u zemljišnu knjigu. Posjed tužitelja je istinit budući da iz svih izvedenih dokaza ne proizlazi da su tužitelji ili njihovi pravni prednici posjed nekretnine stekli na protupravan način, potajno, prijevarom ili zloporabom povjerenja, već upravo suprotno. Poštenje kao i samostalnost posjeda se pretpostavlja, pa se tužitelje i njihove pravne prednike ima smatrati poštenim i samostalnim posjednicima predmetne nekretnine. Tuženici ničim nisu dokazala da bi tužitelji bili nepošteni, niti to proizlazi iz izvedenih dokaza, pogotovo iskaza saslušanih svjedoka koji imaju neposredna saznanja o predmetu spora i pisane dokumentacije.

22. Nadalje, utvrđeno je kako je pravni prednik tužitelja LH pok.PH podnio prijavu-zahtjev za razrješenje agrarnog odnosa po Zakonu o likvidaciji agrarnih odnosa na području ranije Pokrajine Dalmacije, između ostalog i za predmetnu nekretninu, na temelju toga što je kao težak od 1878. pa nadalje trajno obrađuje i uživa, ali je njegova prijava odbijena odlukom br. AGR-3685/1931 od 29. studenog 1935., iz razloga što je težački odnos prestao već 1896., kada je težak otkupio od erara vlasništvo i od kada težak drži zemlju kao slobodno i neograničeno vlasništvo. Dakle, u konkretnom slučaju nema mjesta primjeni pravnih pravila o agrarnim i težačkim odnosima, budući da su u konkretnom slučaju navedeni odnosi prestali još 1896.

23. Rok od 30 godina prema paragrafu 1468. OGZ-a počeo je teći 1896. pa su 1926. prednici tužitelja pod 1. i 2. po samom zakonu stekli vlasništvo navedene nekretnine, odnosno prije nego što je nekretnina prešla u režim društvenog vlasništva kako je naprijed obrazloženo.

24. Dakle, iz svega navedenoga proizlazi da su prednici tužitelja još od kraja 19.stoljeća u kvalificiranom, samostalnom, poštenom i neprekidnom posjedu sporne nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], te da su protekom roka od 30 godina propisanih za izvanrednu dosjelost prednici tužitelja po samom zakonu 1926. stekli vlasništvo navedene nekretnine, iako je prema tumačenju Proširene opće sjednice bivšeg Saveznog Vrhovnog suda FNRJ od 3. travnja 1960. za dosjelost prema citiranom paragrafu dovoljan rok od 20 godina.

25. Slijedom navedenoga, na strani prednika tužitelja pod 1. i pod 2., sada tužitelja pod 1. i 2., ispunile su se zakonske pretpostavke za stjecanje prava vlasništva predmetne nekretnine izvanrednom dosjelošću sukladno odredbi paragrafu 1468.OGZ-a. Kako učinci dosjelosti nastupaju po samom zakonu (ipso iure) u trenutku kad se ispune pretpostavke određene zakonom, upis u zemljišnu knjigu je deklaratorne, a ne konstitutivne naravi. Isto tako tužitelji su nakon utvrđenja prava vlasništva na realnom dijelu nekretnine, ovlašteni izvršiti parcelaciju čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] radi odvajanja tih dijelova u nove čestice i tako formirane čestice upisati u zemljišnu knjigu na svoje ime. Slijedom navedenog, prihvaćen je u cijelosti tužbeni zahtjev tužitelja pod 1. i pod 2. kao osnovan i odlučeno je kao u izreci ove presude.

26. Dokaze koje nije posebno obrazlagao, sud ne smatra bitnim za odlučivanje o osnovanosti tužbenog zahtjeva.

27. Odluka o trošku je izostala, budući da tužitelji nisu postavili zahtjev za naknadom parničnog postupka.

U Splitu, 26.svibnja 2025.

Sutkinja:

Sanja Bikić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove odluke nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana primitka iste. Žalba se podnosi putem ovog suda, a za nadležni županijski sud u 3 primjerka.

Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje i stranci koja je uredno obaviještena o tom ročištu, a na isto nije pristupila, smatra se da je dostava presude obavljena onog dana kad je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje smatra se da je dostava presude obavljena danom zaprimanja pisanog otpravka iste.

DNA:

- tužiteljima pod 1. i 2. putem punomoćnika,

-tuženiku pod 1. putem zakonskog zastupnika,

-tuženiku pod 2.,

-u spis.