REPUBLIKA HRVATSKA
ŽUPANIJSKI SUD U PULI-POLA
Kranjčevićeva 8, 52100 Pula-Pola
Poslovni broj Gž Zk-52/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Puli-Pola, po sutkinji Kristini Pavičić-Sirotić, u zemljišnoknjižnom predmetu predlagateljice Republike Hrvatske, OIB 52634238587, koju zastupa zakonski zastupnik Općinsko državno odvjetništvo u Zadru, radi uknjižbe pomorskog dobra, odlučujući o žalbi predlagateljice izjavljenoj protiv rješenja Općinskog suda u Zadru, Stalne službe u Pagu poslovni broj Z-3985/2020 od 19. veljače 2024., dana 26. svibnja 2025.,
r i j e š i o j e
I. Odbija se kao neosnovana žalba predlagateljice te se potvrđuje rješenje Općinskog suda u Zadru, Stalne službe u Pagu poslovni broj Z-3985/2020 od 19. veljače 2024.
II. Nalaže se brisanje zabilježbe podnesene žalbe upisane na temelju rješenja Općinskog suda u Zadru, Stalne službe u Pagu poslovni broj Z-7486/2024-10 do 30. siječnja 2025., u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].
Obrazloženje
1. Pobijanim prvostupanjskim rješenjem odbijen je kao neosnovan prigovor predlagateljice i potvrđeno je rješenje Općinskog suda u Zadru, Stalne službe u Pagu, Zemljišnoknjižnog odjela, poslovni broj Z-4799/2018 od 7. rujna 2018. (točka I. izreke) te je naloženo Zemljišnoknjižnom odjelu provedba tog rješenja (točka II. izreke).
2. Pravovremenom i dopuštenom žalbom navedeno rješenje pobija predlagateljica zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, pogrešne primjene materijalnog prava te bitne povrede odredaba postupka. Ističe da predmetna nekretnina k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] po samoj svojoj kulturi (stjenovita obala) predstavlja pomorsko dobro. Poziva se na sadržaj odredbe članka 3. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, te navodi da je prema toj zakonskoj odredbi jasno da nekretnina k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] predstavlja pomorsko dobro. Također, da se radi o nekretnini koja je kao pomorsko dobro utvrđena rješenjem nadležnog ministarstva te je temeljem takvog rješenja izrađen parcelacijski elaborat u kojem je između ostalog u prijavnom listu za zemljišnoknjižni odjel jasno navedeno da k. č. br. [katastarska čestica], koja je nastala cijepanjem od k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], predstavlja obalu i da je ista pomorsko dobro. Također, da je predmetna nekretnina pomorsko dobro proizlazi i iz popisa katastarskih čestica koje ulaze u pomorsko dobro i na kojem popisu je navedena k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].
Obzirom na navedeno, predlaže da sud drugoga stupnja njenu žalbu uvaži, predmetno rješenje preinači sukladno njenim žalbenim navodima, podredno da ga ukine i predmet vratiti na ponovno odlučivanje.
3. Sa žalbom predlagateljice postupljeno je na temelju odredbe članka 359. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007., 84/2008., 96/2008., 123/2008., 57/2011., 148/2011. - pročišćeni tekst, 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022., 114/2022. i 155/2023. - dalje: ZPP) u vezi s člankom 99. stavkom 2. Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne novine“ broj 63/2019., 128/2022. i 155/2023. - dalje: ZZK).
3.1. Odgovor na žalbu nije dostavljen.
4. Žalba predlagateljice nije osnovana.
5. Pobijanim rješenjem sud prvog stupnja odbio je kao neosnovan prigovor predlagateljice izjavljen protiv rješenja poslovni broj Z-4799/2018 od 7. rujna 2018. – kojim je odbijen prijedlog Republike Hrvatske zastupane po Općinskom državnom odvjetništvu u Zadru, za uknjižbu pomorskog dobra na kčbr. [katastarska čestica] stjenovita obala Rastavac sa 6329 m[2] , upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], koje je donijeto po ovlaštenom zemljišnoknjižnom referentu, te je isto potvrdio u tom pobijanom dijelu, sve uz obrazloženje da je u postupku koji je prethodio donošenju pobijanoga rješenja činjenično stanje pravilno utvrđeno a na tako utvrđeno činjenično stanje pravilno je primijenjeno materijalno pravo odnosno odredbe ZZK, rješenje je valjano i argumentirano obrazloženo, pa slijedom toga da sud u cijelosti dijeli pravni stav ovlaštenog zemljišnoknjižnog referenta iz koga proizlazi da u predmetnom slučaju ne postoje uvjeti za brisanje dotadašnjeg upisa i uknjižbu pomorskog dobra na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], jer predlagatelj uz svoj prijedlog nije dostavio dokaz da je protustranka (upisani vlasnik) izvlašten u odnosu na predmetnu nekretninu temeljem provedenog upravnog postupka a nije dostavljena niti pravomoćna sudska odluka koja bi bila donijeta u parničnom postupku kojim će se dokazati da su upisi prava vlasništva na toj nekretnini pravo nevaljani. Svoju odluku sud je utemeljio na odredbama članka 118 Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama („Narodne novine“ broj 158/2003., 100/2004., 141/2006., 38/2009. i 123/2011. - dalje: ZPDML) i relevantnim odredbama ZZK.
6. Takva odluka suda prvoga stupnja u bitnom dijelu pravilna je i zakonita.
6.1. Pritom, prvostupanjski sud prilikom donošenja predmetnog rješenja nije počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP na koje sud drugog stupnja pazi po službenoj dužnosti na temelju odredbe člankom 365. stavak 2. ZPP u vezi s odredbom članka 381. ZPP i odredbom članka 99. stavak 2. ZZK.
7. Predlagateljica je dana 20. veljače 2018. nadležnom zemljišnoknjižnom odijelu suda prvoga stupnja podnijela prijedlog da se novoformirana k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] upiše kao pomorsko dobro, a sve to obzirom na nespornu činjenicu da se radi o nekretnini koja je kao pomorsko dobro utvrđena rješenjem nadležnog ministarstva, sukladno kom je izrađen parcelacijski elaborat, sastavni dio koga je prijavni list u kom je navedeno da se radi o čestici koja je nastala cijepanjem k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], da predstavlja obalu i samim tim pomorsko dobro. U prilog svojih tvrdnji predlagateljica je dostavila prijavni list za zemljišnoknjižni odjel - iz kojeg proizlazi da je u predmetnom slučaju proveden postupak utvrđivanja granica pomorskog dobra sukladno propisima koji reguliraju pomorsko dobro, zatim popis katastarskih čestica koje ulaze u pomorsko dobro (među kojima je i predmetna) te zk. izvadak iz kog proizlazi da se radi o nekretnini koja je u vlasništvu Općine Povljane.
7.1. Prvostupanjski sud je odbio prijedlog za upis pomorskog dobra na spornoj nekretnini, jer je pravilno zaključio da predlagateljica nije dostavila dokaz da je upisani vlasnik predmetne nekretnine izvlašten temeljem provedenog valjanog postupka.
8. Prema odredbi članka 118. stavak 1. ZPDML upisi prava vlasništva ili kojeg drugog stvarnog prava na zemljištu i građevinama na pomorskom dobru za koje se ne može dokazati pravno valjan način stjecanja pravno su nevaljani, dok je stavkom 2. tog članka propisano da je državni odvjetnik ovlašten podnijeti prijedlog zemljišnoknjižnom sudu radi brisanja upisa prava vlasništva ili drugog stvarnog prava na pomorskom dobru iz stavak 1. tog članka i upisati pomorsko dobro.
8.1. Ustavni sud Republike Hrvatske je Odlukom poslovni broj U-I-4445/2008 i U-I- 2231/2009 od 4. listopada 2011. („Narodne novine“ broj 123/2011.) pokrenuo postupak za ocjenu suglasnosti toga Zakona s Ustavom, a prema tumačenju Ustavnog suda osporavane odredbe stavka 2. članka 118. ZPDML, proizlazi da brisanje upisanog knjižnog vlasnika na pomorskom dobru provodi zemljišnoknjižni sud po prijedlogu državnog odvjetnika, koji taj prijedlog podnosi polazeći od presumpcije iz stavka 1. tog članka da su upisi za koje se ne može dokazati da su stečeni na pravno valjan način, pravno nevaljani. Dakle, da sukladno toj odredbi državni odvjetnik prije podnošenja prijedloga za upis nije dužan dokazivati da je riječ o pravno nevaljanom upisu, već upravo suprotno, da bi upisani (knjižni) vlasnik trebao dokazati da je na pravno valjani način stekao vlasništvo.
8.2. Polazeći od općeg načela presumpcije valjanosti i istinitosti upisa u zemljišnu knjigu, tako dugo dok to netko s uspjehom, na temelju provedenog postupka i u njemu podnesenih dokaza ne ospori, Ustavni sud je ukinuo osporavanu odredbu stavka 2. članka 118. ZPDML, zaključivši da je ta odredba, na temelju koje se upisanom knjižnom vlasniku briše pravo vlasništva s faktičnim učincima izvlaštenja, a bez prethodne mogućnosti sudjelovanja u sudskom (parničnom/kontradiktornom) postupku u kojem bi mu bila omogućena zaštita njegovih prava, u suprotnosti s člankom 29. stavak 1. u vezi s člankom 48. stavak 1. Ustava Republike Hrvatske.
8.3. Cijeneći sadržaj navedene Odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske (na koju se sud prvoga stupnja doista ne poziva već polazi samo sadržaj odredbe članka 118. ZPDML koji citira), jasno proizlazi da upis pomorskog dobra na nekretninama koje su se našle u granicama pomorskog dobra, a u vlasništvu su fizičke ili pravne osobe različite od Republike Hrvatske, državno odvjetništvo ovlašteno je zahtijevati u ime Republike Hrvatske na temelju dokumentacije predviđene odredbom članka 19. Pravilnika i odluke o brisanju prava upisanog vlasnika donesene u posebnom (parničnom/kontradiktornom) postupku u kojem je upisanom vlasniku bilo omogućeno sudjelovanje, ali konačno je dokazana nevaljanost njegova upisanog prava vlasništva.
8.4. Dakle, u predmetnom slučaju nije dokazano postojanje odluke o brisanju prava upisanog vlasnika donesene u posebnom (parničnom/kontradiktornom) postupku u kojem je upisanom vlasniku bilo omogućeno sudjelovanje, pa je sud prvoga stupnja, suprotno žalbenim navodima predlagateljice pravilno postupio kada je na temelju dokumentacije koju je predlagateljica dostavila uz svoj prijedlog, isti odbio, jer je pravilno zaključio da predlagateljica nije dostavila dokaz da je upisani vlasnik predmetne nekretnine izvlašten temeljem provedenog valjanog postupka.
8.5. Slijedom navedenoga, žalbeni navodi predlagateljice ne dovode u pitanje pravilnost i zakonitost predmetne odluke, jer kako je prethodno navedeno upisanom knjižnom vlasniku ne može se izravnom primjenom odredaba ZPDML brisati pravo vlasništva s faktičkim učincima izvlaštenja, a bez prethodne mogućnosti sudjelovanja u kontradiktornom parničnom postupku, u kojem bi mu bila omogućena zaštita njegovih prava.
9. Obzirom na gore navedeno, valjalo je odbiti žalbu predlagateljice kao neosnovanu, potvrditi pobijano rješenje temeljem odredbe članka 380. točke 2. ZPP i članka 149. stavka 3. ZZK te naložiti brisanje zabilježbe žalbe.
U Puli-Pola 26. svibnja 2025.
Sutkinja:
Kristina Pavičić-Sirotić
