Republika Hrvatska
Upravni sud u Zagrebu
Zagreb, Avenija Dubrovnik 6 i 8
Poslovni broj: Us I-1932/24-11
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Upravni sud u Zagrebu, po sucu pojedincu toga suda, Maji Valušnig, uz sudjelovanje zapisničarke Anite Zlodi, u upravnom sporu tužiteljice ŽE, iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koju zastupa opunomoćenik Tomislav Šunjić, odvjetnik u Zagrebu, Podsusedska aleja 23, protiv tuženika Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalnih transformacija Republike Hrvatske, Uprave za građansko, trgovačko i upravno pravo, Zagreb, Ulica grada Vukovara 49, ( ranije Ministarstva pravosuđa i uprave Republike Hrvatske), OIB:72910430276, uz sudjelovanje zainteresirane osobe Hrvatske autoceste d.o.o, Zagreb, Ulica Stjepana Širole 4, OIB:5750042912, radi ispravka greške u rješenju, nakon usmene i javne rasprave, 26. svibnja 2025.,
p r e s u d i o j e
I Odbija se tužbeni zahtjev za poništavanje i oglašavanje ništavim rješenja tuženika Ministarstva pravosuđa i uprave Republike Hrvatske, Uprave za građansko, trgovačko i upravno pravo KLASA: UP/II-943-02/22-01/354, URBROJ:514-04-02-01-
01/08-24-02 od 15. siječnja 2024.
II Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadu troškova upravnog spora kao neosnovan u cijelosti.
Obrazloženje
1. Osporavanim rješenjem tuženika Ministarstva pravosuđa i uprave Republike Hrvatske, Uprave za građansko, trgovačko i upravno pravo KLASA: UP/II-943-02/22- 01/354, URBROJ:514-04-02-01-01/08-24-02 od 15. siječnja 2024., odbijena je žalba tužiteljice protiv rješenja Grada Zagreba, Gradskog ureda za opću upravu i imovinsko-pravne poslove, KLASA:UP/I-943-04/12-01/4, URBROJ:251-04-01/030- 22-45 od 28. rujna 2022., kojim je odbijen prijedlog tužiteljice za ispravak greške u rješenju istog tijela KLASA: UP/I-943/04/12-01/4, URBROJ:251-14-11-1/004-17-31 od 13. listopada 2017.
2. Tužiteljica navodi da je prvostupanjsko tijelo u ponovljenom postupku rješenjem od 13. listopada 2017. godine odredilo tužiteljici sveukupni iznos 888.530,33 kune (sada, prema tečaju 1 euro = 7,53450 kn: 117.928,24 eura) ili niži iznos od 228.542,47 kune (sada, prema tečaju 1 euro = 7,53450 kn: 30.332,80 eura), iako je vještak u cijelosti ostao kod iste kategorizacije, iste cijene te iste veličine/površine izvlaštenog zemljišta u oba provedena prvostupanjska postupka. Smatra da je pravilan obračun usmenog i pisanog nalaza vještaka istovjetan te iznosi 1.117.072,80 kuna, pa da je stoga svaki obračun koji nije u skladu s vještačkim nalazom školski primjer pogreške u zbrajanju/pisanju - iznosa kako ih je iskazao vještak. Ističe da je prvostupanjsko tijelo postupalo po uputi tuženika iz rješenja od 29. studenog 2011. godine tada bi upisalo zbrojeni iznos naknade koji je na raspravi 12. siječnja 2017. godine iskazao vještak. Navodi da se poziva u zahtjevu za ispravak na odluku prvostupanjskog tijela od 21. travnja 2011. isključivo zato što je u toj odluci specificiran iznos naknade, koji je identičan zbroju iznosa procjene vještaka na raspravi 12. siječnja 2017. Posljedično, ukazuje da pogreška u pisanju/zbrajanju ne predstavlja pravno pitanje u kojem se treba raspravljati u žalbenom postupku, već se ima postupati temeljem članka 104 ZOUP-a jer su sva pravna pitanja i okvir odlučivanja prvostupanjskog tijela odredili tuženik rješenjem KLASA: UP/II-943- 04/11-01/165, URBROJ: 514-03-02-03/8-11-3 od 29. studenog 2011. i Upravni sud u Zagrebu presudom poslovni broj Usl-2020/2012 od 20. prosinca 2012.
2.1. Predlaže sudu da poništi, oglasi ništavim rješenje tuženika i da sud usvoji tužiteljičin zahtjev za ispravak rješenja.
3. Tuženik u odgovoru na tužbu u cijelosti ostaje kod navoda danih u obrazloženju osporavanog rješenja.
3.1. Predlaže sudu da odbije tužbeni zahtjev.
4. Zainteresirana osoba očitovala se u odgovoru na tužbu da osporava tužbene navode u cijelosti, pri čemu se poziva na razloge iz obrazloženja osporavanog rješenja. Ističe da je prvostupanjsko tijelo postupajući po uputama iz drugostupanjskog rješenja od 29. studenog 2011. godine provelo ponovni postupak i donijelo rješenje o izvlaštenju od 13. listopada 2017. godine u kojemu nije učinilo pogreške u pisanju, brojevima, računanju i druge očite netočnosti pri utvrđivanju visine naknade za izvlaštenje nekretnina koje su bile predmet postupka kao i visine naknade na ime troškova pravnog zastupanja. Ukazuje da je visinu naknade na ime izvlaštenja, kao i visinu naknade na ime troškova pravnog zastupanja tužiteljica mogla pobijati žalbom protiv istog rješenja, koju je izjavila pa naknadno povukla te je tuženik rješenjem od 13. prosinca 2017. godine obustavio postupak po istoj žalbi, a predmetno rješenje o izvlaštenju postalo je pravomoćno te je i provedeno u zemljišnim knjigama.
4.1. Predlaže sudu da odbije tužbeni zahtjev.
5. Tužbeni zahtjev je neosnovan.
6. Sud je održao usmenu i javnu raspravu u prisutnosti opunomoćenika tužiteljice, opunomoćenice zainteresirane osobe u odsutnosti uredno pozvanog tuženika, na temelju ovlaštenja iz odredbe članka 89. stavka 4. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj: 36/24), o čemu su stranke bile upozorene u pozivu za raspravu.
7. Ocjenjujući zakonitost osporavanog rješenja, sud je izvršio uvid u sudski spis predmeta i spis tuženika dostavljen uz odgovor na tužbu.
8. Uvidom u osporavano rješenje od 28. rujna 2022. utvrđeno je da je istim odbijen prijedlog tužiteljice za ispravak greške u rješenju istog tijela KLASA: UP/I- 943/04/12-01/4, URBROJ:251-14-11-1/004-17-31 od 13. listopada 2017., s obrazloženjem da se ne radi o pogrešci kako je to određeno odredbom članka 104. Zakona o općem upravnom postupku jer se pogreškom u rješenju smatraju isključivo greške u imenima i brojevima, pisanju ili računanju te druge očite netočnosti u rješenju.
9. Uvidom u osporavano rješenje od 15. siječnja 2024. utvrđeno je da je istim odbijena žalba tužitelja, s obrazloženjem da prilikom donošenja rješenja od 13. listopada 2017. nisu učinjene očite pogreške u imenima ili brojevima, pisanju ili računanju te druge očite netočnosti u rješenju koje bi bile zakonski razlog za ispravak greške u rješenju.
10. Odredbom članka 104. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“ broj 47/09 i 110/21), propisano je da javnopravno tijelo može rješenjem ispraviti pogreške u imenima ili brojevima, pisanju ili računanju te druge očite netočnosti u rješenju koje je donijelo ili u njegovim ovjerenim prijepisima.
11. Odredbom članka 128. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj: 47/09 i 110/21) propisano je da će se rješenje oglasiti ništavim:
1. ako je doneseno u stvari iz sudske nadležnosti,
2. ako je doneseno u stvari o kojoj se ne može rješavati u upravnom postupku,
3. ako njegovo izvršenje nije pravno ili stvarno moguće,
4. ako se njegovim izvršenjem čini kazneno djelo,
5. ako je doneseno bez prethodnog zahtjeva stranke, a na koje stranka naknadno izričito ili prešutno nije pristala,
6. ako sadržava nepravilnost koja je po izričitoj zakonskoj odredbi razlog za ništavost
12. Prema ocjeni suda, osporavanim rješenjem nije povrijeđen zakon na štetu tužiteljice.
13. Naime, iz podataka u spisu proizlazi da se u konkretnom slučaju ne radi o ispravku pogreške u imenima ili brojevima, pisanju ili računanju te druge očite netočnosti, već se radi o utvrđenju visine naknade tržišne vrijednosti zemljišta i poljoprivrednih kultura za izvlaštene nekretnine. Naime, iz obrazloženja rješenja od 13. listopada 2017. ne proizlazi da bi se radilo o grešci u obračunu visine naknade tržišne vrijednosti zemljišta i poljoprivrednih kultura, već tužiteljica tvrdi da je visina naknade trebala biti utvrđena u drugom iznosu sukladno pisanom nalazu vještaka i njegovom iskazu na raspravi od 12. siječnja 2017. Stoga pravilno zaključuju upravna tijela da ispravljanje visine naknade ne bi predstavljalo ispravak pogreške u pisanju, već izmjenu odluke u odnosu na visinu naknade, a što se ne može mijenjati odnosno ispravljati primjenom odredbe članka 104. Zakona o općem upravnom postupku o ispravljanju pogrešaka u rješenju.
14. Imajući u vidu sve navedeno sud je odbio predloženi dokazni prijedlog tužiteljice za saslušanje vještaka Jure Galića ocijenivši isti nesvrsishodnim.
15. Temeljem svega naprijed navedenog i u postupku utvrđenog, sud nalazi da osporenim rješenjem nije povrijeđen zakon na štetu tužiteljice te da je osporeno rješenje doneseno temeljem potpuno utvrđenog činjeničnog stanja i uz pravilnu primjenu zakona. Također, ovaj sud smatra da u konkretnom slučaju nisu ispunjeni uvjeti za oglašavanje pobijanog rješenja ništavim, a sukladno citiranoj odredbi članka 128. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku.
16. Stoga je sud na temelju članka 116. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima, odbio tužbeni zahtjev kao neosnovan.
17. Tužiteljici je odbijen je zahtjev za naknadu troška upravnog spora kao neosnovan na temelju odredbe članka 147. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima budući da je izgubila spor u cijelosti.
U Zagrebu, 26. svibnja 2025.
Sutkinja:
Maja Valušnig
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude.
DNA:
1. tužiteljici putem e-komunikacije
2. tuženiku putem e-komunikacije
3. zainteresiranoj osobi putem e-komunikacije
3. U spis
