REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU
Ulica grada Vukovara 84
Poslovni broj: Pn-3163/2022-34
U IME REPUBLIKE HRVATSKE
P R E S U D A
Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Sanji Krovinović kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari I-tužitelja GRAD MAKARSKA, OIB 53515145212, Obala Kralja Tomislava 1, Makarska i II-tužitelja MC, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupanih po punomoćniku Maro Mihočeviću, odvjetniku u Zagrebu, protiv tuženika HANZA MEDIA d.o.o. za izdavačku djelatnost, OIB 79517545745, Koranska ulica 2, Zagreb, zastupanog po punomoćnici Ivi Markotić Bagarić, odvjetnici u Zagrebu, radi naknade štete - mediji, nakon održane i zaključene glavne i javne rasprave dana 3. travnja 2025. g. u prisutnosti II-tužitelja, punomoćnika tužitelja i zamjenika punomoćnika tuženika, dana 26. svibnja 2025. g.
p r e s u d i o j e
I. O d b i j a se tužbeni zahtjev koji glasi:
"Nalaže se tuženiku HANZA MEDIA d.o.o., Zagreb, Koranska 2, OIB 79517545745, isplatiti I-tužitelju GRAD MAKARSKA, Makarska, Obala kralja Tomislava 1, OIB 53515145212 iznos od 1.659,04 EUR zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana donošenja presude pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, u roku od 15 dana.
Nalaže se tuženiku HANZA MEDIA d.o.o., Zagreb, Koranska 2, OIB 79517545745, isplatiti II-tužitelju MC, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], iznos od 1.659,04 EUR zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana donošenja presude pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, u roku od 15 dana.“
II Nalaže se tužiteljima da tuženiku naknade parnični trošak u visini 2.500,00 €, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana 26. svibnja 2025. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, u roku od 15 dana.
Obrazloženje
1. Tuženik je nakladnik tiskanog izdanja novina Slobodna Dalmacija te elektroničke publikacije www.slobodnadalmacija.hr pa je u smislu čl. 21. st. 1. Zakona o medijima (nastavno: ZM) odgovoran za štetu koju su pretrpjeli tužitelji.
2. Tuženik je dana 15.11.2022. godine objavio u elektroničkoj publikaciji www.slobodnadalmacija.hr članak autora ĐC pod naslovom “Hloverkin nasljednik, kojega se nestrpljivo čekalo godinu dana, završio na bolovanju zbog - mobbinga?! Gradonačelnik u čudu: Raspitat ću se i pokušati saznati o čemu se radi“, a u kojem su objavljene netočne, neistinite i štetne informacije o tužiteljima, kako slijedi:
-
“… da je direktor na bolovanju zbog mobbinga, a mobbing se vrši i nad ostalim zaposlenicima, kako doznajemo, kojima se govori da su neradnici…„
-
„...ili prihvaća takav oblik psihičkog zlostavljanja…“
-
„…sve manje može nositi s mobbingom koji na njega vrši gradska vlast, i to svojim zahtjevima, a prijeti im se smanjenjem plaće za 50 posto, govori im se da su neradnici…“
-
„…a LC se tjera da sam da otkaz…“
3. Tuženik je istoga dana u tiskanom izdanju novina Slobodna Dalmacija - Makarska kronika br. 1036 na str. 15.objaviočlanak autora ĐC pod naslovom „Hloverkin nasljednik na bolovanju zbog mobbinga, a gradonačelnik
-u čudu?!“, a u kojem su objavljene netočne, neistinite i štetne informacije o tužiteljima, kako slijedi:
-
„…sve manje može nositi s mobbingom koji na njega vrši gradska vlast, i to svojim zahtjevima, a prijeti im se smanjenjem plaće za 50 posto, govori im se da su neradnici…“
-
„…a LC se tjera da sam da otkaz…“
-
“… da je direktor na bolovanju zbog mobbinga, a mobbing se vrši i nad ostalim zaposlenicima, kako doznajemo, kojima se govori da su neradnici…“
-
„...ili prihvaća takav oblik psihičkog zlostavljanja…“
4. Informacije navedene u člancima iz toč. II ove tužbe su neistinite su jer nije točno da se u Turističkoj zajednici Makarska nad zaposlenicima vrši mobbing niti da se zaposlenicima govori da su neradnici, nije točno da gradonačelnik MC prihvaća bilo kakav oblik psihičkog zlostavljanja radnika zaposlenih u Turističkoj zajednici Makarska, nije točno da gradska vlast Grada Makarske vrši mobbing nad LC, direktorom Turističke zajednice Makarska, nije točno da gradska vlast radnicima Turističke zajednice Makarska prijeti smanjenjem plaće za 50 posto niti im govori da su neradnici te nije točno da Turistička zajednica Makarska tjera direktora LC da sam da otkaz.
5. Iznesenim neistinitim navodima iz toč. II ove tužbe, tuženik je stvorio negativnu sliku o tužiteljima, čime su isti pretrpjeli neimovinsku štetu u vidu povrede prava osobnosti.
6. Prava osobnosti uređena su odredbama čl. 19. ZOO-a pa je tako u st. 1. propisano da svaka fizička i pravna osoba ima pravo na zaštitu svojih prava osobnosti pod pretpostavkama utvrđenim zakonom.
7. Stavkom 2. istog članka propisano je da pod pravima osobnosti u smislu ovoga Zakona razumijevaju se prava na život, tjelesno i duševno zdravlje, ugled, čast, dostojanstvo, ime, privatnost osobnog i obiteljskog života, slobodu i dr.
8. Stavkom 3. istog članka propisano je da pravna osoba ima sva navedena prava osobnosti, osim onih vezanih uz biološku bit fizičke osobe, a osobito pravo na ugled i dobar glas, čast, ime, odnosno tvrtku, poslovnu tajnu, slobodu privređivanja i dr.
9. Ako dođe do povrede nekog od prava osobnosti, oštećenik može zahtijevati naknadu neimovinske štete koja se u tom slučaju dosuđuje u obliku pravične novčane naknade.
10. Odredbom čl. 1100. st. 1. ZOO-a propisano je da će sud u slučaju povrede prava osobnosti, ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema.
11. Pravična novčana naknada ima ponajprije kompenzacijsku i preventivnu, a zatim i satisfakcijsku funkciju. Ista će biti dosuđena samo ako su ispunjene sve osnovne pretpostavke odgovornosti tuženika za štetu (štetna radnja, šteta, uzročna veza i protupravnost) te ukoliko težina povrede i sve okolnosti slučaja opravdavaju dosuđivanje iste.
12. Postupanjem opisanim u toč. I ove tužbe, tuženik je povrijedio prava osobnosti tužitelja na način da je grubo narušio čast, ugled i ime tužitelja jer je iznošenjem opisanih neistinitih tvrdnji stvorio negativnu sliku o tužiteljima čime su isti pretrpjeli neimovinsku štetu.
13. Šteta koja je nastala tužiteljima očituje se u povredi poslovnog ugleda, dobar glas i ime tužitelja. S obzirom da je I-tužitelj jedinica lokalne samouprave, a II- tužitelj čelnik jedinice lokalne samouprave, iznesenim neistinitim navodima stvara se negativno javno mnijenje. Navodno postupanje vlasti Grada Makarske u člancima se karakterizira kao kazneno djelo čime se insinuira protuzakonito postupanje tužitelja koje se izravno odražava na ugled i čast gradske vlasti Grada Makarske kao i samog gradonačelnika MC.
14. Štetni učinci izjava potencirani su s obzirom na okolnosti da je tuženik neistinitim navodima obezvrijedio djelovanje tužitelja, na način da je u javnosti stvoreno pogrešno mišljenje da se u Turističkoj zajednici Makarska vrši mobbing nad zaposlenicima.
15. Kako su navedenu štetu tužiteljima uzrokovale upravo opisane izjave iznesene u predmetnim člancima, neupitno je postojanje uzročno – posljedične veze između istih izjava i štete učinjene tužiteljima. Nedvojbeno je kako su predmetne izjave objektivno podobne prouzrokovati navedene negativne reakcije te su podobne dovesti u pitanje čast, ugled, dobar glas i ime tužitelja te u profesionalnom okružju i u očima šire javnosti svake osobe.
16. Protupravnost navedenih izjava proizlazi iz kršenja odredbe čl. 19. ZOO-a koja propisuje da svaka fizička osoba i pravna osoba ima pravo na zaštitu svojih prava osobnosti.
17. Stoga je objavom informacija kojima se insinuira protuzakonito postupanje Turističke zajednice Makarska, tužiteljima nanesena znatna šteta.
18. Tužitelji su od tuženika zahtijevali objavu ispravka netočne informacije temeljem čl. 40. ZM-a, a koji zahtjev je tuženik bio dužan objaviti bez promjena i dopuna na istom ili istovrijednom mjestu programskog prostora i na isti ili istovrijedan način na koji je bila objavljena i informacija na koju se ispravak odnosi te isti nije smjela objaviti među reagiranjima ili pismima čitatelja.
19. Tužitelji su zahtjev za objavu ispravka uputili tuženiku dana 21.11.2022. godine preporučeno s povratnicom putem pošte te putem e-maila. Tuženik je zaprimio zahtjev za objavu ispravka 23.11.2022. godine te nije odgovorio na zaprimljeni zahtjev.
20. Slijedom svega i temeljem odredaba čl. 21. st. 1. i čl. 22. ZM-a, te čl. 1100. u svezi s čl. 19. Zakona o obveznim odnosima, tužitelji su ustali ovom tužbom i tužbenim zahtjevom.
21. Tuženik u odgovoru na tužbu ističe da tužbenim zahtjevom tužitelji od tuženika kao nakladnika elektroničke publikacije www.slobodnadalmacija.hr te tiskanog izdanja dnevnog lista Slobodna Dalmacija zahtijevaju isplatu pravične novčane naknade u iznosu od 25.000,00 kn / 3.318,07 € na ime neimovinske štete u vidu povrede prava osobnosti, koju su tužitelji navodno pretrpjeli objavom članka dana 15.11.2022. godine na web portalu pod naslovom «Hloverkin nasljednik, kojega se nestrpljivo čekalo godinu dana, završio na bolovanju zbog mobbinga?! Gradonačelnik u čudu: Raspitati ću se i pokušati saznati o čemu se radi» te u tiskanom izdanju pod naslovom «Hloverkin nasljednik na bolovanju zbog mobbinga, a gradonačelnik – u čudu?!».
22. Iz historijata tužbe nedvojbeno proizlazi da su tužitelji pokrenuli predmetni parnični postupak zbog slijedećih informacija:
23. "...da je direktor na bolovanju zbog mobbinga, a mobbing se vrši i nad ostalim zaposlenicima, kako doznajemo, kojima se govori da su neradnici..."; 24. „...ili prihvaća takav oblik psihičkog zlostavljanja...“;
25. „...sve manje može nositi s mobbingom koji na njega vrši gradska vlast, i to svojim zahtjevima, a prijeti im se smanjenjem plaće za 50 posto, govori im se da su neradnici...“;
26. „...a LC se tjera da sam da otkaz...“.
27. Tuženik osporava osnovu tužbenog zahtjeva, kao i visinu istog.
28. Naime, sukladno odredbi čl. 21. st. 4. alineji 3. ZM-a, nakladnik ne odgovara za štetu ako je informacija kojom je šteta učinjena – utemeljena na točnim činjenicama ili na činjenicama za koje je autor imao osnovani razlog povjerovati da su točne i poduzeo je sve potrebne mjere za provjeru njihove točnosti, a postojalo je opravdano zanimanje javnosti za objavu te informacije i ako je postupao u dobroj vjeri.
29. Tumačeći gore navedenu odredbu članka ZM-a bilo gramatički, bilo teleološki dolazi se do zaključka kako u istoj odredbi postoje zapravo dva ekskulpacijska razloga koja nakladnika oslobađaju od odgovornosti za štetu.
30. Prvi ekskulpacijski razlog sastojao bi se u tome da: ako je informacija kojom je šteta učinjena utemeljena na točnim činjenicama, nakladnik ne odgovara za štetu.
31. Dok bi drugi ekskulpacijski razlog predstavljao slučaj u kojem je utužena informacija objavljena sukladno činjenicama za koje je autor imao osnovan razloga povjerovati da su točne i poduzeo je sve potrebne mjere za provjeru njihove točnosti, a postojalo je opravdano zanimanje javnosti za objavu te informacije i ako je postupao u dobroj vjeri.
32. Prije svega tuženik ističe kako se predmetni članak primarno bavi temom od javnog značaja. Grad Makarska pa tako i Turistička zajednica grada Makarske financirani su posredstvom ubiranja poreza i prireza od građana Republike Hrvatske.
33. Pred navedenog grad [adresa] predstavlja jedno od najpoželjnijih turističkih destinacija u Republici Hrvatskoj samim time je za grad od esencijalne važnosti da Turistička zajednica grada Makarske funkcionira bez problema.
34. Također, suprotno navodima iz tužbe utuženi članak nije objavljen sa ciljem da se oklevetaju tužitelji već da se preispita rad kako gradske uprave tako i Turističke zajednice grada Makarske.
35. S tim u vezi tuženik skreće pozornost da se većina gore citiranih utuženih informacija uopće ne odnose na tužitelje, shodno tome navedene informacije nisu ni mogle nanijeti štetu istima.
36. Nadalje, na okolnost da je autorica članka u konkretnom slučaju poštivala sva pravila struke vidi se iz samog teksta članka u kojem prenesen sadržaj SMS poruke gradonačelnika MC u kojoj gradonačelnik daje svoj komentar na ovdje utužene informacije.
37. Također, iz samoga teksta utuženog članka proizlazi da se autorica obratila i dogradonačelnici MCĐ, no bezuspješno.
38. Sve gore navedeno upućuje na okolnost da je autorica članka pisala o predmetnoj temi objektivno te s ciljem da se pribavi komentar druge strane. Prisutnost dobre vjere kod autorice članka ističe se i u tome što se ista prije objave javila i gradonačelniku i dogradonačelnici I. tužitelja.
39. U samom naslovu članka postavlja se pitanje vrši li se mobbing u TZ Makarske.
40. Dakle, iz samog naslova članka proizlazi upit, odnosno okolnost koja može i ne mora biti točna, a ne činjenična tvrdnja. Općenito cijeli utuženi članak napisan je korektno, bez senzacionalizma te na temelju podataka koje je autorica članka dobila od svojih sugovornika.
41. Gore navedene osobe itekako su neposredno upoznate sa stanjem stvari u TZ Makarska te su iste kompetentne komentirati odnose između gradske uprave i TZ Makarske.
42. Naime, prije nego što je g. LC postao direktor TZ Makarske tu poziciju prije njega obnašala je gđa. ĐCĐ. S druge strane g. ŽC i dalje radi u TZ Makarska na poziciji Voditelj manifestacija i marketinga.
43. Tuženik u cijelosti osporava visinu zahtjeva za naknadom neimovinske štete koji je paušalno postavljen u neutemeljeno visokom iznosu koji nema nikakvog uporišta u postojećoj praksi, te je nejasno po kojim je parametrima su tužitelji odredili njegovu visinu, a i zahtjev tužitelja u tom dijelu nije obrazložen niti su tužitelji predložili ikakav objektivni ili materijalni dokaz koji bi opravdao njihov zahtjev za ispunjenje neimovinske štete, posebice u tolikom iznosu.
44. Pored navedenog tuženik skreće pozornost naslovnom sudu na odredbu čl. 7. st. 2. ZM-a kojom je propisano da: „...osoba koja obavlja javnu službu ili dužnost ima pravo na zaštitu privatnosti, osim u slučajevima koji su u vezi s javnom službom ili dužnosti koju osoba obavlja...“.
45. Dakle, osim što je faktički nemoguće da je zbog ovdje tuženog članka nastala šteta I. tužitelju, II. tužitelj ovu i slične tužbe koristi isključivo kako bi zastrašio novinare i ishodio određenu cenzuru medija, a ne zato što je istome nastala neimovinska šteta.
46. Slijedom svega navedenog, tuženik predlaže da sud odbije tužbeni zahtjev kao neosnovan u cijelosti te da obveže tužitelje da naknade parnični trošak tuženiku zajedno sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama sukladno čl. 29. st. 2. ZM-a tekućim od dana donošenja odluke do isplate.
47. Sud je u dokaznom postupku izvršio uvid u dokumentaciju koja prileži spisu, izvršen je uvid u čl. koji je dana 15.11.2022.g. objavljen u elektroničkoj publikaciji www.slobodnadalmacija.hr., saslušani su svjedoci LC, ŽC, ĐCĐ, ĐC i tužitelj.
48. Tužbeni zahtjev u cijelosti je u cijelosti neosnovan.
49. Među strankama sporna je osnovanost i visina tužbenog zahtjeva.
50. Na sporne okolnosti sud je izvršio uvid u sporni članak objavljen 15.11.2022. u elektroničkoj publikaciji www.slobodnadalmacija.hr, autorice ĐC naslova "Hloverkin nasljednik, kojega se nestrpljivo čekalo godinu dana, završio je na bolovanju zbog mobinga - ?! Gradonačelnik u čudu." u kojem članku su objavljene sljedeće informacije:
-
“… da je direktor na bolovanju zbog mobbinga, a mobbing se vrši i nad ostalim zaposlenicima, kako doznajemo, kojima se govori da su neradnici…„
-
„...ili prihvaća takav oblik psihičkog zlostavljanja…“
-
„…sve manje može nositi s mobbingom koji na njega vrši gradska vlast, i to svojim zahtjevima, a prijeti im se smanjenjem plaće za 50 posto, govori im se da su neradnici…“
-
„…a LC se tjera da sam da otkaz…“
51. Tuženik je istoga dana u tiskanom izdanju novina Slobodna Dalmacija - Makarska Kronika broj 1036 na stranici 15. objavio članak autora ĐC pod naslovom "Hloverkin nasljednik, kojega se nestrpljivo čekalo godinu dana, završio je na bolovanju zbog mobinga - ?! Gradonačelnik u čudu." u kojem su objavljene sljedeće informacije:
-
„…sve manje može nositi s mobbingom koji na njega vrši gradska vlast, i to svojim zahtjevima, a prijeti im se smanjenjem plaće za 50 posto, govori im se da su neradnici…“
-
„…a LC se tjera da sam da otkaz…“
-
“… da je direktor na bolovanju zbog mobbinga, a mobbing se vrši i nad ostalim zaposlenicima, kako doznajemo, kojima se govori da su neradnici…“
-
„...ili prihvaća takav oblik psihičkog zlostavljanja…“
52. Sporno je da li su te informacije točne i objavljene u dobroj vjeri autora.
53. Sporno je da li su te informacije povrijedile i grubo narušile čast i ugled i ime I i II tužitelja.
54. Konačno, sporna je visina tužbenog zahtjeva.
55. Na okolnost da li su sporne informacije točne i objavljene u dobroj vjeri autora i da li postoje pretpostavke za oslobođenje tuženika od odgovornosti sukladno čl. 21. st. 4. toč. 5. Zakona o medijima, saslušavani su svjedoci i drugotužitelj.
56. Svjedok LC u svome je iskazu naveo da je upoznat sa kompletnim sadržajem članka koji je predmet ovog spora i po njegovom osnova oko koje se vrti tužba jest naziv "mobing", koji se spominje u članku a koji je naziv koji ja nije izrekao. Međutim, točno je da ga je nazvala novinarka ĐC, interesirala se zašto je ja na bolovanju, i u razgovoru kojeg su vodili putem telefona objasnio joj je da je na bolovanju zbog pogoršanog zdravstvenog stanja, a uzrokovanog pritiscima na poslu. Riječ "mobing" ne upotrebljavaju svom govoru i misli da je nije niti tada u tom razgovoru spominjao. Riječ "mobing" spomenula je isključivo novinarka. U tom razgovoru novinarka je više govorila o svom slučaju, u kojem je bila izložena mobingu, tako da je on više nju slušao, ali u početku joj je ispričao o svom slučaju. U tom razgovoru uglavnom je spomenuo da je uslijed stresa na poslu i pritisaka završio na bolovanju obzirom boluje od kronične crijevne bolesti koja se uslijed stresa na poslu pogoršala, radi čega je i otišao na bolovanje i ispričao joj da nije u najboljim odnosima sa gradonačelnikom i dogradonačelnicom jer se na njega vrši pritisak da postupam po njihovim nalozima, više je bilo kontakata sa dogradonačelnicom koja ga je vrlo često nazivala 1-2 puta tjedno i predlagala neke svoje projekte, bila je zainteresirana za turističku zajednicu i da sudjeluje u radu, te joj je trebao njegov potpis kako bi se ti projekti ostvarili. Međutim kao direktor smatrao je da ne može prihvaćati projekte sa kojima se nije slagao ili koji su rezultat nečijih drugih prijedloga, koje ja ne poznaje. Osobno nije bio protiv suradnje, međutim budući je u turističkoj zajednici bilo ionako mnogo posla, a prijedloga o projektima gradonačelnice također je bilo mnogo, njemu većina njih nije bila prihvatljiva, stoga je odbio. Međutim tada bi se pojavio obrazac koji se ponavljao kad bi odbio prijedlog, nazvao bi ga gradonačelnik i od njega su započeli pritisci i vrijeđanja, Njega osobno, znao bi upotrijebiti vulgarni rječnik jer se nije slagao sa njihovim vizijama rada turističke zajednice, a pritom je znalo biti i povišenih tonova. Međutim, misli da su i gradonačelnik i dogradonačelnica željeli da ostanem na tom poslu, što se događalo nakon izlaska članka i nakon njegovog povratka s bolovanja kada mu je gradonačelnik dao 7 dana da razmisli, doslovno da li je spreman prihvatiti njega kao šefa i dogradonačelnicu,. Međutim njegova odluka je bila da nije mogao prihvatiti raditi na taj način, doslovno mu je bilo postavljeno pitanje da li može prihvatiti gradonačelnika odnosno da mu je on šef, a dogradonačelnica šefica. Njegova odluka bila je ipak da se dogovore o razlazu. Dodao je da su bili voljni da ostane prije objave članka, a misli da je osnovni problem bio oko riječi koja je upotrijebljena u članku, a to je "mobing". Obzirom on i osobno poznajem gradonačelnika i razgovarao je s njim i izvan posla, te mu je doslovno objasnio da se želi baviti politikom barem daljnjih 10 godina, a da je zbog riječi "mobing" bio prozvan i od šefa stranke, rekao mu je konkretno: "Mene je AC zvao što se to događa". Gradonačelnik i gradonačelnica nisu se obraćali osobno radnicima niti su postojale prijetnje da će im se smanjiti plaće, ali je smatrao da su plaće previsoke i da bi on išao u novu sistematizaciju te da nije zadovoljan učinkom, a to je bio stav i dogradonačelnice. Više je to bilo sa strane dogradonačelnice, koja po njegovom mišljenju nije baš voljela radnike turističke zajednice, imala je svoju viziju nekakvog ljetnog projekta, koji je i prihvaćen, a kojeg je ona nadzirala, a bilo je još i nekih drugih projekata.
Gradonačelnik i gradonačelnica nisu mu prijetili, niti ga omalovažavali, respektirali su ga. Gradonačelnik je po funkciji predsjednik turističkog vijeća. Na pitanje pun. tužitelja da li je predsjednik turističkog vijeća nadređen direktoru turističke zajednice iskazao je da smatra da je to interesantno pitanje ali smatra da nije i da predsjednik turističkog vijeća ne može naložiti direktoru turističke zajednice da provodi određene projekte. Po onome što je shvatio a to je da su članovi vijeća uglavnom podržavali, njega nije bio prihvatljiv način rada turističkih zajednica u Hrvatskoj. Takav je bio njegov stav i prije nego što sam postao direktor turističke zajednice, ali budući je poznavao gradonačelnika, vjerovao je da će on dopustiti direktoru neovisnost u radu. Glede dijela iskaza u kojem navodi da je gradonačelniku u razgovoru , glede projekata koji nisu prihvaćeni upotrebljavao vulgarne riječi, rekao bi da je to bilo u trenucima kada je bio doslovno izrazito ljut, upotrebljavao je vulgarne riječi, smatrajući da nije do njega da ulazi u projekte turističkog vijeća odnosno prijedloge turističkog vijeća. U turističkoj zajednici radio je do 31.1.2023., a što se tiče razgovora s novinarkom, u razgovoru joj nije rekao da ga se tjera da otkaz. Što se tiče navoda o smanjenju plaće djelatnicima od 50 % istakao je da je novinarki napomenuo da se planira nova sistematizacija koja bi mogla rezultirati smanjenjem plaće, ali ne sjeća se da sam spomenuo 50 %, nije špekulirao s nikakvim postotcima, niti je rekao da se radnike zajednice zove neradnicima, ona je to sama rekla da je čula da ih se naziva neradnicima. Nije rekao novinarki niti da se mobing vrši na njemu i na ostalim radnicima. Nije joj rekao niti da je psihički zlostavljan. Nije shvatio da su pritisci bili osobno protiv njega već da počne raditi po njihovim željama, a time je to indirektno išlo i na djelatnike. Glede navoda o pritiscima prema djelatnicima, iskazujem je da je jednom prilikom i to prilikom razgovora sa dogradonačelnicom stavio ju na spikerfon, te je u tom trenutku ušla jedna od djelatnica, M i čula je kako dogradonačelnica govori: "Daj taj posao Đ, valjda je dovoljno sposobna da to napiše jer je završila fakultet", ali dogradonačelnica nije znala da je ta djelatnica ušla u tom trenutku u njegov ured. Međutim ta djelatnica se zbog toga osjećala povrijeđenom da ju se tako omalovažava. Djelatnici su čuli iz pričanja u općini o tim pritiscima. Sa LCĐ nije razgovarao o problematici u turističkoj zajednici. Djelatnik ŽC bio izričito iznerviran onime što je čuo u općini o tome što se zbiva u turističkoj zajednici, jednom prilikom mu se požalio da je čuo kako su gradonačelnik i dogradonačelnica kritizirali njegov rad, što je čuo iz kuloara. Novinarki nije spomenuo u razgovoru da je dogradonačelnica njemu rekla da bi djelatnicima dala otkaz. Gradonačelnik i dogradonačelnica nisu izravno davali upute djelatnicima što moraju raditi.
57. Svjedok ŽC iskazao je da je upoznat sa sadržajem članka koji je predmet ovog spora. Pročitao je članak. Što se tiče novinarke ĐC njih dvoje su razgovarali i ona ga je pitala da li zna o trzavicama, problemima u uredu između direktora i Grada Makarske, odnosno gradonačelnika. Znao je da je bilo nekih trzavica ali neposrednih saznanja ja nema. Po njegovom sjećanju rekao joj je da je bivši direktor Turističke zajednice bio nervozan, zbog nekih trzavica na poslu. Nije detaljno nikada govorio što se događalo između njega i gradonačelnika, ali općenito bio je nervozan radi situacije na poslu i osobno misli da on nije bio za taj posao koji je izložen mnogim pritiscima. Ne sjeća se da bi spominjao baš riječ "mobing" u razgovoru, više bi rekao da je govorio o trzavicama između Turističke zajednice i gradonačelnika. Direktor Turističke zajednice i Turističko vijeće odgovaraju gradonačelniku, a gradonačelnik je predsjednik Turističkog vijeća. O toj situaciji je pričao sa LCĐ. Rekao je uglavnom što je i sada iskazao, ona je bila direktorica prije LC, a ja on je bio direktor prije nje. Tada joj je iskazivao da je nervozan zbog situacije na poslu. Inače je rad u Turističkoj zajednici vrlo zahtjevan i u tom poslu vrlo često bude mnogo poziva, zahtjeva.
58. Svjedok ĐCĐ iskazala je da je bila direktorica TZ četiri godine u mandatu gradonačelnika EC. Nakon izbora došao je na vlast SDP- ov gradonačelnik MC i s obzirom na hrvatski zakon postao je predsjedavajući Turističkog vijeća. MC je stupio na dužnost u svibnju nakon izbora u vrijeme dok je ona još bila direktorica TZ, do kolovoza mjeseca i ta dva mjeseca je vidjela sve zlostavljačke sposobnosti DC i dobro to osjetila i na vlastitoj koži. Dakle, 1. srpnja je njen rođendan kad je napunila 65 godina i otišla u mirovinu. Međutim, po zakonu je s posla otišla negdje pri kraju kolovoza mjeseca. Jedan dan je bila u Turističkom informativnom centru, tada još kao direktorica, kada je usput kao direktorica osobno i sagradila uz pomoć Ministarstva turizma i Grada Makarske. Tada su MC kao gradonačelnik i njegova zamjenica tražili pismeno očitovanje jedne mlade zaposlenice sezonske, što je tamo uopće radila, premda je bila službeno zakonski još uvijek legitimno direktor Turističke zajednice. Kako je bila užasnuta, a i ta mlada djevojka bila je u šoku jer se morala očitovati o nečemu što je potpuno bilo normalno, da je u tom centru. Dakle, i kad je otišla s tog mjesta bila je u izuzetno kvalitetnim odnosima sa svim zaposlenicima TZ. Nekoliko puta je novom mladom direktoru LC davala i neke savjete kada je stupio na dužnost. On je inače krhkog zdravlja, ima neku autoimunu bolest i teško se nosio s pritiskom gradonačelnika MC i njegove zamjenice. Preciznije, prema Zakonu Turistička zajednica je samostalna ustanova koja blisko surađuje sa Gradom, ali je samostalna. Međutim, gradonačelnik MC shvatio je TZ kao jedan od gradskih odjela i ponašao se kao da je on direktor Turističke zajednice, a ne predsjedavajući Turističkog vijeća. Tako da je on direktora LC prisiljavao da isporučuje neke račune koje je Grad dogovarao, a ne TZ. To je bio jedan od najvećih pritisaka gradonačelnika koje je vršio s pozicije moći. Istodobno su bila zastrašivanja i prijetnje dugogodišnjim zaposlenicima TZ, prijetilo im se odmazdama smanjenja plaće, izvanrednim otkazima, pozivao ih na informativne razgovore u Grad Makarsku u Općinu kada bi bilo koji članak izašao, a s kojim on nije bio zadovoljan. Kao bivša politička novinarska može izraziti zaprepaštenost ponašanjem javne političke osobe koja ne može podnijeti javnu kritiku, a to mu je sastavni dio posla i s tim se treba nositi, pa onda novinare tuži, ne daje im informacije, premda prema zakonu novinar mora imati pristup informacijama. Iz političke moći vrši stalne prijetnje prema novinarima, prema zaposlenicima TZ, a može reći kao bivša gradska vijećnica, prema zaposlenicima Općine. Usput joj je zanimljivo primijetiti kao bivšoj novinarki da gradonačelnik podnosi tužbe ne bi li zaštitio svoj lik i djelo novcima makarskih poreznih obveznika, a ne svojim privatnim novcem. Njoj su mnogi zaposlenici, gotovo svi, dnevno zvali na telefon žaleći se na taj mobing, na te prijetnje, pila je kavu s njima, bio je posebno nemilosrdan ne samo prema mladome LC kao direktoru, nego i bivšem direktoru koji je bio prije nje i dugogodišnjem djelatniku TZ KC. Ona nije direktor TZ Grada Makarske točno od kada je stupio na dužnost MC 1.7., a ona je tada napunila 65. g. Međutim, po Zakonu o radu ostala je negdje do kraja kolovoza mjeseca. Tko je nakon nje vršio dužnost direktora TZ Grada Makarske iskazala je da to ne bi trebala znati, to bi trebao znati gradonačelnik koji je postavljao vršitelja dužnosti direktora i imao problema cijelo vrijeme sa Ministarstvom turizma u svezi toga, a o čemu su mediji i javnost izvještavali. Nakon odlaska iz TZ Grada Makarske nije bila prisutna razgovoru bivšeg direktora LC, MC i ŽCĐ, premda je detalje saznala u razgovoru sa kolegama novog direktora LC, koji je bio u posebnom stresu i posebnom zdravstvenom stanju morao otići na bolovanje. Nakon odlaska iz TZ Grada Makarske nije bila prisutna razgovoru gradonačelnika i NC sa drugim radnicima TZ, ali zna detalje kako se s njim razgovaralo i kako im se prijetilo. Ostala je u izuzetno dobrim odnosima sa svima i dan-danas se druže. Sa novinarkom ĐC razgovarala je o nizu pitanja vezanih za TZ, a povodom ovog članka LC je rekao da mu je pritisak takav da jedva može izdržati. Više puta joj se požalio na mobing na poslu, sve do nedavno. Rekao je da je to teror i da je to neviđeno, a prošao je razna turistička vijeća i dugogodišnji je djelatnik.
59. Svjedok ĐC iskazala je kada se saznalo da je novi direktor TZ Grada Makarske LC na bolovanju, počele su kružiti neslužbene informacije da se na zaposlenike TZ vrši psihički mobing, da ih se tjera da rade nešto što ne bi trebali raditi i ona je to počela istraživati na način da je nazvala LC kojeg poznaje od ranije i zna da je dobar i da je radio u školi, a isto je kontaktirala dvoje drugih djelatnika TZ-a, čija imena ne želi iznositi jer ti ljudi još uvijek rade, da ne bi imali problema. Tada joj je LC rekao da je otvorio bolovanje, da mu je zbog psihičkog zlostavljanja proradila autoimuna bolest - kolitis, da mu se znoje ruke, da mu je loše i da je na bolovanju, te ne zna da li će se vratiti na posao. Na kraju je tako i završilo, nije se vratio na posao, nego je sporazumno raskinuo radni odnos, odnosno možda se nije vratio formalno mjesec do dva dok nije prošla ova procedura. Isto tako joj je jedan drugi djelatnik kojeg je kontaktirala, čovjek starosti 55-ak godina, dakle dugogodišnji djelatnik, plakao u telefonsku slušalicu zbog psihičkog stanja i uvjeta na poslu. U članku nije navela da ih maltretira, odnosno vrši pritisak MC gradonačelnik, već je navela Gradsku upravu, a zna se na što se misli. Isto tako navela je da je kontaktirala i bivšu direktoricu TZ ACĐ koja joj je rekla da djelatnici i nju zovu, da joj se žale i plaču i ona je rekla da također može to potvrditi. Kontaktirala je MC koji joj je odgovorio porukom, a zamjenica gradonačelnika nije joj se javila. MC je napisao u poruci da on prvi puta čuje za to, da će ispitati o čemu se radi, da on ne podržava nasilje. Cilj pitanja bio je da teror psihičkog zlostavljanja malog čovjeka ne ostane ispod tepiha i da se o tome ne šuti. Nije joj namjera bila povrijediti ugled tužitelja. Koliko joj je poznato, objavljen je demanti i na portalu i u tiskanom izdanju. Smatra da je od interesa javnosti da navedena tema izađe na vidjelo, jer interes javnosti je da vidi na koji način se radi. Kao pouzdane izvore navela je LC, ACĐ i MC, dok ostale djelatnike nije željela imenovati. Drugotužitelj joj se javio SMS-om, a vjerodostojnost izjave drugotužitelja jest da ju je ona "copy-paste". Glede službenog upita TZ-i navela je da kako će uputiti službeni upit direktoru koji je upravo bio na bolovanju zbog zlostavljanja. Zamjenica gradonačelnika nije se javljala na mailove, a upravo svi oni su govorili da ih ona zlostavlja, da im prijeti i sl. U članku je samo napisala "Gradska uprava", ali nije ju htjela imenovati.
60. Drugotužitelj je u svom iskazu naveo da su navodi izneseni u članku 15.11.2022. autorice ĐC neistiniti, posebice glede navoda koji spominje o vršenju mobinga jer je apsolutno osoba protiv bilo kakvog nasilja, a posebice mobinga. To nije jedini članak koji je u tom kontekstu izašao od iste autorice. Po njegovom mišljenju, sama autorica članka uzela ga je "na zub" kada je postao predsjednik lokalnog SDP-a, što joj očito nije odgovaralo, iako je članica iste stranke. A sama šteta koja je počinjena sastoji se, prije svega, činjenici da je to naškodilo njegovom ugledu, a pogotovo kao osobi koja se bavi politikom. On je gradonačelnik grada [adresa] i dalje se natječe za sljedeći mandat. Za članak je doznao kada ga je nazvao predsjednik SDP-a tada AC, a pozvao ga je i prijatelj sa HRT-a da ga obavijesti da je izašao članak u kojem ga se se optužuje za mobing nad djelatnicima Turističke zajednice, a prvenstveno direktora. Predsjednik SDP-a upozorio ga je da je to ozbiljna optužba jer je mobing kazneno djelo. U razgovoru sa predsjednikom stranke objasnio je da se radi o neistinitim navodima, osoba je izuzetno protiv bilo kakvog nasilja i mobinga, ali da se takvi tekstovi provlače kroz neko vrijeme iste autorice. ĐC ga je nazvala prije objave članka, međutim kako je bio spriječen javiti se na telefonski poziv, uzvratio joj je poruku, da bi mu poslala poruku s navodima koji se nalaze u članku zbog kojeg je podigao ovu tužbu, međutim uputio ju je ju da se direktno obrati na Turističku zajednicu i da od Turističke zajednice traži informacije. Uputio ju je da uputi službi upit na Turističku zajednicu te da će dobiti sve potrebne informacije i osobno je obećao informirati se, i misli da ukoliko se radi o istini, da bi to trebalo biti javno dostupno. Točno je da je ona objavila članak, ali informacije iz članka su neistinite. On osobno nazvao LC, direktora Turističke zajednice i prepričao mu razgovor sa ĐC i od njega je tražio informacije, nakon čega je dobio odgovor da ga je ona kontaktirala i da su razgovarali, ali da nitko nije nikada spominjao vršenje ikakvog mobinga. Točnije, rekao mu je da je u tom razgovoru ona njemu rekla kako je ona osobno bila mobingirana u bivšoj firmi gdje je radila i ispričala mu svoje iskustvo iz kojeg su proizašle zdravstvene posljedice. Međutim, direktor Zajednice je rekao da on njoj nije spominjao nikakav mobing u Turističkoj zajednici. Nakon objave toga članka, kao i drugih koje je spominjao, činjenica je da ga je okolina počela gledati drugim očima, i stvoreno je posve drugačije poimanje njega kao osobe, čak je i rodbina zvala njegovog oca da ga pitaju da li sam se doista toliko promijenio jer ga poznaju u drugačijem svjetlu i kao drugačiju osobu. Jednako tako i njegova supruga ga je pitala o čemu se radi, ne može točno iskazati da li djeca u školi imala problema, ali činjenica je da je mama s njima razgovarala. Svjestan je činjenice da je kao gradonačelnik javna osoba, ali ĐC je napisala i druge članke u kojima je objavila čitav niz neistina, međutim ovaj članak o mobingu bila je kap koja je prelila čašu i to je bio razlog zbog kojeg sam podnio tužbu jer se radi o ozbiljnoj optužbi. Njegov osobni odnos sa LC je bio korektan. Međutim nakon svega što se izdogađalo, rekao je da se on s tim ritmom ne može više nositi i tada je došlo do sporazumnog raskida. Jednako tako, njegovi odnosi sa svim ostalim djelatnicima Turističke zajednice su korektni, primjerice plaća je nedavno povišena, što je suprotno navodima koji se iznose u članku, jer članak čitav niz neistina.
Što se tiče same Turističke zajednice, nakon objave članka počela se ponovno povlačiti u negativnom kontekstu. Naime za vrijeme dok je na čelu bila ĐCĐ, Turistička zajednica je dospjela u dugove, a faktično ja on uspio konsolidirati Turističku zajednicu da se izvuče iz dugova i počne pozitivno djelovati. Taj članak je svakako utjecao na njegovu gradonačelničku funkciju. Morao se posvetiti u tom periodu prvenstveno demantiju navoda iz članka, i morali su podnijeti prijavu Hrvatskom novinarskom društvu. Postojali su pritisci na njegovu funkciju gradonačelnika ali postoje uvijek, tada konkretno postojali su iz oporbene stranke, HDZ-a. Činjenica da je mobing kazneno djelo i da je to doista istina što je napisano u članku, značilo bi da on kao osoba koja vrši javnu dužnost, kršim zakon. Svjestan je činjenice da obnaša javnu dužnost i da je javna osoba, svjestan je i toga da se može pisati i u negativnom kontekstu o njemu, ali samo ako se radi o istinitim činjenicama, a ne o neistinitim. U slučaju da se doista radi o istinitim činjenicama, naravno učinili bi sve da ispravi što je učinio pogrešno ili što je u funkcioniranju grada i gradonačelnika učinjeno pogrešno.
Nadalje je iskazao da vlast grada [adresa] nije ikada vršila mobing nad direktorom LC i djelatnicima TZ .Nikada direktor LC ili bilo tko od djelatnika nije tužio Grad niti njega niti TZ zbog vršenja mobinga. Poznato mu je da je LC bio jedno vrijeme na bolovanju, ali on boluje od jedne vrste autoimune bolesti, koja mu povremeno radi probleme, primjerice po njegovim saznanjima imao je ukočen vrat, ali postoje i drugi problemi koji proizlaze iz te bolesti, misli da je riječ o kolitisu. Niti je on i nitko iz Grada nije psihički zlostavljao direktora LC, niti bilo kojeg djelatnika TZ. Niti je za njega prihvatljivo psihičko zlostavljanje. Nikada nitko iz Grada, niti on osobno nije prijetio radnicima i gosp. LC smanjenjem plaća od 50 %, niti im govorio da su neradnici. Niti je dogradonačelnica Grada Makarske ikada prijetila LC niti djelatnicima TZ. Hijerarhijski ja kao predsjednik Vijeća TZ nadređen je direktoru TZ. LC nikada nije bio tjeran na otkaz u TZ. Po njegovim saznanjima, ĐC nije uputila službeni upit TZ prije objave članaka. Njegov odnos sa LCĐ je korektan i u dobrim su odnosima, ali vrlo često ona u svojim napisima na FB piše protiv njih i protiv njega osobno, misli da je to politički motivirano. On je naslijedio ACĐ na mjestu direktora TZ, a nakon što je preuzeo funkciju zatekao sam loše stanje u TZ. Zatečeni su ogromni dugovi. Nikada nije zlostavljao ACĐ kao direktoricu TZ. Točno je da je bio obaviješten da je ĐCĐ došla u TZ i o tome je tražio izviješće što se dogodilo i da li je to istina. Misli da je tada otišla u mirovinu. Ovo je jedina parnica koju sam ja pokrenuo protiv nakladnika. Nikada nije LC prisiljavao da isplaćuje račune za koje bi odgovarao Grad Makarska, a ne TZ. Nakon objave članka osjećao se loše i morao se posvetiti vrijeme i staviti sve sa strane kako bi riješio problem koji je proizašao iz takvog članka. Iskazao je da mu nije poznato što je uzrokovalo pogoršanje zdravstvenog stanja LC.
61. Nakon uvida u sporni članak kao i iskaze saslušanih svjedoka i tužitelja sud je cijenio sve dokaze provedene u ovom postupku, svakoga pojedinačno i sve u njihovoj ukupnosti.
62. Nije sporno da je tužitelj zatražio objavu ispravka objavljene informacije od 21.11.2022.g., međutim prema navodima tužbe na isti zahtjev nije dobio odgovor.
63. Čl. 22. Zakona o medijima propisuje u st. 1. da se šteta tužitelju naknađuje ispravom objavljene informacije, i u st. 2. naknadom neimovinske štete.
64. Prije analize sadržaja članaka i iskaza saslušanih svjedoka i tužitelja valja istaknuti da su pretpostavke za naknadu neimovinske štete:
-
štetna radnja
-
šteta
-
uzročno-posljedična veza između štete i štetne radnje
-
protupravnost.
65. Ove pretpostavke moraju biti kumulativno ispunjene.
66. Sud je prvenstveno analizirao iskaze saslušanih svjedoka.
67. Iz iskaza saslušanog svjedoka LC, bivšeg direktora Turističke zajednice Makarska (u daljnjem tekstu: TZ) proizlazi u suštini da smatra da se ova tužba isključivo vrti oko naziva "mobbing", kojeg autorica članaka ĐC navodi u članku. Iz njegovog iskaza proizlazi da nije sporno da je on razgovarao sa autoricom članka, da nije spominjao naziv "mobbing", ali da je spomenuo da je uslijed stresa na poslu i pritisaka završio na bolovanju od kronične crijevne bolesti koja se uslijed stresa pogoršava. Dodao je i da nije u najboljim odnosima niti sa gradonačelnikom niti sa dogradonačelnicom jer se na njega vršio pritisak da postupa po njegovim nalozima. Istaknuo je da se uvijek pojavljivao isti obrazac, da bi gradonačelnica njemu predlagala neke svoje projekte, odbio je, da bi ga potom nazvao gradonačelnik i od njega su tada počeli pritisci i vrijeđanja. Dodao je da on osobno nije bio protiv suradnje, ali je smatrao da većina prijedloga o projektima gradonačelnice nisu bila prihvatljiva, a to je bio razlog odbijanja. Smatra da su i gradonačelnik i gradonačelnica željeli da ostane na tom poslu, a to se događalo nakon izlaska članaka, ali mu je dan rok od 7 dana da razmisli da li je spreman prihvatiti gradonačelnika i gradonačelnicu. Međutim, uslijed takvih pritisaka, stresa i bolesti koja se posljedično pogoršala, odlučio je sporazumno raskinuti radni odnos.
68. Iskaz ovog svjedoka u svojem iskazu potvrdila je ĐCĐ, koja je bila direktorica TZ Makarska prije njega i koja je navela da je u dva mjeseca koliko je bila u TZ sa drugotužiteljem vidjela sve zlostavljačke sposobnosti drugotužitelja MC. Nakon toga ona je sa navršenih 65 godina života otišla u mirovinu. Navela je da je TZ Makarska samostalna ustanova koja blisko surađuje s Gradom, ali je u suštini samostalna. U svom iskazu navela je da smatra da bi gradonačelnik MC shvatio kao da je on direktor TZ, a ne predsjedavajući Turističkog vijeća i prisiljavao direktora LC da isporučuje neke račune za koje je Grad odgovarao, a ne TZ Makarska. Ona je u svom iskazu navela da je bilo pritisaka, zastrašivanja i prijetnji i drugim zaposlenicima, nekim dugogodišnjima kojima se prijetilo odmazdama, smanjenjima plaće, izvanrednim otkazima i pozivalo ih se na informativne razgovore u Grad Makarsku, u Općinu. Istakla je da je kao iskusna dugogodišnja politička novinarka bila zaprepaštena ponašanjem javne političke osobe koja ne može podnijeti kritiku, a to mu je sastavni dio posla i s time se morao znati nositi. U obrazloženju o saznanjima o postupanju prema ostalim djelatnicima istakla je da su je mnogi zaposlenici dnevno zvali na telefon, žaleći se na taj mobbing. U svom iskazu potvrdila je i da je u razgovoru s kolegama iz TZ doznala da je novi direktor LC u posebnom stresu i zdravstvenom stanju morao otići na bolovanje, a kasnije i iz TZ grada [adresa]. Razgovarala je i s novinarkom autoricom članka ĐC te je na kraju potvrdila i da joj je sam LC rekao da mu je pritisak na poslu, da jedva može izdržati, te joj je napomenuo da je to neviđeni teret, a prošao je razne turistička vijeća i bio dugogodišnji djelatnik.
72. Svjedok ŽC bio je direktor TZ Makarska prije ECĐ, a u svom iskazu naveo je da nema neposrednih saznanja, ali zna da je bilo trzavica između direktora TZ i Grada Makarske, zbog čega je direktor TZ tada LC bio nervozan zbog situacije na poslu, ali nije upotrijebio riječ "mobbing". O situaciji u TZ uglavnom je razgovarao sa LCĐ, ali i s novinarkom ĐC. Uglavnom ponovio je da neposrednih saznanja nema, ali o postojanju trzavica između gradonačelnika i direktora TZ imao je posrednih saznanja iz razgovora s bivšom direktoricom.
73. Autorica članka ĐC, svjedok, u svom iskazu navela je da je istraživanje u TZ grada Makarske započela kad se saznalo da je novi direktor LC na bolovanju i kada su počele kružiti neslužbene informacije da se na zaposlenike TZ vrši psihički mobing te da ih se tjera da rade nešto što ne bi trebali raditi. To je bio povod njezinom razgovoru s LC koji joj je rekao da je otvorio bolovanje jer mu je zbog psihičkog zlostavljanja proradila autoimuna bolest - kolitis te da ne zna da li će se vratiti na posao, što je tako i završilo, sporazumno je raskinuo radni odnos. U svom iskazu navela je da je u kontaktima sa djelatnicima TZ-a jedan dugogodišnji djelatnik 55-ak godina, doslovno plakao u slušalicu zbog psihičkog stanja i uvjeta na poslu, međutim iskazala je da u članku nije navela da djelatnike maltretira ili vrši pritisak MC, gradonačelnik, već je navela Gradsku upravu. Kontaktirala je MC radi utvrđenja istinitosti činjenica, međutim on joj je uzvratio samo porukom te naveo da ne podržava nasilje. Posebno je navela da joj nije bila namjera povrijediti ugled tužitelja i koliko je njoj poznato objavljen je demanti u tiskanom izdanju, ali da smatra da je od interesa javnosti da navedena tema izađe na vidjelo jer je interes javnosti da se vidi na koji način se radi. Prema njezinom iskazivanju pouzdani izvori su joj bili LC, ĐCĐ i MC, dok ostale djelatnike nije željela imenovati. Navela je i da joj se zamjenica gradonačelnika nije javljala na mailove, a upravo se iz mailova doznalo da ona zlostavlja djelatnice, odnosno da im prijeti, međutim navela je samo Gradsku upravu, nije htjela nikoga navesti imenom i prezimenom.
74. Sud je sažeo iskaze svjedoka koji su u cijelosti preneseni u presudi, samo u najbitnijim dijelovima, a to su dijelovi koji se odnose na navode iz objavljenih članaka.
75. Iz tih sažetih iskaza proizlazi da su saslušani svjedoci iskazivali suglasno, posebice svjedok LC i ĐCĐ, a njihovi iskazi suglasni su i navodim autorice članka, stoga pogotovo obzirom na činjenicu da je vrlo vjerno, životno i detaljno iskazivao svjedok LC, čije je navode potvrdila ĐCĐ, s kojim je razgovarala i autorica članka, ali i svjedok ŽC, koji svoja saznanja crpi posredno, stoga sud nije imao razloga povjerovati u istinitost tih iskaza.
76. Suprotno iskazima saslušanih svjedoka, iskazivao je drugotužitelj koji faktično nije osobno imenovan niti u elektroničkom niti u tiskanom izdanju članka. Također je u svom iskazu naveo da je apsolutno protiv bilo kakvog nasilja te da smatra da ga je autorica članka "uzela na zub" kada je postao predsjednik lokalnog SDP-a, ali nije obrazložio zbog čega bi ona to učinila. Istakao je da je to naškodilo njegovom ugledu kao osobe koja se bavi politikom, a i natječe se za sljedeći mandat te je pozvan od tadašnjeg predsjednika SDP-a SC, obzirom je optužba za mobbing kaznenog djelo. Iskazao je da je svjestan činjenica da je kao javna osoba na istaknutoj političkoj funkciji i podložna javnoj kritici samo onda ako su informacije koje se iznose istinite, dok su objavljene informacije neistinite. To je bio razlog zbog kojeg ga je sredina počela gledati drugim očima, a ĐC je pisala i druge članke u kojima je objavila niz neistina. Prema njegovom iskazu odnos sa LC je bio korektan, međutim nakon svega što se izdogađalo, LC se sa tim ritmom više nije mogao nositi i došlo je do sporazumnog raskida. Nakon tog članka TZ Makarske počela se povlačiti u negativnom kontekstu, a postojali su i pritisci na njegovu funkciju koji i danas postoje. Naveo je da nikada nitko nije protiv njega podnio prijavu ili bilo koji drugi djelatnik zbog vršenja mobbinga, niti je ikada itko iz Grada psihički zlostavljao direktora, niti osobno prijetio radnicima smanjenjem plaće od 50 %, niti govorio da su neradnici. Također, nikada nitko nije LC prisiljavao da isplaćuje račune za koje bi odgovarao Grad Makarska, a ne TZ. Nakon objave članka osjećao se loše i morao je svoje vrijeme posvetiti kako bi riješio probleme uzrokovane objavom članka.
77. Analizirajući iskaz drugotužitelja proizlazi da je negirao istinitost svih navoda u članku. Posebno je pogođen činjenicom da se spominje u članku mobbing koji predstavlja optužbu za kazneno djelo, da ne prihvaća nikakav oblik psihološkog nasilja, niti o djelatnicima govori da su neradnici, niti im se prijeti smanjenjem plaće, a posebno da se LC tjera da sam da otkaz. Dakle, prema iskazima drugotužitelja, svi navodi iz članka su neistiniti, stoga ne postoje pretpostavke za isključenje odgovornosti tuženika zbog objave članaka u elektroničkom i tiskanom izdanju.
78. Međutim, istinitost navoda samog gradonačelnika nije potvrdio nitko u postupku, a niti su predloženi od strane tužitelja svjedoci koji bi mogli svjedočiti o činjenicama koje je iskazao i istinitost istih, glede povrede ugleda i časti I i II tužitelja.
79. Iz iskaza saslušanih svjedoka glede istinitosti navoda, a posebice to se odnosi na svjedoka LC, nedvojbeno proizlazi činjenica da je na njega vršen pritisak od gradske vlasti, jer je on to tako i iskazao, a to je potvrdila i ĐCĐ, o tome imao je saznanja i svjedok ŽC, a upravo temeljem njihovih navoda članak je objavila autorica ĐC. Naime, činjenica jest da je navedeni svjedok zbog pritisaka, prema vlastitom iskazu, bio izložen stresu koji je posljedično izazvao pogoršanje njegove autoimune bolesti, te je zbog tog stresa završio na bolovanju, nakon kojeg se više nije vratio na radno mjesto, već je sporazumno raskinuo radni odnos. Potvrdio je u svom iskazu da nikada nije upotrijebio riječ "mobbing", ali je upotrijebio riječi "da se na njega vrši pritisak na poslu od strane dogradonačelnice, a potom gradonačelnika, uz pritiske i vrijeđanja i upotrebu vulgarnog rječnika od strane gradonačelnika kada nije prihvaćao projekte koje su oni predlagali". To ne znači direktno naziv "psihičko zlostavljanje", al svakako znači da se na njega vršio pritisak, radi čega je sporazumno napustio posao.
80. Glede navoda o smanjenju plaće djelatnicima od 50 %, istaknuo je da nije govorio o nikakvom smanjenju od 50 %, ali da se govorilo o novoj sistematizaciji koja bi mogla rezultirati smanjenjem plaće, te je naveo da se dogradonačelnica i gradonačelnik nisu direktno obraćali ostalim djelatnicima TZ-a, ali kao što je većinom suglasan iskaz ECĐ iskazu ovog svjedoka, tako je ona potvrdila da su joj se djelatnici TZ-a s kojima je radila 4 godine žalili i svakodnevno je zvali na telefon žaleći se na pritisak i prijetnje.
81. Iako je svjedok LC iskazao da ga se ne tjera da dadne otkaz, ali na posredan način, pritiscima na ovog svjedoka u njegovom radu dovelo ga se u situaciju da mu se pogoršalo zdravstveno stanje, da je završio na bolovanju i da je potom podnio zahtjev za sporazumni raskid radnog odnosa.
82. Sve navedeno je izneseno u oba članka koja su predmet ove tužbe, osim što se je autorica članka u svjim člancima pozvala na mobbing, koji joj faktično nikada nije spomenut niti od djelatnika TZ-a, niti od bivšeg direktora, već je ona upotrijebila taj izraz kao i izraz "psihičko zlostavljanje" navela je postotak od 50 % smanjenja plaće djelatnicima i da se o njima govori kao o neradnicima, poslužila se slobodnijom terminologijom i svojom interpretacijom situacije u TZ Makarska, i pri tome ona spominje Gradskoj upravu ali poimence nikoga nije imenovala.
83. Autorica članka kontaktirala je i gradonačelnika i dogradonačelnicu da provjeri istinitost navoda, ali bezuspješno. Dakle, postupala je u skladu s pravilima struke, a u člancima se bavi temom od javnog značaja i sama je navela da nikoga nije imala namjeru vrijeđati , a utužene informacije i ne odnose se direktno na tužitelje, kako to se u tužbi navodi.
84. U postupku nije predložen niti jedan svjedok koji bi potvrdio iskaz drugotužitelja. Iz iz njegovog iskaza proizlazi da je najviše pogođen činjenicom da je Gradska uprava prozvana za mobbing u TZ Makarska. Pri tome valja napomenuti da je saslušavajući drugotužitelja na okolnost povrede ugleda i časti, sud nije uspio utvrditi iz čega proizlazi povreda ugleda i časti kako grada [adresa], tako i njega osobno.
85. Prvenstveno on se nigdje ne spominje u članku imenom i prezimenom, on je i dalje gradonačelnik grada [adresa] Osim toga sam je iskazao da de facto da protiv njega nije podnesena nikakva prijava, a kamoli prijava zbog mobbinga. Nije razvidno, da je narušen ugled TZ, činjenica je da je grad [adresa] i dalje veliki turistički centar, u kojem svake godine boravi veliki broj turista i konstantno se povećava, dakle nije povrijeđen ni poslovni ugled, ni dobar glas, niti grada [adresa], niti drugotužitelja. Iz njegovog iskaza faktično ne proizlaze negativne reakcije koje je članak izazvao, odnosno drugotužitelj u svom iskazu nije iznio detalje u čemu se odnose te negativne reakcije i u čemu je stvorena negativna slika o tužiteljima. Ovaj članak dakle, nije proizveo nikakve negativne posljedice niti za grad [adresa] niti za II tužitelja.
86. Grad Makarska i dalje je izuzetno uspješan i posječen turistički grad ,a a II tužitelj i dalje je ugledni gradonačelnik grada [adresa].
87. U ovom postupku vrlo je očito da je jedina osoba kojoj je faktično nanesena šteta LC, bivši djelatnik TZ Makarska, kojem se uslijed pritisaka pogoršalo zdravstveno stanje, završio je na bolovanju i napustio posao. Faktično on je jedina osoba koja je pretrpjela štetu na fizičkom, zdravstvenom stanju, a potom i psihičkom, koji je rezultirao raskidom radnog odnosa.
88. Imajući u vidu o iznesene informacije u jednom članku u kojem se upotrebljava riječ "mobbing", u kojima se o djelatnicima TZ-a govori kao o neradnicima, u kojima se govori o psihičkom zlostavljanju djelatnika i u kojem se govori detaljno o smanjenju plaće djelatnicima kao neradnicima od 50 %, te da se LC tjera na otkaz, sud smatra da su olako, strukturalno iznesene u interpretaciji autorice članka.
89. Međutim da je bilo pritisaka na direktora TZ Makarske, bilo je prema njegovom iskazu, da se planirala se nova sistematizacija plača i da su se radnici žalili na pritiske na poslu o čemu je iskazivala ĐCĐ, dakle bilo je.
90. Kao što je sud u dijelu svog obrazloženja naveo kao pretpostavke za nematerijalnu štetu u skladu s odredbom čl. 19. i 1100. ZOO-a zbog povrede prava osobnosti, povredom ugleda i časti, sud:
- štetna radnja,
-
šteta,
- uzročno-posljedična veza između štetne radnje i štete,
-
protupravnost, sve pretpostavke moraju biti kumulativno
ispunjene.
91. Nedvojbeno je da su sporni članci objavljeni.
92. Iz navoda drugotužitelja nije jasno utvrđeno u čemu je šteta nastala gradu [adresa], bilo u financijskom ili bilo kojem drugom smislu, u čemu je faktično šteta nastala gradonačelniku koji i dalje obnaša dužnost gradonačelnika, a kao javna osoba podložna je kritici javnosti u svom djelovanju i kao što to i propisuje članak 7. st. 2 Zakona o medijima, da osoba koja obavlja javnu službu ili dužnost u slučajevima koji su u vezi s javnom službom ili dužnosti nema pravo na zaštitu privatnosti.
93. Slijedom iznesenog, sporna je uzročno-posljedična veza između objavljene informacije i nastale štete.
94. Glede protupravnosti sud je u ovom postupku utvrdio da su u članku izneseni neki navodi koji po svom sadržaju nisu po iskazima svjedoka izneseni upravo na način na koji je autorica navela, a to je upotreba riječi "mobbing", "psihičko zlostavljanje", navodi da su djelatnici neradnici i da im kao takvima treba smanjiti plaću 50 %, te da se LC tjera da sam da otkaz.
95. Takvim navodima autorica preslobodno je u svojem članku interpretirala informacije koje je dobila od svojih sugovornika.
96. Međutim kao pretpostavka za nematerijalnu štetu u skladu s odredbom čl. 19. i 1100. ZOO-a zbog povrede prava osobnosti, povredom ugleda i časti, sud:
-
štetna radnja,
-
šteta,
-
uzročno-posljedična veza između štetne radnje i štete,
-
protupravnost koje moraju biti kumulativno ispunjene.
97. U ovom postupku je nesporno da je su članci objavljeni, nije razvidno u čemu je šteta koja se u tužbi navodi kao povreda ugleda i časti I i II tužitelja, stoga nema ni uzročno posljedične veze između objavljenih članaka ,jer nije utvrđena šteta.
98. Iz predloženih i privedenih dokaza, tužitelji nisu dokazali štetu koja im je nastala objavom spornih članaka. Grad Makarska i dalje je visoko rangirani turistički centar u Republici Hrvatskoj, II tužitelj i dalje cijenjen i ugledan gradonačelnik grada [adresa] i nisu dokazane sve pretpostavke koje propisuje čl 19. i 1100 ZOO-a.
99. Slijedom svega navedenog sud u ovom postupku primjenjuje pravilo o teretu dokazivanja, koje je na tužitelju (čl.8 ZPP-a), odnosno nije dokazano da su objavljeni članci uzrokovali štetu tužiteljima, jer ista nije dokazana. Slijedom navedenog ne postoji uzročno posljedična veza između objavljenih članaka i šteta koja nije dokazana predloženim dokazima.
100. Stoga je uz primjenu članka 221 a. ZPP-a sud odbio I i II tužitelje s tužbom i tužbenim zahtjevom u cijelosti i odlučio kao u toč. 1 izreke ove presude.
101. Odluka o trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. ZPP-a, i trošak se sastoji od troška zastupanja tuženika po odvjetniku prema važećoj Odvjetničkoj tarifi i vrijednosti predmeta spora od 3.318,08 €, i u trošak ulazi: trošak sastava odgovora na tužbu /Tbr. 8. toč. l. O.T - RH/, u iznosu 200,00 €, trošak pristupa na ročišta 17.4.2023., 14.9.2023., 25.10.2023., 5.2.2024., 5.6.2024., 4.7.2024., 15.10.2024., 3.4.2025. /Tbr. 9. toč. l. O.T. - RH/ u iznosu od 1.600,00 €, trošak podneska od 16.2.2024. /Tbr. 8. toč. l. O.T - RH/ u iznosu od 200,00 €, što sveukupno iznosi 2.000,00 €, čemu treba dodati 25% PDV-a u iznosu od 500,00 €, a što sveukupno iznosi 2.500,00 €, sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od presuđenja pa do isplate, po čl. 27. st. 3. Ovršnog Zakona.
U Zagrebu 26. svibnja 2025.
S u d a c
Sanja Krovinović
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana računajući od dana dostave presude. Žalba se predaje putem ovog suda na Županijski sud, pisano u pet istovjetnih primjeraka.
DNA:
1. punomoćniku I-II-tužitelja uz rješenje o pristojbi na presudu 79,63 €
2. punomoćniku tuženika
