REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U ZLATARU
Zlatar, Trg slobode 14A
Poslovni broj: K-221/2023-14
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Zlataru po Mladenu Profeta kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje Ksenije Vidak kao zapisničarke, u kaznenom postupku protiv okrivljenika Kristijana Lonjaka, zbog kaznenog djela iz članka 265. stavak 1. i 5. Kaznenog zakona ("Narodne novine", broj: 125/11; 144/12; 56/15; 61/15; 101/17; 118/18; 126/19; 84/21., 114/22; 114/23. i 36/24. - dalje u tekstu: KZ/11.), u povodu optužnice Općinskog državnog odvjetništva u Zlataru broj: KO-DO-112/2023 od 19. travnja 2023. izmijenjene podneskom 09. svibnja 2025., nakon održane i zaključene javne rasprave od 15. svibnja 2025. u prisutnosti okrivljenika Kristijana Lonjaka i zamjenice općinske državne odvjetnice u Zlataru AŽ, a dana 19. svibnja 2025., u odsutnosti stranaka objavio je i
p r e s u d i o j e
Okrivljenik BŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin A i B, rođen **.**.1989. u [adresa], sa prebivalištem u [adresa], pismen, sa završenom srednjom školom, tehničar za elektroniku, nezaposlen, državljanin Republike Hrvatske, neoženjen, vlasnik osobnog automobila marke BMW god. proiz. 2009., neosuđivan, nalazi se na slobodi
k r i v j e
što je
u mjesecu travnju 2018. u Lužanima Zagorskim 28 u nakani da se znatno nepripadno novčano okoristi u dogovoru s nepoznatim počiniteljem, kojem je dao podatke o svojem deviznom računu broj: [broj bankovnog računa] otvorenom 13. veljače 2015. u Zagrebačkoj banci d.d. Zagreb, Poslovnica 015804 Varaždin, Kapucinski trg 5, novac primljen putem SEPA naloga za kreditni transfer na njegov devizni račun temeljem 72 nevjerodostojna naloga za plaćanje, načinjenih od strane nepoznatog počinitelja bez znanja i odobrenja klijenata više njemačkih banaka i to: VR - Bank NordRhon eG Hunfeld, Commerzbank Ag Frankfurt am Main, Berliner Volksbank EG Berlin, Norddeutsche Landesbank Girozentrale Hannover, Unicredit Bank Ag (Hypovereinsbank) Munchen, Bankhaus Max Fless KG Scheeinfurt, Deutsche Bundesbank Zentrale Frankfurt am Main, Deutsche Postbank Ag Saarbruecken Podružnica Saarbruecken, Landesbank Hessen - Thueringen Girozentrale Frankfurt am Main, DZ Bank Ag Deutsche Zentral - Genossenschaftsbank Frankfurt am Main, Landesbank Baden-Wuerttemberg Stuttgart, Santander Consumer Bank Ag Moenchengladbach i Deutsche Bank Ag Frankfurt am Main, u pojedinačnim iznosima od 240,01 eura do 251,71 eura, a nakon što je nepoznati počinitelj u razdoblju od 04. do 12. travnja 2018. neovlašteno dao naloge za kreditne transfere s poslovnih računa klijenata inozemnih (njemačkih) banaka u korist njegovog deviznog računa u ukupnom iznosu od 17.192,36 eura i to: 04. 04.2018. N020180960028013 - 240,01 EUR, 04.04.2018. N020180950000157 - 240,02 EUR, 05.04.2018. N020180940071002 - 240,03 EUR, 05.04.2018. N020180960028051 - 240,63 EUR, 05.04.2018. N020180940039609 - 241,03 EUR, 05.04.2018. N020180950100772 - 241,08 EUR, 05.04.2018. N020180950001263 - 241,23 EUR, 05.04.2018. N020180960027149 - 241,26 EUR, 05.04.2018. N020180940070941 - 241,54 EUR, 05.04.2018. N021080940025860 - 241,63 EUR, 05.04.2018. N021080940071086 - 241,65 EUR, 05.04.2018. N021080950001285 - 241,65 EUR, 05.04.2018. N021080950077760 - 241,69 EUR, 05.04.2018. N020180940092630 - 241,74 EUR, 05.04.2018. N020180940025148 - 242,29 EUR, 06.04.2018. N020180940071105 - 242,32 EUR, 06.04.2018. N020180960028046 - 242,46 EUR, 06.04.2018. N020180960028032 - 242,53 EUR, 06.04.2018. N020180960026842 - 242,59 EUR, 06.04.2018. N020180840025857 - 242,71 EUR, 06.04.2018. N020180940040732 - 243,02 EUR, 06.04.2018. N020180940039480 - 243,12 EUR, 06.04.2018. N020180960028047 - 243,20 EUR, 06.04.2018. N020180930149986 - 243,49 EUR, 06.04.2018. N020180950100752 - 243,58 EUR, 06.04.2018. N020180940025392 - 243,78 EUR, 06.04.2018. N020180940092697 - 243,94 EUR, 06.04.2018. N020180960027101 - 244,11 EUR, 09.04.2018. N020180950001276 - 244,31 EUR, 09.04.2018. N02018094002588 - 244,45 EUR, 09.04.2018. N020180960028056 - 244,58 EUR, 09.04.2018. N020180950077799 - 244,73 EUR, 06.04.2018. N020180950077779 - 245,24 EUR, 06.04.2018. N020180940071013 - 245,37 EUR, 06.04.2018. N020180950001698 - 245,64 EUR, 06.04.2018. N020180950001234 - 245,74 EUR, 06.04.2018. N020180960028031 - 245,88 EUR, 06.04.2018. N020180950001702 - 246,03 EUR, 06.04.2018. N020180940092373 - 246,08 EUR, 06.04.2018. N020180960026748 - 246,29 EUR, 06.04.2018. N020180960027091 - 246,29 EUR, 06.04.2018. N020180950001365 - 247,01 EUR, 06.04.2018. N020180950001238 - 247,12 EUR, 06.04.2018. N020180950001022 - 247,37 EUR, 06.04.2018. N020180960026745 - 247,70 EUR, 06.04.2018. N020180950001696 - 247,72 EUR, 06.04.2018. N020180940025163 - 247,86 EUR, 06.04.2018 N020180960028052 - 248,03 EUR, 06.04.2018 N020180950001697 - 248,14 EUR, 06.04.2018. N020180950000163 - 248,29 EUR, 06.04.2018. N020180950000176
- 248,74 EUR, 09.04.2018 N020180960028040 - 248,84 EUR, 09.04.2018. N020180950000465 - 248,93 EUR, 09.04.2018. N020180960028042 - 248,93 EUR, 10.04.2018. N020180940025899 - 249,12 EUR, 10.04.2018. N020180950000148 - 249,35 EUR, 11.04.2018. N020180940025176 - 249,46 EUR, 11.04.2018. N020180950001229 - 249,53 EUR, 11.04.2018. N020180960027092 - 249,60 EUR, 11.04.2018. N020180940092393 - 249,81 EUR, 11.04.2018. N020180940025892 - 249,92 EUR, 11.04.2018. N020180960045671 - 249,99 EUR, 12.4.2018. N020180940025861 - 250,15 EUR, 12.4.2018. N020180960028055 - 250,32 EUR, 12.4.2018. N020180940092368 - 250,56 EUR, 12.4.2018. N020180950000164 - 250,64 EUR, 13.04.2018. N020180950000189 - 250,74 EUR, 13.04.2018. N020180960028054
- 250,86 EUR, 13.4.2018. N020180950077694 - 251,71 EUR, 16.4.2018. N020180960027093 - 240.70 EUR, 12.04 2018. N020180960028005 - 246,96 EUR, svjestan da se radi o novčanim sredstvima pribavljenima kaznenim djelom u cilju da prikrije stvarno podrijetlo novca, dovodeći u zabludu bankovne službenike navedenih njemačkih banaka, dana 05. travnja 2018. dvjema transakcijama u iznosima od 6.967,00 eura i 3.194,00 eura proslijedio u svoju korist dio tako zaprimljenih financijskih sredstava u ukupnom iznosu od 10.161,00 eura u inozemstvo, u korist računa poslovnog subjekta BITSTAMP LIMITED London EC4A 3 TW 5 New Street Square UK (bitcoin razmjena) otvorenog u "Gorenjskoj banci" d.d. iz Kranja, Republika Slovenija broj:
[broj bankovnog računa], dok doznaka dijela sredstava temeljem krivotvorenih naloga na njegov račun u Zagrebačkoj banci d.d. od strane nepoznatog počinitelja nije izvršena budući je u navedenim njemačkim bankama otkriveno krivotvorenje naloga, odnosno da isti ne potječu od njihovih izdavatelja, a čime se prema unaprijed postignutom dogovoru s nepoznatim počiniteljem nepripadno materijalno okoristio na štetu klijenata njemačkih banaka u ukupnom iznosu od 17.192,36 eura / 129.535,84 kune,
d a k l e , imovinsku korist ostvarenu kaznenim djelom preuzeo i prenio u cilju prikrivanja i lažnog prikazivanja njezina nezakonitog podrijetla, a kaznenim djelom je pribavljena imovinska korist velike vrijednosti,
čime je počinio kazneno djelo protiv gospodarstva - pranjem novca - opisano u članku 265. stavak 1. i 5. Kaznenog zakona, a kažnjivo po članku 265. stavak 5. Kaznenog zakona ("Narodne novine", broj: 125/11; 144/12; 56/15; 61/15; 101/17; 118/18; i 126/19.- dalje u tekstu: KZ/11.)
te se temeljem istog članka okrivljenik
o s u đ u j e
NA KAZNA ZATVORA U TRAJANJU OD 1 (JEDNE) GODINE
Temeljem članka 56. KZ/11. okrivljeniku se
i z r i č e
UVJETNA OSUDA
na način da se izrečena kazna zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine neće izvršiti ukoliko okrivljenik u roku od 4 (četiri) godine od pravomoćnosti presude ne počini novo kazneno djelo.
Na temelju članka 560. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“, broj:
152/08; 76/09; 80/11; 121/11; 91/12; 143/12; 56/13; 145/13; 152/14; 70/17., 126/19; 130/20; 80/22; 36/24. i 72/25. - dalje: ZKP/08.) utvrđuje se da je okrivljeni iznos od 17.192,36 eur stekao počinjenjem ovog kaznenog djela. Na temelju članka 265. stavak 9. KZ/11. od okrivljenika oduzima se iznos od 17.192,36 eur. Nalaže se okrivljenom da iznos od 17.192,36 eur uplati u državni proračun Republike Hrvatske u roku od 15 (petnaest) dana od pravomoćnosti presude .
Temeljem odredbe članka 148. stavka 1. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“, broj: 152/08; 76/09; 80/11; 121/11; 91/12; 143/12; 56/13; 145/13; 152/14; 70/17., 126/19; 130/20; 80/22; 36/24. i 72/25. - dalje: ZKP/08.) nalaže se okrivljeniku snašanje troškova kaznenog postupka iz članka 145. stavka 2. točke 6. ZKP/08. u paušalnom iznosu od 200,00 eur, u roku od 15 (petnaest) dana od pravomoćnosti presude.
O ostalim troškovima koji za sada nisu poznati bit će donijeto posebno rješenje.
Obrazloženje
1. Općinsko državno odvjetništvo u Zlataru podnijelo je ovom sudu optužnicu kojom se okrivljenik tereti za počinjenje kaznenog djela na način opisan u izreci presude.
1.1.Optužnica je potvrđena od strane optužnog vijeća.
2. U dokaznom postupku ispitan je okrivljeni koji je u svojoj naveo da ne priznaje kazneno djelo koje mu se optužnicom stavlja na teret te ostaje u cijelosti kod navoda koje je dao u odgovoru na optužnicu koji se imaju smatrati njegovom obranom (list 488-489) 2.1.Na raspravi optuženik svojoj obrani dodaje: da je pribavio i dokaze o trgovini kriptovalute Bitcoin. Potvrda označen brojem , to su transakcije, postoje dvije transakcije, jedna od tih transakcija koja je izvučena iz liste transakcija kriptomjenjačinice Bitstamp Limited, je potvrda da je kupljeno 1,24091457 btc u vremenu 5. travnja 2018. u 17:03 sati te je vidljivo da je transakcijom taj iznos prebačen na bitcoin adresu koja je naznačena na listu broj 2 označena istim iznosom 1,24091457 btc. Prebačeno je istog datuma u 17:12 sati. Na str. broj 3 je isto tako vidljivo je, da s moje adrese isti taj iznos, a tu je dodan još iznos koji je s one druge transakcije Bitstamp Limited, za koji nema sada potvrdu, ali postoji u kaznenom predmetu, znači taj ukupan iznos 1,66532621 btc u vrijeme 5. travanja 2018. u 19:04 sati prešao je na adresu kupca Localbitcoin.com. Na str. br. 3. vidi se potvrda završene transakcije kupca Localbitcoin.com te se na njoj može vidjeti isti taj iznos od 1.66532621 btc istog datuma a vrijeme je bilo 16:54:11 + 2,00 te se isto može vidjeti metoda plaćanja da je bila Zagrebačka banka d.d. s IBAN [broj bankovnog računa] na ime Kristijan Lonjak u protuvrijednosti 12.417,35 američki dolara USD, niže se može vidjeti potvrđena adresa od strane kupca Local bitcoin.com te se s time svime može vidjeti da postoji pisani trag da je transakcija provedena s Bistamp Limited mjenjačnice preko moje local bitcoin.com adrese na bitcoin adresu od kupca .
2.2. U odgovoru na optužnicu koji se imaju smatrati njegovom obranom okrivljenik navodi: Smatram kako optužnica Općinskog državnog odvjetnika u Zlataru nije osnovana zbog sljedećeg: Tokom 2018. godine trgovao sam kripto valutama, točnije Bitcoin (B TC), otprilike početkom travnja 2018. godine zatvoreni su mi računi u Zagrebačkoj banci d.d Zagreb. Prije zatvaranja bankovnih računa u Zagrebačkoj banci, koristio sam svoj devizni račun u banci da bih primio uplate od klijenata koji su od mene kupovali navedenu kripto valutu Bitcoin (B TC). Ta razmjena se radila isključivo elektroničkim i automatiziranim putem preko interneta. Točnije kada bih ja zaprimio uplatu na bankovni račun, kripto valuta u protuvrijednosti bi bila poslana klijentu, a ja bi tom prilikom zadržao proviziju od 1% do 2% od zaprimljene uplate. Kako bih kontinuirano mogao poslovati morao sam istu kripto valutu u istoj protuvrijednosti u eurima kupiti na kripto-mjenjačnici, u ovom slučaju radilo se kako se i navodi u optužnici o BITSTAMP LIMITED. Ističem isto tako da do trenutka do kada mi bankovni račun nije zatvoren a čak i duže vrijeme nakon zatvaranja računa u Zagrebačkoj Banci d.d. nisam primio nikakve primjedbe da bi se radilo o nekakvoj prijevari ili nečem sličnom za što me se okrivljuje. Naprosto kada mi je račun u istoj banci zatvoren nisam znao o čemi se zapravo radi, niti me je Zagrebačka banka obavijestila da bi se moglo raditi o prijevari ili bilo kojim nezakonitim radnjama. Na upit iz kojeg razloga su mi računi zatvoreni, od strane djelatnika dobio sam odgovor da zbog pravilnika o općim uvjetima poslovanja i korištenja te bankarske usluge nisu dužni dati odgovor te mogu raskinuti ugovor. Pismeno sam dobio "Otkaz Ugovora” čiji primjer šaljem u prilogu. Navodim kako u periodu kada sam trgovao kripto valutama je bilo tko mogao kupiti kripto valutu od mene, pa tako i doći do mojih osobnih te mojih bankovnih podataka. Pretpostavljam da se je netko na taj način želio okoristiti time u svoju korist tako da mene dovode u zabludu i pošalje novac sa tuđeg računa i tako kupi kripto valutu od mene. Isto tako navodim kako mi nije poznalo tko bi to mogao biti. Navodim da nisam krivotvorio nikakve isprave niti nikakve bankarske naloge. Svi računi su bili otvoreni na moje ime te provjereni uz popratnu osobnu dokumentaciju pa je i s toga moja namjera u trgovanju kripto valutama bila isključivo po zakonu. Dodajem da se je povezani kazneni postupak vodio na Općinskom sudu u Zlataru pod poslovnim brojem: K-214/2019 u kojem sam oslobođen optužbi. Isto tako dodajem da se nekoliko povezanih kaznenih djela vodilo na sudovima iz različitih gradova SR Njemačke čije optužbe su odbačene. U prilogu vam šaljem jedan primjer slučaja koji je vezan za ovaj a Njemački sud ga je odbacio nakon mojeg ispitivanja na Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu. Ovim dopisom zamolio bih ovaj sud da sagleda moju situaciju prije donošenja odluke pošto sam ja žrtva prijevare za koju me se tereti a nikako počinitelj tih djela. U prilogu šaljem: Otkaz ugovora od Zagrebačke banke - Kazneni predmet: KR-DO-1663/19 i potvrdu odbačene optužbe iz Njemačke.
2.3. Izvršena je reprodukcija DVD snimke ispitivanja okrivljenika pred Općinskim državnim odvjetništvom u Zlataru od 30. kolovoza 2022.
3. Vještak Igor Plavčić je iskazao: Trgovanje bitcoinima smatra se financijskom transakcijom sukladno presudi suda EU u predmetu C-264/14 od 22. 10. 2015. te se slijedom prethodno navedenog na dohodak ostvaren po osnovi trgovanja bitcoinima kao i svim drugim kriptovalutama plaća porez na dohodak po osnovi kapitalnih dobitaka. Budući da se radi o dobit na osnovi kupoprodaje te virtualne valute u slučaju kupnje kriptovalute direktno od druge fizičke osobe, a to je slučaj ovdje, isto mora biti dokumentirano ugovorom ili drugim vjerodostojnim dokumentom u kojem moraju biti osobito istaknuti slijedeći podaci: osobni podaci kupca i prodavatelja, predmet kupnje prodaje, datum kupnje prodaje, iznos i cijena te broj jedinica koji se kupuje i prodaje te način plaćanja. Porezna uprava RH sa 19.03.2018. daje pojašnjenje gdje kao primjer navodi istu kriptomjenjačnicu koju navodi optuženik prilikom trgovanja citiram primjerice; ulagatelji mogu koristi Web mjesta kao što su LOCALBITCOINS gdje mogu naći kupca u svojoj blizini i kupiti bitcoin od njega gotovinom, ali u tom slučaju kako kupac tako i prodavatelj moraju sačuvati potvrdu o obavljenoj kupoprodaji. Na posebno postavljena pitanja tužiteljice vještak odgovara da pregledom cijelog spisa nije našao niti jedan dokaz da se opt. bavi posredovanjem kod kupoprodaje kriptovaluta. U spisu nisam našao niti jedan dokaz o kupoprodaji kriptovaluta o kojima bi opt. bio posrednik. IZ dokumentacije je vidljivo da je jedina mjenjačnica kriptovalute koju je koristio opt. bila Bitstamplimited itd. Trgovina kriptovalutama odvija se u cijelosti elektronski, kriptomjenjačnica Bitstamplimited itd. još uvijek radi, dok je Localbitcoins prestala s radom 2023. Bilo kakva kupnja kriptovaluta, to se zove „fijat novcem“- to znači pravim novcem, se smatra transakcijom i podložna je oporezivanju, dok se zamjena jedne kriptovalute u drugu ne smatra transakcijom odnosno nije podložna oporezivanju, s time prebacivanje novaca na mjenjačnicu, očigledno je postojala zakonska potreba za plaćanjem određenog poreza. Ako ne postoje pisani tragovi transakcije tada nije moguće utvrditi o kojoj se proviziji radi prilikom svake transakcije. Ako je optuženik kupovao kao posrednik bitcoine i uplatio sredstva kriptomjenjačnici, onda je bilo logično da kriptomjenjačnica njemu povratno uplati bitcoine, a on bi potom iste nakon uzimanja provizije proslijedio kupcima, ili je isto tako moguće da bi kriptomjenjačnica znači isplaćivala bitcoine kupcima. Ako je optuženi posredovao kod kupoprodaje kriptovalute onda je moguće da je on imao svoj račun na Bitstamplimited mjenjačnici te je s tog računa mogao isplaćivati kriptovalutu kupcima, ako je to bio slučaj onda opet o tome moraju postojati pisani tragovi. Prvo iz 2014. bitcoin se može smatrati prenosivim instrumentom porezna uprava zaključuje pozivajući se na prethodno mišljenje HNB iz 2014. Prije 2018. na snazi je bio Zakon o sprečavanju pranju novca i financiranju terorizma i Zakon o obveznim odnosima. U to vrijeme nije postojao izravan propis koji bi regulirao tržište kriptovalutama, ali se na temelju spomenutih propisa te presude EU koju sam spomenuo to tržište je imalo pravila poslovanja. Trgovinu kriptovalutom nije moguće obavljati ali da baš ne postoji nikakav trag o istoj. Poznato mu je, da su 2018. kriptomjenjačnice imale limite do kojih nisu tražili indentifikaciju kupaca, već kao što je rekao svaka takva transakcija morala je imati pisani trag u obliku zapisa u kriptomjenjačnici.11. 04. 2018. jedan bitcoin je vrijedio 6.800 dolara. 05. 04. 2018. jedan bitcoin vrijedio je 6.774,75 dolara. Kod kupovine kriptovaluta nema pravila u vezi iznosa za koji se kupuju.Na posebno postavljena pitanja optuženika vještak odgovara da su 2018. kriptomjenjačnice imala pravila i praksu da se korisnici nakon određenog broja transakcija ili dosegnutog novčanog limita moraju registrirati. Phising attack napadi - to je praksa slanja lažnih poruka koje izgledaju da su legitimni izbor i to se obično odvija kroz e ma ili tekstulane poruke. „Phishing attack via online-banking“ pretpostavljam da se to odnosi na slanje lažnih poruka kroz bankovni sustav. Između Localbitcoina i Bitstamplimited u spisu nema nikakve poveznice, jer to su dvije odvojene kriptomjenjačnice. Vještak nadalje navodi da bi o kupoprodaji kriptovalute koje spominje optuženik morali postojati pisani tragovi. Na posebno postavljena pitanja raspravnog suca vještak odgovara da iz njegovog iskustva je trenutno vrlo upitno da bi Bitstamplimited dostavljao takve podatke sudu u RH, a osim toga već je prošlo 7 godina, tako da je moguće da oni više ne raspolažu s tim podacima.
4. Izvršen je uvid u spis i pročitano je: preslika Ugovora o deviznom računu okrivljenika od 13. veljače 2015., preslika Ugovora o usluzi banke Platni asistent od 03. kolovoza 2015., Izjava korisnika računa uz ugovore, tablični prikaz 72 zahtjeva za povratom sredstava inozemnih banaka, zahtjev VR-Bank NordRhone eG od 09. travnja 2018., informacija Zagrebačke banke o stanju zatvorenih računa klijenta BŽ, swift prepiske s inozemnim bankama, Operativna analiza transakcija sastavljena u Ministarstvu financija, Ured za sprječavanje pranja novca, Služba za financijsko obavještajnu analitiku od 22. svibnja 2018., podaci Ureda za sprječavanje pranja novca o računu poslovnog subjekta BITSTAMP LIMITED LONDON od 22. ožujka 2019., europski istražni nalog po rješenju Županijskog suda u Zagrebu suca istrage broj:
13 Kir-t-143/19 od 28. ožujka 2019., dokumentacija "Gorenjske banke" Kranj o računu poslovnog subjekta BITSTAMP LIMITED LONDON, izlist spornih naloga vezano uz devizni račun okrivljenika, podaci o vlasniku transakcijskog računa SI56 0700 0000 2199 468 otvorenog u "Gorenjskoj banci" Kranj, te transakcijama na računu za razdoblje od 01. do 30. travnja 2018. i ovlaštenicima po računu, kao i promet po navedenom računu sadržan na CD mediju, dopis Zagrebačke banke d.d. od 20. lipnja 2024. te preslike dokaza o uplati koje prilaže okrivljeni. Izvršen uvidu u kazneni predmet K-214/2019 te je za spis izrađena preslika presuda K-214/2019-39 i Kž-786/2022. Na kraju se vriš uvid u izvod iz prekršajne i kaznene evidencije za okrivljenika.
ANALIZA SUDA
5. U postupku je nesporno utvrđeno da je u travnju 2018 godine na devizni račun okrivljenika otvoren kod ZABA uplaćivano po 72 krivotvorena naloga klijenata kod navedenih banaka u Republici Njemačkoj ukupno 17.192,36 eur, dok je okrivljeni dana 05.travnja 2018 godine u dvije transakcije od 6.967,00 eur i 3.194,00 eura uplatio na račun kriptomjenjačnice BITSTAMPLIMITED LONDON otvoren u Gorenjskoj banci u Sloveniji . Njemačke banke obavijestile su ZABA gdje okr. ima otvoren devizni račun o navedenim sumnjivim transakcijama, a na zahtjev ZABA okrivljeni je odbio vratiti uplaćeni iznos.
6. Tužitelj je okrivljenog teretio za kazneno djelo prijevare i pomaganja u krivotvorenju isprave, ali su nakon dokaznog postupka odustali od takvog terećenja prema kojem je u prethodnim postupcima okrivljeni pravomoćno oslobođen od takve optužbe, te su ga optužili za kazneno djelo pranja novca.
7. Okrivljenik se branio navodeći, da je i on žrtva šire prijevare tzv. phising napada, da je on tada trgovao kriptovalutama, što nije bilo regulirano nikakvim propisima. Tvrdio je da je za uplaćene eure kriptomjenjačnica BITSTAMPLIMITED uplatila kupljenu kriptovalutu na drugu kriptomjenjačnicu LOCAL BITCOIN koja je prestala poslovati.
8. Da je obrana okrivljenika neistinita i usmjerena na izbjegavanje kaznene odgovornosti vidi se iz nalaza vještaka danog na raspravi. Vještak opovrgava obranu okrivljenika da u kritično vrijeme trgovanje kriptovalutama nije bilo regulirano propisima i da on nije bio dužan imati nikakve pisane tragova o provedenoj transakciji. Iako je točno da tržište kriptovaluta tada nije bilo direktno regulirano ovu materiju regulirali su u RH Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranju terorizma (NN 108/17) koji je kriptografski zapis definirao kao digitalni zapis koji se temelji na kriptografiji i koji može poslužiti kao sredstvo plaćanja, Zakon o tržištu kapitala (“Narodne novine”, broj: 88/08; 146/08; 74/09; 54/03; 159/13; 18/15; 110/15; 123/16. i 131/17.) definira digitalnu imovinu kao ulaganje u koje se ulaže u svrhu ostvarenja dobiti, a koji nije dio vrijednosnog papira, financijskog instrumenta ili instrumenta tržišta kapitala koristi naziv digitalna imovina. Kriptovalute nisu zakonsko sredstvo plaćanja, elektronički novac niti strano sredstvo plaćanja.
9. Kao što vještak ukazuje dana 22 listopada 2015 godine Europski sud u svojoj presudi c-264/14 N protiv NŽ trgovanje kriptovalutama smatra finacijskom transakcijom, što je ključna regulativa za EU, te dohodak ostvaren trgovanjem jeste oporeziv sukladno članku 67. Zakona o porezu na dohodak (NN 115/16), a temeljem članka 70, 78 i 79 porezni obveznik je dužan Poreznoj upravi dostavljati na propisanim obrascima izvješća. Da bi Porezna uprava mogla provjeriti provedene transakcije kupnja kriptovalute od druge fizičke osobe mora biti dokumentirana ugovorom. Ako ulagatelji koriste web mjesta kao što je LOCAL BITCOIN kupac i prodavatelj moraju sačuvati potvrdu o obavljenoj kupoprodaji. Dokazi koje prilaže okrivljeni da je on kupio i prodao kriptovalutu ne utječe na drugačije rješavanje stvari. Ovdje je odlučno dali je on na svoje račune primio novac iz legalnih tokova ili kao rezultat počinjenja kaznenog djela.
10. Kao što se vidi iz spisa okrivljeni je primio na svoj račun na temelju krivotvorenih naloga klijenata Njemačkih banaka u više manjih transakcija ukupno 17.192,36 eur, pa ako je i on bio žrtva prevare onda nije jasno zašto primljeni novac nije vratio pošiljatelju, dapače na zahtjev ZABA to je izričito odbio navodeći da se on bavi trgovinom kriptovalutama. Ova činjenica ukazuje da nije žrtva prevare, nego očito osoba koja je u lancu prijevare, te se okoristio istom. Tvrdnja da on nema nikakvih dokaza o tim transakcijama, potom tvrdnja da je iznose od 6.967,00 eur i 3.194,00 eur završio u kriptomjenjačnici Local Bitkoin je nebitna. Kao što ističe vještak u spisu nema niti jednog dokaza da je okrivljeni trgovao kriptovalutama, te je ova obrana smišljena na izbjegavanje kaznene odgovornosti. Prvo je tvrdio da se bavi trgovinom kriptovalutama, potom da od predmetnih transakcija nije ostvario nikakvu zaradu, što je međusobno u suprotnosti. U spisu postoji samo dokaz da je na temelju krivotvorenih naloga njemačkih banaka on primio 17.192,36 eur. Da je navedene iznose uplatio na račun kriptomjenjačnice BITSTAMPLIMITED, a po njegovoj tvrdnji kupljeni bitcoini su doznačeni na drugog kriptomjenjača LOCALBITKOIN koji je prestao postojati, pri čemu nema nikakvih dokaza kome i zašto su ta sredstva isplaćena. Uopće ne navodi niti jedan detalj koji bi na takve transakcije upućivao, što je nemoguće da su se doista i dogodile. U dokazima koje prilaže na kraju postupka nema nikakvog traga kome su bitkoini uplaćeni. Trag novaca je jednostavno slijediti ako se posluje legalno, jer za svaku transakciju postoje jasni dokazi i razlozi uplate ili isplate Dokaza da je trgovao kriptovalutama u spisu nema, a trebali bi biti po nalazu vještaka da se time doista bavio. Trgovina kriptovalutama na koju se poziva smišljena je kako bi se sakrio trag novaca stečenog kaznenim djelom. Dokazano je da su nalazi Njemačkih banaka na temelju kojih mu je uplaćeno ukupno 17.192,36 eur krivotvoreni, da je on dio novaca uplatio na BITSTAMPLIMITED. Da bi se njemu vjerovalo da je trgovao kripto valutama, onda bi primljeni iznos od 17.192,36 eura trebale biti legalne uplate njegovih kupaca kriptovaluta, a kojim sredstvima bi on onda kupovao kriptovalutu. Takvih dokaza nema, upravo suprotno on je sredstva koja su pribavljena kaznenim djelima u Njemačkim bankama djelomično uložio u kriptovalutu, a djelomično podigao sa računa Zagrebačke banke, što je očito imalo namjeru prikrivanja traga novca, te ulaganje ilegalnog novca u legalne tokove, što je bit ovog kazneno djela.
11. Odredbom članka 265. KZ/11. propisano je:
(1) Tko imovinsku korist ostvarenu kaznenim djelom uloži, preuzme, pretvori, prenese ili zamijeni u cilju prikrivanja ili lažnog prikazivanja njezina nezakonitog podrijetla ili pomaganja počinitelju ili sudioniku kaznenog djela kojim je ostvarena imovinska korist da izbjegne kazneni progon ili oduzimanje imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(2) Kaznom iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se tko prikriva ili lažno prikazuje pravu prirodu, podrijetlo, mjesto, raspolaganje, prenošenje te postojanje prava, odnosno vlasništva na imovinskoj koristi ostvarenoj kaznenim djelom.
(3) Kaznom iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se tko imovinsku korist koju je drugi ostvario kaznenim djelom pribavlja, posjeduje ili koristi.
(4) Kaznom iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se tko s namjerom daje upute ili savjete ili uklanja prepreke ili na drugi način olakša počinjenje kaznenog djela iz stavka 1., 2. ili 3. ovoga članka.
(5) Tko počini djelo iz stavka 1. ili 2. ovoga članka u financijskom ili drugom poslovanju ili se počinitelj bavi pranjem novca ili je imovinska korist iz stavka 1., 2. ili 3. ovoga članka velike vrijednosti, kaznit će se kaznom zatvora od jedne do osam godina. (6) Tko poduzme radnju iz stavka 1., 2. ili 5. ovoga članka postupajući s nehajem u odnosu na okolnosti da se radi o imovinskoj koristi ostvarenoj kaznenim djelom, kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.
(7) Ako je imovinska korist iz stavaka 1. do 6. ovoga članka ostvarena kaznenim djelom počinjenim u stranoj državi, počinitelj će se kazniti i kad kazneno djelo nije kažnjivo prema zakonu države u kojoj je počinjeno.
(8) Počinitelja iz stavka 1. do 6. ovoga članka koji dobrovoljno bitno pridonese otkrivanju kaznenog djela kojim je ostvarena imovinska korist sud može osloboditi kazne. (9) Imovinska korist, predmeti i sredstva koji su nastali počinjenjem kaznenog djela iz stavka 1. do 5. ovoga članka ili su bili namijenjeni ili uporabljeni za počinjenje kaznenog djela iz stavka 1. do 5. ovog članka, oduzet će se, a prava utvrditi
12. Odredbom članka 87. stavak 2. KZ/11. propisano je da je velika imovinska korist ona koja prelazi 7.963,37 eur.
13. Iz provedenog dokaznog postupka jasno proizlazi da je okrivljeni znao da su svi nalozi na temelju kojih je stekao protupravnu imovinsku korist krivotvoreni jer osim što to I sam priznaje, notorno je da svaka osoba zna iz kojih izvora može očekivati uplate na vlastiti račun. Da je to znao upućuje I njegovo ponašanje kada je taj novac odbio vratiti na zahtjev banke tvrdeći da se bavi trgovinom kriptovalutama iako te dvije činjenice ni na koji način nisu povezane. Da se on nije bavio trgovinom kriptovalutama već je obrazloženo, nego je to paravan kako bi sakrio trag novaca koji je nastao počinjenjem kaznenog djela prijevare I krivotvorenja isprave počinjenih od nepoznatog počinitelja u Republici Njemačkoj na štetu njihovih banaka. Da je on povezan sa tim nepoznatim počiniteljem jasno proizlazi jer nije slučajno da su provedene ukupno 72 transakcije sa manjim novčanim iznosima na njegov račun očito sa namjerom da se izbjegne kontrola banke jer je notorno da sve banke veće novčane uplate pojačano kontroliraju. Dakle on je imovinsku korist od počinjenja kaznenog djela preuzeo, djelomično uložio u kriptovalute te podigao sa računa u cilju prikrivanja njezinog nezakonitog podrijetla, čime je ostvario bitna obilježja kaznenog djela za koje je proglašen krivim i kažnjen.
14. U postupku ničim ukupno nije dovedena u pitanje njegova ubrojivost, djelo za koja se tereti počinio je sa izravnom namjerom, svjestan njegove protupravnosti.
15. Odlučujući o odmjeravanju kazne, sud se rukovodio temeljima kazne i okolnostima bitnima za odmjeravanje kazne iz članka 47. stavak 1. i 2. KZ/11., imajući na umu svrhe kažnjavanja utvrđene člankom 41. KZ/11.
16. Olakotna okolnosti nisu nađene, dok je otegotna okolnost kažnjavanje radi kaznenih djela prijevare u Njemačkoj ukupno u razdoblju od 2019 do2021 pet puta, što demantira njegovu obranu da nikada nije bio u Njemačkoj, postupanje sa izravnom namjerom kao najvišim stupnjem krivnje, sofisticiranost ovakvih pranja novaca te stoga i društvena opasnost prekograničnog kriminala, gdje se u jednoj državi radi kazneno djelo, prebacuju se sredstva u drugu državu, gdje se novac stavlja u legalne tokove, što su iznimno opasni oblici kriminalnog ponašanja. Sud je okrivljenom izrekao najnižu propisanu kaznu zatvora cijeneći da je sukladna ciljevima generalne i specijalne prevencije. Cijeneći i visinu protupravne imovinske koristi koju je stekao Sud nalazi da se svrha kažnjavanja može postići i odgodom izvršenja kazne zatvora, na način da ju se uvjetuje da u roku kušnje od 4 godine ne počini novo kazneno djelo. Sud je imao u vidu da su djela za koja je osuđen u Njemačkoj očito lakša jer je kažnjavan novčanim kaznama, te očekuje da će ovakva kazna utjecati na okrivljenika da prestane sa počinjenjem ovakvih kaznenih djela.
17. Na temelju članka 560. ZKP/08. i članka 265. stavak 9. KZ/11. utvrđuje se da je okrivljeni iznos od 17.192,36 eur stekao počinjenjem ovog kaznenog djela, što je protupravna imovinska korist. Stoga mu je isti oduzet, temeljem članka 265. stavak 9. KZ/11. te naloženo da iznos od 17.192,36 eur uplati u državni proračun Republike Hrvatske u roku od 15 dana od pravomoćnosti presude.
18. Posebna obaveza nije određivana, jer nitko nije postavio imovinskopravni zahtjev.
19. Temeljem odredbe članka 148. stavka 1. ZKP/08. naloženo je okrivljeniku snašanje troškova kaznenog postupka iz članka 145. stavka 2. točke 6. ZKP/08. u paušalnom iznosu od 200,00 eur u roku od 15 dana od pravomoćnosti presude koji su određeni uzimajući u obzir duljinu i složenost postupka i imovno stanje okrivljenika.
20. Stoga je odlučeno kao u izreci.
U Zlataru 19. svibnja 2025.
SUDAC
MLADEN PROFETA
UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:
Protiv ove presude državni odvjetnik i okrivljenik mogu podnijeli žalbu u roku od 15 dana od dana primitka njenog otpravka. Žalba se podnosi ovom sudu u tri istovjetna primjerka, a o njoj odlučuje Županijski sud.
DNA:
1.ODO Zlatar, na broj: KO-DO-112/2023
2. Okrivljenik Kristijan Lonjak, [adresa]
