Povrv-49/2025-8
REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U SPLITU
Ul. Ivana Gundulića 27
21000 Split
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Splitu, po sutkinji Branki Šolić, u pravnoj stvari tužitelja Hrvatska liječnička komora, Grge Tuškana 37, Zagreb, OIB: 86676104888, zastupana po punomoćniku Davoru Laziću, odvjetniku iz Zagreba, protiv tužene BČ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćnici Marini Matković, odvjetnici u Splitu, radi isplate, nakon provedene javne glavne rasprave zaključene u nazočnosti zamjenice punomoćnika tužitelja i punomoćnice tužene dana 14.svibnja 2025., na ročištu za objavu dana 26.svibnja 2025.,
p r e s u d i o j e
I.Održava se na snazi platni nalog sadržan u rješenju o ovrsi javnog bilježnika Dinka Martinovića iz Supetra, posl. br. Ovrv-5055/2023 od dana 2. travnja 2024. godine kojim je tuženoj naloženo isplatiti tužitelju u roku od 8 dana iznos od 551,10 EUR te se dalje nalaže tuženoj na iznos od 551,10 EUR platiti tužitelju zatezne kamate tekuće na taj iznos od dana 24.03.2023. godine do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena.
II. Odbija se tužbeni zahtjev kojim se potražuje isplata zateznih kamata na iznos iz t.izreke po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 5 postotnih poena.
III. Nalaže se tuženiku da tužitelju naknadi u roku od 15 dana parnični trošak u iznosu od 399,68 EUR zajedno s pripadajućim zateznim kamatama tekućim od dana donošenja prvostupanjske presude do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za osam postotnih poena, dok se za više zatraženo u iznosu od 249,70 EUR zahtjev odbija kao neosnovan.
Obrazloženje
1.Rješenjem o ovrsi javnog bilježnika Dinka Martinovića posl. br. Ovrv- 5055/2023 od dana 2. travnja 2024. godine naloženo je tuženoj platiti tužitelju u roku od 8 (osam) dana iznos od 551,10 EUR sve temeljem ovršnog prijedloga ovrhovoditelja, sada tužitelja uz priloženi Izvod iz poslovnih knjiga.
2.Rješenjem ovog suda broj Ovrv-5055/2023 od 02. prosinca 2024. godine., po prigovoru ovršenice (sada tužene) stavljeno je van snage rješenje o ovrsi, a postupak je nastavljen kao u povodu prigovora protiv platnog naloga.
3. Imajući u vidu vrijednost predmeta spora, postupak je vođen primjenom pravila čl.457.-467.a Zakona o parničnom postupku ( Narodne novine broj 53/91, 91/92., 112/99, 129/00, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 96/08, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11 - službeni pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, dalje ZPP) o postupku u sporovima male vrijednosti.
4.1. U dokazne svrhe sud je pregledao dokumentaciju koju su stranke priložile i to Izvod iz ovjerenih poslovnih knjiga od 14.02.2023., zahtjevi za izdavanjem odobrenja za samostalan rad, Ispis iz imenika liječnika, Izvadak iz poslovnih knjiga .
4.2.Na temelju tako provedenog dokaznog postupka, a cijeneći svaki dokaz za sebe i sve dokaze u njihovoj ukupnosti u smislu članka 8. ZPP-a, sud je utvrdio da je zahtjev tužitelja za održavanje platnog naloga na snazi za cijele glavnice u cijelosti osnovan.
5.Predmet spora je zahtjev tužitelja radi isplate iznosa od 551,10 EUR na ime članarine Hrvatskoj liječničkoj komori za razdoblje 03/19-12/21.
6.Među strankama je sporno je li tužena dužna plaćati članarinu tužitelju u utuženom iznosu, dakle sporna je visina tužbenog zahtjeva.
7. U prigovoru, sada odgovoru na tužbu tužena izlaže razloge zbog čega smatra da nije dužna plaćati članarinu u utuženom iznosu koji se u bitnome svode na to da je članarina nezakonito povećana jer da ista nije na to pristala niti je korisnik nove liječničke iskaznice pa smatra da vrijedi prethodni ugovor potpisan pod uvjetima stare iskaznice. Nadalje, navodi da je iznos članarine podignut za cca 70,00 kn cijene dopunskog zdravstvenog osiguranja koje HLK ugovara za liječnike, da je navedeni iznos osobno ugovorila i plaćala HZZO-u iznos od 70,00 kn pa da za taj iznos ne mogu povećavati članarinu jer da bi duplo plaćala iste usluge. Ističe da je nekoliko osiguravajućih kuća ugovaralo s HLK dok se je ona držala javne osiguravajuće kuće za istu cijenu te smatra da bi HLK trebala platiti njeno dopunsko osiguranje HZZO-u ili cesijom odbiti preplaćeni iznos HZZO-u od mjesečne članarine. Sve navedene primjedbe da je već slala HLK, ali bez povratnog odgovora. Istaknula je i prigovor zastare.
8. Očitujući se na navode tuženice tužitelj navodi da je obveza plaćanja članarine obveza svakog liječnika koja proizlazi iz Zakona o liječništvu , te da je tužena u statusu liječnika s čim u vezi dostavlja zahtjeve za izdavanje odobrenja za samostalni rad te ispis iz javnog registra Imenika liječnika dostupan na internetskim stranicama HLK, pa da je njena obveza nesporna. Visina obveze da je odmjerena sukladno Odluci o upisnini i članarini za članove HLK od 04.lipnja 2016. odnosno čl.4.Odluke o upisnini i članarini za članove Hrvatske liječničke komore od 10.prosinca 2022. te iznosi 16,59 EUR.
9. Odredbom članka 35.Zakona o liječništvu ( NN br.121/03, 117/08, dalje ZoLj) propisana je obvezanost udruživanja liječnika u Hrvatsku liječničku komoru. Navedena odredba je bila predmetom ocjene ustavnosti te je Ustavni sud Republike Hrvatske u odluci broj U-I-754/2020 zaključio da se ne radi o neustavnoj odredbi apostrofirajući svrhu postojanja HLK i obveznog udruživanja osoba koje žele obavljati poslove liječničke djelatnosti kroz zastupanje zajedničkih interesa tih osoba, zaštite javnog interesa i interesa trećih osoba. Navodi da je zakonodavac prenio na HLK obavljanje javnih ovlasti odnosno da je na HLK prenio tu posebnu zaštitu javnog interesa i interesa trećih osoba, te zaključno ocjenjuje da nije u nesuglasnosti s člankom 43. Ustava propisivanje da se osobe koje obavljaju poslove liječničke djelatnosti obvezatno udružuju u HLK.
10.Odredbom čl.48.ZoLj propisano je da je liječnik je obvezan uredno plaćati članarinu i podmirivati druge financijske obveze prema Komori. Dakle, iz statusa člana HLK koje članstvo je obligatorno, za liječnika proizlazi obveza plaćanja članarine.
11.Kako u konkretnom slučaju nije sporno da je tužena liječnica te je upisana u javni registar Imenika liječnika sa aktivnom licencom koju izdaje HLK, to nije sporna njena obveza plaćati članarinu HLK.
12.Tijelo HLK koje je ovlašteno određivati visinu članarine jest Skupština Komore, kao najviše tijelo ( čl.14.t.16. Statuta iz 2016., NN br.16/16 i čl.16.t.21. Statuta iz 2018., NN br.55/18). Temeljem te ovlasti Skupština je dana 04.lipnja 2016. donijela Odluku o visini i članarini za članove HLK kojom je članarina određena u iznosu od 125,00 kn mjesečno dok je dana 10.prosinca 2022. donijela novu Odluku o visini i članarini za članove HLK kojom je članarina određena u iznosu od 16,59 EUR.
13.Dakle, visina članarine određuje se sukladno propisanoj proceduri odnosno ovlast za određivanje visine članarine dana je Skupštini Komore pa privola ili suglasnost na mijenjanje članarine nije u nadležnosti članova Komore niti je ista od utjecaja na zakonitost odluke Skupštine kojom se određuje članarina, slijedom čega su bez utjecaja navodi tužene da je članarina nezakonito povećana, a time i da je ona nezakonito terećena novim iznosom jer da na povećanje nije pristala. Kako subjektivni stav tužene nije od utjecaja na donošenje odluke o visini članarine to sud nije smatrao potrebnim izvoditi dokaz njenim saslušanjem, osobito imajući u vidu da tužena nije osporila pravilnost propisane procedure donošenja odluke o visini članarine.
14.Međutim, sud napominje da svaki član HLK-a može svojim radom u tijelima HLK-a doprinijeti da se neka odluka HLK-a (uključujući i odluku o visini članarine) izmijeni u skladu s potrebama i mogućnostima članova. Jednako tako, kako je Hrvatska liječnika komora je pravna osoba koja obavlja javnu službu to je moguće preispitivanje pravilnosti i zakonitosti odluka komore sukladno odredbama Zakona o općem upravnom postupku i, nastavno, Zakonu o upravnim sporovima.
15. Što se tiče prigovora zastare, sud ga cijeni kao neosnovan. Naime, potraživanje po osnovi članarine zastarijeva u općem zastarnom roku iz čl.225. Zakona o obveznim odnosima ( ("Narodne novine" br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21) kojim je propisano da tražbine zastarijevaju za pet godina ako zakonom nije određen neki drugi rok zastare. Kako je najstarija utužena članarina dospjela 30.travnja 2019. a ovršni prijedlog odnosno sada tužba podnijeta dana 24.ožujka 2023. to nije navršen petogodišnji zastarni rok za najstarije potraživanje, slijedom čega nije ni za ostala.
16.Zaključno, sud utvrđuje da je članarina za utuženo razdoblje određena sukladno važećim propisima navedenim u t.9.-12. obrazloženja, slijedom čega je tužena kao član HLK dužna platiti članarinu za utuženo razdoblje budući da njena obveza za to proizlazi iz čl.48.ZoLJ-u.
17.Slijedom navedenog, imajući u vidu da se predmetni postupak vodi kao u povodu prigovora protiv platnog naloga, to je sud izdani platni nalog održao na snazi budući je tužbeni zahtjev osnovan, kako je i odlučeno u točki I.izreke.
18. Ovršnim prijedlogom, sada tužbom tužitelj je potraživao naplatu samo glavnice, bez zateznih kamata te je tako i izdan platni nalog. Podneskom od 07.siječnja 2025. tužitelj je istakao i za zahtjev za plaćanjem zateznih kamata i to po stopi iz čl.29.st.2.ZOO-e uvećanoj za osam postotnih poena. Odredbom čl.450.st.3.ZPP-a određeno je da u ovoj vrsti postupka tužitelj može preinačiti tužbu samo tako da na temelju iste činjenične i pravne osnove poveća tužbeni zahtjev iznad iznosa određenoj platnim nalogom. Stoga je sud zahtjev za plaćanjem zateznih kamata cijenio u smislu navedene odredbe te je, budući se tužena upustila u daljnje raspravljanje, o istome odlučivao meritornom odlukom. U konkretnom slučaju ne radi o trgovačkim odnosima između parničnih stranaka pa tužitelja ne pripada kamatna stopa uvećana za osam, nego za tri postotna poena (ostali odnosi).Slijedom navedenog, zahtjev je prihvaćen u dijelu kojim se traži plaćanje kamate po stopi uvećanoj za tri postotna poena ( t.I.izreke) dok je odbijen za preostalih pet poena (t.II.izreke).
19.Odluka o trošku utemeljena je na odredbama čl.154.st.1.,151.st.3., i 155.ZPP- a, Tarife o nagradama i naknadi troška za rad odvjetnika ( NN 138/23) te je za vrijednost predmeta spora od 551,00 EUR tužitelju priznat parnični trošak u iznosu od 399,38 EUR a sastoji se od
- troška sastava podneska od 07.01.2025. (tbr.8.1.) 100,00 EUR , uvećano za 25 % PDV
- trošak pristupa na ročište od 14.05.2025. (tbr.9.1.) 100,00 EUR, uvećano za 25% PDV
- trošak ovršnog postupka u iznosu od 149,38 EUR.
Trošak pristupa na ročište za objavu nije priznat jer ga sud ne cijeni nužnim, niti je priznat trošak sudske pristojbe na presudu jer isti nije određeno postavljen. Tužitelj je za svaku radnju popisao trošak u visini od 150, 00 EUR koji ga u cijelosti ne pripada, pa je zahtjev odbijen iznad priznatog iznosa za navedene radnje.
U Splitu, dana 26.svibnja 2025.
SUDAC
Branka Šolić
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU : protiv ove presude dozvoljena je žalba u roku od 15 dana od primitka. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranu, a istoj odlučuje nadležni županijski sud.
Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje i stranci koja je uredno obaviještena o tom ročištu, a na isto nije pristupila, smatra se da je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, smatra se da je dostava presude obavljena danom zaprimanja pisanog otpravka iste.
Presuda u sporu male vrijednosti može se pobijati samo zbog pogrešne primjene materijalnog prava i zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz čl.354.st.2. ZPP-a, osim zbog povrede iz čl.354.st.t.3.ZPP-a. (čl.467.ZPP-a).
Žalba protiv presude ne odgađa ovrhu. (čl.467.a ZPP)
DNA:
- punomoćniku tužitelja
- punomoćniku tužene
- u spis
